- Sutra se otvara prvi proces za proglašenje svetom jedne Hrvatice - blažene Ozane Kotorske.
- Graðanska inicijativa "U ime obitelji" referendumom želi zaštiti brak kao zajednicu žene i muškarca.
- Zašto je u Hrvatskoj sve manje vjenèanih, a sve više rastavljenih? Može li se zaustaviti demografsko propadanje Hrvatske?
- U Križevcima se sutra održava drugi nacionalni susret uèenika osnovnih škola za djeèje književno i likovno stvaralaštvo protkano kršæanskim vrednotama "Djeèji Kranjèiæ".
Emisiju ureðuje i vidi Tanja Baran.

- Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ susreo se sa studentima grada Zagreba na popularnoj 'Savi'. Poslušajte što im je rekao o povjerenju, nevjernom Tomi, teškoæama svjedoèenja u suvremeno doba, te koliko je kršæanska vjera otvorena za sve i što se dogaða ako èovjek ne postavlja pitanja o vjeri.
- Donosimo izvješæe s još jednog sliènog susreta dr. Tomislava Ivanèiæa i osjeèkih sveuèilištaraca na temu 'Buduænost mladih'
- A najavit æemo i Susret mladih Dubrovaèke biskupije pod geslom 'Hodimo, gradimo, ispovijedajmo', prvi nakon objave termina održavanja Susreta hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku. Naša sugovornica je Ana Marèinko, èlanica Vijeæa za mlade Dubrovaèke biskupije.

SUSRET U DIJALOGU – PONEDJELJAK, HR1 – 22.4.2013. – 14.05 – 14.50
U Susretu u dijalogu analiziramo prvi mjesec pontifikata pape Franje i njegove prve poteze u Katolièkoj crkvi. Hoæe li papa opravdati oèekivanja mnogih ljudi i vratiti izgubljeno povjerenje u tu instituciju? Hoæe li uskoro papa Franjo poèeti reformu rimske kurije? O svemu tome govore isusovac pater Tonèi Trstenjak i vatikanist Darko Grden. Budite s nama odmah nakon vijesti u 14 sati. Urednica emisije je Antonia Hrvatin Roth.

Mjeseèni susret mladih Dubrovaèke biskupije održat æe se u srijedu 24. travnja u 20:15 u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Gost susreta æe ovog puta biti zajednica Cenacolo zajedno sa svojim duhovnikom don Ivanom Filipoviæem. U pozivu mladima iz Vijeæa za mlade Dubrovaèke biskupije stoji: „Za mnoge od vas Cenacolo je poznato kao komuna u koju dolaze razlièiti ovisnici, prolaze razlièite programe, te se nakon toga vraæaju u stari život. Sve navedeno ponekad stvara šturu sliku neèega dalekog, što u svakome od nas izaziva razlièite osjeæaje. No zapravo Cenacolo je nešto puno dublje i puno veæe. To je zajednica ljudi, koji su u svojoj ranjenosti dotaknuli dno, èeznuæi za ljubavlju pristajali su na raznorazne surogate koji su ih pritiskali dok nisu sami sebi i drugima priznali 'Slab sam, trebam pomoæ, potreban sam drugog èovjeka!' U tom trenutku zapoèeo je njihov put ozdravljenja, polagano su pronalazili ljubav, odbacivali surogate, te poèinjali istinski živjeti. Sigurno ste èitajuæi ovo pomislili pa da - al to nema veze sa mnom? Svaka je osoba posebna i jedinstvena, sa svojim ranama i svojim radostima, nosi maske, pristaje na surogate želeæi biti slobodna. Doðite i poslušajte! Ovi ljudi su nauèili živjeti, vrijedi ih èuti.“

"Moguæa izgradnja Plomina C neæe nas uèiniti energetski neovisnima jer Hrvatska nema vlastite izvore ugljena", upozorio je juèer predsjednik "Zelene akcije" Bernard Ivèiæ nakon što je "Greenpeacov" brod Arctic Sunrise uplovio u Plominski zaljev. S transparentom "Zaustavimo Plomin C" "Greenpeace" je podržao borbu hrvatskih udruga protiv ovog ekološki i ekonomski neprihvatljivog projekta.
Lijepi Plominski zaljev nagrðuju dimnjaci veæ dvije termoelektrane na ugljen, a vlast graðanima koji žive na svega nekoliko desetaka metara od njih sprema novu. Potreba za gradnjom novih zagaðivaèa opravdava se potrebom za smanjenjem energetske ovisnosti Hrvatske o uvozu elektriène energije. Meðutim, sav ugljen koji se sada koristi u Plominu 2 i koji bi se koristio ako se izgradi Plomin C dolazio bi iz uvoza.

"Evo tu dolaze brdovi koji dovoze ugljen iz Južne Amerike", pokazuje 210 metara dugaèko metalno pristanište za iskrcaj ugljena lokalni ribar koji nas vozi u svom brodiæu.

"Moguæa izgradnja Plomina C neæe nas uèiniti energetski neovisnima jer Hrvatska nema vlastite izvore ugljena. Izgradnjom te termoelektrane drastièno bi se poveæao uvoz ugljena, a Hrvatska i dalje bila ovisna o uvoznom energentu", pojasnio je predsjednik Zelene akcije Bernard Ivèiæ.

