"Primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci“ - Dj 1,8
(“Nek vam u tišini Duh Sveti govori i dopustite mu da vas obraća i mijenja.“ - Poruka, 25. srpnja 2006.)

Program

PETAK, 1. 8. 2008.
18h - Krunica
Dobrodošlica – mladi iz nazočnih zemalja
19h - Sveta misa, zatim
1 sat klanjanja pred Presvetim, zatim
Predstavljanje Zajednice Milosrdnog Oca + predstava

SUBOTA, 2. 8. 2008.
9h - Jutarnja molitva
9,30h - Predavanja, svjedočanstva
12h - Stanka
16h - Predavanja, svjedočanstva
18h - Krunica
19h - Sveta misa
22h – Klanjanje, zatim
Cjelonoćno klanjanje u crkvi


NEDJELJA, 3. 8. 2008.
Prije podne: svete mise po jezičnim skupinama
16h - Predavanja, svjedočanstva
18h - Krunica
19h - Sveta misa, zatim
Procesija kroz župu

PONEDJELJAK, 4. 8. 2008.
9h - Jutarnja molitva
9,30h - Predavanja, svjedočanstva
12h - Stanka
16h - Predavanja, svjedočanstva
18h - Krunica
19h - Sveta misa
21,30h - Predstava Cenacolo


UTORAK, 5. 8. 2008.
9h - Jutarnja molitva
9,30h - Predavanja, svjedočanstva
12h - Stanka
16h - Predavanja, svjedočanstva
18h - Krunica
19h - Sveta misa
20,30h - Klanjanje
21,30h - Oproštaj u pjesmi

SRIJEDA, 6. 8. 2008.
5h - Sveta misa na Križevcu


PREPORUKE
- Ponijeti sa sobom mali radio sa FM frekvencijom i slušalice, Bibliju, suncobran.
- Skupine koje će sudjelovati na molitvenom susretu neka ne planiraju druge programe za vrijeme susreta mladih.
- Večernji molitveni program za sve počinje s krunicom u 18 sati. Misa je u 19.00 sati.


NAPOMENE
ZA VRIJEME TRAJANJA SUSRETA MLADIH (osim u nedjelju) NEĆE BITI SV. MISA ZA HODOČASNIKE TIJEKOM PRIJEPODNEVA. SVI ĆE HODOČASNICI DOLAZITI NA SV. MISU NAVEČER, ZAJEDNO S MLADIMA.

Za cijelo vrijeme Mladifesta osiguran je simultani prijevod.

Prenosim iz IKA-e

22.07.2008 | 15:58 | IKA V - 104598/7

Zagreb, (IKA) - U Zagrebačkoj nadbiskupiji u tijeku srpnja izvršene su redovite personalne promjene. Prema dekretima Nadbiskupskoga duhovnog stola, koje je potpisao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, s aktualnim je imenovanjima, premještajima i razrješenjima zahvaćeno osamdeset dijecezanskih i redovničkih svećenika.

Zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško imenovan je generalnim vikarom s posebnom pastoralnom brigom za Karlovačko-gorički i Turopoljski arhiđakonat, biskupskim vikarom za kler, predsjednikom Povjerenstva za liturgiju i kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog.

Tajnik Sinode i ravnatelj Nadbiskupijskog pastoralnog instituta dr. Tomislav Markić razriješen je službe biskupskog vikara za trajnu formaciju svećenika i imenovan biskupskim vikarom za laike. Nadbiskupijski ekonom Ivan Hren razriješen je službe pastoralnog suradnika u Sesvetskim Selima. Andrija Vrane razriješen je službe Nadbiskupova delegata za nove pokrete i Neokatekumenski put i imenovan supsidijarom u župi BDM Žalosne u Zagrebu – Špansko. Upravitelj Svećeničkog doma Juraj Jerneić razriješen je službe ravnatelja Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika i imenovan privremenim upraviteljem župe sv. Mihaela Arkanđela u Kalju. Kanonik Mijo Gorski imenovan je ravnateljem Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika te predsjednikom Povjerenstva za gradnje i popravke crkvenih objekata. Kanonik dr. Josip Baloban imenovan je arhiđakonom Karlovačko-goričkog arhiđakonata. Kanonik mons. dr. Juraj Batelja razriješen je službe rektora Katedrale i imenovan postulatorom za sve kauze kanonizacije i beatifikacije u Zagrebačkoj nadbiskupiji.
Mr. Josip Kuhtić razriješen je župničke službe u župi Sv. Josipa u Zagrebu – Trešnjevka i imenovan rektorom katedrale, tajnikom Povjerenstva za liturgiju i koordinatorom za trajnu formaciju svećenika. Mr. Dubravko Škrlin Hren imenovan je povjerenikom za pastoral duhovnih zvanja.

U Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije Tadija Crnjak i svećenik Požeške biskupije Želimir Žuljević razriješeni su službe prefekta te institucije. Prefektom u Međubiskupijskom sjemeništu imenovani su svećenik Požeške biskupije Danijel Engelman, mladomisnik Đakovačko-osječke nadbiskupije Matej Glavica, mladomisnik Zagrebačke nadbiskupije Marko Ocvirek te mladomisnik Varaždinske biskupije Marko Zadravec.

U Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu svećenik Varaždinske biskupije Karlo Šimek razriješen je službe vicerektora, a svećenik Varaždinske biskupije Ivan Dodlek razriješen službe prefekta u Međubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu te imenovan prefektom u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu.

Stjepan Barić razriješen je župničke službe u Hrašćini i imenovan župnikom u Dubrancu. Ivan Filipčić razriješen je župničke službe u župi sv. Jeronima u Zagrebu - Maksimir i imenovan župnikom u župi sv. Josipa u Zagrebu – Trešnjevka. Upravitelj župe Velika Trnovitica Tomislav Fridl razriješen je službe upravitelja župe Tomašica i imenovan upraviteljem župe Stara Ploščica. Mons. Josip Frkin razriješen je službe pastoralnog suradnika u Zagrebu-Retkovec i povjerena mu je pastoralna briga za samostansku kapelu Presv. Srca Isusova u Lasinji. Dražen Hladuvka razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Josipa, Zagreb – Trešnjevka i imenovan upraviteljem župe u Tomašici te mu je povjerena i pastoralna briga s ovlastima župnog vikara za Gornji Brestovac, filijalu župe Garešnica. Franjo Jačmenica razriješen je službe supsidijara u Lasinji kao i službe pastoralnog pomoćnika u Dubrancu i imenovan župnikom na Lazu. Franjo Jasenović OFM imenovan je župnikom u župi Navještenja BDM u Klanjcu. Josip Kos razriješen je župničke službe u župi Presv. Trojstva, Zagreb – Prečko i stavljen na raspolaganje torontskom nadbiskupu za župničku službu na hrvatskoj župi Naše Gospe Kraljice Hrvata u Torontu u Kanadi. Josip Košćak SDB imenovan je župnikom u župi Presv. Srca Isusova u Ivanovu Selu. Drago Kozić, upravitelj župe u Samarici, imenovan je upraviteljem župe u Gornjem Mikloušu. Duje Kurtović razriješen je službe župnog vikara u Glini, Maji, Maloj Solini i Viduševcu i imenovan upraviteljem župe u Vrhovcu i u Gornjem Prekrižju. Miroslav Markić razriješen je službe upravitelja župe u Vrhovcu i Gornjem Prekrižju i upućen na liječenje. Stjepan Matijević SDB razriješen je župničke službe u župi Duha Svetoga u Zagrebu – Staglišće. Ivan Novak razriješen je službe upravitelja župe Naše Gospe Kraljice Hrvata u Torontu i imenovan upraviteljem župe BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina u Križevcima. Tomislav Petranović razriješen je službe upravitelja župe na Lazu i imenovan upraviteljem župe sv. Jeronima, Zagreb – Maksimir. Pejo Orkić SDB imenovan je upraviteljem župe Marije Pomoćnice u Zagrebu – Knežija. Mirko Režek SDB razriješen je župničke službe u župi Marije Pomoćnice u Zagrebu – Knežija. Župnik u Lukavcu Dragutin Šarc razriješen je službe privremenog upravitelja župe Dubranec. Franjo Tomašević OFM razriješen je župničke službe u Klanjcu. Velimir Tomašković OFM razriješen je župničke službe u župi Presv. Trojstva u Karlovcu. Mato Trgovčević razriješen je župničke službe u Gornjem Mikloušu i upućen na liječenje i oporavak. Marijan Tunić CM imenovan je upraviteljem župe Presv. Srca Isusova, Zagreb – Vrapče - Bolnica. Ivan Vargec SDB razriješen je župničke službe u župi Presv. Srca Isusova u Ivanovu Selu. Ante Vasilj SDB imenovan je župnikom u župi Duha Svetoga u Zagrebu – Staglišće. Josip Vavrik razriješen je župničke službe u župi sv. Ane u Križevcima i imenovan župnikom u župi Presv. Trojstva, Zagreb – Prečko. Vladimir Vizir razriješen je službe upravitelja župe u Staroj Ploščici i premješten u istom svojstvu u Hrašćinu. Krešimir Žinić razriješen je službe upravitelja župe BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina u Križevcima i imenovan upraviteljem župe sv. Ane u Križevcima.

Igor Barišić OFM razriješen je službe župnog vikara u Kloštar-Ivaniću i premješten u istom svojstvu u Klanjec. Drago Berišić imenovan je pastoralnim suradnikom u župi Sv. Petra u Zagrebu. Tomislav Božiček OFM razriješen je službe župnog vikara u župi Predrag. Krvi Isusove u Zagrebu – Kozari Bok i premješten u istom svojstvu u Kloštar-Ivanić. Ivan Cestar razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Anastazije - Samobor i stavljen na raspolaganje torontskom nadbiskupu za službu župnog vikara na župi Hrvatskih mučenika u Mississaugi u Kanadi. Bogdan Cvetković OFM razriješen je službe župnog vikara u župi Presv. Trojstva u Karlovcu. Nikola Dodić OFM imenovan je župnim vikarom u župi Predrag. Krvi Isusove u Zagrebu – Kozari Bok. Mladomisnik Mihill Gojani imenovan je župnim vikarom u Petrinji i Hrastovici. Dario Grbac CM razriješen je župničke službe u Vrapču – Bolnica i imenovan župnim vikarom u župi Bezgrešnog Začeća BDM u Zagrebu – Malešnica/Oranice. Anđelko Horvatić razriješen je službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM i u župi sv. Nikole Biskupa u Zagrebu - Stenjevec i imenovan župnim vikarom u župi Presv. Trojstva, Zagreb – Prečko. Vjekoslav Jakopović razriješen je službe župnog vikara u Petrinji i Hrastovici i imenovan župnim vikarom u župi sv. Pavla ap., Zagreb – Retkovec. Mladomisnik Andrija Jambreuš imenovan je župnim vikarom u Sesvetskim Selima. Alojz Jurak SDB razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Ivana Bosca u Zagrebu – Podsused. Josip Kešina OFM razriješen je službe župnog vikara u župi Navještenja BDM u Klanjcu. Dr. Smiljan Kožul OFM imenovan je župnim vikarom u župi Uzvišenja Sv. Križa u Zagrebu – Siget. Mladomisnik Tomislav Kralj imenovan je župnim vikarom u župi sv. Josipa u Zagrebu – Trešnjevka. Mladomisnik Mislav Kutleša upućen je na nastavak studija moralne teologije u Rimu. Mladomisnik Dražen Lauc imenovan je župnim vikarom u Glini, Maji, Maloj Solini i Viduševcu. Mladomisnik Vlado Letinčić imenovan je župnim vikarom u Samoboru. Marijan Lovrić, SDB, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Ivana Bosca u Zagrebu – Podsused. Alen Lulić razriješen je službe župnog vikara u Sesvetama i pastoralnog pomoćnika u Sesvetskim Selima i upućen na studij kanonskoga prava u Rim. Ivan Matijević SDB razriješen je službe župnog vikara u župi Marije Pomoćnice u Zagrebu – Knežija. Mladomisnik Bruno Matos imenovan je župnim vikarom u župi sv. Marka Križevčanina u Zagrebu. Marko Nimac OFM razriješen je službe župnog vikara u župi Majke Božje Lurdske u Zagrebu. Svećenik Porečko-pulske biskupije Antun Nižetić razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Marka Križevčanina u Zagrebu i u župi sv. Leopolda Mandića u Zagrebu - Ljubljanica - Voltino. Marijan Opitz OFM razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru. Željko Paurić OFM imenovan je župnim vikarom u župi sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru. Siniša Paušić OFM imenovan je župnim vikarom u župi sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru. Bernardin Plantek OFM razriješen je službe župnog vikara u župi Presv. Trojstva u Karlovcu. Gordan Propadalo OFM razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Antuna Padovanskog u Bjelovaru. Mladomisnik Borna Puškarić imenovan je župnim vikarom u župi sv. Leopolda Mandića u Zagrebu – Ljubljanica - Voltino i u župi Blagovijesti – Navještenja Gospodinova u Zagrebu – Vrbani. Luka Slijepčević OFM imenovan je župnim vikarom u Sesvetama. Ivan Stojanović SDB imenovan je župnim vikarom u župi Marije Pomoćnice u Zagrebu – Knežija. Mijo Tikvić OFM razriješen je službe župnog vikara u Kloštar-Ivaniću. Mladomisnik Ivica Tomak imenovan je župnim vikarom u župi Uzvišenja sv. Križa u Sisku. Svećenik Porečko-pulske biskupije Aleksandar Vujisić razriješen je službe župnog vikara u župi Presv. Trojstva u Zagrebu - Prečko i Blagovijesti – Navještenja Gospodinova u Zagrebu - Vrbani. Mladomisnik Krešimir Žižek imenovan je župnim vikarom u župi Uznesenja BDM i u župi sv. Nikole u Zagrebu – Stenjevec.
Đakon Tomislav Škender dodijeljen je župi Uznesenja BDM u Mariji Bistrici, gdje će obavljati đakonski pastoralni praktikum.

Pozdrav svima.
Od 21.7 do 1.8 sam na prvom dijelu godišnjem odmoru.
S obzirom da se odmaram tako ću malo zapostavit blog, ali bez brige. Kada skupim informacije stavljam na njega.
Dostupan sam na mobitel, a od 4. kolovoza i na poslu.

Prenosim iz večernjeg lista

SYDNEY – Protiv duhovnog umora, indiferentnosti i slijepog konformizma, podigao je glas papa Benedikt XVI. u nedjelju u Sydneyu gdje se na prostoru hipodroma Randwick na zaključnoj misi 23. međunarodnih dana mladeži okupilo oko 500 tisuća mladih iz cijeloga svijeta, među kojima je bilo i mladeži pristigle iz Hrvatske.

Papa je pozvao mlade da budu "proroci" i stvore "novu generaciju kršćana" za "izgradnju svijeta u kojem će se život prihvtiti, štovati i njegovati s ljubavlju, a ne odbacivati ga ili plašti ga se kao prijetnje i zbog toga ga uništiti". Na taj način će se moći oduprijeti "duhovnoj pustinji", poručio je Papa mladima.

Benedekt XVI. je stigao na prostor Randwick, najveći hipodrom u Australiji, s helikopterom. Mladi su tu čekali Papu uz koncerte i euharističko obožavanje, te su proveli noć u vrećama za spavanje. Drugi su stigli u nedjelju rano ujutro. Poslije dolaska s helikopterom, Benedikt XVI. je oko 20 minuta prolazio u Papamobilu pozdravljajući mladež iz cijeloga svijeta, prije negoli je došao do oltara.

Organizatori 23. međunarodnog dana mladeži iznose kako je na hipodromu Randwick misi prisustvovalo više od 500 tisuća osoba, što je dvostruko više od očekivanoga. Tijekom mise Papa je krizmao 24 mladića i djevojaka iz raznih zemalja. Molilo se na raznim jezicima, među kojima na njemačkome, vijetnaskome, sudanskome, arapskome. Starosjedioci (aboriđeni) su plesali pokraj oltara, pozornice velike 30 metara iznad koje se na 40 metara uzdizala golubica, simbol Duha Svetoga.

Cijela organizacija 23. međunarodnog dana mladeži bila je spektakularna. Posebno je lijep i znakovit bio Križni put. A, na koncu svećane mise u nedjelju Papa je pozdravio mlade na više jezika s "doviđenja u Madridu 2011.". Dakle, u španjolskom glavnom gradu će se za tri godine održati 24. međunarodni dani mladeži. Prije povratka u Italiju u ponedjelja 21. srpnja, odakle je u Australiju na svoje deveto pastoralno putovanje krenuo 12. srpnja, Benedikt XVI. će se u Cathedral House u Sydneyu susresti s organizatorima i dobročiniteljima 23. međunarodnih dana mladeži. A, na hipodromu Randwick je misi u nedjelju prisustvovao i predsjednik Istočnog Timora Ramos Horta koji se zatim pozdravio s Papom.

U svijetu je snažno odjeknula Papina osuda svećenika pedofila i njegov zahtjev da svi budu izvedeni pred sud. Svjetske statistike o svećenicima koji su počinili "zločin", kako ga je nazvao Papa, nad maloljetnicima ne postoji, ali se računa kako ih je bilo oko 1,5 posto. Toliko je naime bilo svećenika pedofila u redovima američkog svećenstva, odnosno 4.392 ih je optuženo za seksualno iskorištavanje maloljetnika u razdoblju od 1950. do 2002. U Italiji je u razdoblju od 2003. do 2007. utvrđeno 50 slučaja pedofilije, te je 17 svećenika osuđeno, a protiv 24 se još vodi proces.

Deveto putovanje Benedikta XVI. izvan Italije ostat će u povijesti ne samo kao susret s mladima na 23. međunarodnom danu mladeži, već prije svega kako najoštrija osuda jednog Pape svećenika pedofila.

Prenosim iz IKA-e

20.07.2008 | 14:25 | IKA D - 104562/7

Papin nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji u nedjelju, 20. srpnja 2008.

Dragi mladi prijatelji,
spremamo se sada moliti zajedno lijepu molitvu Anđeo Gospodnji. U njoj ćemo razmišljati o Mariji, mladoj ženi u razgovoru s anđelom koji je u Božje ime poziva na posebno darivanje sebe same, darivanje vlastitog života, vlastite budućnosti žene i majke. Možemo zamisliti kako se morala osjećati u tom trenutku: sva ustreptala, potpuno svladana vizijom koju je imala pred sobom.
Anđeo je shvatio njezinu tjeskobu i odmah ju nastojao ohrabriti: "Ne boj se, Marijo... Duh Sveti sići će na te i sila će te Svevišnjega osjeniti" (Lk 1,30.35). Duh joj je dao snagu i hrabrost da odgovori na poziv Gospodinov. Duh joj je pomogao da shvati veliko otajstvo koje se imalo ispuniti po njoj. Duh joj je obuhvatio svojom ljubavlju i osposobio je da začne Sina Božjega u svome krilu.
Ovaj prizor predstavlja možda središnji trenutak povijesti odnosa Boga s njegovim narodom. U Starom zavjetu, Bog se objavio djelomično, postupno, kao što i svi mi činimo u svojim međusobnim odnosima. Potrebno je vrijeme da izabrani narod produbi svoj odnos s Bogom. Savez s Izraelom bio je poput razdoblja zavođenja, dugotrajnih zaruka. Potom je nastupio konačan trenutak, trenutak ženidbe, ostvarenja novoga i vječnoga saveza. U tom trenutku Marija je pred Gospodinom predstavljala čitavo čovječanstvo. I u naše je ime Marija rekla "da".
U bajkama pripovijedanje završava ovdje i svi od toga trenutka „žive sretni i zadovoljni." U stvarnom životu nije tako lako. Mnoge su bile teškoće s kojima se Marija morala uhvatiti u koštac zbog svoga "da" izrečenoga Gospodinu. Šimun je prorekao da će mač probiti njezino srce. Kad je Isus imao dvanaest godina, iskusila je najtežu moru što je neki roditelj može doživjeti, kad je tri dana njezin sin bio izgubljen. I nakon njegova javnog života trpjela je muku kad je nazočila njegovu razapinjanju i smrti. Kroz različite kušnje ostala je uvijek vjerna svome obećanju, podržana Duhom snage. I nagrađena je slavom.
Dragi mladi, i mi moramo ostati vjerni onom „da" kojim smo prihvatili ponudu Gospodinova prijateljstva. Znamo da nas on neće nikada napustiti. Znamo da nas on uvijek podržati darovima Duha. Marija je primila Gospodinovu "ponudu" u naše ime. Obratimo se stoga njoj i zamolimo je da nas vodi kroz teškoće kako bismo ostali vjerni onom životnom odnosu što ga je Bog ostvario sa svakim od nas. Marija je naš uzor i naše nadahnuće; ona se zauzima za nas kod svoga Sina i majčinskom nas ljubavlju štiti od opasnosti.

***
Dragi prijatelji,
stigao je trenutak da vam kažem zbogom, ili bolje, doviđenja! Zahvaljujem vam svima što ste sudjelovali na Svjetskom danu mladih 2008., ovdje u Sydneyju, i nadam se da ću vas ponovno vidjeti za tri godine. Svjetski dan mladih 2011. održat će se u Madridu, u Španjolskoj. Do tog trenutka, molimo jedni za druge, i pružajmo pred svijetom svoje radosno svjedočanstvo za Krista. Bog vas sve blagoslovio.

Prenosim iz IKA-e

20.07.2008 | 12:22 | IKA V - 104561/7

Sydney, (IKA) – Papa Benedikt XVI. susreo se u kasnim popodnevnim satima po mjesnom vremenu 20. srpnja s organizatorima i dobročiniteljima Svjetskoga dana mladih u Sydneyu. Nakon uvodnog pozdrava kardinala Georgea Pella, Papa je zahvalio svima koji su dali prinos uspjehu toga susreta. Posebno je zahvalio za sve žrtve koje su podnijeli u planiranju i ostvarenju tih veličanstvenih dana za život Crkve u Australiji i povjerenje koje su dali mladima. Molimo Gospodina da to vaše ulaganje u mlade donese plodove u njihovim životima kao i za život Kristove Crkve i budućnost svijeta, istaknuo je Papa u govoru. Poglavar Crkve je izrazio zahvalnost organizacijskom odboru i svim njihovim suradnicima od privatnih ulagača, obitelji do mjesnih vlasti, koji su omogućili da su mladi koji su došli iz cijeloga svijeta imali mogućnost iskusiti gostoprimstvo stanovnika Australije i upoznati ljepote te zemlje. Ti su mladi obogatili ovu zemlju svojim svjedočenjem ljubavi za Krista i snage Duha Svetoga koji djeluje u Crkvi, rekao je Benedikt XVI. na susretu s dobročiniteljima i organizatorima Svjetskog dana mladih.

Prenosim iz IKA-e

20.07.2008 | 12:02 | IKA V - 104559/7

Sydney, (IKA) – Upravo završeni XXIII. Svjetski dan mladih zabilježio je planetarni uspjeh i u virtualnom prostoru.
Najposjećenija Internet stranica u svijetu posljednjih dana bila je četverojezična službena stranica Svjetskog dana mladih www.wyd2008.org. Veliku posjećenost zabilježio je i portal www.h2onews.org, koji je na devet jezika, uključujući i kineski izvještavao o Papinu pastirskom pohodu i SDM uopće. Taj je portal prenosio sliku Televizije Vatikana, kao i vijesti mnogih svjetskih agencija. Zajednički portal www.wydcrossmedia.org također je bio jedan od nezaobilaznih adresa posljednjih dana. SDM u Sydneyu će ostati zabilježen i na Youtube-u. Uz Svjerski dan mladih aktivno je više od tri tisuće stranica koje su primjer evangelizacije, te plodova iste posebno među mladima. Također su mnoge biskupije u povodu SDM pokrenule posebne stranice ili pak na postojećima posebno istaknule aktualnosti iz Sydneya.

Prenosim iz IKA-e

20.07.2008 | 11:52 | IKA V - 104557/7

Budite apostoli nade, tvorci novog obnovljenog društva i branitelji života, čuvari čiste ljubavi u nadi

Sydney, (IKA) – U tijeku završnog euharistijskog slavlja s okupljenim mladima na hipodromu Randwick papa Benedikt XVI. nije mogao prikriti svoje zadovolstvo zbog tako velikog broja mladih koji su se ovih dana okupili u Sydnesu pod geslom: "Primt ćete Duha Svetoga, koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci" na 23. Svjetskoga dana mladih, koji je početkom sedamdesetih godina zamislio papa Ivan Pavao II. Sveti Otac je izrazio nadu da će živa vatra Božje ljubavi sići na mlade i ispuniti njihova srca kako bi se pridružili Gospodinu i njegovoj Crkvi da budu poslani kao novi naraštaj apostola ponesti Krista u svijet.

Misi je prethodio bdjenje u kojem je sudjelovao i sam papa Benedikt XVI., a većina mladih, a bilo ih je više od 235.000, ostala je na hipodromu tijekom noćnih sati i tako dočekala mino slavlje. Na samom misnom slavlju sudjelovalo je više od pola milijuna vjernika. Mladima su se pridružili i mnogobrojni vjernici iz Sydneya, ali i drugih dijelova Australije. Radost zajedništva s Petrom naših dana podijelili su i Hrvatski katolički centri u Sydneyu i drugim gradovima iz kojih su vjernici organizirano hodočastili na to misno slavlje.
Misno je slavlje bilo vrlo svečano i multikulturalno. Koncelebriralo je 26 kardinala, 420 biskupa i oko tri tisuće svećenika. Na misi je Papa podijelio sakrament potvrde 24 mladih katekumena. Vjernici, posebno mladi, pobožno su pratili misno slavlje i molitve na raznim jezicima. S posebnim su oduševljem pozdravili vijest, kada je Benedikt XVI. na kraju mise na raznim jezicima najavio da će se idući Svjetski susret mladih održati u Madridu 2011.

S jakim i odlučnim riječima Benedikt XVI. pozvao je mlade budu apostoli nade, tvorci novog obnovljenog društva i branitelji života, čuvari čiste ljubavi u nadi. Od mladih je tražio da stvore novo razdoblje ljubavi koje ne će biti pohlepno i sebično, već čisto, vjerno i istinski slobodno, otvoreno prema drugima i spremno poštivati njihovo dostojanstvo. Protiv ravnodušnosti i duhovnogo umora, slijepog konformizma duhu ovog vremena Papa očekuje od mladih da postanu proroci te da stvore novi naraštaj kršćana koji će izgraditi svijet u kojem će život biti prihvaćen, poštivan i s ljubavlju zbrinut. Svijet koji ne će odbijati život i pred kojim se ne će strahovati zbog ugrožavanja i uništavanja života. Da stvore novu eru, u kojoj će nas nada osloboditi od površnosti, apatije i zatvaranja što muči duše i truje ljudske odnose. Objasnio je kako je moć Duha, moć Božjeg života, vidljiv i u Crkvi u živoj zajednici ljubavi, koja obuhvaća ljude svih rasa, narodnosti i jezika, svih vremena i svih krajeva u jedinstvu vjere u Uskrlog Krista. Crkvi je posebno potreban dar mladih. Ona mora rasti u snazi Duha Svetoga, koji i dandanas daje mladima radost i nadahnjuje ih kako s oduševljenjem služiti Gospodinu. Papa Ratzinger je mlade upozorio kako su pozvani da budu proroci nade i graditelji obnovljenog društva, ali i Crkve, koja mora biti uvijek mlada. Papa je izazovno pitao mlade što će ostaviti novim naraštajima, koju će im baštinu ostaviti i čime će se razlikovati. Benedikt XVI na kraju sa zadovoljstvom ustanovio da sve više mladih djevojaka i mladića otkriva vlastito poslanje s tisućama mogućnosti. te zaključio kako nas njihovi ideali potiču da prihvatimo poslanje koje im je Bog namijenio.
Predsjednik Papisnkog vijeća za laike, kardinal Stanislav Rylke pod čijim je okriljem priređen i j Svjetski susret mladih, primjetio je na kraju mise kako se u Sydneyu vidjelo Crkvu ne samo očima vjere, već kako se očituje pred nama. Vidimo mladiće i djevojke koji u ovim trenucima otkrivaju svoje životno poslanje te se vidi da je Crkva živa i mlada, rekao je kardinal.

Prenosim iz IKA-e

20.07.2008 | 10:24 | IKA V - 104556/7

Sydney, (IKA) – Idući Svjetski dan mladih održat će se 2011. godine u Madridu, najavio je Papa nakon mise na hipodromu Randwick. To je dobra vijest ne samo za Španjolsku nego i za cijelu Europu i Crkvu u njoj, rekao je biskup Cartagene Juan Antonio Reig Pla za agenciju SIR. Biskup je podsjetio da su problemi Španjolske i cijele Europe rastući sekularizam i pitanja o vjerskoj slobodi, a Crkva u Španjolskoj se suočava s problemima koje stvara radikalna vlada postavljajući u pitanje svetost života, braka, obitelji i kršćanskih korijena zemlje. Stoga se od Pape očekuje ohrabrenje i smjernice za pastoral mladih i obitelji.
Svjetski dan mladih 1986. godine ustanovio je blagopokojni papa Ivan Pavao II. Prvi SDM održan je u Rimu, a ovogodišnji je bio i deseti međunarodni. Naime, SDM se obilježava svake godine na Cvjetnicu, a svake druge ili treće godine mladi se okupljaju i zajedno slave SDM u drugom dijelu svijeta. Drugi SDM, a prvi međunarodni održan je 1987. u Argentini (Buenos Aieres). Španjolska je već bila domaćin SDM. Tako je IV. SDM, odnosno drugi međunarodni održan 1989. u Santiago de Compostela, a potom su slijedili Čenstohova (Poljska, 1991.), Denver (SAD, 1993.), Manila (Filipini, 1995.), Pariz (Francuska, 1997.), Rim (Italija, 2000.), Toronto (Kanada, 2002.), Koeln (Njemačka, 2005), te ovogodišnji u Sydneyu. Tako će Madrid biti domaćin 26. SDM i 11. međunarodnog SDM.

Prenosim iz IKA-e

18.07.2008 | 09:30 | IKA V - 104551/7

Misu u Blacktownu predslavio i propovijedao fra Ante Vućković

Sydney, (IKA) - U Hrvatskome katoličkom centru u Blacktownu fra Ante Vučković, član Provincije Presvetog Otkupitelja, predslavio je 19. srpnja euharistijsko slavlje za mlade pristigle na XXIII. Svjetski dan mladih iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te Vojvodine, Srbije i Crne Gore.
Propovjednik je nastojao posvijestiti veličinu i značenje Božje riječi u svakodnevnom životu i konkretnim životnim prilikama. Približavanje Evanđelju jest traženje odgovora na konkretna životna pitanja. Kad čovjek od sebe daje sve najbolje, te se posebno trudi ponekad stječe osjećaj da na koncu biva odbačen, prezren i popljuvan. Nakon takvih situacija se jednostavno pita: zašto? Čitajući Evanđelja susreće se sličan primjer i u odnosu pismoznanaca i farizeja prema Isusu. No, iz Isusova primjera se uči kako se ponijeti. Fra Ante je istaknuo, da će se sa sličnom situacijom možda susresti i pokoji mladi hodočasnik pri povratku u domovinu. Uslijedit će pitanja o potrebi odlaska na dalek put da bi se "samo" susrelo s mladima iz ostatka svijeta. Možda će biti i neugodnih situacija gdje će se hodočasnici osjetiti odbačenima i popljuvanima, a dali su sve od sebe da bi došli u Australiju. Što učiniti? Parafrazirajući Isusov odgovor može se reći: procijeni situaciju, budi mudar, razmisli i po potrebi se ukloni i povuci!
S druge strane postavlja se ono pitanje kada i kako činiti dobro, ako nailazimo na situacije u kojima nas se odbacuje i pogrđuje? Zna se čuti da se dobro treba činiti kad se zato ukaže prilika. No, vrijeme za dobro i dobrotu nije neko prošlo vrijeme ili pak ono buduće. Vrijeme za dobro je isključivo sadašnje vrijeme pa i onda kad nas se odbacuje i kad je vrijeme neprijateljstva, istaknuo je fra Ante. Dok Isus gleda svoju ulogu i poslanje, prepoznaje ju u starozavjetnom tekstu te se i njime sluzi kad kaže da Duh Gospodnji na njemu počiva. Po Duhu koji počiva na Isusu, on čini dobro. Stoga i mi pitamo: koje nam je poslanje i odakle dolazi? Odgovor neću dobiti u svome srcu, čak ni sada u Sydneyu ili u rodnom gradu ili mjestu, već u dodiru s riječju Božjom, koju priznajem za onu koja ima značenje, koja me obvezuje, u kojoj počiva Duh Božji koji potiče na dobro i djelovanje, kao i uostalom Isusa. On, koji je bio vjeran Riječi do kraja nije ju iznevjerio, tako i kršćanin moli da mu Gospodin otvori oči te spozna da u vlastitom životu ima i više od života, da ima riječ Božja, zaključio je fra Ante Vučković propovijed.

Prenosim iz IKA-e

19.07.2008 | 22:53 | IKA V - 104550/7

Sveti Otac će predvoditi središnju misu Svjetskoga dana mladih

Sydney, (IKA) – Papa Benedikt XVI. predvodit će u nedjelju 20. srpnja svečanu misu za 23. Svjetski dan mladih na hipodromu Randwick u Sydneyu. Papa će se najprije na heliodromu Victoria Barracks u Sydneyu ukrcati u helikopter kojim će nadlijetati Centennial Park i hipodrom Randwick na kojemu će se okupiti mladež na misi Svjetskog dana mladih. Nakon toga Papa će se papamobilom provesti kroz prostor Southern Cross Precinct (Centennial Park i hipodrom Randwick) u Sydneyu na kojem će biti okupljeni sudionici mise. U 9.45 je predviđen Papin dolazak u sakristiju na hipodromu Randwick. U 10 sati započinje svečana misa za 23. Svjetski dan mladih. Na misi će Papa održati homiliju a po završetku mise predvoditi molitvu Anđeo Gospodnji. U 18 sati istoga dana Papa će se susresti s dobročiniteljima i organizatorima 23. Svjetskog dana mladih u Nadbiskupskom dvoru u Sydneyu te im se obratiti govorom.

Prenosim iz IKA-e

19.07.2008 | 22:44 | IKA V - 104549/7

Sv. Otac se susreo i s 92-godišnjom nekadašnjom tajnicom u Papinskom vijeću za laike

Sydney, (IKA) – Prije nego što je sudjelovao na molitvenom bdjenju s mladima, papa Benedikt XVI. posjetio je kardinala Edwarda Bedu Clancyja (84), koji je bio nadbiskup u Sydneyu od 1983. do 2001. godine. Papa se u Domu sv. Josipa susreo i s umirovljenim biskupima Williamom Brennanom i Williamom Murrayem, te svećenicima. Sveti Otac se susreo i sa 92-godišnjom Rosemarie Goldie, rodom iz Sydneya, koja je bila prva žena podtajnica Papinskog vijeća za laike.

Prenosim iz IKA-e

19.07.2008 | 16:03 | IKA V - 104544/7

Papino razmatranje na molitvenom bdjenju na kojem sudjeluje oko 200 tisuća mladih - "Primite u svoje srce i u svoj um sedam darova Duha Svetoga! Prepoznajte silu Duha Svetoga u svome životu i vjerujte u nju!"

Sydney, (IKA) - Nakon tjedan dana molitava, razmatranja, susreta, slavlja i okupljanja Svjetski dan mladih dosegao je vrhunac molitvenim bdjenjem koje je Papa predvodio u parku Randwick u Sydneyu. "Primite u svoje srce i u svoj um sedam darova Duha Svetoga! Prepoznajte silu Duha Svetoga u svome životu i vjerujte u nju!", to je pouka što ju je danas papa Benedikt XVI. uputio mladima okupljenima na hipodromu Randwick prilikom molitvenog bdjenja posvećenog Duhu Svetomu. "Okupljeni pred našim križem koji je toliko proputovao i pred Marijinom ikonom, pod nebeskim sjajem zviježđa Južnoga križa", rekao je Papa, "usredotočimo svoju pozornost na to 'kako' da postanemo kršćanski svjedoci" u "svijetu koji je po mnogočemu krhak". "Jedinstvo stvorenja Božjega - objasnio je - oslabljeno je dubokim ranama, kad se društveni odnosi kidaju ili kad je ljudski duh gotovo sasvim zgažen izrabljivanjem i zloporabom osoba", a društvo prolazi kroz "proces fragmentacije zbog načina razmišljanja koji je po svojoj prirodi kratkovidan, jer zanemaruje cijelo obzorje istine". Za papu relativizam "ne priznaje one iste principe koji nas osposobljavaju da živimo ili da rastemo u jedinstvu, u redu i skladu".
"Samo u Bogu i njegovoj Crkvi - istaknuo je Sveti Otac - možemo naći ono jedinstvo koje tražimo." Odatle i poziv na "čuvanje jedinstva" i nadilaženje napasti da "nastavimo sami", razmišljajući o svojoj "mjesnoj zajednici" kao o „nečem izdvojenom od takozvane institucionalne Crkve, opisujući svoju zajednicu kao fleksibilnu i otvorenu Duhu, a opću Crkvu kao rigidnu i lišenu Duha." "Bdijte! Znajte slušati!", pozvao je Papa za bdjenja na Randwicku. "Obogaćeni darovima Duha, imat ćete snage da nadiđete parcijalno gledanje, tu praznu utopiju, kratkotrajnu prolaznost, te da ponudite dosljednost i sigurnost kršćanskoga svjedočanstva!" "U svojim srcima - nastavio je Benedikt XVI. - znamo da samo Gospodin ima 'riječi života vječnoga.' Udaljavanje od njega samo je beskoristan pokušaj bijega od nas samih. Bog je s nama u stvarnosti života, a ne u mašti", a "Duh Sveti obazrivo nas ali i odlučno privlači onome što je stvarno, trajno i istinito."
Danas je Papa na Randwicku Duha Svetoga opisao kao osobu "Presvetoga Trojstva" koja je danas "na različite načine" zaboravljena, istaknuvši teškoću „njegova jasna razumijevanja" i sjećajući se da je kao „mladi svećenik zadužen za podučavanje teologije", među „izvrsnim svjedocima Duha u povijesti Crkve" izabrao proučavati svetog Augustina. I upravo je naukom toga hiponskoga biskupa bilo nadahnuto razmišljanje što ga je Benedikt XVI. podijelio s mladima. Za Papu postoje tri „intuicije" toga sveca. Ponajprije da je „naročita vlastitost Duha jedinstvo." „Samo u zajedničkom životu - objašnjava Papa - podržava se jedinstvo i ljudski se identitet u punini ostvaruje." „Duh Sveti kao trajna ljubav" jest „druga Augustinova intuicija." „Po svojoj naravi ljubav je trajna. Još jednom, dragi prijatelji, možemo baciti pogled na ono što Duh Sveti nudi svijetu: ljubav koja otapa nesigurnost"; ljubav koja „nadilazi strah od izdaje" i „u sebi nosi vječnost." Konačno, „Duh Sveti kao dar", to jest kao „Bog koji se vječno daruje."
Za Benedikta XVI., „Promatrajući ovaj neprekidni dar, možemo vidjeti ograničenosti prolaznoga, ispraznost konzumerističkog mentaliteta", te shvaćamo „zašto nas potraga za novostima ostavlja nezadovoljnima i željnima nečega drugoga." „Nadahnuti intuicijama svetog Augustina - potaknuo je Papa mlade okupljene na molitvenom bdjenju na Randwicku - učinite da ujedinjujuća ljubav bude vaša mjera; neka trajna ljubav bude vaš izazov; ljubav koja se daruje neka bude vaše poslanje!" „Darovi Duha koji u nama djeluju - nastavio je Papa - određuju smjer i definiraju naše svjedočenje", te „nas pozivaju na djelatno i radosno sudjelovanje u životu Crkve", koja „mora rasti u jedinstvu, jačati u svetosti, pomlađivati se i neprestano se obnavljati" prema „kriterijima Duha Svetoga! Obratite se njemu, dragi mladi, i otkrit ćete pravi smisao obnove."
„Zazovimo Duha Svetoga, on je tvorac Božjih djela. Dozvolite da vas njegovi darovi oblikuju! Kao što Crkva prelazi zajednički put s cijelim čovječanstvom, tako i ste i vi pozvani živjeti darove Duha Svetoga u dobrim i lošim trenucima svakodnevnoga života. Učinite da vaša vjera dozrije po vašem učenju, po radu, po sportu, glazbi i umjetnosti. Dozvolite da vam vjera bude podržana molitvom i hranjena sakramentima, te tako postanete izvorom nadahnuća i pomoć svima oko vas", potaknuo je Sveti Otac. "Život nije samo sakupljanje i više je od običnoga uspjeha. Biti doista živi znači biti iznutra preobraženi, biti otvoreni sili Božje ljubavi. Primajući snagu Duha Svetoga, i vi možete preobraziti svoje obitelji, zajednice i narode", pojasnio je Benedikt XVI. Iz toga slijedi i pouka: "Učinite da mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji budu znakovi vaše veličine!" Na kraju, poput svojevrsnog predanja, Papa ponudio riječi što ih je izrekla blažena Mary MacKillop kad je imala 26 godina: „Vjeruj u ono što Bog šapuće tvome srcu!".

Prenosim iz večernjeg lista

Benedikt XVI. jučer je ručao s 12 mladih predstavnika svih kontinenata.

Autor Silvije Tomašević

Neka religija bude čimbenik mira, a ne nasilja, rekao je papa Benedikt XVI. u petak u Sydneyu u katedrali St. Mary’s, gdje se susreo s četrdesetak čelnika svih vjera.

Židove, muslimane, budiste te anglikance, luterane i predstavnike drugih kršćanskih vjera papa je pozvao na svjedočenje prijateljstva i suživota. Benedikt XVI. osudio je međuvjersku mržnju i pozvao sve religije na zajedničku borbu protiv terorizma.

Jedinstvo kršćana
Rabin Jeremy Lawrence podsjetio je na korake približavanja Katoličke crkve i Židova citirajući riječi pape Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. Šeik Muhamad Salim rekao je da poštuje Međunarodni dan mladeži, koji pomaže da se fundamentalizam mržnje pretvori u fundamentalizam ljubavi.

Papa se bio susreo s predstavnicima kršćanskih crkava i kazao kako je put prema kršćanskom jedinstvu postao težak, da je došao do kritične točke, ali da “možemo biti sigurni da ćemo jednog dana zajedno slaviti euharistiju”.

Strpljivost
Od dijaloga ne valja odustati nikad, ponajmanje kad se strahuje da bi se pritom mogle otkriti prevelike razlike. Doktrinu se ne smije smatrati izvorom razlika, drži papa Ratzinger.

Spomenuo je sporazum iz 2004. koji su potpisali članovi nacionalnih vijeća crkava kao primjer kako se nalaze rješenja te kako valja biti strpljiv u raspravama o teološkim različitostima.

Papa je u petak ručao s 12 mladih predstavnika svih kontinenata, među kojima su bila dva Australca.

Prenosim iz Vjesnika

Papa je istaknuo da je Katolička crkva otvorena tome da uči od drugih religija, što se smatra izjavom povezanom s nastojanjima Vatikana na poboljšanju odnosa s islamom
SYDNEY - Papa Benedikt XVI. pozvao je u petak, u govoru upućenom islamskim i židovskim čelnicima u Australiji, sve vjere da se ujedine protiv terorizma i mirno riješe sukobe.
»U svijetu koji je ugrožen zlokobnim i sveobuhvatnim formama nasilja, ujedinjeni glas ljudi od vjere poziva nacije i zajednice da riješe sukobe mirnim sredstvima i s punim obzirom prema ljudskom dostojanstvu«, kazao je Papa.
Papa je također istaknuo da je Katolička crkva otvorena tome da uči od drugih religija, što se smatra izjavom povezanom s nastojanjima Vatikana na poboljšanju odnosa s islamom. »Crkva željno traži mogućnosti kako bi saslušala duhovno iskustvo drugih religija«, kazao je Benedikt XVI.
Katoličko-muslimanski odnosi ozbiljno su narušeni 2006. kada je Benedikt održao govor u Regensburgu, u Njemačkoj, za koji su muslimani ocijenili da implicira ocjenu kako je islam nasilan i iracionalan.
Muslimani diljem svijeta tada su prosvjedovali a Papa je prilikom posjeta turskoj Plavoj džamiji nastojao ispraviti dojam moleći se zajedno s tamošnjim imamom.
Odnosi pak između male australske muslimanske zajednice i većinskog katoličkog stanovništva zategnuti su od terorističkog napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. Uz to, Australija je tek nedavno povukla svojer snage iz Iraka. [Hina/Reuters]

Prenosim sa Križa života

Više od 150 tisuća mladih u četvrtak je pjesmama i poklicima u sydneyskoj luci pozdravilo dolazak bijele Papine brodice, koju je pratilo drugih 12 brodica s mladima. U brodici s Papom bilo je 16 mladih, 12 s četiri kontinenta i četvero iz Australije.

Na izlasku iz brodice Papi su domorodci plesom i svojim pjesmama poželjeli dobrodošlicu. Dobrodošlicu mu je u ime Crkve u Australiji poželio kardinal George Pell, sydneyski nadbiskup. Primio je Papu kao Petrova nasljednika, a u pozdravnom govoru se spomenuo Velikoga, Ivana Pavla II., začetnika Svjetskoga dana mladeži koji je dvaput posjetio Australiju.

Obraćajući se mladima Papa se osvrnuo na glavne teme ovoga Svjetskoga dana: podsjetio je na patnje i nepravde koje su pretrpjeli domorodci te na čuvanje okoliša. Govoreći o dugom letu iz Rima do Australije, rekao je kako je mogao uživati u ljepoti stvorenoga.

Papa je potom progovorio o vjeri, naglasivši kako se ona ne može ograničiti na privatnost, religija i vjera ne smiju se odstraniti iz javnoga života. Sekularizirano viđenje želi društvo oblikovati bez slike Božje, ali to udaljavanje od Božjeg nauma prouzrokuje nered s neizbježnim posljedicama za ostatak stvorenoga, rekao je Papa.

Prenosim sa radio Vatikana

Papa je današnji je dan u Sydneyu završio susretom s mladim štićenicima zavoda za preodgoj sveučilišta Notre Dame u Sydneyu. Osvrnuvši se na naziv programa 'Alive' u kojem sudjeluju, zapitao se što znači „biti živ“, živjeti život u punini? To svi želimo – rekao je dodavši kako Krist upravo to za nas želi. On je doista rekao: „Došao sam da svi imaju život u izobilju“. Papa je istaknuo kako se ljudi katkada, a da toga nisu svjesni, klanjaju lažnim bogovima, a to su: materijalna dobra, posesivna ljubav i moć. Ne možemo živjeti bez materijalnih dobara, koja su po sebi dobra, ali ih ne smijemo pretvoriti u lažno božanstvo koje postaje uzrokom smrti. Bez prave ljubavi život nije moguć, jer se čovjek u pravoj ljubavi ostvaruje. Narod često misli da voli, a u stvarnosti teži ovladati ili manipulirati drugima. Nekoga se voli iz vlastite sebičnosti, a to je također klanjanje lažnome božanstvu. Moć koju nam je Bog dao da oblikujemo svijet oko nas, također je po sebi dobra. Ali neprikladna i neodgovorna uporaba moći preobražava život ljudi, a neodoljiva je napast da se drugima vlada i iskorištava okolinu poradi osobnoga probitka. I to je pretvaranje moći u lažno božanstvo. Lažna božanstva vode u smrt, a klanjanje jedinome Bogu vodi u život – rekao je Benedikt XVI.
Svijetli primjer što znači udaljiti se smrti i krenuti putom života, nalazimo u prispodobi koju, siguran sam u to, svi vi dobro poznajete: riječ je o rasipnom sinu. Brojni su od vas osobno iskusili isto što je iskusio mladić iz prispodobe. Možda ste donosili odluke zbog kojih se sada kajete, koje su vas dovele do bijede i zapuštenosti. Odluka da uživate droge ili alkohol, da se upustite u kriminalne radnje ili činite nešto čime ste samo sebi naškodili možda vam se u određenome trenutku učinila izlazom iz neke teške situacije ili pomutnje. Sada pak znate da, umjesto da je donijela život, ona je donijela smrt. Raduje me vaša hrabrost da se vratite na put života, upravo kako je učinio mladić iz prispodobe. Prihvatili ste pomoć: od prijatelja i rodbine, od osoblja programa 'Alive' kojemu je veoma stalo do vaše dobrobiti i sreće – istaknuo je Papa ohrabrujući mlade kako u njima vidi glasnike nade za sve koji se nalaze u sličnoj situaciji. Vi ih možete uvjeriti da odaberu put života a pobjegnu od puta smrti, jer govorite iz vlastitoga iskustva. Evanđelja nam govore kako je Isus posebno ljubio one koji su se, nakon pogrješnih odluka, vratili na pravi put, više od drugih otvorili su se njegovoj spasiteljskoj riječi. Oni su se, jer su željeli novi život, očitovali najraspoloženijima slušati Isusa i postati njegovi učenici. Vi možete slijediti njihov uzor, naročito se vi možete približiti Isusu jer ste odlučili da Mu se vratite. Budite sigurni da vas prihvaća raširenih ruku. Nudi vam svoju bezuvjetnu ljubav, a u dubokome prijateljstvu s Njim nalazi se punina života – zaključio je Benedikt XVI.