U Plominskom smo zaljevu s predstavnicima okolišnih udruga i mnogobrojnim novinarima juèer doèekali Greenpeacov brod Arctic Sunrise koji je na putu iz Rijeke prema Sloveniji uplovio i u zaljev s dvanaestmetarskim transparentom "Zaustavimo Plomin C". Ova je poznata meðunarodna organizacija tako direktno podržala napore hrvatskih organizacija koje se bore protiv projekta kojeg smatraju ekološki štetnim i ekonomski neisplativim. Arctic Sunrise je prije toga boravio nekoliko dana u Rijeci u sklopu kampanje za održivo ribarenje. Brod je u ta tri dana posjetilo 2500 graðana i graðanki koji su pokazali veliki interes za aktivnosti ove ogranizacije.

Greenpeace inaèe na meðunarodnoj razini veæ godinama upozorava i vodi kampanje protiv termoelektrana na ugljen zbog njihovog negativnog utjecaja na klimu. Nova termoelektrana na ugljen onemoguæila bi ispunjenje i hrvatskih obaveza kada je rijeè o smanjenju štetnih emisija.

"Prema ciljevima EU do 2050. godine moramo smanjiti emisije za 80 do èak 95 posto. Iz Plomina C bi se svake godine emitiralo preko dva i pol milijuna tona ugljiènog dioksida. To znaèi da Hrvatska neæe nikako moæi zadovoljiti ciljeve i da æemo moramo plaæati penale koji æe iznositi više milijuna eura godišnje. To æe se opet odraziti na raèunima koje plaæaju porezni obveznici", upozorio je Ivèiæ.

Dušica Radojèiæ iz Zelene Istre podsjetila je i na vrlo negativan utjecaj na zdravlje i lokalne zajednice koje imaju termoelektrane na ugljen. "To je još jedan razlog zašto se Greenpeace pridružio našoj borbi da zustavimo još jednu termoelektranu. Pokrenuli smo tužbu pred upravnim sudom protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša o prihvatljivosti tog zahvata na okoliš. Termoelektrana na ugljen nije u skladu s prostornim planom Istarske županije, a takoðer u Studiji utjecaja na okoliš uopæe nije procijenjen utjecaj na zdravlje. Zato se nadamo da æemo na ovaj naèin mobilizirati i širu javnost da nam se pridruži u prosvjedu jer bi nova termoelektrana štetila zdravlju ne samo naše županije veæ i cijele Hrvatske", izjavila je.

U svom je meðutim, juèerašnjem obraæanju premijer Zoran Milanoviæ spomenuo i Plomn C. Uz ostale nabrojene projekte na kojima se navodno naporno radi, kao što su Ombla i Srð, jasno je još jednom pokazao kako Kukuriku koalicija nije bila u stanju osmisliti ni jedan vlastiti razvojni projekt veæ se šlepa na idejama prošle vlade koje su uglavnom prije dolaska na vlast žestoko kritizirali. Sve su te ideje zapravo zaèete još tamo negdje u 70-im godinama prošloga stoljeæa i predstavljaju ono što dr. sc. Saša Poljanec Boriæ slikovito naziva "razvojem unazad". Ugljen kao energent u 21. stoljeæu u svakom sluèaju nije rezultat napredne misli.

Na Zagreb Glavnom kolodvoru od utorka, 23. travnja, u 11 sati do ponedjeljka, 29. travnja, u 7.30 sati možete besplatno razmjenivati knjige prema pravilima BookCrossinga, meðunarodnog pokreta za osloboðenje knjiga.
U povodu 22. travnja - Dana hrvatske knjige, 23. travnja - Svjetskoga dana knjige i autorskih prava te "Noæi knjige 2013." - 23. travnja 2013. Nacionalna i sveuèilišna knjižnica organizira promociju projekta BookCrossing, a po prvi puta izvan svog službenog prostora - na jednom od najprometnijih mjesta u gradu Zagrebu - na Zagreb Glavnom kolodvoru.

Pozivamo vas da doðete u utorak 23. travnja u 11 sati u vestibul Zagreb Glavnoga kolodvora, Tomislavov trg 12, i obilježite poèetak jednog novog naèina popularizacije èitanja.

Naime, HŽ Infrastruktura d.o.o. odazvala se pozivu Nacionalne i sveuèilišne knjižnice u Zagrebu te se pridružila BookCrossing pokretu u 2013. godini - godini njegova širenja na javna mjesta.

Tako æe se u sklopu niza dogaðanja kojima se afirmira ljubav prema knjizi i èitanju, na Zagreb Glavnom kolodvoru od utorka, 23. travnja u 11 sati do ponedjeljka, 29. travnja u 7.30 sati moæi na posebno oznaèenome mjestu, u vestibulu gdje æe biti smještena improvizirana èekaonica, besplatno razmjenivati knjige prema pravilima BookCrossinga, meðunarodnog poketa za osloboðenje knjiga.