Prenosim sa radio Vatikana

Papa Benedikt XVI. jutros je Sydneyu sudjelovao na međureligijskome susretu s četrdesetak predstavnika vjerskih australskih zajednica. U ime nazočnih Papu je pozdravio kardinal George Pell, nadbiskup Sydneya, te rabin Jeremy Lawrence u ime židovske zajednice i šeik Shardy u ime muslimana.Papa je uzvratio na pozdrave govorom čije glavne odlomke prenosimo.
Dragi prijatelji, svima vama koji predstavljate australske vjerske zajednice upućujem pozdrav mira i prijateljstva. Radostan sam zbog ovoga susreta i zahvaljujem rabinu Jeremyu Lawrenceu te šeiku Shardyu za dobrodošlicu izrečenu i ime svojih zajednica.
Australija je država koja veoma puno drži do vjerske slobode. Vaša zemlja priznaje da poštivanje toga temeljnoga prava muškarcima i ženama omogućuje štovati Boga prema savjesti, odgajati duh i djelovati prema etičkim uvjerenjima koja proizlaze iz vjerovanja. Skladan odnos između religije i javnoga života tim je važniji u doba kada neki religiju smatraju uzrokom podjela, a ne ujedinjujućom snagom. Jednoglasnost vjernika u svijetu, kojemu prijete zlokobni i bezobzirni oblici nasilja, potiče države i zajednice da miroljubivim sredstvima u punom poštivanju ljudskoga dostojanstva rješavaju sukobe. Jedan od brojnih načina da religija služi čovječanstvu jest promicanje shvaćanja o ljudskoj osobi koje očituje našu urođenu čežnju da nesebično živimo, uspostavljajući prijateljske veze s našim bližnjim. Ljudski se odnosi u biti ne mogu odrediti izrazima moći, prevlasti i osobnoga probitka. Naprotiv, oni odražavaju i usavršavaju naravnu ljudsku sklonost zajedničkim i skladnim životom s drugima– ustvrdio je Benedikt XVI.
Vjerski osjećaj, ukorijenjen u ljudsko srce, Bogu otvara muškarce i žene i upravlja ih otkriti da se osobno ostvarenje ne sastoji u egoističnome zadovoljavanju prolaznih želja. On nas naročito upućuje da iziđemo u susret potrebama drugih i da tražimo načine kako pridonijeti općem dobru. Obzirom na to, religije imaju posebnu ulogu jer poučavaju narod da istinsko služenje zahtijeva žrtvu i samozataju, koje se stječu odricanjem, umjerenošću i umjerenom uporabom prirodnih dobara – ustvrdio je Benedikt XVI. i dodao kako su te vrline posebice važne za prikladan odgoj mladih, koji su veoma često u napasti da sam život smatraju proizvodom potrošnje. I oni također posjeduju sposobnost samosvladavanja: primjerice u športu, kreativnim vještinama, a u učenju su spremni drage volje prihvatiti te obveze kao izazov. U tome bi vidiku vjerske i državne škole mogle više razvijati duhovnu dimenziju mladih. U Australiji kao i drugdje, religija je bila poticajni čimbenik ustanovljenja brojnih odgojnih ustanova, a danas s pravom zauzima svoje mjesto u školskim programima. Odgoj se često spominje u odlukama udruge Suradnja za mir i sklad, a svima koji potiču tu inicijativu toplo preporučujem da nastave u some sučeljavanju o vrednotama koje upotpunjuju intelektualne, ljudske i vjerske dimenzije čvrstoga odgoja – potaknuo je Papa.
Osvrnuvši se na ljudske sposobnosti rekao je kako su muškarci i žene obdareni sposobnošću ne samo promišljanjem kako bi stvari mogle ići bolje, nego i ulaganjem vlastitih snaga da ih učine boljima. Svjesni smo posebnosti našega odnos s prirodom. Ako ustvari smatramo da smo podložni fizičkim svemirskim zakonima, dakle i zakonima stvaranja, zar ne moramo od dobrote, samilosti, slobode, solidarnosti, poštovanja svake osobe učiniti bitnu sastavnicu svoga viđenja ljudske budućnosti – zapitao se Benedikt XVI.
Govoreći pak o religiji koja nas podsjeća na našu ograničenost i ljudsku slabost, te opominje da se ne nadamo u ovaj prolazni svijet, rekao je kako univerzalnost ljudskoga iskustva, koje nadilazi zemljopisne i kulturne granice, omogućuje vjernicima da se zauzmu u dijalogu oko sučeljavanja sa životnim radostima i patnjama. S toga gledišta, Crkva strastveno koristi svaku prigodu kako bi upoznala duhovna iskustva drugih religija. Možemo ustvrditi da sve religije nastoje proniknuti duboko značenje ljudskoga postojanja, zaključujući da svoje počelo dobiva izvana. Religije predstavljaju pokušaj shvaćanja svemira koji polazi i ide prema tome izvoru ili počelu. Kršćani vjeruju da je Bog taj izvor i počelo objavio u Isusu, kojega Biblija naziva „Alfa i Omega“ početak i svršetak – rekao je Papa. Završavajući govor rekao je kako je u Australiju došao kao poslanik mira. Stoga sam zadovoljan što sam se susreo s vama koji dijelite ovu čežnju i želju da se svijetu pomogne u postizanju mira. Naše traženje mira ide zajedno s traženjem značenja, jer otkrivajući istinu tražimo siguran put prema miru. Vaš napor da postignete pomirenje između naroda proizlazi i usmjeren je prema istini koja životu daje svrhu. Religija nudi mir, ali još je važnije to što u ljudskom duhu pobuđuje žeđ za istinom i glad za krepošću – zaključio je Benedikt XVI.

Prenosim sa radio Vatikana

Drugoga dana javnoga djelovanja u Sydneyu, papa Benedikt XVI. puno je prostora posvetio ekumenskoj i međureligijskoj dimenziji svojega devetog apostolskoga putovanja. Tijekom dva susreta u katedrali Svete Marije, Papa se najprije zadržao s predstavnicima drugih Crkvi i kršćanskih vjeroispovijesti u Australiji, a malo poslije s četrdesetak vođâ drugih religija. Ali, ono što je uistinu „zapalilo“ sydneysko poslijepodne i večer, bio je veličanstveni Križni put održan, u nazočnosti Svetoga Oca, uzduž molova i na ulicama grada, a koji je okupio više od 200.000 mladih prisutnih na 23. svjetskom danu mladeži.
Pozadina Križnome putu ovoga Dana mladeži bio je grad Sydney u izdanju „Jeruzalema Trećega tisućljeća“. Održan je u prirodnoj scenografiji, uz meditacije koje je pripremio isusovac Peter Steele, a redatelj, don Franco Cavanna, svećenik talijanskoga podrijetla i nekadašnji operni redatelj, vrlo je dobro izvršio tešku zadaću, smjestivši bolni Križni put na prostor od gradskih nebodera do obalâ zaljeva, i kroz mnoštvo mladih sabranih u molitvi. Mladi 26-godišnji Australac talijanskoga podrijetla duboko je dirnuo nazočne svojom interpretacijom Isusa Krista, dok je Gospa imala lice iz Zeffirellijeva filma. U ulozi Šimuna Cirenca bio je jedan domorodac, a uz njega još stotinu glumaca u kostimima. Glazba koja je pratila Križni put bila je raznovrsna – od gospela, preko rocka, do gregorijanskoga korala, a plesovi i igra svjetla upotpunjavali su veličanstvenost događaja.
Papa Benedikt XVI., koji je u katedrali Svete Marije pročitao molitvu nakon prve postaje, pratio je Križni put sabran u molitvi ispred ekrana u kripti katedrale. Današnji Papin dan, ispunjen zbivanjima, započeo je ujutro posjetima guvernera i Premijera Novoga Južnog Welsa te sydneyskoga gradonačelnika, nakon kojih je Sveti Otac pošao u kriptu u katedrali, gdje su ga čekali predstavnici kršćanskih Crkvi nazočnih u Australiji. Spomenuvši se sporazuma koji je 2004. godine potpisalo Nacionalno vijeće Crkvi, Sveti je Otac napomenuo kako ekumenski put polazi od Krštenja, ali gleda prema zajedničkome slavljenju Euharistije, sakramentu jedinstva Crkve. Zbog toga će iskreni dijalog koji se odnosi na Euharistiju, poslužiti u napredovanju ekumenskoga pokreta, te ujedinjavanju našega svjedočenja pred svijetom – dodao je Papa. Ne skrivajući kako je ekumenizam došao do kritične točke, Sveti je Otac napomenuo kako samo praksa nije, naime, dostatna za jedinstvo kršćana, nego – kako je kazao – trebamo biti na oprezu pred svakom kušnjom da nauk smatramo izvorom podjele, te imati hrabrosti suočiti se s njime u onome što nas dijeli.
Nakon ovoga susreta uslijedio je susret s predstavnicima svih religija, a na oba se osvrnuo otac Federico Lombardi, glavni ravnatelj naše radio postaje, te kazao kako je ozračje i na ekumenskome, i na međureligijskome susretu bilo uistinu vrlo pozitivno i vedro. Govori predstavnikâ, pomoćnoga sydneyskog anglikanskog biskupa, a potom na međureligijskome susretu, rabina i muslimanskoga šeika, doista su bili jako dobri i vrlo lijepi govori koji su, između ostaloga, istaknuli pozitivnost iskustva Međunarodnoga dana mladeži. Vidi se da je činjenica o tako zanesenoj mladeži koja se želi zauzeti u današnjem svijetu, uz duboku duhovnu dimenziju, nešto što i druge kršćanske vjeroispovijesti i druge religije jako cijene te se osjećaju ohrabrene time. To je baš svjedočanstvo života duha, bitnih duhovnih dimenzija, poglavito u sekulariziranome društvu u kojemu se svi religiozni ljudi osjećaju izazvani sekularističkom ili materijalističkom evolucijom koja je u tijeku u brojnim društvima. Stoga na događaj poput ovoga svi vrlo iskreno gledaju na pozitivan način – rekao je o. Lombardi. Papa Benedikt XVI. je danas, između ostaloga, objedovao s 12 mladih iz raznih zemalja.

Prenosim sa IKA-e

19.07.2008 | 12:16 | IKA V - 104541/7

U tijeku je bdjenje na hipodromu Randwick

Sydney, (IKA) – Više od 200.000 mladih okupilo se na hipodromu Randwick u subotu 19. srpnja na bdjenje s Papom uoči završnog misnog slavlja koje će se odražati na istom mjestu u nedjelju 20. srpnja, a na kojem se očekuje više od 500.000 vjernika.
Mladi su se već nekoliko sati prije početka pretprograma u kolonama slijevali prema hipodromu.
Svjetlo toliko puta spominjano u Sydneyu, simbol je i toga bdjenja u tijeku XXIII. Svjetskog dana mladih. Papa je na oltar došao u pratnji dvanaest mladih hodočasnika sa svjetiljkama. Zatim mu je predstavljeno 24 kandidata koji će za završnog misnog slavlja primiti sakrament potvrde. Papa će održati prigodni nagovor, potom je klanjanje pred Presvetim, a Papi će se obratiti predsjednik Papinskog vijeća za laike kardinal Stanislav Rylko. Program na hipodromu trajat će cijelu noć. Izmjenjvat će se trenuci tišine i sabrane molitve, te prigodnih programa u kojima će sudjelovati mnogi umjetnici, među kojima i o. Stan Fortuna, američki redovnik koji evangelizira rap glazbom.

Prenosim sa IKA-e

19.07.2008 | 12:12 | IKA V - 104540/7

Sydney, (IKA) – Papa Benedikt XVI. će u tijeku zaključnog misnog slavlja u nedjelju 20. srpnja na hipodromu Randwick podijeliti sakrament potvrde dvadesetčetvorici katekumena u dobi od 18 do 43 godine starosti. Među njima će biti i dva Europljana.
Vaclav Rylko je osamnaestogodišnjak i dolazi iz biskupije Ostrava i Opava u Češkoj. Student je i aktivan u pastoralu mladih svoje župe. Drugi je Dean Čaušević, 24-godišnji student na Studija lingvistike i slavenske književnosti na Sveučilištu Fribourg. Roditelji su mu iz Bosne i Hercegovine a živi u Brislachu. U djetinjstvu nije primio nikakvu vjersku poduku jer su roditelji željeli da o tome sam odluči kad odraste. I njega je, ali kao zaljubljenika u antiku, put odveo u Rim gdje je nazočio misi koju, kako je rekao, nije razumio ali je se u njemu probudila plamen vjere. U povodu posebnoga trenutka u njegovu životu - primanja sakramenta potvrde, izjavio je da je vjera prema Bogu sazrela u njegovu srcu, te da je gotovo nevjerojatna prilika koju ima da mu taj sakrament podijeli Papa.

Prenosim sa IKA-e

19.07.2008 | 10:28 | IKA V - 104539/7

Papa se ispričao zbog zlostavljanja maloljetnika od strane nekih svećenika - Žrtve "moraju osjetiti suosjećanje i brigu, a odgovorni za ta zla moraju biti predani pravdi" - Poticaj na stvaranje sigurnijeg okoliša za mlade i ohrabrenje nazočnih na predanije življenje Evanđelja

Sydney, (IKA) - "Ali ne bojte se! Vjerujte u svjetlo!" "Gospodin nas poziva da hodimo u svjetlu." "Hodite svakog dana u svjetlu Kristovu..." - više puta Benedikt XVI. podsjetio je na temu svjetla u homiliji na misi u sydneyjskoj katedrali koju je slavio u subotu 19. srpnja u 9.30 sati po mjesnom vremenu. Premda smo "posvećeni, 'izdvojeni' za službu Bogu i izgradnju njegova Kraljevstva", prečesto se "nađemo uronjeni u svijet koji bi htio Boga 'izdvojiti'", rekao je Papa u propovijedi izgovorenoj prigodom mise posvete novog oltara katedrale. Benedikt XVI. obratio se nazočnim biskupima, svećenicima, đakonima, posvećenim osobama i laicima, uz "poseban pozdrav sjemeništarcima i bogoslovima, te mladim redovnicima." Papa je istaknuo da se "u ime slobode i čovjekove autonomije, ime Božje prepušta šutnji, religija je svedena na osobnu pobožnost, a vjera se u javnosti izbjegava". To je mentalitet koji može uvjetovati i vjernike, pa "i mi možemo biti u kušnji da svedemo život vjere u okvire običnoga osjećaja." "Ipak, povijest, uključujući i ovu suvremenu", napomenuo je Papa, "dokazuje nam da pitanje Boga ne može nikad biti utišano, kao što i indiferentnost prema religijskoj dimenziji ljudskoga postojanja u konačnici umanjuje i izdaje samoga čovjeka."

Benedikt XVI. zaustavio se na pitanju zlostavljanja maloljetnika. "Želim ovdje zastati kako bih priznao sramotu što smo je svi osjetili zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnika od strane nekolicine svećenika ili redovnika u ovoj zemlji. Ova zlodjela, koja predstavljaju tako tešku izdaju povjerenja, moraju biti jasno osuđena." Ona su "prouzročila veliku bol i štetu svjedočenju Crkve". Papa je potom tražio da se "podrži i pomaže biskupe, te da se s njima surađuje u borbi protiv toga zla". Žrtve "moraju osjetiti suosjećanje i brigu, a odgovorni za ta zla moraju biti predani pravdi". Benedikt XVI., nastavljajući homiliju, opisao je kao "hitan prioritet" napor oko "promicanja sigurnijeg i zdravijeg okruženja, posebice za naše mlade", pozivajući na promišljanje o "dragocjenom blagu koje nam je u našim mladima povjereno." Papa je potom obećao svoju molitvu kako bi "ovo vrijeme čišćenja dovelo do izlječenja, pomirenja i još veće vjernosti moralnim zahtjevima Evanđelja."

"Dragi prijatelji: naročitom ste velikodušnošću krenuli posebnim putem posvećenja", rekao je na kraju Papa obraćajući se sjemeništarcima, bogoslovima i mladim redovnicima. "Vjerujte u svjetlo! Uskrsno svjetlo i dalje razgoni tmine!", uzviknuo je. "Molitva i meditacija Riječi Božje neka budu svjetiljka koja rasvjetljuje, čisti i vodi vaše korake putem što vam ga je Gospodin naznačio". "Neka svagdanje slavljenje Euharistije bude središte vašeg života", potaknuo ih je. "Prihvaćajući Gospodinov poziv da ga slijedite u čistoći, siromaštvu i poslušnosti, poduzeli ste putovanje korjenitoga učeništva koje će vas učiniti "znakom osporavanim" za mnoge vaše suvremenike. Čistoća poradi Kraljevstva znači prihvaćanje života posvećenog u potpunosti ljubavi, ljubavi koja vas osposobljava da posvetite sebe same, bez zadrške, služenju Bogu." "Vaš idealizam, velikodušnost, vrijeme i energija", to su "prave žrtve što ih prinosite na oltar Gospodinov", istaknuo je Benedikt XVI., zaključujući homiliju zazivanjem Djevice Marije kako bi ona poduprla Crkvu u Australiji.

Na početku euharistije Svetoga Oca pozdravio je kardinal Pell. "Ovo je živa građevina za živu Crkvu", tako je nadbiskup Sydneyja kardinal George Pell opisao katedralu Blažene Djevice Marije u svome pozdravu Papi. "Kamenje ove katedrale - rekao je kardinal - pripovijeda povijest Katoličke Crkve u Australiji, povijest izgrađenu na odlučnosti da se suoči s teškoćama." Katedrala je uništena požarom 1865. godine, ali je ponovno izgrađena "kao dokaz čvrste vjere australskih katolika, koje je prvotno činila manjina siromašnih useljenika." Unutar katedrale nalazi se oltar urešen Kristovim likom, što ga je Papa posvetio. Kardinal Pell zaključio je svoj pozdrav molitvom za "buduće naraštaje koji će proći uz ovo veličanstveno zdanje", da "budu svjesni da je smisao postojanja ove katedrale upravo ono što se slavi na oltaru."

Prenosim sa IKA-e

19.07.2008 | 09:34 | IKA V - 104538/7

Sydney, (IKA) – U tijeku završne mise Svjetskoga dana mladih u nedjelju u Sydneyu papa Benedikt XVI. krizmat će skupinu mladih. Četrnaestoro mladih je iz Australije iz različitih saveznih država, a ostalih desetoro su iz različitih dijelova svijeta. Iz Europe su Dean Causevic (Švicarska) i Valclav Rylko (Češka), a ostali su mladi potvrđenici iz Južne Afrike, Vijetnama, SAD-a, Urugvaja, Fidžija i Oceanije.

Prenosim sa IKA-e

18.07.2008 | 23:18 | IKA V - 104537/7

Sydney, (IKA) – Đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić razgovarao je sa suradnikom informativnog dijela web-stranice Veritasa Josipom Ivanovićem o svome sudjelovanju na na Svjetskom danu mladih, te katehezama koje je održao.
Biskup Hranić je istaknuo da on osobno SDM doživljava kao iskustvo univerzalnosti Crkve, gdje se mladi utvrđuju u svojoj vlastitoj crkvenosti, u vlastitoj vjeri i vlastitom identitetu, okupljajući se iz različitih kultura, različitih jezika i naroda. To je zasigurno ohrabrenje za sve mlade, posebno za one koji dolaze iz teških životnih uvjeta u kojima se nalaze njihove mjesne Crkve; gdje su oni manjina i prolaze kroz patnju. To je uistinu kruna dugogodišnjeg rada s mladima. Biskup Hranić je istaknuo da je dolazak na SDM u određenom smislu i nagrada za najbolje, jer je mišljenja da su na to događanje došli uistinu probrani mladi kojima je to i svojevrsna nagrada za ono što oni čine u svojoj župnoj zajednici. To doživljavam kao jedne nove Duhove koji obnavljaju i iznutra utvrđuju Crkvu, rekao je biskup Hranić.
U razgovoru je biskup Hranić istaknuo i da je njegovo iskustvo s mladima izvrsno. „Mladima se malo daje, ali vidim velike rezultate i pomake. Isplati se djelovati i raditi s mladima", rekao je biskup. Vezano uz teme kateheza, biskup Hranić je istaknuo kako su one zadane od organizatora susreta u skladu s motom susreta "Primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vaši bit ćete mi svjedoci." Upravo taj moto su razlomili na tri teme: „Tko je Duh Sveti? i značenje Duha Svetoga u mom osobnom vjerničkom životu"; „Duh Sveti u životu Crkve - službe i karizme u Crkvi", te „Duh Sveti - protagonista poslanja Crkve u svijetu i poslanje vjernika laika u životu svijeta".
Na kraju razgovora, biskup Hranić je rekao, da nakon SDM očekuje da će mladi-sudionici događanja utvrđivali u tom duhu koji nas sve ispunja, te obnovljeni dodatno osnaženim entuzijazmom nastaviti ono dobro koje čine u svojoj sredini. No, biskup je upozorio kako se plod se ne može vidjeti od danas do sutra. Pšenično zrno mora umirati da bi donosilo plodove. Tako i mladi koji su sudjelovali na Svjetskom danu mladih u Sydneyu već se jako trude i nastavit će ono sto su započeli ovdje.

Prenosim sa IKA-e

18.07.2008 | 22:44 | IKA V - 104536/7

Sydney, (IKA) - Benedikt XVI. će u subotu 19. srpnja u katedrali Sv. Marije u Sydneyu u 9.30 sati (po mjesnom vremenu) slaviti misu s australskim biskupima, sjemeništarcima i bogoslovima te novacima i novakinjama. Na misi, u tijeku koje će biti posveta novog oltara, Papa će održati homiliju. Nakon toga u 12.15 Papa će ručati s australskim biskupima i članovima svoje pratnje. U 18.30 sati Sveti Otac će na Hipodromu Randwick sudjelovati na bdjenju s mladima kojima će se obratiti govorom.

Prenosim sa IKA-e

18.07.2008 | 18:14 | IKA V - 104531/7

Sydney, (IKA) – U povodu XXIII. Svjetskog dana mladih, pod geslom "Svi za jedno, jedan za sve" pokrenut je portal "Wydcrossmedia" na adresi www.wydcrossmedia.org. Taj peterojezični portal (talijanski, francuski, engleski, portugalski, španjolski) s video, audio i tekstualnim prilozima zajedno su pokrenuli pokreti, portali i medijske kuće Afriradio, Centro televisivo Vaticano, DonBoscoLand (Movimento Giovanile Salesiano Triveneto), H2onews, Korazym, Lamorfalab, Lemiedomande, Misna, Pokret fokolara, One o Five live, Pj Online, Radio Vatikan, Reuters, SIR, Telepace i Zenit.
Osim navedenog portala, treba spomenuti i projekte koje su poduprle neke regionalne biskupske konferencije u svrhu povezivanja, te informiranja roditelja i prijatelja mladih koji su ostali u domicilnim zemljama o SDM. Tako je na Novom Zelandu pokrenut virtualni prostor "Connect" na adresi www.connect.org.nz s fotografijama i svjedočanstvima mladih. Ured za pastoral mladih Španjolske biskupske konferencije pokrenuo je blog www.jmjsydney2008.blogspot.com, a blog je pokrenula i Crkva u Švicarskoj za frankofonsko jezično područje na adresi www.jmj.ch/~blog. Nacionalni ured za pastoral mladih Talijanske biskupske konferencije ima portal Gmg2008 www.gmg2008.it. Biskupska konferencija SAD-a virtualnim putem prenosi događanja u Sydneyu na adresi www.mycatholicvoice.com/wyd2008.

Prenosim sa IKA-e

18.07.2008 | 18:12 | IKA V - 104530/7

Sydney, (IKA) – Više od 400 mladih sa Salomonskh Otoka, pod vodstvom nadbiskupa Honiarea Adriana Smitha, sudjeluje na XXIII. Svjetskom danu mladih. Među njima je i trideset dvoje župljana iz misije koju vodi hrvatski lazarist o. Ivica Gregurec. Mladi sa Salomonskih otoka su u tijeku održavanja SDM smješteni u Oakhill Collegeu.
Kako je za Informativnu katoličku agenciju izjavio po Gregurec, za mlade sa Salomonskih otoka od kojih je većina prvi put izvan svoje domovine SDM je jedinstveno iskustvo. Jedan od mladih je dobio priliku biti s papom Benediktom XVI. u četvrtak na brodu.

Prenosim sa IKA-e

18.07.2008 | 12:36 | IKA V - 104522/7

Na križnom putu sudjelovalo 270.000 ljudi, a događaj je putem malih ekrana pratilo 500 milijuna gledatelja iz cijeloga svijeta

Sydney, (IKA) – Više od 270.000 ljudi, prema procjenama organizatora, sudjelovalo je na križnom putu Svjetskog dana mladih održanom u petak 18. srpnja u zaljevu Barangaroo u Sydneyu gdje su mladi jučer dočekali papu Benedikta XVI. Križni put, inače jedan od središnjih događaja Svjetskog dana mladih, prema podacima koje je objavio Tiskovni ured Svjetskog dana mladih, pratilo je putem malih ekrana više od 500 milijuna gledatelja iz cijeloga svijeta. Križni put, na kojem je nošen križ Svjetskog dana mladih, je krenuo od katedrale St. Mary do zaljeva Barangaroo. Nakon uvodne molitve pape Benedikta XVI., koji je križni put pratio posredstvom televizije u kripti katedrale, 13 postaja križnog puta započelo je prizorom posljednje večere u scenskom prikazu u kojem je rekonstruirano Isusovo vrijeme. Šimuna Cirenca je glumio jedan aboridžin koji je prenio križ preko mosta Darling Harbour. Na devetoj postoji jedan mladić i jedna djevojka su otpjevali pjesmu "Amazing Grace", američku pjesmu koja se često pjevala u doba aparthaida. Križni put je završio predvečer tako da se posljednja postaja, raspeće, molila o zalasku sunca. Pobožnost križnog puta je završila notama jedne irske duhovne pjesme pod križem.

Prenosim sa IKA-a

18.07.2008 | 10:12 | IKA V - 104517/7

Sydney, (IKA) – U Nadbiskupskom dvoru nedaleko od katedrale St. Mary u Sydneyu u petak 18. srpnja dvanaest mladića i djevojaka sa svih pet kontinenata ručali su s papom Benediktom XVI. Time je naime Papa želio još jednom na simboličan način izraziti zajedništvo s mladima iz cijeloga svijeta koji su se okupili u Sydneyu. Za ručak je poslužena juha sa slatkim krumpirom, piletina s graškom i torta od limuna. Papa se prije ručka upoznao sa svim mladićima i djevojkama, koji su tom prilikom Papi uručili simbolični dar. S Papom na ručku sudjelovalo je po dvoje mladih sa svakog od kontinenata te po jedan mladić odnosno djevojka iz Papue Nove Gvineje i Novog Zelanda. Stari kontinent su predstavljali mladić iz Španjolske Fidel Mateos Rodriguez te djevojka iz Francuske Marie-Benedicte Esnault. Ostalih osam mladića i djevojaka bili su iz SAD-a, Brazila, Nigerije, Konga i Koreje.

Prenosim sa radio Vatikana

Svjetski dan mladeži je veliko slavlje vjere koje otvara nove granice jedinstva među kulturama – rekao je papa Benedikt XVI. u zrakoplovu, nakon što je krenuo prema, do sada najudaljenijem, cilju svojih apostolskih putovanja, Sydneyju, gdje će od četvrtka biti u izravnome kontaktu se desetcima tisućâ mladih koji se ovih dana okupljaju u tome gradu u prigodi Svjetskoga dana mladeži. Razgovarajući s novinarima u zrakoplovu – koji je poletio u 10.30 sati iz zračne luke u Fiumicinu, Sveti je Otac dotaknuo neke vrlo aktualne teme – poput zaštite zemljinih dobara – ili pak onih o kojima je već govorio tijekom pohoda Sjedinjenim Državama, poput seksualnoga iskorištavanja unutar Crkve.
Idem u Australiju s osjećajima velike radosti; divna su moja sjećanja na Svjetski dan mladeži održan u Kölnu – rekao je Sveti Otac te naglasio kako to nije bio jednostavno masovni događaj; bilo je to poglavito – kako je rekao – veliko slavlje vjere, ljudski susret zajedništva u Kristu. Vidjeli smo kako vjera otvara granice i kako doista ima sposobnost jedinstva među različitim kulturama, te donosi radost. Nadam se da će se isto to dogoditi u Australiji; zbog toga sam sretan što ću vidjeti brojnu mladež, te što ću ih vidjeti sjedinjene u želji za Bogom i za doista humanim svijetom. Glavna poruka je sadržana u riječima koje čine geslo ovoga dana: razgovarajmo o Duhu Svetome koji nas čini svjedocima toga duha. Stoga bih želio usredotočiti svoju poruku upravo na tu stvarnost Duha Svetoga koji se pojavljuje u različitim dimenzijama: on je Duh stvoritelj Stvorenoga – rekao je Sveti Otac.
Oko 20 sati putovanja, za više od 16.000 kilometara, koji će ponijeti papu Benedikta XVI. i njegovu pratnju u Sydney, započeli su tradicionalnom razmjenom pozdravnih brzojava sa šefovima država koje Papa nadlijeće tijekom puta, a među kojima su bili predsjednici Albanije, Grčke i Turske. A putovanje mladih hodočasnika koji još uvijek, i to sve brojniji, stižu iz cijeloga svijeta u Sydney, obilježili su simboli Svjetskoga dana mladeži – Križ i Marijina ikona, te domorodački drveni štap u koji su urezani znakovi dobrodošlice na njihovu jeziku. U ogromnoj australskoj zemlji, ovi su simboli obišli 400 zajednica i susreli 400.000 ljudi.
Zrakoplov kojim putuje Sveti Otac sletjet će najprije, radi opskrbe, u vojnoj zračnoj bazi u Darwinu, u sjevernoj Australiji, nakon čega će nastaviti put koji će trajati još četiri sata, i dovesti Svetoga Oca do Kenthursta, mjesta uronjenoga u zelenilo, 40 kilometara daleko od Sydneya, gdje će se Papa zadržati u privatnome posjetu do srijede 16. srpnja, kako bi se odmorio od putovanja i osmosatne razlike u vremenu.
Kakva će se Australija pokazati pred očima pape Benedikta XVI., trećega pape koji će, nakon Pavla VI. i Ivana Pavla II., biti treći papa koji posjećuje tu veliku i daleku zemlju? Australija, „otok kontinent“, velika kao cijela Europa, zemlja je ne samo velikih udaljenosti, nego i snažnih opreka. U toj zemlji živi jedno od najbogatijih društava, s dohotkom po glavi stanovnika koji nadilazi 700 eura tjedno. Međutim, Australija se ipak stalno suočava s nesigurnim stanjem starosjedilačkoga pučanstva, kojima se novi premijer, Kevin Rudd, u veljači ove godine ispričao zbog patnji i ponižavanja prouzrokovanih politikom asimilacije provođene od 1910. do 1970. godine. Kada se kapetan Cook iskrcao u Australiji 1770. godine, domorodaca je bilo najmanje milijun, a sada ih je malo više od 500.000, i to s nadom u život koji je – kako je napomenula Jackie Huggins, ravnateljica Centra za proučavanje domorodaca na državnome sveučilištu u Queenslandu – u odnosu na Australce kraći za 17 godina. Međutim, osim problema domorodaca, u australskome društvu postoji još jedno zlo koje zahvaća obiteljsko tkivo. U deset godina se, naime, povećao broj razvoda, za 30% se povećao broj bračnih parova bez djece, i samo 49% posto odraslih je vjenčano. Osim toga, više od četiri i pol milijuna Australaca s više od 20 godina, odnosno gotovo četvrtina stanovništva, izjasnilo se samcima, a udvostručio se i broj mladih beskućnika – prema podacima Nacionalnoga odbora za mlade, riječ je o 22.000 mladih u dobi između 12 i 18 godina. Utrostručen je i broj maloljetnika koji uživaju alkohol, dok je mladih koji uzimaju ecstacy više od pola milijuna. Stoga su proročke riječi pape Benedikta XVI. iz poruke za ovaj 23. svjetski dan mladeži, kojima poziva mlade iz cijeloga svijeta da pođu u Sydney kako bi društvu koje je zbog raznih razloga sekularizirano, naviještali ljepotu i radost Evanđelja. Australija treba ponovno otkriti svoje kršćanske korijene – napisao je Papa.
Upravo je za ponovno otkrivanje kršćanskih korijena, Svjetski dan mladeži providnosni dar za Crkvu našega doba; on je poziv na otkrivanje Duha Svetoga u vlastitu životu – uvjerenje je kardinala Stanisława Ryłka, predsjednika Papinskoga vijeća za laike. Svjetski dani mladeži su crkveni događaji koji se odnose na Crkvu u svim njezinim sastavnicama. Širenje umornoga, obeshrabrenoga kršćanstva dovodi nas do osjećaja velike potrebe za svjedočanstvom vjere pune poleta i oduševljenja, a koje polazi upravo od svjetskih dana mladeži. U tom su smislu oni upravo providnosni dar za Crkvu – primijetio je kardinal. Na novinarov upit mogu li svjetski dani mladeži pomoći pristup srcima i one mladeži koja se ne poistovjećuje s crkvenom zajednicom, koja se ne vidi u njoj, kardinal je istaknuo kako su ti događaji zamišljeni i za mlade koji su daleko od vjere, i koji nerijetko do nje dolaze slijedeći svoje prijatelje, prema – kako je kazao – evanđeoskome pravilu „dođi i vidi“. Često se dogodilo da je ovakav svjetski skup mladih za njih bio odlučujući preokret u život. Nije rijetkost da taj događaj dovede do otkrivanja vjere, ili čak do odluke za krštenjem – rekao je kardinal te dodao kako mladi u Sydney donose prije svega mladost, koja je njihovo najveće bogatstvo. Oni donose svoju mladu vjeru koju valja radosno ispovijedati i slaviti. Donose svoja iskustva, pitanja, i probleme koje imaju u svojim zemljama. Iz Sydneya će u svoje domove ponijeti zanosno iskustvo Crkve kao puka okupljenoga istom vjerom u Isusa Krista i nadahnutoga njegovim Duhom. Ponijet će, kao sigurni kompas koji pokazuje put, snažnu riječ Petrova nasljednika. Za brojne su pak mlade kršćane svjetski dani mladeži postali važno spremište hrabrosti vjere – djelotvorno sredstvo da se ne osjećaju sami kada se vrate kući gdje će živjeti vjeru u Isusa Krista – naglasio je kardinal Ryłko.
U povodu pastirskog pohoda pape Benedikta XVI. Australiji na XXIII. svjetski dan mladih, Središnji statistički ured Crkve objavio je statističke podatke Crkve u Australiji. Na dan 31. prosinca 2006. godine Australija je imala 20.700.000 stanovnika, od kojih je njih 5.704.000, odnosno 27,56% katolika. Crkva u Australiji organizirana je u 33 crkvena područja, 1390 župa i 109 pastoralnih centara. Australska Crkva ima 65 biskupa, 3125 svećenika, 7950 redovnika i 40 laika posvećenog života te 83 mala i 244 velika sjemeništa. U 2252 katolička obrazovna centra od dječjih vrtića do sveučilišta školuje se ukupno 736.288 djece i mladih. Također 58 bolnica, 5 klinika, 407 domova za starije i invalidne osobe, 164 sirotišta i skloništa, 210 obiteljskih savjetovališta i centara za zaštitu života, 480 centara za obrazovanje i resocijalizaciju, te 24 institucije drugih tipova pripada Crkvi ili njima upravljaju svećenici i redovničke zajednice.

Prenosim sa radio Vatikana

Na blagdan Gospe Karmelske, u srijedu 16. srpnja, pomoćni biskup đakovačko-osječki Đuro Hranić u Hrvatskom katoličkom centru HKC Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta Blacktown predvodio je misno slavlje za mlade pristigle iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije. U koncelebraciji su bili svećenici koju su došli s mladima, te oni koji djeluju među iseljenicima u Australiji.
U propovijedi je biskup Hranić govorio o djelovanju Duha Svetoga, treće božanske osobe, koji se prema iskustvu Crkve, opisanom u biblijskim tekstovima – redovito ne očituje i ne pojavljuje u intimi Trojstvenog života, nego se očituje i njegovo je djelovanje prepoznatljivije u njegovu djelovanju u svijetu. On je duh samoga Krista uskrsnuloga, on je Duh Krista koji u nama djeluje i kliče, on je poput duše Crkve, on je ljubav koju Bog ima prema nama, ljubav izlivena u srcima našim, on je nova osobna i zajednička dimenzija Kristovih učenika.
No, može li se i kako na svakome od nas prepoznati nešto od onoga o čemu govore biblijski odlomci koji opisuju iskustvo Duhova u prvoj kršćanskoj zajednici, upitao je biskup. Ne moramo biti čudaci, demagozi i fundamentalisti koji propovijedaju i svjedoče po ulicama, također ne moramo biti poput kakvih ekscentrika kojih u našim redovima ima, no ponekad se čini da nam nedostaje ono što su apostoli i prva kršćanska zajednica nazivali "iskustvom Duha". Nema žara, neposrednosti, srca, blizine i spontanosti u molitvi i ustrajnosti u radu; puno nam je toga u molitvenom životu i izričajima, u liturgiji, u pastoralu ukočeno, šablonizirano, prečesto nam nedostaje kreativnosti, ocijenio je biskup Hranić te istaknuo kako je ljubav uvijek domišljata i zato su bezvoljnost, apatija, nepokretljivost, lijenost, kritizerstvo, traženje alibija za vlastite propuste znak nedostatka Duha i znak zatvorenosti Duhu Svetome. Stoga je kršćanin koji je primio Duha čovjek koji je sposoban izići iz sebe, iz zatvorenosti u svoj svijet, i vidjeti dalje od vlastitih križeva, poteškoća, bolesti, neimaštine, nezaposlenosti koja ga pogađa. On je čovjek nade i vjere u bolju budućnost i sposoban je i sam, svojim doprinosom, nastojanjem, zalaganjem, svjedočenjem i radom pridonositi izgradnji te bolje budućnosti. Radi poteškoća koje su ga pritisnule ne pada u defetizam, gorčinu, srdžbu, zdvajanje, samosažaljenje i plakanje, proklinjanje niti u ustajanje protiv svega i svakoga. On i tada ostaje pribran i vedra pogleda u budućnost, zna da poslije svakoga Velikoga petka mora svanuti uskrsno jutro te da će posljednju riječ imati pravičnost i istina. Kršćanin ne robuje svojim interesima, sposoban je i umrijeti, doživjeti neuspjeh i biti ismijan. On živi uskrsnuće usred života i u ovaj svijet unosi neuništivu snagu, nadu, vedrinu, pouzdanje, smisao, odvažnost, požrtvovnost, ljubav prema bližnjemu, solidarnost, vrednovanje poštenog rada, sposobnost ljubiti i onoga tko to nije zaslužio. Kršćanin se zato raduje životu i nada kad je teško. Dopušta onima koje su ljudi otpisali i koje su proglasili mrtvima da ponovno ožive; vjeruje u mogućnost promjene i obraćenja svakog čovjeka. Vjerujući u uskrsnuće, kršćanin vjeruje u mogućnost obraćenja, pomaže palima da ustanu, malenima da odrastu, razočaranima i ogorčenima pokazuje smisao samodarivanja i umiranja. On ne pristupa k ljudima s predrasudama već ljubi ovaj svijet i svakoga čovjeka, ima pozitivan odnos prema materijalnim stvarnostima i vrednotama ovoga svijeta, zaključio je biskup Hranić.

Prenosim sa radio Vatikana

Više od 150 tisuća mladih jutros je pjesmama i poklicima u sydneyskoj luci pozdravilo dolazak bijele Papine brodice, koju je pratilo drugih 12 brodica s mladima. U brodici s Papom bilo je 16 mladih, 12 s četiri kontinenta i četvero iz Australije. Na izlasku iz brodice Papi su domorodci plesom i svojim pjesmama poželjeli dobrodošlicu. Dobrodošlicu mu je u ime Crkve u Australiji poželio kardinal George Pell, sydneyski nadbiskup. Primio je Papu kao Petrova nasljednika, a u pozdravnom govoru se spomenuo Velikoga, Ivana Pavla II., začetnika Svjetskoga dana mladeži koji je dvaput posjetio Australiju. Obraćajući se mladima Papa se osvrnuo na glavne teme ovoga Svjetskoga dana: podsjetio je na patnje i nepravde koje su pretrpjeli domorodci te na čuvanje okoliša. Govoreći o dugom letu iz Rima do Australije, rekao je kako je mogao uživati u ljepoti stvorenoga. Moramo priznati rane – primijetio je Benedikt XVI. – nanesene zemaljskoj površinu: eroziju, krčenje šuma, rasipanje mineralnih i morskih dobara poradi nezasitnoga konzumizma dok nekim državama prijete poplave, a drugima suše. Papa je potom upozorio na socijalne rane kadre iskriviti stvoriteljsku svrhu, poput zloporabe alkohola i drogâ, nasilja i spolnoga srozavanja. To se događa – rekao je – jer su sloboda i snošljivost često odvojeni od istine. Po shvaćanju svijeta nema apsolutne istine koja vodi naš život. Relativizam povlašćuje „iskustvo“ odvojeno od dobra, koje vodi lažnoj slobodi, moralnoj i intelektualnoj pomutnji, gubitku samopouzdanja pa čak i beznađu.
Krist pruža više, dapače nudi sve. Jedino On, koji je istina, može biti put, dakle i život koji primamo po krštenju. Bog nas po kršenju uvodi u svetost, posinjuje nas i tako postajemo novo stvorenje. Boga ne možemo ostaviti „na klupi“, vjera se ne može ograničiti na privatnost, religija i vjera ne smiju se odstraniti iz javnoga života. Sekularizirano viđenje – primijetio je Benedikt XVI. – želi društvo oblikovati bez slike Božje, ali to udaljavanje od Božjega nauma prouzrokuje nered s neizbježnim posljedicama za ostatak stvorenoga. Koje mjesto na socijalnoj razini – zapitao se Papa – pripada starima, siromašnima, useljenicima i bezglasnima? Kako zaustaviti obiteljsko nasilje nad majkama i djecom? Kako zaštiti majčinsku utrobu? Kako se može poštovati umjerenost, održivi razvoj, pravednost, mir, brigu za okoliš ako se krši dostojanstvo ljudskoga života od začeća sve do naravne smrti?
Naše srce i um žude za životom u kojem vlada ljubav, gdje su darovi zajednički, u kojem se izgrađuje jedinstvo, gdje je sloboda u skladu s istinom, a identitet se učvršćuje u poticajnome zajedništvu. To je djelo Duha Svetoga. Tu nam nadu ulijeva evanđelje Isusa Krista koji nam po krštenju i krizmi dariva svoj duh. Pozdravljajući mlade na talijanskome jeziku, Papa ih je pozvao da s velikim nutarnjim zauzimanjem žive ove milosne dane: darovima Duha Svetoga otvorite srce kako biste očvrsnuli u vjeri i sposobnosti svjedočiti uskrsloga Gospodina – rekao je Benedikt XVI.
Nakon susreta s mladima Papa je između dvoreda razdragana mnoštva otišao u kanoničku biskupijsku kuću, potom je posjetio australskoga premijera Rudda u njegovoj rezidenciji. Premijer Rudd je u govoru dobrodošlice Benedikta XVI. nazvao „glasom nade i apostolom mira“, a pozdravio ga je – na njihov zahtjev – u ime domorodaca. Uzvraćajući na dobrodošlicu, Papa je zahvalio australskoj vladi što je prošlih mjeseci priznala nepravde učinjene domorodcima, te poželio njihovo veće uključivanje u gospodarstvo i školski odgoj. Ponovno se osvrnuo na očuvanje okoliša te podsjetio na australski prinos u čuvanju mira na azijskome jugo-istoku. Govoreći pak o Svjetskome danu mladih, svrsi svoga putovanja, rekao je kako ga Dan ispunja nadom za budućnost Crkve i našega svijeta, mladi su – istaknuo je – krenuli na dug i naporan put jer žele zajedno produbiti svoju vjeru i dijeliti radosno iskustvo zajedništva u Crkvi. Pozvao je sve mlade okupljene u Sydneyu da se ne boje postati sveti jer je to potrebno današnjem svijetu. Papa se prije susreta s australskim vlastima zaustavio na grobu australske blaženice Mary McKillop.
Crkva u Australiji ima uzor kršćanskoga života kojim se treba nadahnjivati - to je sestra Mary MacKillop, prva australska blaženica. Njezin je grob papa Benedikt XVI.pohodio u prigodi današnjega prvog javnog izlaska. Njezino zalaganje u obrani onih s kojima se nepravedno postupalo, te praktični primjer svetosti, postali su vrelo nadahnuća za sve Australce – rekao je Sveti Otac.
Tko je bila Mary MacKillop? Bila je, prije svega, hrabra žena. Energična i moderna u svojemu suočavanju sa životnim teškoćama, unatoč tomu što je živjela u drugoj polovici XIX. stoljeća. Kao prvo dijete škotskih roditelja koji su se doselili u okolicu Melbournea, živjela je skromno, a s 18 godina počela je raditi kao učiteljica u južnoj Australiji. Taj joj je posao širom otvorio obzor koji ona, nakon susreta s jednim svećenikom, ocem Giulianom Tenisonom Woodsom, pretvara u izvanredno djelo. Postala je prva učiteljica bez plaće. Zajedno s djevojkama koje su joj se ubrzo pridružile, besplatno je poučavala siromašnu djecu. Poučavale su ih općoj kulturi i Evanđelju. Djelo je poslije postalo redovnički institut sestara Kćeri svetoga Josipa, koji je biskup odobrio 1868., ali Mary je već bila otvorila drugu školu. Putovala je na konju iz jednoga mjesta u drugo, na ogromnim australskim udaljenostima; jednom je putovala i noću kako bi pružila pomoć jednoj umirućoj redovnici; jednom se pak bacila u nemirnu rijeku koja je odnosila jedno dijete; a posvojila je i jednu napuštenu djevojčicu.
Kao što se često događa, njezina revnost i kršćanska dosljednost izazivale su protivljenje i ljubomoru. Stoga je Marija od Križa – kako je bilo njezino redovničko ime – bila podvrgnuta napadima, pa i sramotnim optužbama, koji su završili izopćenjem. Sestra Marija se poslušno pokorila, ali istina je izišla na vidjelo. Biskup je povukao izopćenje, ispričavajući se redovnici koja je već bila okrenuta prema Rimu, gdje ju je 1873. godine Pio IX. primio u audijenciju, a 1883. papa Leon XIII. odobrio Pravilo. Sestra Mary je tada imala 46 godina, a kongregacija koju je utemeljila doselila se i u Novi Zeland. Životna dob i bespoštedni način života, narušili su zdravlje sestre Mary, te je popustilo upravo srce koje je postalo dom za brojnu australsku djecu bez doma i sredstava za život. Umrla je 8. kolovoza 1909., a 1995. godine, tijekom svojega putovanja u Oceaniju, Ivan Pavao II. ju je proglasio blaženom. Danas sestra Mary živi u 900 redovnica koje slijede njezin trag. Najbrojnije su u Australiji, ali djeluju sve do Perua.

Prenosim sa radio Vatikana

Papa Benedikt XVI. već je preselio u biskupiju u Sydneyu. Prije susreta s mladima Papa će se susresti s vrhovnim državnim vlastima, pomoliti se na grobu australske blaženice Mary MacKillop, nakon toga je na molu Barangaroo prvi susret s mladima. Govoreći o posljednjim Papinim satima u formacijskome centru kojim upravlja Opus Dei, gdje se odmarao i pripremao za susret s mladima, otac Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, rekao je kako je Sveti Otac proveo miran i ugodan dan s malim iznenađenjem koje se svidjelo Australcima. Papi su naime donijeli mlade životinje tipične za australsku faunu: malog udava, krokodila, koalu, klokana i neke druge. Papa ih je promatrao, neke i pogladio, a u naručje je uzeo mladunče koale te se našalio kako je sigurnije u naručju svoga čuvara. Prije polaska Papa je pozdravio osoblje rezidencije, a posebno se zahvalio osobama koje su bile zadužene za sigurnost. Prije samoga odlaska nazočio je koncertu koji je pripremila skupina zadužena za duhovni centar Opus Dei. Papa je bio veoma zadovoljan smještajem u centru, osjećao se jako dobro i pripremao za susret s mladima. Nadamo se da će sve ići u najboljem redu – rekao je otac Lombardi.
Od jutros je započelo trodnevlje prije bdijenja s Papom, mladi slušaju kateheze svojih pastira, a započeo je i festival za mlade na kojem će se raspravljati o aktualnim temama. Kardinal Schöborn će održati predavanje o stvaranju i evoluciji, na okruglom stolu o seksualnosti će se raspravljati s teologom Christopherom Westom. Nadbiskup Fitzgerald, apostolski nuncij u Egiptu, te muftija Patel i rabin Knoll govorit će o međuvjerskome dijalogu. Jučer se na mobitelima upisanih sudionika na Svjetskome danu mladih pojavila poruka s Papinim potpisom: Mladi prijatelju, Bog i njegov narod od tebe puno očekuju, jer u sebi imaš najveći Očev dar: Duha Isusova.
Ovih su dana australski mediji puno govorili o susretu predstavnikâ domorodačkoga pučanstva sa Svetim Ocem. I upravo će najstariji poglavari lokalnih domorodaca, tradicionalnim pjesmama i plesom iz svoje kulture, dočekati papu Benedikta XVI., sutra na molu Rose Bay. Sveti će se Otac tamo ukrcati na brod „Sydney 2000“, kojim će stići do mola Barangaroo gdje će ga čekati mladi.
Don Eugenio Zurias, godinu je dana župnik u jednoj domorodačkoj župi u pustinji australskoga zapada. Govoreći o svojemu iskustvu u razgovoru za našu radio postaju, napomenuo je kako je riječ o potpuno drugačijoj kulturi, stoga su u samom početku odlučili naučiti domorodački jezik. Nastojali smo ga naučiti i biti uz njih u teškim trenutcima – napomenuo je župnik primijetivši kako je domorodačko društvo često bez nade. Nedavno je, primjerice, jedan dječak u dobi od 13 godina počinio samoubojstvo. Stoga smo mi tamo s njima, nastojimo im biti blizu, iako još uvijek ne nalazimo snažna i jasna sredstva za evangelizaciju – kazao je don Zurias.
Govoreći o konkretnim teškoćama u naviještanju Evanđelja domorodačkoj zajednici, don Zurias je kazao kako ne govore engleski jezik pa, iako su katolici, ipak ostaju prilično velike razlike koje treba pokušati smanjiti. Ono čemu se dive jest to što je Crkva jedina koja ih voli onakvima kakvi oni jesu – rekao je don Zurias te na koncu napomenuo kako domorodačko pučanstvo još uvijek nije integrirano u australsku stvarnost. Učinjen je prvi korak – Premijer je tražio oprost za pogreške iz prošlosti, ali put je još jako dug – kazao je na koncu don Zurias.
Odbrojavanje posljednjih sati koji mlade okupljene u Sydneyu odvajaju od susreta s papom Benediktom XVI., danas je bilo obilježeno pripremnim katehezama, organiziranima na raznim mjestima u gradu i podijeljenima po jezičnim skupinama. Tako je pomoćni biskup đakovačko-osječki msgr. Đuro Hranić predvodio misno slavlje za mlade Hrvate koji su u Sydney došli iz više zemalja. Talijanskoj je mladeži govorio biskup Domenico Sigalini, te tom prigodom istaknuo prije svega da Duh Sveti nije nešto zamišljeno, nego je on živa Osoba Isusa Krista. Nije to lako shvatiti, jer nam nedostaje korištenje simbola; simbol golubice ili vatre pomažu, međutim, nama treba nešto ljudsko i duboko – kazao je biskup te dodao kako je mladima želio prenijeti da on Duha Svetoga zamišlja kao kipara koji oblikuje Isusa u našem životu.