Kako funkcionira BookCrossing? Dovoljno je doæi u navedenom razdoblju u vestibul Zagreb Glavnog kolodvora s knjigom koju ste odluèili darovati, ali i bez nje, jer æe Nacionalna i sveuèilišna knjižnica i Struèna knjižnica HŽ Infrastrukture na raspolaganje staviti odreðeni broj naslova, te je oznaèiti službenom naljepnicom koju se može preuzeti na lokaciji ili na stranici www.bookcrossing.com.

Na naljepnici je naveden jedinstveni identifikacijski broj BookCrossinga (BCID), koji se preuzima nakon besplatne registracije. Nakon toga knjiga je spremna za razmjenu. Oznaèenu knjigu bookcrosseri ostavljaju na javnim mjestima (npr. u vlaku ili tramvaju) ili mjestima predviðenima za razmjenu kako bi je mogli pronaæi i preuzeti drugi zainteresirani èitatelji. Nakon èitanja knjiga se prosljeðuje dalje i time se nastavlja lanac èitateljske razmjene. Putovanje knjige koja je ušla u BookCrossing može se pratiti uz pomoæ identifikacijskog broja upisanog u naljepnicu (BCID), dakako uz pretpostavku da novi èitatelj taj broj upiše na službenoj stranici BookCrossinga i na taj naèin javi da je knjiga kod njega.

Pozivamo sve zainteresirane da sudjeluju u promociji BookCrossing pokreta u vestibulu Zagreb Glavnog kolodvora od 23. do 29. travnja i tako se pridruže meðunarodnom pokretu oslobaðanja knjiga.

HRVATSKI RADIO, 1. PROGRAM
19. 4. 2013.
Emisija "Trag vjere"
18.05 - 18.30
U emisiji "Trag vjere" poslušajte:
Mons. Ðuro Hraniæ novi je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit. Prekosutra je blagdan Dobroga Pastira i 50. svjetski dan molitve za duhovna zvanja. Zašto je lijepo biti sveæenik, redovnik, redovnica - mladima poruèuje provincijal otaca karmeliæana dr. Vinko Mamiæ. Pitanjem može li papa Franjo obnoviti Crkvu - bavilo se prekjuèer više poznatih javnih govornika na okruglom stolu u Novinarskom domu u Zagrebu u sklopu kojeg je Drago Pilsel predstavio svoju knjigu „Franjo – papa s kraja svijeta“. U Vatikanu je održan trodnevni meðunarodni simpozij posveæen bioetici, a u Srijemskoj Mitrovici u tijeku je trodnevni simpozij posveæen 1400. godišnjici Milanskog edikta. Emisiju poslušajte u 18 sati i 5 minuta. Urednica je Tanja Baran.

- Naša tema su èak dva biskupijska susreta mladih. Prvi u Novalji u Krèkoj biskupiji, a drugi u Otoècu ukupno èetvrti Susret katolièke mladeži Gospiæko-senjske biskupije. BUM-ovi sugovornici su krèki povjerenik za pastoral mladih vlè. Saša Ilijiæ i jedna od voditeljica ogulinskog susreta Vesna Vukoviæ.
- Mladi Zagrepèani pripremaju papi Franji vrlo originalan dar. Za sve daljnje informacije ne propustite razgovor s vlè. Ivicom Budinšèakom, povjerenikom za pastoral mladih Zagrebaèke nadbiskupije, i njegovim suradnicima s portala www.pastoralmladih.hr
- Saznajte i tko su pobjednici Nagrade studentskog kapelana Areka Krasickog za humanitarno i etièno ponašanje na Sveuèilištu u Osijeku.
Emisiju ureðuje i vodi Ante Novak.

KARLOVAC - Motoristièke udruge i Postaja prometne policije Karlovac veæ nekoliko godina odlièno suraðuju pa ne èudi da æe se blagoslovu motorista ove nedjelje pridružiti i motoristi policajci.
Potvrdio je to u programu Radio Mrežnice i naèelnik PPrP Karlovac Saša Lenard.

"Sada u nedjelju, 21. travnja u župi Banija u Karlovcu bit æe nakon mise u 11 sati, blagoslov motociklista. Predviða se dolazak svih motociklistièkih udruga s podruèja grada Karlovca, ali i Karlovaèke županije. Iako neæe svi moæi stati ipak se oèekuje barem stotinjak motorista na misi i blagoslovu, a nakon toga i jednoj zajednièkoj vožnji na kojoj æe nam se, nadam se pridružiti i veleèasni Duje s obzirom da je i on motociklist. U svemu æe sudjelovati i policijski motociklisti iz svih policijskih postaja", najavio je Lenard.

No, središnji motociklistièki dogaðaj u Karlovcu bit æe 2. Karavana za život. Održat æe se 4. svibnja kada æe se na ŠRC-u Korana okupiti izmeðu tri i èetiri tisuæe motorista iz cijele Hrvatske, ali i zemalja regije - BiH i Slovenije. Organizatori su motociklistièke udruge iz Zagreba i Karlovca, a MUP i karlovaèka Prometna policija daje im podršku te sudjeluju u tome.

"Naveèer æe biti program i koncerti, a tijekom dana æe biti vožnja poligona, demonstracija hitne pomoæi o skidanju kacige i spašavanju unesreæenih motorista te niz drugih prigodnih dogaðaja poput milenijske fotografije Šime Strikomana. Pozivamo sve motocikliste da nam se pridruže jer to jedan od naèina da pokažemo kako smo svi na istoj zadaæi, a to je da njima omoguæimo sigurnije prometovanje, a mi da imamo što manje posla", napominje Lenard.