Prenosim sa radio Vatikana

Mladi iz cijeloga svijeta, okupljeni u Sydneyu, danas su proživjeli trenutke duboke duhovnosti, na Misi u prigodi otvaranja XXIII. svjetskog dana mladih, na molu Barangaroo. Upravo će se na tom mjestu u četvrtak popodne održati prvi susret mladih s papom Benediktom XVI.; već se naslućuje da će taj događaj biti nezaboravan ne samo za mladež koja sudjeluje na obilježavanju njihova svjetskog dana, nego i za cijeli grad Sydney. Na euharistijskome slavlju koje je predvodio nadbiskup Sydneya kardinal George Pell, sudjelovalo je više od 140.000 mladih. Njima je bio upućen i pozdrav australskoga premijera Kevina Rudda, koji ih je nazvao hodočasnicima mira, i donositeljima svjetla u svijetu.
U podnožju podija iznad kojega se uzdiže osvijetljeni plavi križ, okupile su se tisuće mladih sa svojim zastavama, pjesmama i svojom radošću, predstavljajući tako 168 zemalja. Ali, oni nisu tu kako bi bili pozadina nečega, nego kako bi proživjeli veliki doživljaj vjere. Sydneyski nadbiskup kardinal Pell, poznaje njihove probleme, te ih je stoga u propovijedi pozvao na nadu. Ako primimo Boga za ruku, on će nas voditi. Tajna je u pouzdanju. Bog nas neće razočarati – naglasio je kardinal, obraćajući se posebice svim onim mladima koji se osjećaju izgubljeni, koji nemaju nade, koji trpe zbog problema vezanih uz alkohol, drogu, obiteljske krize, samoću, gubitak drage osobe, ili prazninu koju je ostavio neki prolazni uspjeh. Osvrnuvši se na odlomak proroka Ezekijela koji govori o usahlim kostima, koje su znak onih koji su izgubili nadu, kardinal je rekao da samo Duh Sveti može prekriti tijelâ, i vratiti život svima nama. Jedino Duh Sveti može nesigurnost i strah preoblikovati u vjeru i nadu – kazao je kardinal.
Evanđeoska prispodoba o sijaču, bila je prigoda za kardinala da pozove mlade da se mole kako ne bi rasipali sjeme koje padne na dobru zemlju. Stoga je zatražio od mladih da u ovome slijepom i gluhom svijetu koji ne odgovara na Gospodinov poziv, oni ostanu otvoreni za snagu Duha, kako bi Gospodin djelovao kroz sve nas. Kako pak ne bi ostali neutralni pred životnim odlukama, kardinal ih je uputio na značenje Križa, koji jedini donosi plodove Duha, a to su mir, radost i velikodušnost prema bližnjemu. Nemojte provesti život ne zauzimajući stajalište, uvjereni kako je bolje ne izabrati; jer, samo ćete vjerni preuzetim obvezama moći živjeti u punini – potaknuo je kardinal Pell napominjući okupljenoj mladeži da budu zahvalni Bogu zbog toga što mogu sudjelovati na ovome Svjetskom danu mladeži kako bi oživjeli svoju vjeru, unatoč troškovima, udaljenostima i drugim teškoćama.
Uz kardinala Pella na Svetoj Misi su koncelebrirali državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone, nadbiskup Edward Philip Wilson, predsjednik Australske biskupske konferencije, biskup Fisher, koordinator ovoga Svjetskog dana mladeži, i kardinal Stanisław Ryłko, predsjednik Papinskoga vijeća za laike, koji je na koncu euharistijskoga slavlja svim mladima koji – kako je rekao – donose proljeće u ovu australsku zimu, i koji su proljeće svijeta i Crkve, poželio da u Sydneyu ponovno prožive nove Duhove. Euharistijsko slavlje – koje je bilo popraćeno plesom domorodaca i brojnim etničkim obilježjima – završilo je kada je već bio mrak. Sada će uslijediti trodnevlje priprave za bdijenje i Svetu Misu s Papom, koje će biti obilježeno sakramentom Pomirenja, euharistijskim klanjanjem, molitvom pod Križem svjetskih dana mladeži, i katehezom. Osim toga, u Sydneyu je započeo Festival mladeži, u okviru kojega je predviđeno 450 zbivanja – susretâ, izložbi i rasprava na teme o održivome razvoju, seksualnosti, socijalnoj pravdi i dijalogu među vjerama. U međuvremenu, nastavlja se odmor Svetoga Oca u rezidenciji nedaleko Sydneya. I danas ujutro je služio Misu, prošetao te poslušao koncert sydneyske mladeži.

Prenosim sa radio Vatikana

Mladi, njih 655 iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Albanije pristigli na XXIII. svjetski dan mladih smješteni su u Hrvatskom katoličkom centru Blacktown u Sydneyu. S njima je pristiglo i četrdeset svećenika, te kao izaslanik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić. Biskup Hranić od 16. do 18. srpnja u HKC Blacktown za sudionike s hrvatskog jezičnog područja održaje kateheze za koje je prijavljeno 825 mladih, jer će se pridružiti i mladi Hrvati iz Australije. Prvog dana boravka u HKC Blacktown, u ponedjeljak 14. srpnja, mladi su sudjelovali na misnom slavlju koje je predvodio član franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Ante Vučković.
Uoči održavanja 23. svjetskog dana mladih u Sydneyu, u školi sv. Franje Asiškog Paddington od 12. do 15. srpnja održan je međunarodni susret FRAMA-e. Na susretu je sudjelovalo sedamdesetak framaša iz desetak zemalja, a među njima je petnaestak iz republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Kako mnogo framaša sudjeluje na SDM, ovi susreti zajedništva i molitve postali su tradicionalna neposredna priprema. Glavno predavanje o djelovanju Duha Svetoga u životu te osobnom i zajedničkom poslanju framaša održao je generalni asistent FSR-a i FRAMA-e fra Ivan Matić. U radu u skupinama mladi su imali priliku podijeliti svoja vlastita iskustva o djelovanju Duha Svetoga u različitim bratstvima FRAMA-e diljem svijeta. Drugog dana susreta mladi su hodočastili klarisama u Campbelltownu te su s njima podijelili radost dolaska na susret mladih. Trećeg dana susreta bila je prigoda upoznati različita gibanja FRAMA-e na međunarodnoj razini, a održan je i okrugli stol na kojem se predstavilo više bratstava FRAMA-e, među kojima i FRAMA-u iz Hrvatskog katoličkog centra u St. Johns Parku, Sydney.
U crkvi Sv. Franje Paddington u četvrtak 17. srpnja od 20 do 22 sata održat će se i Festival franjevačke mladeži. Festival je otvorenog karaktera, te će to biti prigoda da se framaši iz različitih zemalja predstave svim mladima na SDM. FRAMA koja djeluje pri Hrvatskom katoličkom centru sv. Nikole Tavelića, St. Johns Park, Sydney u tijeku protekle godine priredila je više dobrotvornih akcija, kako bi framašima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su slabijeg materijalnog stanja financirala odlazak u Sydney. Zahvaljujući tome u Sydneyu na Svjetskom danu mladih sudjeluje osmero framaša, četvero iz Hrvatske i četvero iz Bosne i Hercegovine.

Prenosim sa radio Vatikana

Poštovanje prirodnih izvora i života, izgledi za mlade i ponude Svjetskoga dana mladih, to su neke od tema kojih se na današnjoj tiskovnoj konferenciji u Sydneyu dotaknuo kardinal Angelo Bagnasco, predsjednik Talijanske biskupske konferencije.
Kardinal je prije svega istaknuo vrijednost Svjetskoga dana mladih, njegovu učinkovitost za rast vjere mladih, te naročito veliki odaziv talijanske mladeži. Mnogobrojnost biskupa i naročito mladih, oko deset tisuća ih sudjeluje na ovome skupu, znak su oduševljene i komunikativne vjere, tipične za talijanski narod i mlade – rekao je kardinal Bagnasco.
Govoreći o mladima, rekao je kako je zadaća Crkve predstaviti vrednote koje su važne za život, odgovoriti svima koji traže „zahtjevne i teške ideale, ali prave, radi kojih se isplati živjeti. Crkva u Italiji zauzeta je i na drugom području: Zahtijeva za mlade radna mjesta, rješavanje stambenog pitanje, stvaranje uvjeta bez kojih je teško živjeti i programirati obiteljski život – kazao je kardinal. Osvrnuvši se pak na useljeništvo, kardinal je rekao kako prihvat, srdačnost i solidarnost valja uskladiti sa sigurnošću, zakonitošću, željom za integracijom i poštivanjem pravila. Govoreći pak o energetskoj krizi, rekao je kako je potreban veći obzir prema prirodnim izvorima te trjezniji stil života. Pravedno je i potrebno da odgovorne osobe, na političkoj i znanstvenoj razini, nalaze najbolje i najprikladnije izvore energije kako bi udovoljili potrebama čovječanstva – rekao je kardinal potom se osvrnuo na slučaj Eluane Englaro, koja je već šesnaest godina u komi, a prizivni je sud prošlih dana odlučio da ju se više ne hrani niti napaja. U ovome trenutku, s jedne strane svi sudjelujemo i poštujemo, s druge pak strane ne možemo šutjeti o osjetljivom, teškom i dramatičnom trenutku ako bi se sudskom presudom moralo okončati jedan život – istaknuo je kardinal Bagnasco. Na koncu, kardinal je ustvrdio kako su Svjetski dani mladih izvanredan događaj te da privlače brojne mlade koji obično ne idu u Crkvu: Takvi prije nego se odluče za vjeru traže život, puninu ljubavi, pravu sreću, ideale koje ne nalaze u svakidašnjim iskustvima – zaključio je kardinal.
U Sydney je iz Francuske stiglo oko 5 tisuća mladih, koje predvodi pariški nadbiskup, kardinal André Vingt-Trois koji je u razgovoru s našim novinarom rekao kako se nada da će mladi snažno doživjeti vjeru, slušati Papinu poruku i upoznati stvarnost Crkve u Australiji. Na novinarov upit kakve plodove očekuje od Svjetskoga dana, rekao je kako će brojni kršćani otkriti da kršćanska vjera može biti vidljiva u društvu, a po uzoru na Svjetski dan organiziraju se gradske misije, to je veoma važno – primijetio je kardinal i dodao kako će Benedikt XVI. u prigodi 150. obljetnice Marijinih ukazanja u Lourdesu posjetiti Pariz gdje će održati konferenciju posvećenu svijetu kulture.

Prenosim sa Križa života

Održivi razvoj, okoliš, seksualnost, socijalna pravda, međureligijski dijalog - samo su neke od tema koje će biti u središtu Festivala mladih, koji će biti na programu svakog dana od 14 do 22 sata, u razdoblju od 15. do 20. srpnja, i to u okviru Svjetskoga dana mladeži u Australiji.

Bit će to vrijeme ponuđeno mladima za razgovor o velikim aktualnim temama, kao i za usporedbu različitih stajališta, napomenuo je biskup koordinator Svjetskoga dana mladeži Anthony Fisher.

U okviru festivala predviđen je forum na internetu, s kardinalom Christophom Schönbornom, o stvaranju i evoluciji, zatim okrugli stol o seksualnosti s teologom Christopherom Westom, te rasprava o međureligijskome dijalogu s apostolskim nuncijem u Egiptu nadbiskupom Michaelom Fitzgeraldom.

Osim toga, bit će održane također izložbe i susreti vezani uz trgovinu ljudima, milenijske ciljeve, ravnopravnosti žena, pa i o knjizi i filmu Da Vincijev kod.

Radio Vatikan / Križ života

Prenosim sa Sisak infa

Sveti otac Papa Benedikt XVI za svog putovanja u Australiju pridružio se danas mladima iz cijeloga svijeta na njihovu tradicionalnom okupljanju u povodu obilježavanja Svjetskog dana mladih. S njegovim se obilježavanjem započelo još 1986. godine, nakon što je dvije godine ranije iz Rima, za održavanja Međunarodnog susreta mladih prilikom Svete godine Otkupljenja, potekla inicijativa. Ove godine središnji susret mladih održava se u Australiji, na temu: "Primit ćete snagu Duha Svetoga, koji će sići na vas, i bit će te mi svjedoci." Papa Benedikt XVI mladima, kojih se okupilo 200-tinjak tisuća, obratio se oko 15 sati osvrnuvši se najprije na težak život australskih domorodaca, Aboridžina koji su koji su doživjeli poprilične nepravde s doseljavanjem Europljana. To je jako dobro odjeknulo među prisutnima, izvijestila je sisačka predstavnica u Australiji, Marija Zaloker, otkrivši također da je Papa pozvao sve prisutne, ali i one do kojih će njegove riječi stići zaslugom medija, da se iznova okrenu obiteljskim vrijednostima, te da uz poticaj Kristova duha svijetom šire dobrotu i mir. Sydney, koji broji tek 25 posto katolika, nije u potpunosti blagonaklono gledao na održavanje Svjetskog dana mladih u njihovu gradu. Tisuće pristiglih ipak su uspjeli razbiti predrasude, pa nije bilo potrebe za najavljivanim demonstracijama. Čak je bila donesena i odluka da ukoliko bilo koji od hodočasnika Susreta bude maltretiran da će počinitelja stići kazna od 10 tisuća australskih dolara. Za takvim drastičnim potezima, doznajemo nije bilo potrebe, a Australci su se pokazali izuzetno dobrim domaćinima.
Nakon današnjeg susreta s Papom druženje mladih u Sydneyu će se nastaviti do 20. srpnja.

Prenosim sa HKR-a

U razgovorima za medije kardinali govorili o poštivanju prirodnih izvora i života, izgledima za mlade i ponudi Svjetskoga dana mladih te najavi Papinog posjeta Lourdesu i Parizu.

Poštovanje prirodnih izvora i života, izgledi za mlade i ponude Svjetskoga dana mladih, to su neke od tema o kojima je na današnjoj tiskovnoj konferenciji u Sydneyu govorio kardinal Angelo Bagnasco, predsjednik Talijanske biskupske konferencije. Kardinal je prije svega istaknuo vrijednost Svjetskoga dana mladih, njegovu učinkovitost za rast vjere mladih, te naročito veliki odaziv talijanske mladeži, čak i onih koji obično ne idu u Crkvu. 'Mnogobrojnost biskupa i naročito mladih, oko deset tisuća ih sudjeluje na ovome skupu, znak su oduševljene i komunikativne vjere, tipične za talijanski narod i mlade' – rekao je kardinal Bagnasco.

Govoreći o mladima, rekao je kako je zadaća Crkve predstaviti vrednote koje su važne za život, odgovoriti svima koji traže 'zahtjevne i teške ideale, ali prave, radi kojih se isplati živjeti. Crkva u Italiji zauzeta je i na drugom području: za mlade zahtijeva radna mjesta, rješavanje stambenog pitanja, stvaranje uvjeta bez kojih je teško živjeti i programirati obiteljski život' – kazao je kardinal Bagnasco.

Govoreći pak o energetskoj krizi, rekao je kako je potreban veći obzir prema prirodnim izvorima i trijezniji stil života. 'Pravedno je i potrebno da odgovorne osobe, na političkoj i znanstvenoj razini, nalaze najbolje i najprikladnije izvore energije kako bi udovoljili potrebama čovječanstva' – zaključio je kardinal Bagnasco.

U Sydney je iz Francuske stiglo oko pet tisuća mladih, koje predvodi pariški nadbiskup, kardinal André Vingt-Trois. On je u razgovoru s novinarom Radio Vatikana rekao kako se nada da će mladi snažno doživjeti vjeru, slušati Papinu poruku i upoznati stvarnost Crkve u Australiji.

Na novinarov upit kakve plodove očekuje od Svjetskoga dana, rekao je kako će 'brojni kršćani otkriti da kršćanska vjera može biti vidljiva u društvu, a po uzoru na Svjetski dan organiziraju se gradske misije, što je veoma važno' – primijetio je kardinal i najavio kako će Benedikt XVI. u prigodi 150. obljetnice Marijinih ukazanja u Lourdesu posjetiti Pariz gdje će održati konferenciju posvećenu svijetu kulture.

Prenosim sa HKR-a

Madrižani se nadaju da bi njihov grad mogao biti domaćin sljedećega Svjetskoga dana mladih.

'Tipično je za Španjolce da uvijek sudjeluju na Svjetskom danu mladih, s mnogo velikodušnih mladih. Napor, pa i ekonomski, koji je zahtijevala ova prigoda, i koji nas je doveo na drugu stranu svijeta, znači da se osjećamo mladi Crkve i da želimo svijetu govoriti kao svjedoci Evanđelja', rekao je mons. Gregorio Roldán, delegat za pastoral mladih Madridske nadbiskupije za agenciju SIR prije samog otvaranja 23. Svjetskog dana mladih u Sydneyu.

Mons. Roldán, vidjevši okupljeno mnoštvo mladih, naglasio je da 'kao što je prije papa Ivan Pavao II., sada i Benedikt XVI., ima moć privlačenja mladih Crkvi.' Među brojnim okupljenima sa svih strana svijeta mnogo je mladih iz Europe, što je mons. Roldána ponukalo da kaže: 'Mi Madrižani se nadamo da će Benedikt XVI. mlade za sljedeći Svjetski dan mladih okupiti u Španjolskoj, možda baš u našem gradu. Za sada je to samo nada: tko zna hoće li u nedjelju postati stvarnost…'

A da bi se ta nada mogla pretvoriti u stvarnost, potvrdio je i glasnogovornik Svete Stolice, otac Federico Lombardi, kada je u ponedjeljak na kratkom susretu sa španjolskim novinarima ustvrdio 'da će mladima Španjolske biti mnogo lakše sudjelovati na sljedećem Svjetskom susretu mladih', prenosi agencija Zenit. (HKR/M.U.)

Prenosim sa HKR-a

Uoči održavanja 23. Svjetskog dana mladih u Sydneyu, u školi sv. Franje Asiškog u Paddingtonu prekjučer je završen međunarodni susret sedamdesetak framaša iz desetak zemalja.

Glavno predavanje o djelovanju Duha Svetoga u životu te osobnom i zajedničkom poslanju framaša održao je generalni asistent FRAMA-e, fra Ivan Matić. U radu u skupinama, u kojima je sudjelovalo i petnaest framaša iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, mladi su imali priliku podijeliti svoja vlastita iskustva o djelovanju Duha Svetoga u različitim bratstvima FRAMA-e diljem svijeta.

U crkvi Sv. Franje u Paddingtonu sutra od 20 do 22 sata po lokalnom vremenu bit će održan i Festival franjevačke mladeži koji je otvorenog karaktera, kao prigoda da se framaši iz različitih zemalja na Svjetskom danu mladih predstave svim mladima.

FRAMA koja djeluje pri Hrvatskom katoličkom centru sv. Nikole Tavelića u Sydneyju tijekom protekle godine priredila je više dobrotvornih akcija, kako bi framašima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine slabijeg imovinskog stanja financirala odlazak u Sydney. Zahvaljujući tome, na Svjetskom danu mladih sudjeluje osmero framaša, po četvero iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. (HKR/IKA)

Prenosim sa HKR-a

'Ako uzmemo Boga za ruku, On će učiniti ostalo. Povjerenje, povjerenje je ključ jer Bog nas neće iznevjeriti', poručio je mladima na misi otvorenja domaćin kardinal Georg Pell.
Svjetski dan mladih Sydney 2008. započeo je danas svečanim misom na otvorenom koju je predslavio domaćin sidnejski nadbiskup kardinal Georg Pell.

Susretu će se za dva dana priključiti i papa Benedikt XVI. Vrhunac je u noćnom bdijenju mladih na sidnejskim mostovima sa subote na nedjelju, a završno misno slavlje pred pola milijuna vjernika, koliko se prijavilo, 20. srpnja služit će Sveti Otac Benedikt XVI.

„Mlad ili star, muškarac ili žena, Krist i dalje zove one koji pati da dođu k njemu i on će ih izliječiti, kao što to čini već 2000 godina“, rekao je danas na misi otvorenja Svjetskog dana mladih Sydney 2008. kardinal Georg Pell, sidnejski nadbiskup.

Kako je prenijela američka katolička televizija Eternal word television network (EWTN) na misi na otvorenom u Sydneyu, pred mladima koji su na ovo petodnevno događanje doputovali iz čitavoga svijeta, kardinal Pell je rekao:

„Uzroci ljudskih duhovnih rana su sekundarni: droga, alkohol, uništene obitelji, putenost, usamljenost, smrt. Uzrok može biti i ispraznost uspjeha. Krist zove svakog tko pati, ne samo katolike ili kršćane, već posebno one koji su bez vjere. Krist te zove nazad k sebi. Potiče na ljubav, izlječenje i zajedništvo.“

Tumačeći evanđeosku prispodobu o sjemenu koje je posijano i na plodno i na neplodno tlo, sidnejski nadbiskup je pozvao mlade da dopuste Bogu da ih iznenadi, da djeluje kroz njih, jer 'vaš zadatak, mladi, je da budete otvoreni snazi Duha'.

Ljudska motivacija je kompleksna i veliki misterij jer ponekad veoma snažan i odlučan vjernik, veliki molitelj i dobar čovjek, može ne poduzeti sljedeći korak, odlučan u njegovoj vjeri.

„S druge strane sljedbenik Kristov koji je naizgled slabiji i maleniji u osobnoj vjeri, otvoreniji je sazrijevanju prema promjeni na bolje jer shvaća svoju nevrijednost i malenost. Gdje ti stojiš mladi čovječe? Jesi li spreman na promijene? Ma kakva god bila naša situacija trebali bi smo moliti za otvorenost srca i spremnost učiniti novi korak čak i ako se bojimo budućnosti. Ako uzmemo Boga za ruku, On će učiniti ostalo. Povjerenje, povjerenje je ključ jer Bog nas neće iznevjeriti.“

„Ne trati svoje vrijeme stojeći na raskrižju mnogih mogućnosti, poručio je također kardinal, a prenijela putem Interneta američka katolička televizija EWTN, Global catholic network.

„Jer jedino odgovornost donosi ostvarenje i ispunjenje. Sreća dolazi u susretu s obvezama i zato vrši svoje dužnosti, pogotovo u malim i svakodnevnim stvarima, da bi smo se mogli suočiti s velikim izazovima. Mnogi su pronašli svoj životni poziv na Svjetskim danima mladim.“

U konačnici, uz 125 tisuća mladih koji su na Svjetski dan mladih u Sydneyu doputovali s drugih kontinenata, još toliko ih je prijavljeno s australskog kontinenta.

Prisutnima na misi, na kraju propovijedi, domaćin sidnejski nadbiskup kardinal Georg Pell, rekao je i to da moraju biti svjesni da će i oni, kao i Sveti Otac, već sljedećeg tjedna biti u svojim kućama i župama, međusobno odijeljeni i odijeljeni od ovog predivnog događanja, ali da nikada, nikada se ne smiju odijeliti od našega ljubljenoga Boga i njegova sina Gospodina našega Isusa Krista.

„I zato molimo Mariju, majku Božju, koju mi ovdje na Svjetskom danu mladih zazivamo kao Gospu od Južnoga križa, neka nas ohrabri da ustrajemo u našim odlukama. I zato molim: Neka dođe dah Božji s četiri strane svijeta od svih nacija i ljudi na zemlji i blagoslovi ovu našu prostranu i veliku zemlju Duha Svetoga. I neka ojača svakoga od nas da budemo njegova vojska poniznih slugu i vjernih svjedoka.“

Na svečanoj euharistiji otvorenja Svjetskog dana mladih u Sydneyu koncelebriralo je stotinjak biskupa i mnoštvo svećenika iz čitavog svijeta.

Kao zanimljivost spomenimo da su uoči čitanja evanđelja Aboriđani pred oltarom plesali svoj tradicionalni ples dok je đakon do oltara i ambona prenosio evanđelistar.

Na Svjetskom danu mladih Sydney 2008. sudjeluje 670 mladih iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
(EWTN/HKR)

Prenosim sa HKR-a

U Kristu pronalazimo odgovore i ciljeve za koje doista vrijedi živjeti, poručio Papa mladima. Sveti Otac će tri dana boraviti u miru u jednom centru Opusa dei nakon čega će se priključiti mladima.
Prema srednjeeuropskom vremenu nešto poslije sedam sati u jutro, papa Benedikt XVI. doputovao je u australsku vojnu zračnu luku Ricmond, smještenu četrdesetak kilometara od Sydneva.