Takoðer je pozvao i one od 1500 vlasnika mopeda i 600 motocikala, koliko ih je registrirano na podruèju Karlovca, koji još nisu èlanovi motociklistièkih udruga da se uèlane.

"To je poželjno i apeliram na sve koji vole motore i kojio se voze na motorima da ne budu "free rideri" veæ da pristupe nekoj od udruga jer onda je cijela ta prièa sigurnija s obzirom da se u udrugama provodi edukacija", istièe Lenard.

Benedikt XVI. 16. travnja slavi svoj 86. roðendan, ali prvi kao papa u miru. Prije osam godina, svega dva dana prije njegova 78. roðendana, poèele su konklave na kojima je tadašnji kardinal Joseph Ratzinger izabran za Papu, javlja Rome Reports, a prenosi portal Laudato.hr.

Tijekom svog pontifikata proslavio je sedam roðendana, uvijek radno, no za dva su bili uprilièeni klasièni koncerti i jedan s bavarskim narodnim plesovima. Prve godine pontifikata, 2006., roðendan mu se poklopio s Uskrsom te je tada molio za mir u Africi, Iraku, Izraelu i Palestini.

Benedikt XVI. je 80. roðendan proslavio uz koncert klasiène glazbe koji je u dvorani Pavla VI. izveo Simfonijski orkestar Radija Stuttgart. Godinu kasnije, 2008. roðendan je proslavio u društvu amerièkog predsjednika Georgea W. Busha prilikom posjeta Bijeloj kuæi, a potom i s amerièkim biskupima. Sljedeæi roðendan proslavio je s obitelji jer je u Castel Gandolfo stigao njegov brat Georg te su zajedno uživali u koncertu klasiène glazbe.

Papinska zaklada darovala je Benediktu XVI. roðendansku tortu, 2010. godine, na kojoj je pisalo „Sretan roðendan, Sveti Oèe“. Uoèi putovanja u Veliku Britaniju, u rujnu 2011., tamošnji biskupi otvorili su Facebook stranicu i e-mail putem kojih je svatko mogao uputiti dobre želje Papi za 84. roðendan. Posljednji roðendan kao papa Benedikt XVI. proslavio je lani u društvu brata Georga te su uživali u bavarskim narodnim plesovima.

Ovaj roðendan, sada kao papa emeritus, slavi u miru i tišini papinske rezidencije Castel Gandolfo u koju se povukao nakon odreknuæa od papinske službe 28. veljaèe 2013. godine.
U prigodi 86. roðendana pape u miru Benedikta XVI, Sveti Otac papa Franjo zapoèeo je svetu misu u domu sv. Marte pozivajuæi sve prisutne da mole za papu u miru. „Danas je roðendan Benedikta XVI. Prikažimo ovu svetu misu za njega, da Gospodin bude uz njega i da mu pruži utjehu“, rekao je papa Franjo, a javlja Radio Vatikan.

Kasnije prijepodne papa Franjo nazvao je Benedikta da mu zaželi sve najbolje povodom roðendana. Sveti je Otac uputio èestitku i bratu pape u miru, mons. Georgu Ratzingeru, koji boravi u Castel Gandolfu i koji æe, kao i papa Franjo proslaviti svoj imendan 23. travnja, na blagdan sv. Jurja.

Povjerenik je na duhovnoj formaciji animatora mlade upoznao sa susretima koji su pred nama. U nedjelju, 21. travnja u 18 sati mladi cijele Zagrebaèke nadbiskupije hodoèastit æe u katedralu. Euharistijsko slavlje s poèetkom u 18 sati predvodi zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Rekavši kako „hodoèastiti znaèi zajedno s drugima hoditi i osnažiti se u vjeri“, vlè. Ivica je pozvao animatore da potaknu mlade u svojim župama na ovo hodoèašæe kako bi naša prvostolnica u nedjelju bila ispunjena vjerom, zajedništvom i uskrsnom radošæu mladih naše Nadbiskupije. Takoðer, Povjerenik je otkrio kako æe u nedjelju poslije mise biti snimljena posebna fotografija. Mladi æe, naime, svojim tijelima na trgu ispred katedrale formirati oblik srca i natpis papa Franjo, a fotografija æe na hodoèašæu u Rim za mlade krajem svibnja biti poklonjena papi Franji.

Povjerenik je najavio i još dva sureta za studente koji su pred nama. To je susret studenata sa zagrebaèkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozaniæem u utorak, 23. travnja u kinu Forum Studentskog doma Stjepan Radiæ s poèetkom u 20 sati, na kojemu æe Kardinal održati katehezu o vjeri. Treæe po redu studentsko hodoèašæe u Mariju Bistricu bit æe u nedjelju, 12. svibnja. Svetu misu æe predslaviti Kardinal, a prijave æe uskoro zapoèeti i odvijat æe se preko fakulteta i studentkih udruga.

Ovogodišnje izdanje najveæe turistièke manifestacije u Varaždinu – Špancirfesta,zapoèet æe u petak 23. kolovoza, a završiti u nedjelju 1. rujna.

Objavljeno je to na Facebook stranici Špancirfesta, a datum je potvrðen i od organizatora u Turistièkoj zajednici grada Varaždina.

Tijekom prošlogodišnjeg festivala na jedinstvenoj otvorenoj pozornici varaždinske povijesne jezgre 750 izvoðaèa iz 25 zemalja izvelo je 495 programa, a i ove æe godine tijekom deset festivalskih dana svatko moæi pronaæi nešto za sebe.

Festival æe tijekom sljedeæe dvije godine biti dio projekta “Circus as a way of life” koji je sufinanciran kroz program Europske unije za razvoj kulturnih djelatnosti “Culture”.

Partneri na projektu su i organizacije iz Francuske, Srbije, Kosova, Grèke i Albanije, a kroz projekt æe se razvijati regionalna scena uliènog performansa. U sklopu projekta æe se na Špancirfestu 2013 i Špancirfestu 2014 održavati kreativne radionice novog cirkusa te izvoditi programi nastali tijekom festivala, ali i na radionicama u ostalim zemljama koje pokriva projekt.

Bit æe to prilika da se svi zainteresirani, bilo Varaždinci bilo ostali posjetitelji, još intenzivnije proaktivno ukljuèe u festival te zajedno s organizatorima kreiraju deset jedinstvenih dana ispunjenih dobrim emocijama.

Izvor:

U crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici kardinal Josip Bozaniæ sinoæ je predvodio svetu misu povodom svetkovine Blagovijesti tijekom koje je posvetio novi oltar, krstionicu i propovjedaonicu.

Sveta misa zapoèela je procesijom ulaska kardinala i sveæenstva velikogorièko-odranskog dekanata kroz crkvu s raspelom i svijeæama koje su postavljene ispred oltara kao i moæi blaženog Alojzija Stepinca. Uz kardinala Bozaniæa svetoj misi su prisustvovali župnik Vlado Razum, kapelan Marko Vukoviæ, župnik župe Svete Barbare iz Velike Mlake Anðelko Kufrin, župnik Blaženog Alojzija Stepinca Josip Ružman, župnik Svetog Petra i Pavla Dragutin Kujavec, dekan velikogorièko-odranski Ðuro Sabolek te drugi sveæenici i ðakoni.

U svojoj propovijedi kardinal Bozaniæ se dotakao susreta s papom Franjom u Rimu tijekom kojeg mu je pripovjedao kako je odabrao put sveæenstva:

-Još kao mladiæ, papa Franjo na dan Svetog Mateja krenuo je na zabavu, i putem je prošao pored jedne crkve. Nešto u njemu ponukalo ga je da uðe u crkvu u kojoj je bio sveæenik. Opet je osjetio potrebu da priðe tom sveæenik i odjednom ga je zamolio da ga ispovjedi. Tako je i bilo, i prilikom ispovjedi osjetio je da želi biti sveæenik, te da je to njegov poziv. Rekao je ‘Isus me je baš tamo èekao’, tako i molimo da prepoznamo trenutak u kojem nas Bog zove na put koji nam je namjenio – preprièao je kardinal Bozaniæ u propovijedi.

Tijekom svete mise kardinal Bozaniæ blagoslovio je vjernike koji su ispunili crkvu Navještenja, kao i novu krstionicu. U oltar su ugraðene moæi Blaženog Alojzija Stepinca, a nakon homilije i posvete propovjedaonice uslijedio je obred posvete samog oltara. Oltar je središte i srce crkve i bitan element za slavljenje euharistije;to je žrtveni posveæeni kamen i simbol Isusa Krist. Oltar je poput Krista centar kršæanske zajednice, koja se okuplja slaviti euharistiju i druge sakramente. Zato oltar simbolizira Krista, koji u žrtvi križa postaje i žrtva i oltar i sveæenik i hrana spasenja za nas ljude. Kardinal Bozaniæ pomazao je oltar krizmanim uljem što je popraæeno posvetnom molitvom, a nakon toga je uslijedilo kaðenje oltara tamjanom što ga oznaèava Kristovom žrtvom.

Nakon svete mise kardinal Bozaniæ susreo se gradskim i županijskim èelnicima, gradonaèelnikom Draženom Barišiæem, njegovim zamjenicima Stjepanom Kosom i Ervinom Kolarcem, zagrebaèkim županom Stjepanom Kožiæem i dožupanom Rudolfom Vujeviæem.