U Australiji će boraviti do 21. srpnja i sudjelovati na Svjetskom danu mladih. Uz brojnu delegaciju koja redovito prati Papu tijekom apostolskih pohoda, u Australiju je doputovao i veliki broj novinara iz čitavoga svijeta. Dočekao ga je australski premijer.

Neposredno po svom dolasku Sveti Otac se video-porukom obratio mladima.

Citirajući temu Svjetskog dana mladih 'Primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci', Papa je poručio mladima: „Koliko samo naš svijet treba da se na njega Duh Sveti ponovno izlije!“

Mnogi još nisu čuli Radosnu vijest Isusa Krista; mnogi drugi, iz raznih razloga, nisu u toj vijesti prepoznali spasenjsku istinu koja je jedina kadra ispuniti najdublja iščekivanja njihova srca. Čvrsto sam uvjeren da su mladih pozvani biti oruđa te obnove, prenoseći svojim vršnjacima radost koju su iskusili u upoznavanju i nasljedovanju Krista i dijeleći s drugima ljubav koju Duh izlijeva u njihova srca, tako da i oni budu ispunjeni nadom i zahvalnošću za sve dobro koje su primili od Boga, poručio je Papa i nastavio:

Mnogi su mladi danas bez nade. Ostaju silno smeteni pred sve dubljim pitanjima koja se javljaju u svijetu koji ih ostavlja zbunjenima i često nisu sigurni kome se obratiti i gdje tražiti odgovore.

Suočeni su s izazovom argumenata onih koji niječu Božje postojanje. Vide velike štete koje je čovjek u svojoj pohlepnosti nanio prirodnom okolišu i bore se da pronađu načine kako u većem skladu živjeti s prirodom i s drugima, rekao je Papa i ponudio mladima odgovor: „Duh naše korake usmjerava prema Isusu Kristu.'

U njemu pronalazimo odgovore koje tražimo, ciljeve za koje doista vrijedi živjeti i pronalazimo snage da možemo nastaviti raditi na izgrađivanju boljeg svijeta.“ Papa se obratio i Australcima: „Iako ću boraviti samo par dana u vašoj zemlji i neću moći putovati izvan Sydneya, moje srce dosiže sve vas uključujući i one koji su bolesni ili u poteškoćama, bilo koje vrste.

U ime svih mladih, zahvaljujem vam na vašoj potpori mojem poslanju i molim vas da nastavite moliti prije svega za njih.

Netom nakon slijetanja Papa je prebačen u ruralni dio Australije na obronke Plavih planina u centar Opusa dei gdje će u miru boraviti iduća tri dana. Prema riječima sidnejskog kardinala Georga Pella tamo će moliti, svirati klavir i šetati.

Prenosim sa HKR-a

Papa Benedikt XVI. udjeljuje potpuni oprost mladima iz cijeloga svijeta koji će u Sydney doći u „hodočasničkom duhu“ tijekom održavanja XXIII. Svjetskog dana mladih od 15. do 20. srpnja 2008.
Dekret Apostolske pokorničarne o ovome oprostu potpisao je vrhovni pokorničar kardinal James Francis Staford. On precizira da će mladi, sudionici Susreta, kao i odrasli koji ih prate, za dobivanje oprosta grijeha morati „pobožno sudjelovati u nekoj službi Božjoj ili u pobožnom okupljanju tijekom XXIII. Svjetskog dana mladih, kao i svečanom zaključku Svjetskog dana mladih.

Redovni uvjeti za oprost su: pristupiti sv. Ispovijedi, sv. Pričesti i moliti na nakanu sv. Oca. Dekret kojega je jučer objavio Tiskovni ured Svete stolice kaže da će “djelomični oprost moći dobiti i svi oni koji, ma gdje se god našli, mole za duhovne nakane ovog susreta i njegov plodonosni uspjeh.“ Podsjetimo, Papa Benedikt XVI. udijelio je potpuni i djelomični oprost i tijekom održavanja Svjetskog dana mladih u Kölnu. (HKR/M.U.)

Prenosim sa HKR-a

Sva događanja vezana uz Svjetski dan mladih u Sydneyu u Australiji moći će se izravno pratiti na internetskoj stranici talijanske katoličke novinske agencije SIR www.agensir.it.

Agencija će svakoga dana, iz Sydneya i Rima, objavljivati vijesti i komentare na talijanskom i engleskom jeziku i tako omogućiti izravno praćenje toga velikog događaja. Posebno će biti popraćena događanja u Melbourneu, gdje će biti smješteno oko 4000 mladih iz Italije te službeni program u čijem je središtu pohod pape Benedikta XVI.

Agencija će istodobno objavljivati i vijesti o događajima koji će se organizirati u biskupijama za mlade koji će ostati kod kuće. Na istoj se stranici agencije može naći dossier o Svjetskom danu mladih u Sydneyu u kojem se mogu pročitati posljednje vijesti vezane uz pripremu toga događaja, te dobiti informacije o cijelom programu, pokroviteljima događaja, mjestima, himni kao i o Crkvi u Australiji i temama kateheza. Također je dan cjeloviti popis svih Svjetskih dana mladih od 1984. godine te sve poruke obojice papa, Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. (HKR/IKA)

Prenosim iz vjesnika

Počeli Svjetski dani mladih u Sydneyu. Benedikt XVI. je mladima govorio o pretjeranoj potrošnji prirodnih resursa čiji je cilj zadovoljenje neutaživog potrošačkog duha«
SYDNEY - Papa Benedikt XVI. u četvrtak se pridružio mladim katolicima s pet kontinenata koji su se okupili u Sydneyu na Svjetskim danima mladih koji se svake dvije do tri godine održavaju u drugom gradu te ih je pozvao da se odupru »lažnim idolima« potrošačkog društva jer će samo tako spasiti naš planet i čovječanstvo, prenijele su svjetske agencije.
Stanovnici australskog glavnog grada Sydneya, koji je obilježen kao »sekularistički«, zbog čega ih je poglavar Katoličke crkve do danas više puta »prozivao«, pripremili su Benediktu XVI. topao i srdačan doček.
Na ulice, kojima je u papamobilu prolazio Benedikt XVI. izašle su tisuće znatiželjnika, a svečanosti dočeka Pape u sydneyskoj luci, u kojoj se iskrcao po dolasku, prisustvovalo je, prema procjeni organizatora, 150.000 do 200.000 mladih katoličkih vjernika.
Samo tjedan dana nakon sastanka na vrhu predstavnika osam najrazvijenijih zemalja svijeta G8, tijekom kojega su njegovi sudionici izrazili potrebu zaštite okoliša, Benedikt XVI. je obraćajući se mladima govorio o »uništavanju šumskog pokrova, pretjeranoj potrošnji mineralnih i morskih, odnosno oceanskih resursa čiji je cilj puko zadovoljenje neutaživog potrošačkog duha«.
Zemlju, »čudesnu Božju tvorevinu, njezini stanovnici koriste na negativan način, kao da je riječ o nekakvom neprijatelju ili opasnoj stvari«, upozorio je Papa.
Više tisuća sudionika Svjetskih dana mladih u Sydneyu stanovnici su raznih dijelova Australije ili drugih otočnih azijskih zemalja što su ih nedavno pogodile prirodne kataklizme koje se pripisuju klimatskim promjenama, a za koje se izravno okrivljuje čovjek. Primjerice, u Australiji već sedam godina za redom u određenom razdoblju, vladaju nezapamćene suše.
Svjetsko društvo »zatrovano je«, kazao je Papa, »zlouporabom onog bitnog - eskalacijom nasilja i degradacijom seksa«, za što je okrivio televiziju i internet. »Od vitalne važnosti za čovječanstvo je briga za nenasilje, održivi razvoj, pravednost i mir te briga za okoliš«, kazao je Papa okupljenima.
U Sydneyu su Papu dočekali i pozdravili mnogi, među ostalima australski premijer Kevin Rudd, potom predstavnik skupine aboridžinskih plesača i na kraju predstavnik hodočasnika iz jedne od 160 zemalja sudionica Svjetskih dana mladih.

Pohvala vladi zbog isprike Aboridžinima
Papa Benedikt XVI. pohvalio je u četvrtak australsku vladu jer se ispričala Aboridžinima za nepravde što ih je od dolaska prvih britanskih doseljenika prije 220 godina počinila prema njima. Papa je pritom naglasio kako je cilj tog odvažnog poteza bio popraviti međurasne odnose u zemlji te na taj način dati nadu ostalim potlačenim narodima diljem svijeta.
»Zahvaljujući odvažnoj odluci australske vlade da prizna nepravdu počinjenu prema starosjediocima u prošlosti, učinjeni su konkretni potezi čiji je cilj izmirenje utemeljeno ne međusobnom poštovanju«, rekao je Papa u pozdravnom govoru pred ausralskim premijerom Kevinom Ruddom te 150.000 mladih katoličkih hodočasnika koji su nazočili Svjetskom danu mladih u Sydneyu
»Ovakav primjer izmirenja nada je svim onim potlačenim narodima koji još uvijek traže priznanje prava koja im pripadaju«, rekao je Sveti Otac. Papa je istaknuo kako su australski Aborodžini temeljni dio kulturološkog ozračja te zemlje.
Premijer Rudd, podsjetimo, javno se australskim Aboridžinima ispričao u veljači. Danas u Australiji živi 460.000 Aboridžina. Oni čine 2 posto od 21 milijuna stanovnika te zemlje. [Hina/ V.M.]

Prenosim iz Novog lista

Benedikt XVI. je govorio o »uništavanju šumskog pokrova, pretjeranoj potrošnji mineralnih i morskih, odnosno oceanskih resursa čiji je cilj puko zadovoljenje neutaživog potrošačkog duha«

ZAGREB – Papa Ivan Pavao XVI. jučer se pridružio mladim katolicima s pet kontinenata koji su se okupili u Sydneyu na Svjetskim danima mladih, koji se svake dvije do tri godine održavaju u drugome gradu te ih je pozvao da se odupru »lažnim idolima« potrošačkog društva jer će samo tako spasiti naš planet i čovječanstvo, prenijele su svjetske ...

Prenosim iz Slobodne dalmacije

Papa Benedikt XVI. pozvao je u petak, u govoru upućenom islamskim i židovskim čelnicima u Australiji, sve vjere da se ujedine protiv terorizma i mirno riješe sukobe.

- U svijetu koji je ugrožen zlokobnim i sveobuhvatnim formama nasilja, ujedinjeni glas ljudi od vjere poziva nacije i zajednice da riješe sukobe mirnim sredstvima i s punim obzirom prema ljudskom dostojanstvu - kazao je Papa.

Papa je također istaknuo da je Katolička crkva otvorena tome da uči od drugih religija, što se smatra izjavom povezanom s nastojanjima Vatikana na poboljšanju odnosa s islamom.

- Crkva željno traži mogućnosti kako bi saslušala duhovno iskustvo drugih religija - kazao je Benedikt XVI.

Katoličko-muslimanski odnosi ozbiljno su narušeni 2006. kada je Benedikt održao govor u Regensburgu, u Njemačkoj, za koji su muslimani ocijenili da implicira ocjenu kako je islam nasilan i iracionalan.

Muslimani diljem svijeta tada su prosvjedovali, a Papa je prilikom posjeta turskoj Plavoj džamiji nastojao ispraviti dojam moleći se zajedno s tamošnjim imamom.

Odnosi pak između male australske muslimanske zajednice i većinskog katoličkog stanovništva zategnuti su od terorističkog napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. Uz to, Australija je tek nedavno povukla svojer snage iz Iraka.

Prenosim iz jutarnjeg lista

Život i dostojanstvo čovjeka na prvome su mjestu, rekao je papa Benedikt XVI. mladima u Sydneyu koji su stigli iz cijeloga svijeta na 23. međunarodni dan mladeži. To je bio prvi govor Benedikta XVI. otkad je, 13. srpnja, stupio na australsko tlo. Mlade je upozorio da je život čovjeka najvažniji, važniji i od okoliša jer ga je Bog stavio na prvo mjesto.

I društvo ima rane
– Rane na zemlji, kao što je erozija, uništenje šuma, razbacivanje rudnim i vodnim bogatstvima za hranjene nezasitnog konzumerizma ne smije nam maknuti s vida da ne samo priroda nego i društvo ima svoje rane. A rane pokazuju da nešto nije na svome mjestu – rekao je papa Ratzinger te naglasio da moramo voditi računa o tome zbog čega je stvoren čovjek.

Papa je osudio nasilje koje se na televiziji i na internetu prikazuje kao zabava, a posebno je osudio uživanje droga i alkohola.

– Moramo se upitati na kojem su mjestu u našem društvu siromašni, starci, imigranti i svi koji nemaju svoj glas. Kako je moguće nasilje unutar četiri zida nad tolikim majkama i djecom – kazao je papa te upitao kako je moguće nasilje nad nerođenom djecom, naglasivši da je potrebno štovati “dostojanstvo svakog ljudskog života od začetka do prirodne smrti”. Osudio je i one koji iz javnog života izbacuju vjeru.

– Danas ima mnogo onih koji bi htjeli ostaviti Boga na klupi, da religija i vjera, koje se smatraju prihvatljivima na individualnom planu, budu isključene iz javnog života ili da ih upotrebljava samo za postizanje ograničenih, pragmatičnih ciljeva – kazao je papa.

Ples s Aboridžinima
Upozorio je da takvo sekularizirano viđenje pokušava objasniti da se ljudski život ne može povezati sa Stvoriteljem. Papa se susreo se i s Aboridžinima, prastanovnicima Australije, koji su za njega pripremili poseban ples. Očekuje se da će na završnoj misi u nedjelju biti oko 500 tisuća mladih.

Papa Benedikt XVI. pozvao je u petak, u govoru upućenom islamskim i židovskim čelnicima u Australiji, sve vjere da se ujedine protiv terorizma i mirno riješe sukobe.

"U svijetu koji je ugrožen zlokobnim i sveobuhvatnim formama nasilja, ujedinjeni glas ljudi od vjere poziva nacije i zajednice da riješe sukobe mirnim sredstvima i s punim obzirom prema ljudskom dostojanstvu", kazao je Papa.

Papa je također istaknuo da je Katolička crkva otvorena tome da uči od drugih religija, što se smatra izjavom povezanom s nastojanjima Vatikana na poboljšanju odnosa s islamom. "Crkva željno traži mogućnosti kako bi saslušala duhovno iskustvo drugih religija", kazao je Benedikt XVI.

Katoličko-muslimanski odnosi ozbiljno su narušeni 2006. kada je Benedikt održao govor u Regensburgu, u Njemačkoj, za koji su muslimani ocijenili da implicira ocjenu kako je islam nasilan i iracionalan.

Muslimani diljem svijeta tada su prosvjedovali a Papa je prilikom posjeta turskoj Plavoj džamiji nastojao ispraviti dojam moleći se zajedno s tamošnjim imamom.

Odnosi pak između male australske muslimanske zajednice i većinskog katoličkog stanovništva zategnuti su od terorističkog napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001. Uz to, Australija je tek nedavno povukla svojer snage iz Iraka.

(Hina)

17.07.2008 | 13:53 | IKA V - 104504/7

Svijet je umoran od pohlepe, izrabljivanja i podjela, dojadili su mu lažni idoli i djelomični odgovori i sit je lažnih obećanja. Naše srce i naš um čeznu za pogledom na život u kojem caruje ljubav, gdje se darovi dijele, gdje se gradi jedinstvo, gdje sloboda nalazi vlastiti smisao u istini i gdje se vlastiti identitet otkriva u zajednici u kojoj vlada međusobno poštivanje. To je djelo Duha Svetoga! To je nada koju nudi evanđelje Isusa Krista, poručio je Papa mladima


Sydney, (IKA) – Dragi prijatelji, životom ne upravlja sudbina. Vaš je osobni život htio Bog, blagoslovio ga je i dao mu jedan cilj! Život nije puki slijed događaja i iskustava, već traženje istine, dobra i lijepoga, rekao papa Benedikt XVI. mladima na svečanosti dobrodošlice koju su mu mladi upriličili na molu Barangaroo u Sydneyu. Upravo zbog toga cilja, dodao je Papa, donosimo svoje odluke, svoju slobodu i u istini, dobru i ljepoti nalazimo sreću i radost. Stoga je Papa pozvao mlade: "ne dajte da vas prevare" oni koji "u vama gledaju puke potrošače na tržištu nejednakih mogućnosti, gdje izbor sam u sebi postaje dobro, novost se izdaje pod ljepotu, subjektivno iskustvo zatomljuje istinu". "Krist nudi više! Štoviše, nudi sve!" jer je Istina, Put pa samim tim i Život, rekao je Papa. Preda mnom se pruža slika sveopće Crkve koja me ostavlja bez daha, istaknuo je Papa, izrazivši dobrodošlicu na susret također nekatolicima i nekršćanima jer "nitko nije dužan ostati izvan" Crkve.
Prisjetivši se "onih pionira – svećenika, redovnica i franjevaca", od kojih su neki bili i vrlo mladi, koji su stigli na ove obale iz Europe i svojim svjedočanstvom života izgradili "veliki dio današnjeg društvenog i duhovnog naslijeđa" i služili kao nadahnuće "drugom naraštaju", Benedikt XVI. je spomenuo blaženu Mary MacKillop i blaženog Petera To Rota. Papa je zatim govorio o "ranama" zemlje: "eroziji, iskrčivanju šuma, rasipanju mineralnih i morskih bogatstava radi pothranjivanja nezasitnog konzumerizma" te je istaknuo "rane" društva. Danas, rekao je, "jedan otrov" prijeti da nagrize ono što je dobro, preko onoga što jesmo navući neku drugu patinu i izvrnuti smisao zbog kojeg smo stvoreni. Spominjući zloporabu alkohola i droge, veličanje nasilje i degradaciju spolnosti, Papa je dodao: "Ima također nešto pogubno i zlokobno u činjenici da se slobodu i toleranciju tako često odvaja od istine", u uvjerenju da "ne postoji apsolutna istina koja bi vodila naše živote". Relativizam, koji sve, o čemu god da se radilo, smatra vrijednošću, učinio je iskustvo važnijim od svega. Ali iskustva, upozorio je Papa, ako su otrgnuta od razmišljanja o tome što je dobro i istinito, mogu dovesti do moralne konfuzije, slabljenja načela, gubljenja samopoštovanja pa čak i do očaja.
Zadatak svjedoka nije lak. Mnogo je danas onih koji smatraju da Boga treba ostaviti po strani i da se religiju i vjeru, koliko god da bili prihvatljivi na individualnom planu, mora ili isključiti iz javnoga života ili ih koristiti samo za postizanje usko pragmatičnih ciljeva, primijetio je nadalje Papa. U tome sekulariziranom pokušaju da se objasni ljudski život i oblikuje društvo malo ili nimalo prostora je ostavljeno za Boga. To se shvaćanje predstavlja kao neutralna snaga, prikazuje se nepristranim, koje sve poštuje, ali zapravo kao i svaka druga ideologija sekularizam nameće globalnu viziju. Ako je Bog nevažan u javnom životu, tada se društvo može oblikovati prema slici u kojoj nema mjesta za Boga, a rasprave i politike vezane uz zajedničko dobro više će se voditi u svjetlu posljedica no načela ukorijenjenih u istini. Međutim, upozorio je Papa, iskustvo pokazuje da kada se Boga izgura u sjenu, mi gubimo sposobnost da prepoznamo red koji vlada u prirodi, svrhu i "dobro", a ono što se uporno promicalo kao ljudsku ingenioznost ubrzo se pokazalo kao ludost, pohlepa i sebično iskorištavanje.
"Znamo li prepoznati da neotuđivo dostojanstvo svakog pojedinca počiva na njegovu najdubljem identitetu, kao slike Stvoritelja, i da su stoga ljudska prava univerzalna, utemeljena na naravnom zakonu, a nipošto nešto o čemu se može pregovarati ili je rezultat nekog ustupka, a još manje nagodbe", upitao je Papa mlade, pozvavši ih da razmišljaju o mjestu koje u našem društvu imaju siromašni, starije osobe, doseljenici, osobe čiji se glas ne čuje u javnosti. "Kako je moguće da tolike majke i djeca budu žrtvama kućnog nasilja? Kako je moguće da je najdivniji i najsvetiji čovjekov prostor, majčinsko krilo, postalo mjesto neizrecivog nasilja", zapitao se Papa. "Dragi prijatelji", nastavio je, "Božje je stvaranje jedno i dobro. Nenasilje, održivi razvoj, pravednost i mir, briga za naš okoliš od vitalne su važnosti za čovječanstvo. U svemu tome, ipak, mora se polaziti od dubokog razmišljanja o neotuđivom dostojanstvu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti, dostojanstvu koje je dao sam Bog te je stoga nepovredivo", upozorio je pritom Papa. Prema Benediktu XVI., naš svijet je umoran od pohlepe, izrabljivanja i podjela, dojadili su mu lažni idoli i djelomični odgovori i sit je lažnih obećanja. "Naše srce i naš um", istaknuo je Papa, "čeznu za pogledom na život u kojem caruje ljubav, gdje se darovi dijele, gdje se gradi jedinstvo, gdje sloboda nalazi vlastiti smisao u istini i gdje se vlastiti identitet otkriva u zajednici u kojoj vlada međusobno poštivanje. To je djelo Duha Svetoga! To je nada koju nudi evanđelje Isusa Krista!" istaknuo je Benedikt XVI. Svoj govor Papa je zaključio željom: "Neka to bude poruka koju ćete ponijeti svijetu iz Sydneya!"

18.07.2008 | 09:36 | IKA V - 104514/7

Sydney, (IKA) – Dragi prijatelji, došao sam u Australiju kao poslanik mira. Zbog toga sam sretan susresti se s vama koji u sebi osjećate istu težnju i ujedno želju da pomognete svijetu da u njemu zavlada mir, tim se riječima papa Benedikt XVI. obratio predstavnicima različitih religija s kojima se 18. srpnja susreo u Kaptolskoj dvorani katedrale St. Mary u Sydneyu. Papu su na početku međureligijskog susreta pozdravili sidnejski nadbiskup kardinal George Pelle, glavni rabin glavne sinagoge u Sydneyu Jeremy Lawrence i šeik Shardy. U svijetu izloženom prijetnji pogubnih i bezobzirnih oblika nasilja, rekao je Papa, složan glas onih koji u srcu nose vjeru potiče narode i zajednice da sukobe rješavaju mirnim putem uz puno poštivanje ljudskoga dostojanstva. Vjerski osjećaj ukorijenjen u čovjekovu srcu, istaknuo je papa, potiče ljude da izlaze ususret onima kojima treba pomoć i traže kako na konkretan način pridonijeti općem dobru. Duh vjere uči čovjeka žrtvi i samoprijegoru, jednostavnom i skromnom životu. Te su vrijednosti, dodao je, osobito važne za ispravan odgoj mladih, koji su tako često u napasti da sam život shvaćaju kao potrošnu robu, ali su također spremni rado prihvatiti uzvišene ideale poput isposništva, vršenja moralnih kreposti, poštivanja samoga sebe i brige za druge. Na kraju svoga govora Benedikt XVI. se osvrnuo na odgovornost koje religije imaju u izgrađivanju svijeta u kojem će vladati mir i za pomirenje među narodima. Religija, rekao je Papa, nudi mir, ali, što je još važnije, budi u čovjekovu duhu žeđ za istinom i glad za kreposnošću. Kad bi bar mogli poticati sve, a napose mlade, da se dive ljepoti života, da traže njegov krajnji smisao i trude se ostvariti njegove najviše potencijale, poželio je na kraju Papa.

18.07.2008 | 10:12 | IKA V - 104517/7

Sydney, (IKA) – U Nadbiskupskom dvoru nedaleko od katedrale St. Mary u Sydneyu u petak 18. srpnja dvanaest mladića i djevojaka sa svih pet kontinenata ručali su s papom Benediktom XVI. Time je naime Papa želio još jednom na simboličan način izraziti zajedništvo s mladima iz cijeloga svijeta koji su se okupili u Sydneyu. Za ručak je poslužena juha sa slatkim krumpirom, piletina s graškom i torta od limuna. Papa se prije ručka upoznao sa svim mladićima i djevojkama, koji su tom prilikom Papi uručili simbolični dar. S Papom na ručku sudjelovalo je po dvoje mladih sa svakog od kontinenata te po jedan mladić odnosno djevojka iz Papue Nove Gvineje i Novog Zelanda. Stari kontinent su predstavljali mladić iz Španjolske Fidel Mateos Rodriguez te djevojka iz Francuske Marie-Benedicte Esnault.

Prijenos zbivanja iz Sydneya možete pratiti preko interneta
Talijanska televizija Sat2000 inače uvijek prati i prenosi Papine aktivnosti

Sydney na Sat2000 (link na prijenos):

četvrtak, 17.7.
06:25 - ARRIVO DEL PAPA e ACCOGLIENZA in occasione della GIORNATA MONDIALE DELLA GIOVENTU' in diretta da Harbour SIDNEY
11:00 - CATECHESI E SPECIALE MOSAICO GMG in diretta da SIDNEY
16:00 - ARRIVO DEL PAPA e ACCOGLIENZA in occasione della GIORNATA MONDIALE DELLA GIOVENTU' in diretta da HARBOUR SIDNEY
21:00 - ARRIVO DEL PAPA e ACCOGLIENZA in occasione della GIORNATA MONDIALE DELLA GIOVENTU' da Harbour SIDNEY


petak, 18.7.
01:30 - CATECHESI E SPECIALE MOSAICO GMG in diretta da SIDNEY
06:55 - VIA CRUCIS in diretta da Sidney
11:00 - CATECHESI E SPECIALE MOSAICO GMG in diretta da SIDNEY
16:00 - VIA CRUCIS da Sidney
21:00 - VIA CRUCIS da Sidney


subota, 19.7.
09:55 - VEGLIA DI PREGHIERA IN OCCASIONE DELLA GIORNATA MONDIALE DELLA GIOVENTU' in diretta da SIDNEY
21:00 - VEGLIA CON GIOVANI IN OCCASIONE DELLA GIORNATA MONDIALE DELLA GIOVENTU' in diretta da SIDNEY


nedjelja, 20.7.
01:10 - In diretta da SIDNEY: SANTA MESSA A CONCLUSIONE DELLA GIORNATA MONDIALE DELLA GIOVENTU PRESIEDUTA DAL SANTO PADRE
13:00 - SPECIALE MOSAICO A CONCLUSIONE DELLA GMG in diretta da SIDNEY
17:00 - SPECIALE MOSAICO A CONCLUSIONE DELLA GMG in diretta da SIDNEY
21:00 - SPECIALE MOSAICO A CONCLUSIONE DELLA GMG in diretta da SIDNEY

Zovem se Teo Topolovec. Imam 21 godinu. Rođen sam u Zagrebu, gdje živim i
radim dan danas. No ovo nije priča o meni, već o jednoj djevojčici Anji
Kostanjevečki koja je od rođenja stopostotni invalid. Naime Anja Kostanjevečki je
petogodišnja djevojčica koja od rođenja ima cerebralnu paralizu i epilepsiju. Anja
ne može ništa samostalno obavljati i ovisna je 24 satno brigom svojih roditelja.
Anjini roditelji mjesečno za njezino liječenje izdvajaju oko 6.000,00 tisuća kuna
(privatne fizioterapeutske vježbe, lijekovi za epilepsiju, logopedske vježbe, razne
rehabilitacije i dr). Također roditelji izdvajaju jako veliki dio novca na kupnju
invalidskih pomagala bez kojih Anja ne može normalno funkcionirati (invalidska
kolica, invalidska sjedalica, invalidska auto sjedalica, stajalica, pomagalo za
kupanje;.) koje dođu svaki od 15 do 20 tisuća kuna. Hzzo pokriva samo
invalidska kolica i to u iznosu od 8 tisuća kuna (ostatak roditelji snose sami) a sav
ostali trošak za ostala pomagala, roditelji snose sami.
Nažalost kao u svakoj ovakvoj tužnoj prići i u ovoj roditelji nisu u velikoj financijskoj
mogućnosti i ovisni su o pomoći drugih ljudi koji su voljni pomoći.
Pitate se svi kakve ja veze imam sa ovom malom ali hrabrom djevojčicom Anjom i
njezinim hrabrim roditeljima Jasminom i Tomislavom.
Naime ja sam nećak Jasmine i Tomislava , bratić male Anje i živim sa njima u istoj
kući. Svakodnevno gledam njihovu konstantnu borbu za ozdravljenje teško
bolesne Anje i neznam na koji bi im način pomogao. Zadnjih dana stalno slušam
svog ujaka Tomislava kako govori da u narednom periodu moraju skupiti dovoljno
novaca za kupnju invalidskih kolica, invalidske auto sjedalice, te da Anji omoguće
što kvalitetnije vježbe a koje naravno koštaju. Iako sam zaposlen, nisam u nekoj
velikoj materijalnoj i financijskoj moći, te sam odlučio da im pomognem na ovaj
način. Da upoznam i senzibiliziram širu javnost o njihovim problemima. Odnosno,
da javnost zainteresiram o njihovom slučaju kako bi im se koja dobra duša
smilovala i pomogla.
Mala Anja ima svoju Internet stranicu [url]http://malaanja.blog.hr[/url] koju vode njezini
roditelji i tamo možete saznati kakvu 24 satnu borbu vode njezini roditelji za njezino
zdravlje.
Ovu humanitarnu akciju sam nazvao : "PODARIMO ANJI OSMIJEH NA LICE" koja
će trajati od 14 srpnja 2008 do 14 rujna 2008 godine. Nadam se da ce se u tom
periodu skupiti dovoljno novaca, kako bi se maloj Anji mogla kupiti invalidska kolica
(18.000,00 kuna), invalidska auto sjedalica (18.000,00 kuna) te da joj se donekle
osiguraju privatne fizioterapeutske vježbe koje roditelji plaćaju oko 500,00 kuna
tjedno.

Što od Vas konkretno očekujem? Očekujem da prije svega ovaj e-mail proslijedite
na što više mjesta kako bi se što više ljudi upoznalo sa situacijom teško bolesnog
djeteta kojem je itekako pomoć potrebna. Proslijedite ovaj e-mail svojim prijateljima,
rođacima a oni neka taj e-mail proslijede dalje. Također bi Vas zamolio da uplatite
koju kunu ili koji euro na Anjin žiro ili devizni račun, jer svaka kuna i svaki euro
dobro je došao kako bi se ta karika povezala u jedan veliki lanac.

Anjin žiro račun : br.žiro računa u Zagrebačkoj banci
2360000-1000000013
Broj računa: 3113728810
model plaćanja: 00

Anjin devizni račun (kod uplate iz inozemstva): br.žiro računa u Zagrebačkoj
banci
2360000-1000000013
broj deviznog računa
2435841613
Iban broj:
HR323600003226926047
Swift Code:
ZABAHR2X
Av.Dubrava 43
10040 Zagreb
Poslovnica 016407

Na kraju akcije "PODARIMO ANJI OSMIJEH NA LICE" na Internet stranici male Anje
[url]http://malaanja.blog.hr [/url]objavit ću kompletan sakupljeni iznos, te poimence svaku
osobu ponaosob koja je sudjelovala u ovoj humanitarnoj akciji.

Još jednom apeliram na sve Vas da se uključite u ovu humanitarnu
akciju "PODARIMO ANJI OSMIJEH NA LICE" i pokažimo još jednom svu našu
veličinu kad su u pitanju teško bolesna djeca i njihovi hrabri roditelji.

U nadi da će odaziv biti veliki unaprijed se svima od srca zahvaljujem.

U privitku možete pogledat malog ali hrabrog borca

Otvorena je i grupa na Faceeboku, pa tako možete i tamo dati svoju podršku
humanitarnoj akciji za malu Anju.

Kontakt osoba za ovu humanitarnu akciju:
Teo Topolovec Prugovečka 4, 10040 Zagreb
Tel. 01-2994-402
091-723-9560

17.07.2008 | 11:07 | IKA V - 104493/7

Više od 140.000 mladih iz cijeloga svijeta došlo pozdraviti Papu i izraziti mu dobrodošlicu


Sydney, (IKA) – Na molu Barangaroo, staroj sidnejskoj luci, mladi iz čitavoga svijeta upriličili su papi Benediktu XVI. 17. srpnja svečanu dobrodošlicu. Prema službenim podacima na susretu s Papom je sudjelovalo više od 140.000 mladih okupljenih na molu, dok ih je više od 300.000 pratilo susret na golemim video-zaslonima postavljenim u različitim dijelovima grada među kojima i uz glasovitu sidnejsku Operu. Na molu Rose Bay u sidnejskoj luci svečani su doček Papi upriličile aboridžinske poglavice tradicionalnim plesom i pjesmama na aboridžinskom dijalektu ali i na različitim jezicima kojima govore domorodačka pučanstva Oceanije. Papa se potom ukrcao na brod "Sydney 2000" kojim je otplovio do mola Barangaroo gdje su mu doček upriličili mladi. Zajedno s Papom, osim članova Papine pratnje u kojoj su bili i kardinali Tarcisio Bertone, George Pell i Stanislaw Rylko, istim je brodom putovalo 530 osoba, uglavnom mladih, sa svih pet kontinenata, među njima i skupina 14 mladih od kojih četvero predstavnika australskog naroda te 10 domorodaca. Brod kojim je plovio Papa pratila je prava flota malih brodica s mladima. Papu je na molu dočekalo mnoštvo razdraganih mladih iz cijeloga svijeta, kako slikovito prenosi agencija SIR, od Meksika do Hrvatske, od Italije do Čilea, od Kine do Libanona, od Zimbabvea do Vijetnama, koji su Papin dolazak pozdravili burnim pljeskom i povicima te mahanjem nacionalnim zastavama i vatikanskim bijelo-žutim zastavicama. U Papinu čast na molu se postrojila skupina od 43 starija aboridžina s Torresova tjesnaca, "čuvara regije". Oni su Papu pozdravili na gadigal narječju a nakon toga se pjevao himan "Tu es Petrus" na latinskom jeziku i gadigal narječju te još nekoliko tradicionalnih aboridžinskih pjesama. Papu su na početku susreta pozdravili sidnejski nadbiskup kardinal George Pell i predsjednik Australske biskupske konferencije mons. Philip Wilson, nakon čega se Papa obratio mladima govorom.

Sveti Otac boraviti tri dana u miru u jednom centru Opusa dei nakon čega će se priključiti mladima.

Prema srednjeeuropskom vremenu nešto poslije sedam sati u jutro, papa Benedikt XVI. doputovao je u australsku vojnu zračnu luku Ricmond, smještenu četrdesetak kilometara od Sydneva.

U Australiji će boraviti do 21. srpnja i sudjelovati na Svjetskom danu mladih. Uz brojnu delegaciju koja redovito prati Papu tijekom apostolskih pohoda, u Australiju je doputovao i veliki broj novinara iz čitavoga svijeta. Dočekao ga je australski premijer. Neposredno po svom dolasku Sveti Otac se video-porukom obratio mladima.

Citirajući temu Svjetskog dana mladih 'Primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci', Papa je poručio mladima: „Koliko samo naš svijet treba da se na njega Duh Sveti ponovno izlije!“

Mnogi još nisu čuli Radosnu vijest Isusa Krista; mnogi drugi, iz raznih razloga, nisu u toj vijesti prepoznali spasenjsku istinu koja je jedina kadra ispuniti najdublja iščekivanja njihova srca. Čvrsto sam uvjeren da su mladih pozvani biti oruđa te obnove, prenoseći svojim vršnjacima radost koju su iskusili u upoznavanju i nasljedovanju Krista i dijeleći s drugima ljubav koju Duh izlijeva u njihova srca, tako da i oni budu ispunjeni nadom i zahvalnošću za sve dobro koje su primili od Boga, poručio je Papa i nastavio:

Mnogi su mladi danas bez nade. Ostaju silno smeteni pred sve dubljim pitanjima koja se javljaju u svijetu koji ih ostavlja zbunjenima i često nisu sigurni kome se obratiti i gdje tražiti odgovore. Suočeni su s izazovom argumenata onih koji niječu Božje postojanje. Vide velike štete koje je čovjek u svojoj pohlepnosti nanio prirodnom okolišu i bore se da pronađu načine kako u većem skladu živjeti s prirodom i s drugima, rekao je Papa i ponudio mladima odgovor:

„Duh naše korake usmjerava prema Isusu Kristu.' U njemu pronalazimo odgovore koje tražimo, ciljeve za koje doista vrijedi živjeti i pronalazimo snage da možemo nastaviti raditi na izgrađivanju boljeg svijeta.“

Papa se obratio i Australcima: „Iako ću boraviti samo par dana u vašoj zemlji i neću moći putovati izvan Sydneya, moje srce dosiže sve vas uključujući i one koji su bolesni ili u poteškoćama, bilo koje vrste.

U ime svih mladih, zahvaljujem vam na vašoj potpori mojem poslanju i molim vas da nastavite moliti prije svega za njih. Netom nakon slijetanja Papa je prebačen u ruralni dio Australije na obronke Plavih planina u centar Opusa dei gdje će u miru boraviti iduća tri dana. Prema riječima sidnejskog kardinala Georga Pella tamo će moliti, svirati klavir i šetati.

Prenosim iz Jutarnjeg lista




ZAGREB - Brod knjižara novi je kulturni događaj ovog ljeta na Jadranu. Tvrtka istog imena koju vodi Igor Gerenčer, bivši marketinški djelatnik u nekoliko izdavačkih poduzeća, iznajmila je je brod od 50 metara imena Nirvana koji će od 19. srpnja do 1. kolovoza imati turneju od Crikvenice do Makarske.

Brod knjižara plovit će 14 dana s nekoliko tisuća naslova knjiga i razne druge literature, praćene zabavnim programom. U projekt su uključene izdavačke kuće Algoritam, Profil, VBZ, Leo Commerce, Trsat Pola i druge. Domaći pisci koji objavljuju u tim kućama pozvani su na brod, ali zasad su svoj ukrcaj potvrdili samo Enes Kišević i Hrvoje Šalaković.

Brod knjižara uplovljavat će u luke u 10 sati ujutro kada počinje zabava u kojoj je predviđeno da sudjeluju i klape, lokalni umjetnici i gosti, grupa Belfast Food... Na brodu knjižari moći će se, naravno, i kupovati knjige na hrvatskom i stranim jezicima.

Tijekom dvotjedne turneje brod knjižara će od 19. srpnja do 1. kolovoza uploviti u 14 mjesta na jadranskoj obali: Crikvenica (19. srpnja), Krk (20. srpnja), Cres (21. srpnja), Mali Lošinj (22. srpnja), Rab (23. srpnja), Novalja (24. srpnja), Sali (25. srpnja), Sv. Filip Jakov (26. srpnja), Zlarin (27. srpnja), Šibenik (28. srpnja), Primošten (29. srpnja), Jelsa (30. srpnja), Supetar (31. srpnja) i Makarska (1. kolovoza).

Prenosim sa HTV-a

Misom na otvorenom kojoj je prisustvovalo nekoliko desetaka tisuća mladih katolika sa svih kontinenata, u Sydneyu su počeli Svjetski dani mladih.

Okupljanje velikog broja mladih katolika, koje Katolička crkva organizira svake dvije do tri godine u drugome gradu i na drugom kontinentu, deseto je po redu, a pokrenuo ga je 1986. papa Ivan Pavao II.

Benedikt XVI. mladima će se pridružiti na svečanosti u sydneyskoj luci u četvrtak popodne, a u nedjelju će predvoditi misu na hipodromu u Sydneyu.

U očekivanju Pape, današnju je misu predvodio kardinal George Pell, predsjednik australske episkopalne konferencije, uz pomoć 26 kardinala i 400 biskupa iz cijeloga svijeta.

Mladi iz cijeloga svijeta, okupljeni u Sydneyu, danas su proživjeli trenutke duboke duhovnosti, na Misi u prigodi otvaranja XXIII. svjetskog dana mladih, na molu Barangaroo.

Upravo će se na tom mjestu u četvrtak popodne održati prvi susret mladih s papom Benediktom XVI.; već se naslućuje da će taj događaj biti nezaboravan ne samo za mladež koja sudjeluje na obilježavanju njihova svjetskog dana, nego i za cijeli grad Sydney. Na euharistijskome slavlju koje je predvodio nadbiskup Sydneya kardinal George Pell, sudjelovalo je više od 140.000 mladih.

Njima je bio upućen i pozdrav australskoga premijera Kevina Rudda, koji ih je nazvao hodočasnicima mira, i donositeljima svjetla u svijetu. U podnožju podija iznad kojega se uzdiže osvijetljeni plavi križ, okupile su se tisuće mladih sa svojim zastavama, pjesmama i svojom radošću, predstavljajući tako 168 zemalja. Ali, oni nisu tu kako bi bili pozadina nečega, nego kako bi proživjeli veliki doživljaj vjere. Sydneyski nadbiskup kardinal Pell, poznaje njihove probleme, te ih je stoga u propovijedi pozvao na nadu.

Ako primimo Boga za ruku, on će nas voditi. Tajna je u pouzdanju. Bog nas neće razočarati – naglasio je kardinal, obraćajući se posebice svim onim mladima koji se osjećaju izgubljeni, koji nemaju nade, koji trpe zbog problema vezanih uz alkohol, drogu, obiteljske krize, samoću, gubitak drage osobe, ili prazninu koju je ostavio neki prolazni uspjeh.

Osvrnuvši se na odlomak proroka Ezekijela koji govori o usahlim kostima, koje su znak onih koji su izgubili nadu, kardinal je rekao da samo Duh Sveti može prekriti tijelâ, i vratiti život svima nama. Jedino Duh Sveti može nesigurnost i strah preoblikovati u vjeru i nadu – kazao je kardinal. Evanđeoska prispodoba o sijaču, bila je prigoda za kardinala da pozove mlade da se mole kako ne bi rasipali sjeme koje padne na dobru zemlju.

Stoga je zatražio od mladih da u ovome slijepom i gluhom svijetu koji ne odgovara na Gospodinov poziv, oni ostanu otvoreni za snagu Duha, kako bi Gospodin djelovao kroz sve nas. Kako pak ne bi ostali neutralni pred životnim odlukama, kardinal ih je uputio na značenje Križa, koji jedini donosi plodove Duha, a to su mir, radost i velikodušnost prema bližnjemu.

Nemojte provesti život ne zauzimajući stajalište, uvjereni kako je bolje ne izabrati; jer, samo ćete vjerni preuzetim obvezama moći živjeti u punini – potaknuo je kardinal Pell napominjući okupljenoj mladeži da budu zahvalni Bogu zbog toga što mogu sudjelovati na ovome Svjetskom danu mladeži kako bi oživjeli svoju vjeru, unatoč troškovima, udaljenostima i drugim teškoćama.

Uz kardinala Pella na Svetoj Misi su koncelebrirali državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone, nadbiskup Edward Philip Wilson, predsjednik Australske biskupske konferencije, biskup Fisher, koordinator ovoga Svjetskog dana mladeži, i kardinal Stanisław Ryłko, predsjednik Papinskoga vijeća za laike, koji je na koncu euharistijskoga slavlja svim mladima koji – kako je rekao – donose proljeće u ovu australsku zimu, i koji su proljeće svijeta i Crkve, poželio da u Sydneyu ponovno prožive nove Duhove.

Euharistijsko slavlje – koje je bilo popraćeno plesom domorodaca i brojnim etničkim obilježjima – završilo je kada je već bio mrak. Sada će uslijediti trodnevlje priprave za bdijenje i Svetu Misu s Papom, koje će biti obilježeno sakramentom Pomirenja, euharistijskim klanjanjem, molitvom pod Križem svjetskih dana mladeži, i katehezom.

Osim toga, u Sydneyu je započeo Festival mladeži, u okviru kojega je predviđeno 450 zbivanja – susretâ, izložbi i rasprava na teme o održivome razvoju, seksualnosti, socijalnoj pravdi i dijalogu među vjerama. U međuvremenu, nastavlja se odmor Svetoga Oca u rezidenciji nedaleko Sydneya. I danas ujutro je služio Misu, prošetao te poslušao koncert sydneyske mladeži.

Prenosim sa RV/KNI

ZAGREB - Australka, obično opisivana kao nastarija blogerica na svijetu, umrla je u 108 godini nakon što je napisala posljednju poruku o njezinom lošem zdravstvenom stanju, javlja CNN.

Olive Riley umrla je u subotu. Napisala je od početka 2007. godine preko 70 postova, a ona ih je popularno zvala ''blobovima''. Uz sve to, objavljivala je i video klipove na YouTubeu.

Proživjela je dva svjetska rata, te podigla troje djece. Radila je kao kuharica u lokalnom restoranu. Eric Shackle, njezin prijatelj, rekao je kako je: "Imala odlično pamćenje, te nevjerojatan način života. Samo dva tjedna prije, pjevala je sa mnom pjesmu koju je pronašla iz vremena prije drugog svjetskog rata".

U postu nazvanom ''Washing Day'', Riley je napisala: "Vi, ljudi iz 21. stoljeća živite drugačijim životom od onoga koji sam ja živjela kada sam bila mala".

Najstarija blogerica je rođena 1899. godine. Na prijedlog Mikea Rubboa, koji je snimao dokumentarac o njezinom životu, počela je psiati blog. Za vrijeme života je govorila kako je svakome morala objašnjavati o tome zašto je počela pisati blog.

Pisanje bloga donijelo joj je puno toga lijepog. Tisuće mailova stizalo je na njezinu adresu, svi su joj pružali veliku podršku. No, nije dobivala samo mailove pdorške, dobivala je i one ljubavnog sadržaja. Nažalost, najstarija blogerica na svijetu više nije s nama.

(TotalPortal/V.Tolić)

Stradalima od potresa Kini
Uplatama na žiro račun kod PBZ 2340009-1100080340, poziv na broj 135

Novčanim donacijama u svakoj katoličkoj župi, s napomenom: Za postradale u Kini

Pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena poziva 6,10 kn)

Stradalima od ciklona Nagris u Mianmaru
Uplatom na žiro-račun Hrvatskoga Caritasa kod PBZ 2340009-1100080340, poziv na broj 658

Novčanim darom u svakoj katoličkoj župi, s napomenom: Za postradale u Mianmaru

Pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena poziva 6,10 kn)

Stradalima od poplava u Meksiku
uplatom na žiro račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ 2340009 -1100080340, poziv na broj 07112007

Stradalima od potresa u Peruu
uplatom na žiro račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ 2340009 -1100080340, poziv na broj 208

Stradalima od poplava u Južnoj Aziji
uplatom na žiro račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ 2340009 -1100080340, poziv na broj 1008
ili uplatom u svakoj katoličkoj župi s napomenom Za akciju za stradale u Južnoj Aziji

Potrebnima u Bosni i Hercegovini
uplatom na žiro račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ 2340009 - 1100080340, poziv na broj 08

Obiteljima u potrebi u Hrvatskoj
uplatom na žiro račun Hrvatskog Caritasa kod PBZ 2340009 – 1510126452, poziv na broj 07

Danas je otvoren donacijski telefon u suradnji sa udrugom 'Kap dobrote' kojim se svakim pozivom donira za liječenje patera Luku Rađu.
Broj je: 060 600 001 s tome da 6,80 kuna donirate ako zovete sa fiksne linije i 7,80 kuna ako zovete sa mobilnih mreža.
Što napisat o pateru Luki Rađi?
Veliki svečenik, SMS propovjednik, osnivač SKAC-a i kampa za mlade Modrave. Prijatelj mladih.
2003 godine vračajuči se sa kampa za mlade Modrave strada u teškoj prometnoj nesreči. Od tada je na liječenju u Krapinskim toplicama gdje bi trebao i prohodat i vratit se među one kojima je najpotrebniji, a to su mladi.
Njegove misli možete svaki dan čitati na njegovom blogu (link je sa strane).
Hvala Vam što čete donirat za liječenje ovog Velikog svečenika.

Prenosim sa web stranice http://medjugorje.hr.nt4.ims.hr/




Tema festivala mladih je „Primit ćete snagu Duha Svetoga koji će sići na vas i bit ćete mi svjedoci“ - Dj 1,8

Logotip sadrži četiri temeljna elementa:

1. Golub - simbol Duha Svetoga

Duh Sveti se u Evanđeljima očitovao u liku goluba prilikom Isusovog krštenja u Jordanu. Evanđelist Matej nas izvještava: «Odmah nakon krštenja izađe Isus iz vode. I gle! Otvoriše se nebesa i ugleda Duha Božjega gdje silazi kao golub i spušta se na nj» (Mt 3,16). Slično donose Marko (1,10), Luka (3,21-22), i Ivan (1,32). Duh Sveti svojom milošću budi našu vjeru i proizvodi novi život koji se sastoji u «spoznaji Oca i onoga kojega je On poslao, Isusa Krista». Duh Sveti nas prosvjetljuje, prebiva u nama kao u hramu, posvećuje nas za Božje prebivalište i sve stvara novo. Duh Sveti sabire Crkvu, u srcima ljudi budi vjeru u Isusa i po njegovoj riječi ih sabire u zajednicu.

2. Blažena Djevica Marija

Isus nam je povjerio svoju Majku Mariju kao posebni dar svoje ljubavi riječima: «Ženo, evo ti sina», a Ivanu je rekao «Evo ti majke» (Iv 19,26) i tako nas je sve povjerio Mariji. Marija je majka Crkve i majka naša. Blažena Djevica Marija se u Međugorju predstavila kao Kraljica mira.

3. Crkva

Crkva je mjesto gdje se odvija cjelokupni sakramentalni život. Sakramenti su djelotvorni znakovi milosti, ustanovljeni od Krista i povjereni Crkvi, kojima nam se podjeljuje božanski život (KKC 1131). One koji ih primaju Duh Sveti ozdravlja i preobražava suobličujući ih Sinu Božjemu.

4. Mladi

U Međugorju se jasno vidi, posebno na Festivalu mladih, kako je Crkva uistinu zaručnica: mlada, lijepa i razigrana. Sedmero mladih koji se drže za ruke predstavljaju Crkvu iz cijelog svijeta koja je ujedinjena u Duhu Svetom.