Osijek - Drugu godinu za redom studentski kapelan Sveuèilišta J.J. Strossmayera u Osijeku o. Arkadiusz Krasicki dodijelio je jedinstvenu Nagradu studentskog kapelana za humanitarno i etièno ponašanje, za razdoblje od sijeènja do prosinca 2012. Priznanja su dodijeljena na studentskom klanjanju 16. travnja u župi sv. Æirila i Metoda u Osijeku, a dobitnici su: Zrinka Rimac, studentica EFOS-a, za volonterski rad u udruzi DUHOS i Domu za Djecu Klasje; Ivan Medve, student EFOS-a, za volonterski rad u udruzi DUHOS na projektu portala www.duhos.com; DUHOS band za volonterski angažman glazbenog animiranja tribina i susreta za studente i mlade, a priznanje je primio student ETF-a, Matej Galiæ; Ivan Šoltiæ, student KBF-a, za angažman u udruzi "Sinovi Domovine" i prof. dr. Željko Turkalj, dekan EFOS-a, za ustupanje prostorija studentskom kapelanu na EFOS-u (ured studentskog kapelana preko puta kantine) za primanje studenata i održavanje humanitarnih akcija te ustupanje dvorana na EFOS-u za održavanje tribina za studente i graðane
Tom nagradom želi se nagraditi trud i angažman pojedinaca i organizacija koje svojim predanim radom pridonose stvaranju pozitivnog okruženja i boljitka zajednice. Cilj je i iskazati važnost humanitarnog i etiènog ponašanja u društvu te pridonijeti stvaranju socijalnog povjerenja nagraðujuæi pojedince i udruge èije djelovanje predstavlja poželjan oblik ponašanja. Studentski kapelan èestitao je nagraðenima, udijelio im priznanja i ohrabrio ih da i dalje svojim životom budu primjer promicanja pozitivnih i humanih vrijednosti u akademskoj zajednici i društvu.

'Po naèinu, izgledu i sporosti razvoja eksplozije, odnosno eksplozivne kugle, èini mi se da je to bila ‘kuæna radinost’'

Dvije bombe koje su eksplodirale u Bostonu bile su primitivne, improvizirane eksplozivne naprave kuæne izrade, službeno je objavio FBI. Bombe manjih dimenzija eksplodirale su u razmaku od 12 sekundi, ali snage sigurnosti još nisu objavile jesu li aktivirane preko mobitela ili su imale ugraðene tajmere.

Zoran Grgiæ, neovisni ekspert za antiterorizam, za Jutarnji je list na osnovi raspoloživih snimki i fotografija rekao kako je eksplozivne naprave izradio netko sa solidnim, ali ne vrhunskim, poznavanjem kemije.

OTKRIVEN IDENTITET DRUGE ŽRTVE U bombaškom napadu poginula i 29-godišnja Krystle Campbell!
- Nije rijeè o vojnom eksplozivu nego o eksplozivu koji je imao ‘višak’ kisika, što ukazuje na kuænu radinost ili industrijsku. Po naèinu, izgledu i sporosti razvoja eksplozije, odnosno eksplozivne kugle, èini mi se da je to bila ‘kuæna radinost’ na gornjoj granici baruta ili eksploziva na bazi peroksida (koji rado koristi al-Qa’ida), dok su amerièki teroristi skloniji eksplozivu na bazi amonijeva nitrata.

Privredni eksploziv
Mislim da je po napravi bilo èetiri-pet kilograma eksploziva postavljenog nisko, vjerojatno na ploèniku, što je vidljivo iz brojnih ozljeda donjih ekstremiteta. Dodatni problem predstavljale su sigurnosne ograde jer su žrtve, uslijed udarnog vala, bacane na ograde, gdje su zadobivale sekundarne ozljede - kaže Grgiæ.

Struènjaci za eksplozive napominju da su za izradu improvizirane naprave potrebne osnovne komponente - eksploziv, detonator i sustav za paljenje. Sve ostalo, od izrade do mjesta postavljanja, ovisi o mašti bombaša.

ISTRAŽITELJI DOŠLI DO NOVIH INFORMACIJA Bombe su bile postavljene u ekspres-loncima sa šrapnelima
Policija je ustvrdila da bombe nisu bile napunjene eksplozivom C4, a s obzirom na bijeli dio koji se razvio nakon eksplozija, sumnja se da je korišten komercijalni eksploziv. Dakle, moguæe je korištenje eksploziva koji se koristi pri miniranju, izgradnji prometnica i slièno.

Kuglièni ležajevi
Osim eksplozivom, bombe su bile punjene velikom kolièinom kugliènih ležajeva koji su uslijed eksplozije dobili veliko ubrzanje i ozlijedili više od stotinu ljudi. Izvještaji iz bolnica govore da su lijeènici iz ozlijeðenih izvadili velik broj šrapnela u obliku kuglica.

Grgiæ smatra da su bombe najvjerojatnije aktivirane preko mobitela jer je 12 sekundi dovoljno da se u mobilni ureðaj utipka 10-14 znamenki. Kako bi izolirala poziv koji je eventualno aktivirao eksploziv, policija je izdvojila zapise s baznih stanica. Nakon eksplozije su pronaðena dva sumnjiva paketa za koja je policija utvrdila da ipak nisu bombe.ƒ K. Žabec.

Zaljubljenici u jedrenje sa zmajem iznenadili su se kada u tijeku akcije èišæenja plaže na ušæu Neretve pronašli bocu s ljubavnom porukom. Poruka datira iz 1985. godine, a do Neratve je doplutala iz daleke Kanade, piše Dubrovaèki vjesnik.

Èlanovi Kite kluba "Split" i Kite kluba "Komin" svake godine uoèi sezone surfanja èiste plažu, a tako su i ove. Meðu otpadom koji je prekrio to pjeskovito ušæe èlanica kluba Matea Medak-Reziæ (23) pronašla je još jednu u nizu puknutih boca.