ZAGREB - Nakon što su u zadnje vrijeme blogeri na velikom udaru, posebice od strane policije, koja ih počinje sankcionirati, odlučili su reagirati. Naime, na blogu Zvone Radikalni sve je pokrenuto. Udruga je osnovana pod imenom HBO - Hrvatska Blogerska Organizacija.

Sve je kulminiralo nakon što je zabranjeno Zoranu Šprajcu od strane HTV-a da piše blog. Ubrzo je bila održana i skupština osnivača blogerske udruge, a rezultat svega je HBO - Hrvatska Blogerska Organizacija. No, ubrzo je sve bilo povezano sa time da HBO ipak većini znači nešto drugo.

"Znam da HBO većini znači nešto sasvim drugo i da imenu fali orginalnosti, ali nakon petnaest dana raspravljanja o imenu udruge, gomile prijedloga i ponekad i žučnih rasprava, na kraju je ipak prihvaćen ovaj, budimo iskreni, pomalo neinventivan naziv", rekao je Zvone.

Nakon Šprajca, Damiru Fintiću dogodilo se nešto puno gore. Naime, Fintić je na temelju nekih svojih iznesenih komentara po portalima 'zaradio' tužbu za duševne boli. Stari ovršni zakon dopuštao je zaplijenu 100 posto primanja.

Damir Fintić danas svaku kunu koju zaradi mora 'uručiti' svom tužitelju Štenglu. Do sada se skupilo 50.000 'pravomoćnih' kuna (uz još 200.000 kuna u proceduri). Sve to pogodilo je blogersku zajednicu i potaknulo na osnivanje udruge koja će ih štititi.

Ovo prenosim sa TotalPortal-a

ZAGREB - Sabor je prihvatio Zakon o suzbijanju diskriminacije sa 117 glasova za, suzdržan je bio HDZ- ov Ivan Bagarić, a jedina je protiv bila HSS - ova Marijana Petir.

Takozvani 'Kosoricin zakon' zaoštrio je odnose na relaciji Banski dvori - Crkva. HDZ je povukao amandman, pa je u zakonu ostala zabrana diskriminacije i po rodnoj osnovi.

Konzervativna struja u vladajućoj stranci rekla je da na ovaj način između Kaptola i europskih propisa biraju ovo drugo.

Od ponedjeljka, 14. srpnja 2008. do subote, 16. kolovoza 2008. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otvorena je od 8 do 15 sati. Subotom je Knjižnica zatvorena.

06:50 - 11:15 Cijena: 155 kune VTV Pavlić koop AP - LIKA (Brza linija preko Biograda i autocesta do Zagreba).
07:00 - 11:40 Cijena: 154 kune SAMOBORČEK d.o.o. Samobor (Vozi preko Zadra i Jaske).
07:26 - 13:30 Cijena: 156 kune Autotransport d.d. Šibenik (Vozi preko Zadra)
08:23 - 14:00 Cijena: 156 kune LARUS d.o.o.- Zadar - Croatia Zadar line (vozi preko Zadra i starom cestom preko Plitvica)
10:32 - 15:45 Cijena: 156 kune Croatia bus d.d. Zagreb (Vozi preko Zadra i stara cesta)
12:40 - 17:45 Cijena: 156 kuna Autobusni promet d.d. Varaždin (Vozi preko Zadra pa autocesta do Zagreba, a zatim u Varaždin)
14:15 - 20:20 Cijena: 156 kune Autobusni promet d.d. Varaždin (Vozi preko Zadra i starom cestom)
15:25 - 20:50 Cijena: 156 kune Croatia bus d.d. Zagreb (Vozi preko Benkovca i starom cestom).
17:20 - 22:00 Cijena: 156 kune Autobusni promet d.d. Varaždin (Kreče iz centra Pirovca i vozi autocestom)
18:05 - 22:40 Cijena: 154 kune SAMOBORČEK d.o.o. Samobor (Vozi preko Zadra i Jaske)
19:15 - 23:55 Cijena 156 kune AP-SLUNJ - koop AP-VŽDIN/ CROBUS (Vozi preko Zadra pa zatim autocesta).

Za sve koji idete na Modrave evo red vožnje busa iz Zagreba.
06:00 - 13:00 Cijena:156 kuna LARUS d.o.o.- Zadar - Croatia Zadar line (vozi preko Zadra)
07:00 - 11:40 Cijena: 156 kuna Autobusni promet d.d. Varaždin. (Najbrža linija, vozi autocestom do Biograda)
07:30 - 13:45 Cijena: 156 kuna Autobusni promet d.d. Varaždin (Vozi preko Zadra)
08:40 - 15:18 Cijena: 156kuna Croatia bus d.d. Zagreb (Vozi preko Sunje i Zadra).
09:30 - 14:05 Cijena: 154kuna SAMOBORČEK d.o.o. Samobor. (Vozi preko Jaske i Zadra)
11:00 - 20:29 Cijena: 234 kuna Croatia bus d.d. Zagreb (Vozi preko Rijeke i Zadra)
11:00 - 17:00 Cijena: 156 kuna Autotransport d.d. Šibenik (Vozi preko Zadra)
11:30 - 17:30 Cijena. 156 kuna Autobusni promet d.d. Varaždin (Vozi preko Zadra)
13:10 - 17:55 Cijena: 156 kuna AP-SLUNJ - koop AP-VŽDIN/ CROBUS (Vozi preko Sunje, ne vozi preko Zadra)
16:00 - 20:30 Cijena: 155 kuna VTV Pavlić koop AP - LIKA (Brza linija, vozi autocestom do Biograda)
17:00 - 21:40 Cijena: 154 kuna SAMOBORČEK d.o.o. Samobor (Vozi preko Jaske i Zadra)
23:30 - 05:05 Cijena: 156 kuna Croatia bus d.d. Zagreb (Vozi starom cestom preko Benkovca)

Ako se kupi povrana karta za AP Varaždin, Croatia bus, ATP Šibenik LARUS d.o.o.- Zadar - Croatia Zadar line može se u povratku vračat s nekim od navedenih prijevoznika.
Povratna karte za AP Varaždin, Croatia bus, AP Šibenik LARUS d.o.o.- Zadar - Croatia Zadar line košta 252 kune.
Povratna karta za Samoborček d.o.o. Samobor košta 248,70 kuna.
Povratna karta za VTV Pavlić koop AP LIKA košta 250.30 kuna.
Povratna karta za AP SLUNJ - koop AP Varaždin/CROBUS košta 252 kune.

Rashladite stan/kuću
Danju zatvorite prozore, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ukoliko imate rolete, spustite ih. Noću imajte otvorene prozore (ako je to moguće) kada je vanjska temperatura niža.
Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning), dok je on uključen zatvorite vrata i prozore.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ÚC neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.

Klonite se vrućine
Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću. Ako Vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
Tuširajte se ili se kupajte u mlakoj vodi.
Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
Pijte redovito i izbjegavajte zašećerene ili alkoholne napitke.

Pomognite drugima
Pomognite savjetom i podrškom onima za koje znate da im treba pomoć. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

Ako imate zdravstvene probleme
• Držite lijekove na temperaturi < 25 ÚC ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se osjećate loše - imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju:
• što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu te tražite pomoć;
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;
• Smirite se i legnite u hladnu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu (često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu); pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

” Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/ hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položaj s podignutim nogama i kukovima, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuh i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30ÚC. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Izvor: http://www.euro.who.int/Document/Gch/Annex_heatwaves_info.pdf

Postovani!

Nadamo se da ste pratili dogadjanja vezana uz pokusaje donosenja Zakona o suzbijanju diskriminacije. Najprije je Zakon trebao biti usvojen na sjednici Hrvatskog sabora u svibnju, ali se tada dogodila snazna reakcija predstavnika nasih udruga kojima se prikljucilo ukupno vise od 120 udruga i gradjanskih inicijativa. No, u javnosti je poznato da je tada vrlo snazno reagirala i Katolicka crkva trazeci odgodu i otvaranje siroke javne rasprave.

U medjuvremenu je najavljen pokusaj donosenja Zakona u prosli petak, no opet smo cinili sve da Zakon ne ide u izglasavanje, jer se nije dogodilo nikakvo bitno popravljanje njegova neprihvatljiva sadrzaja.

Buduci da ste (nadamo se svi) dobivali osvrte na Zakon od udruge HOD u ime nase ad hoc koordinacije 120 udruga vjerujemo da ste upoznati s time da je Zakon visestruko neprihvatljiv za hrvatsko drustvo.

Buduci da ce Hrvatski sabor zasjedati od iduceg ponedeljka 7. srpnja, pa do utorka 15. srpnja, sada vas sve pozivamo na jednu zajednicku akciju (a vjerujemo da ste mnogi i dosad sudjelovali u akciji elektronickih prosvjeda).

Novom akcijom želimo postici pravo na javnu raspravu koja nije otvorena i neusvajanje Zakona u ovom obliku na tekucoj sjednici do ljetne stanke. Bez naseg prava na glas o tom Zakonu on ne moze biti usvojen!

Dakle ovo je ono što smo svi čekali. Sada je prilika za naš osobni angažman, osobni dodatak procesu odbacivanja ovakvog tzv. "Zakona o suzbijanju diskriminacije".

Sve o čemu smo cijelo vrijeme govorili, što ste svi vi dobivali i sa više strana, sada kulminira u simbolickoj akciji u Zagrebu pod nazivom:

"DAN RE-IZBORA"

Akcija pocinje:
u ponedjeljak 7. 7. u 17:00 sati ispred Sredisnjice HDZ-a - Trg žrtava fašizma 4 (kod Dzamije)

Vase je sudjelovanje i vise nego jednostavno i traje doslovno manje od jedne minute!

U neposrednoj blizini HDZ-ove sredisnjice nalazit ce se nekoliko nasih volontera s "glasackom kutijom" i listicima koje cete moci dobiti, na njih napisati svoje ime i prezime i ubaciti ih u kutiju. Tim cinom oduzimate pravo HDZ-u da svojom (relativnom) vecinom u Saboru i apsolutnom vecinom u Vladi uvodi Zakone suprotne programu na temelju kojih je dobio glasove na proslim izborima.

Naglasavamo da se nakon toga ne zadrzavate, jer ne organiziramo nikakav prosvjedni skup. Molimo takodjer da ne donosite nikakve parole i slicno, jer sve radimo u obliku "izborne sutnje" s najsnaznijim odjekom u samoj cinjenici da se ti re-izbori dogadjaju! U svemu budimo dostojanstveni, pa cak i u pobjedi na re-izborima!

"Biralište 1" bit će otvoreno
od 17:00 do 17:30 sati.

Dođite!

Dođite osobno, ili s obitelji, kao skupina, zajednica. Dođite!

I pozovite sve koje znate!

Dođimo svi!

Dajmo taj osobni, završni poticaj za odbacivanje ovakvog donosenja Zakona protivnom gradjanskom pravu na javnu raspravu o najvaznijim pitanjima hrvatskog drustva.

Svi vi koji ste dobili ovu poruku, a niste iz Zagreba ili na dan akcije ne ćete biti tu, svoj doprinos akciji možete dati tako da potaknete nekoga koga znate u Zagrebu da on dođe!

Proslijedite ovaj poziv svima koje poznajete na sve nacine (mailom, faksom, telefonski...)

Hvala vam svima na dosadašnjoj potpori!

I vidimo se na akciji!

U ime koordinacijskog odbora akcije, srdačno vas pozdravlja

Matija Tvrtko Drmić
glavni koordinator

2.7.'08. JE NA DNEVNIKU OBJAVLJENO DA KATOLIČKA CRKVA PODRŽAVA OVAJ ZAKON !

A ON KAŽE: - jednakost spolova,rase,jezika,nacionalnosti,religije, itd. ( VEC POSTOJI U USTAVU RH I U ZAKONU O RADU )
- UVODE se JEDINO NOVI POJMOVI: rodni indentitet i spolna orijentacija
- omogučio bi i RAVNOPRAVNOST HOMOSEKSUALACA KOD POSVAJANJA DJECE - morat će se mijeniti zakon o obitelji
- PREOPCENIT je i u sebi sadrz PUNO DUPLIKACIJA ČLANAKA USTAVA RH I ZAKONU O RADU ( zato je zbunjujuć i teško se u njemu snći- tako kazu pravnici ) - sami sebe DOVODIMO DA IMAMO ZAKON O ZAKONIMA

Pitanje je kako će se djeci u školi objasniti RODNI INDENTITET kada u gramatici hr.jezika piše da se sva Civa bica razlikuju po spolu, a u prirodi i u Ustavu je sve na BINARNOM SUSTAVU ?

Najveća diskriminacija je PO DOBI jer samo PUNOLJETNA OSOBA MOZE GLASOVATI tj. ići na izbore ! ! !

Taj zakon se naziva "PROTOKOL 12" KOJI NISU POTPISALE MNOGE ZEMLJE EU-je ( jer gazi njihovih Ustav,a želi se progurati u RH. Pitanje zasto? )

PROBLEMATICNO je: način na koji je taj zakon trebao biti donjet tj.redovnom -polakom procedurom,a donešen je ubrzanom procedurom odnosno preko noci

...... A AKO CEMO PO STANDARDU EU ONDA OVO NIKAKO NIJE PO NJENOM STANDARDU ( jer građani nisu upoznati sa tim zakonom)
- zakon je nepotpun i nejasan, te preopćenit dolazi do mješanja svih zakona
- zanemarivanje pravnih starih zakona i na sudu će doći do zbrke
- ulazi u sve pore života a NAJVISE OBITELJSKI jer je prema Ustavu obitelj je osnova
- SIRI DISKRIMINACIJU NA SVA PODRUCJA ZIVOTA ( sport, gosp.,znanost...)
- ovo je ORGANICKI ZAKON te dovodi do IZMIJENE SVIH ZAKONA koja se tiču MEĐULJUDSKIH ODNOSA
- morat će se MJENJATI USTAV
- puckom pravobranitelju ( koji se dodjeljuje od str.drzave i samo je za ljudska prava iz ustava RH) sada bi se prosirile ovlasti na sve pore društva, STO JE SUPROTNO USTAVU
- upitan je kredibilitet ovog zakona
- dovodi do dalekosežnih posljedica
- pisan je kao IDEOLOGIJA a ne kao pravni zakon
- NOVINARI POSTAJU "UGROZENA VRSTA"

NA SNAGU STUPA 1.1.'09.

2.7.'08. ga je prihvatila vlada i sada ga daje na izglasavanje SABORU

....ZALOSNO JE DA NI SAMI SABOR.ZAST. NEMAJU POJMA STO PISE U TOM ZAKONU te dizu ruke bez da ga procitaju ( bar su tako cinili prosli put kada je na dnev.redu bila rasprava o nekim djelovima ovoga zakona)

Sa ovim zakonom bi JOS VISE PREDMETA DOLAZILO NA SUD - to je jednostavno PANDORINA KUTIJA (sve i svašta će se moci tuziti te se mijenja kaznena logika)

NAMA NE TREBA NOVI ZAKON VEĆ JE POTREBNO PRIMJENJIVATI POSTOJEĆE ZAKONE ( te tada žene nebi imale 20% manju plaču od mušk.,ili ih poslodavac nebi pitao da li će uskoro biti trudne... ) I USMIJERITI SE NA ONE KOJI SU STVARNO U POTREBI ili UGROŽENA SKUPINA da taj postotak nebi porasto ( disk. na poslu,skoli,invalidi,izjednacavanje placa zena i muskaraca....)

'Kako netko može reći da se pokušava duhovno razvijati a da pritom uopće ne razmišlja o tome što se događa životinjama čiji su životi žrtvovani da bi zadovoljili ljudske potrebe?' - Oprah Winfrey

Austrija krši ljudska prava?
Mirnim smo prosvjedom pred Austrijskim veleposlanstvom 19. lipnja dali potporu austrijskim aktivistima, koji su završili u zatvoru nakon što su naoružani policajci upali u njihove domove, pretražili urede te im zaplijenili opremu i dokumente. Veleposlanstvu smo predali dopis u kojem tražimo prestanak kršenja osnovnih ljudskih prava, o čemu se oglasio i Amnesty International. Molimo vas da i vi date svoju podršku potpisujući peticiju i pisma te napišite nekoliko riječi aktivistima.

Prosvjed u znak potpore rezervatu dupina
Povodom Svjetskog dana kitova i dupina 30. lipnja, koji se diljem svijeta obilježava 30. lipnja, zajedno sa Zelenima Hrvatske, Zelenima Dalmacije, Terrom i Zelenim Suncem pozvali smo na prosvjed za trajno proglašenje rezervata dupina bez smanjenja stupnja zaštite. Pismenu potporu ovom prosvjedu dale su i udruge Eko Kvarner i Sunce.

Međunarodni prosvjed za zabranu uvoza tuljanovog krzna u EU
Građani iz Hrvatske pridružili su se prosvjednicima iz čitave Europe kako bi 1. srpnja u Bruxellesu zajedno digli glas za bezuvjetnu zabranu trgovine proizvoda od tuljana u Europskoj uniji. Prosvjed koji se održao ispred Europske komisije organizirali su IFAW, Humane Society International (HSI), GAIA i Eurogroup for Animals, dok je dolazak sudionika iz Hrvatske organizirala naša udruga.

Životinje nisu igračke
Ovogodišnji slogan naše kampanje 'Obitelj na more, a pas na ulicu?' jest 'Životinje nisu igračke'. Gala Svilan pozirala je fotografu Dušku Vlaoviću sa svojim psom, šaljući poruku javnosti da životinje nisu igračke i da je naša dužnost skrbiti se za njih i tijekom godišnjih odmora. Jumbo plakate osmislio je Viktor Drago, a bit će postavljeni u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima.

Vijesti i najave

- Poslali smo dva demantija na članke 'Vegetarijanstvo može biti opasno za zdravlje' i 'Veganstvo nije za djecu', koji su netočnim i neobjektivnim informacijama govorili protiv vegetarijanskog i veganskog načina života.

- U KIC-u u Zagrebu himalajski jogi Maharishi Swami Dev Murti održao je predavanje na temu 'Etika prehrane'.

- Novi gradovi koji su dali potporu mikročipiranju svih pasa su Slunj, Varaždinske Toplice, Metković, Županja, Grubišno polje, Vodnjan, Nova Gradiška, Omiš, Virovitica, Ozalj, Hrvatska Kostajnica, Prelog, Našice, Labin, Rab, Novigrad i Crikvenica. Time se broj gradova popeo na 55.

- Nove tvrtke na hrvatskoj 'bijeloj listi' su Helan i Polena.

- Udruga Dharma iz Poreča daje popuste članovima u svojem klubskom restoranu.

- Novo na webu: Članak 'Moji zatočenici', slikovnica 'Biljoljub', knjige 'Zeleno za zdravlje' i 'Prodavanje bolesti'.

- Sudjelovali smo i na promociji albuma 'Awake' skupine Dead by Mistake 28. lipnja u Varaždinu, postavivši informativni štand na kojem smo prikazivali videosnimke i dijelili letke o patnji riba u mesnoj industriji.

- Zahvaljujemo svima koji su se odazvali na poziv za aktivistički piknik na zagrebačkom Jarunu u super ozračju po uzavrelom danu i uz odličan vege roštilj! Vidimo se na istome mjestu i dogodine!

- Održali smo i druženje trudnica, djece i roditelja vegetarijanaca u prostorijama Udruge, a uskoro ćemo organizirati i drugo druženje.

- Pozivamo vas na prosvjed zbog neprovođenja Zakona o zaštiti životinja, koji će se održati 12. srpnja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu s početkom u 12 sati.

Zahvaljujemo vam na dosadašnjoj potpori i pozdravljamo vas vjerujući da ćete nas pratiti i u našim budućim akcijama za životinje.

Vaši Prijatelji životinja

Naša framašica Mirjana Jurčić doživjela je tešku prometnu nesreću u ponedjeljak, 30. lipnja prilikom prelaska jedne od zagrebačkih ulica gdje je na nju naletio automobil. Odmah je smještena u Vinogradsku bolnicu u Zagrebu i nalazi se u vrlo teškom stanju.

Teške su rečenice kojima bi mogli opisati kako se ovih dana osjećamo. Mnogi osjećaji, kao što su: strah, zabrinutost i nestrpljivost su stopljeni u jedno, jer je Mirjana u teškom stanju i životnoj opasnosti.

Ima 19 godina, uvijek je bila odlična učenica i uzorna framašica. Prije 10-tak dana otišla je u Zagreb na pripreme na faks gdje se već dugo želi upisati na fakultet Elektrotehnike i računarstva.

Naša Frama i članovi Zajednice Emanuel će u četvrtak, 03. srpnja u 19 h biti na klanjanju Presvetom oltarskom Sakramentu gdje ćemo molitvom Bogu pokušati pomoći Mirjani, jer to je najmanje što možemo učiniti za nju.

Molimo i Vas dragi čitatelji, framaši; Neka i na Vašim usnama bude žar molitve za Mirjanu jer njezin život je u Božijim rukama. Nadajmo se da će Bog čuti naše molitve i želje te da će se Mirjana izvući i ići naprijed.

FRAMA RUŽIĆI

Fotografija je nešto što me opušta.
Do sada imam snimljeno na 1000 fotki koje su snimljene bilo običnim fotičem, bilo digitalcem, bilo mobitelom.
Fotka dana je samo pocjenik da nas i male stvari mogu kada se dobro snime, mogu biti zanimljive.
Pozivam sve koji imate fotke i želite ih da ih objavim slobodno mi ih pošaljite. Uzimam si pravo da ako je neka fotka ne primjerena da je i ne objavim.
Razmišljam i o foto blogu, ali o tome kada dođe vrijeme.

Ovo je snimljeno u Zagrebačkoj županiji.

Prenosim sa tportala.

Sredinom srpnja ove godine, u Sydneyju će se obilježiti Svjetski dan mladih, šestodnevni skup na kojem će se prema procjenama okupiti nekoliko stotina tisuća mladih iz cijeloga svijeta. Kako bi vjeru mladima učinio prijemljivijom, papa Benedict XVI svakodnevno će SMS porukama širiti Božju riječ





Od 15. do 20. srpnja, u Sydneyju će se u šestodnevnom događanju obilježiti Svjetski dan mladih. Ovaj događaj pohodit će i papa Benedict XVI, a kako su u Katoličkoj crkvi odlučili, ove godine poslužit će se pokojom blagodati modernih tehnologija.

Osim SMS poruka kojima će Papa kontaktirati sa (prema nekim predviđanjima) 250 tisuća prisutnih na obilježavanju Svjetskog dana mladih, crkva će za ovu priliku postaviti i vlastitu katoličku online društvenu mrežu, nalik Facebooku.

Svu infrastrukturu za ovu prigodu Papi i crkvi omogućit će telekom-kompanija Telstra koja će se pobrinuti za glasovni, podatkovni i slične mobilne prijenose podataka te koja će postaviti divovske digitalne ekrane, a na kojima će se prenositi Božja riječ.

www.wyd2008.org

272 Vjerski progoni, Mučenici

271-1 Redovnički poziv
271-2 Kandidatura, Novincijat
271-3 Zavjeti
271-31 Zavjet siromaštva
271-32 Zavjet čistoće
271-33 Zavjet poslušnosti
271-38 Drugi zavjeti
271-39 Položaj članova redova
271-391 Članovi reda koji nisu zaređeni: brača, sestre
271-393 Zaređenici, Svečenici

271-4 Pravila

271-5 Uprava reda

271-6 Disciplina, Pokore

271-7 Pobožnosti, Bogosluženje, Kor

271-8 Razni običaji. Uključujući: Misaoni i ručni rad
271-85 Odječa reda. Monaške halje

271-9 Povijest. Vanjski utjecaji. Apostolat. Misije.

UDK oznake za redove u KC
271.1 Benediktinci
271.12 Cisterciti
271.125 Trapisti
271.2 Dominikanci
271.3 Franjevci
271.36 Kapucini
271.4 Augustinci
271.5 Isusovci
271.62 Redemptoristi
271.71 Kartuzijanci
271.73 Karmeličani, obuveni i bosonogi
271.77 Lazaristi
271.789.1 Salezijanci
271.791 Rekluzi, Pustinjaci, Anarhoreti, Stiliti
271.792 Premonstranti, Norbertini
271.961 Begene
271.974 Ušulinke

Župa i Svetište Majke Božje Bistričke pripravlja se trodnevnicom za svetkovinu zaštitnice u nedjelju 13. srpnja,
koja se slavi o desetoj obljetnici beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca i pohoda pape Ivana Pavla II.

Duhovnu pripravu 10., 11. i 12. srpnja u bazilici Majke Božje Bistričke predvodi o. Zvjezdan Linić.
Molitva krunice je u 17.30 sati, a u 18 sati misno slavlje.

U subotu 12. srpnja u 20.30 sati kreće procesija sa svijećama od crkve na otvorenom do prasvetišta na Vinskom vrhu.
Prva misa svetkovine Majke Božje Bistričke je na Vinskom vrhu u 22 sata.

Na samu svetkovinu u nedjelju 13. srpnja mise se slave u 7.30, 9, 11 i 18 sati.
Središnje misno slavlje u 11 sati predvodi o. Zvjezdan Linić.