- Pokupila sam je kao i ostale boce, da bih tek onda shvatila da je u njoj pismo. Odmotala sam mokar papir koji na kojemu je ispisano sljedeæe: Mary, zaista si divna osoba, nadam se da æemo ostati u kontaktu. Obeæao sam da æu ti pisati. Zauvijek tvoj prijatelj Jonathon. Nova Škotska '85 - isprièala je Matea.

Poruci misterioznog Jonathona trebalo je èak 28 godina da iz kanadske provincije na Atlantskom oceanu dopluta do ušæa Neretve, piše Dubrovaèki vjesnik.

Jelenu Mudronju (27) i Dominika Rojkoviæa (25) spojila je vjera i ljubav prema Bogu, koja je odredila i njihovu dugogodišnju vezu. Oboje su na samom poèetku èvrsto odluèili da æe prije braka živjeti u èistoæi i u tome su ustrajali svih šest i pol godina hodanja. Na šestu godišnjicu veze zaruèili su se i potom vjenèali u župi Sv. Nikole u kolovozu prošle godine.

Veæ na prvi pogled ovaj se par razlikuje od drugih. Njihova gostoljubivost, vedrina, mudrost, skromnost i pobožnost osjeti se veæ u prvim minutama razgovora. Da za njih vjera ima poseban znaèaj vidi se po raspelu u dnevnoj sobi i malom oltariæu na kojemu se nalaze krunica i Biblija.

„Vjera je moj život. Da nema Boga moj život ne bi imao smisla“, govori Dominik na samom poèetku razgovora i dodaje kako je više puta od prijatelja èuo da je za njih vjenèanje samo obièan papir koji ništa ne mijenja. No, za njega i Jelenu sakrament vjenèanja i braèni život mnogo su više od papira.

„ Meni je nakon vjenèanja sve bilo novo. Brak je otkriæe novog svijeta i poziv u kojem se ostvaruješ. Poseban je osjeæaj sjediniti se s voljenom osobom i zahvalna sam Bogu što se prije vjenèanja nisam upuštala u takve odnose“, govori Jelena iz koje, baš kao i iz Dominika, zraèi sigurnost i predanost vjeri.

Upravo je predbraèna èistoæa razlog zbog kojeg je njihov brak poseban blagoslov i radost. Buduæi da vezu nisu gradili na fizièkom veæ na emocionalnom planu izgradili su kvalitetan odnos u kojem su ostavili više prostora za duhovni rast i intelektualne aktivnosti.

Kroz razdoblje hodanja bolje su se upoznali i pozornost usmjerili na ostale zajednièke aktivnosti poput pjevanja u zboru, odlazaka na kateheze i hodoèašæa, a u posebnom su im sjeæanju ostala predavanja don Damira Stojiæa o teologiji tijela. Dominika su se posebno dojmile njegove rijeèi koje opisuju braèni èin.

„Don Damir Stojiæ vrlo lijepo kaže kako èinom braènog sjedinjenja (prije braka) govoriš osobi - tvoj sam zauvijek što god bilo, no u stvarnosti ti nisi dao to obeæanje.“

Upravo su ih te rijeèi potaknule da ustraju u èistoæi znajuæi da æe nakon odricanja uslijediti život u istinskoj radosti. No, za život u èistoæi potrebna je volja i vjera oba partnera.

„Ja sam prva potaknula temu predbraène èistoæe i Dominik se složio samnom. Kako bi ustrajali u odluci potrebna je obostrana podrška i Božja pomoæ“, rekla je Jelena i dodala kako im nije uvijek bilo lako, ali ih je jaèala spoznaja da æe ovaj poseban izražaj ljubavi ostaviti za brak.

Obraæenje i pokret fokolara

Roditelji su i Jelenu i Dominika još u djetinjstvu uveli u vjeru i to onu koja se istinski živi, a ne samo površno poznaje. Njihove su životne prièe ponešto drugaèije ali imaju zajednièko obilježje koje ih je na kraju dovelo do njihovog susreta.

Jelena je roðena u Zagrebu 30. ožujka 1985. godine, a odrastala je u brojnoj katolièkoj obitelji s èak devet èlanova. Majka Neda i otac Vladimir svoje su sedmero djece odgajali u vjeri i redovito ih vodili na misu u crkvu Sv. Nikole na Kustošiji. Buduæi da je odrasla sa tri sestre i tri brata, Jelena kaže kako je u kuæi stalno bila gužva ali im nikada ništa nije nedostajalo.

„Majka bi nas radnim danima uvijek vodila na misu, a otac je bio zadužen za nedjeljne mise. Vodio nas je na misu na Sljeme ili na misu na latinskom koja nam se posebno nam sviðala“, kaže Jelena i dodaje kako su braæa èesto ministrirala, a najmlaði brat Josip danas je ðakon. I sama je prošla kroz razne oblike duhovnosti, što smatra dobrim jer je bogatstvo Crkve upravo u njezinoj razlièitosti.

„Tijekom osnovne škole išla sam na duhovne seminare karizmatskog tipa, a u srednoj školi me kao vjernicu najviše obilježio pokret fokolara koji mi je približio evanðelje u svakodnevnom životu. Tada sam sa sedamnaest godina doživjela obraæenje i otišla sam u gradiæe koje su osnovali fokolari u Njemaèkoj i Italiji gdje sam sudjelovala u programima duhovne formacije s brojim mladima.“

Osim ovog duhovnog iskustva njena je vjera posebno ojaèala u ratnim godinama. „Baka je bila prognana i doselila se k nama, te smo kao obitelj svi zajedno puno molili,“ priznaje Jelena i dodaje kako uz molitvu obožava èitati duhovnu literaturu, posebice o životima svetaca.

„Buduæi da sam roðena dan nakon blagdana sv. Josipa i da imam brata Josipa, taj mi je svetac obilježio život i posebno mi je drag. Svaki puta kada bih mu se utjecala uslišio bi mi molitve.“ Jednom ga je zamolila da položi tri vrlo zahtjevna ispita u kratkom roku kako ne bi pala godinu na Ekonomskom fakultetu. Položila je sve ispite i sada je od diplome dijeli tek nekoliko dana.

Otac kao uzor

Dok je Jelena prolazila svoj duhovni put i Dominik je rastao u vjeri. Roðen je u Zagrebu 3. veljaèe 1987.godine u skromnoj katolièkoj obitelji. Majka Lidija i otac Damir svog su sina jedinca od malih nogu vodili u crkvu u Sopotu, a doma su èesto zajedno molili i èitali Bibliju.

„Božjom providnošæu spoznao sam blagodati vjere i to vrlo rano u životu. Kasnije sam svoju vjeru svakim danom produbljivao, najviše kroz molitvu“, rekao je Dominik i dodao kako je i on èesto molio za uspjeh na ispitima i bio uslišan.

Veliko nadahnuæe vidi u ocu Damiru koji je nakon povratka iz rata doživio obraæenje. Iako je otac i prije redovno išao na misu, u tim teškim trenucima njegova je vjera porasla i dala mu snagu za život. Unatoè svim nedaæama Bog ih nije napuštao.

„ Živjeli smo vrlo siromašno i baš kada smo se našli na granici izdržljivosti tata je dobio poziv iz jedne tvrtke koja mu je ponudila èak tri puta veæu plaæu. To je bila velika Božja milost!“

Da ga Bog zaista èuje uvjerio se nebrojeno puta. To se najviše vidjelo kada mu je majka završila u komi makon teške operacije srca.

„ Èim smo saznali da joj srce ne radi poèeli smo za nju moliti. Zvali smo i fokolarine i njih je stotinjak molilo s nama. Ubrzo joj je èudom proradilo srce.“

Bog mu je pomogao i pri zapošljavanju. Tek je postao magistar raèunarstva, a veæ je dobio poziv iz jedne privatne tvrtke i ugovor na neodreðeno. Upravo im je taj posao omoguæio da ozakone svoju dugogodišnju vezu i presele u stan u Savskom gaju.

Upoznavanje

Jelena i Dominik upoznali su se na roðendanu zajednièke prijateljice iz crkve i zaljubili na prvi pogled. Jelenu je posebno privukla Dominikova majica na kojoj je pisalo: Isus je zakon! Dominik je odmah znao da je Jelena ona prava.

„Osjetio sam da bi to moglo biti to. Nije to bila ona tipièna zaljubljenost. Imao sam osjeæaj kao da sam preskoèio taj korak i veæ je volio.“

Njihov prvi izlazak bio je na molitvu bdijenja kod fokolarina i od tada su nerazdvojni. Zajedno su rasli u vjeri, išli su na duhovne vježbe u Palmotiæevu, te na kateheze na Trešnjevku.

Vjera im je pomogla da se nose s brojnim iskušenjima života u èistoæi. Izbjegavali su grešne prilike pa tako nikada nisu ljetovali sami u apartmanu, veæ samo s obitelji i prijateljima. Pomoglo im je i to što su oboje živjeli èistoæu i prije nego su se upoznali.

„Kada mi je bilo najteže znao sam da æe odricanje na kraju uroditi plodom. U teškim trenucima podizali smo jedno drugoga, a najviše nam je pomogla molitva“, rekao je Dominik.

Njihova ustrajnost bila je uglavnom dobro prihvaæena kod prijatelja i u obitelji.

„Bilo je manje negativnih nego pozitivnih komentara. Prijatelji poštuju našu odluku, pogotovo oni iz župe. Nekima smo uzor pa i sami žive èistoæu prije braka. Roditelji i obitelj su oduvijek bili uz nas, iako neki od njih nisu vjerovali da govorimo istinu. Puno nam znaèi potpora okoline“, rekla je Jelena.

Otvoreni prema životu i potrebama drugih

Iako još ne planiraju djecu otvoreni su prema životu i željeli bi imati barem troje djece. Zasad uživaju u braènom životu, odlascima u župu Sv. Anðela gdje pjevaju u zboru i brojnim humanitarnim aktivnostima.

„Odluèili smo svaki mjesec izdvojiti deset posto svojih primanja i darovati ih Crkvi ili u humanitarne svrhe. Nedavno smo pomogli jednoj siromašnoj obitelji iz Slavonije, a više smo puta posjetili domove za djecu bez roditelja. Deset posto ili crkvena desetina nije previše niti premalo za èiniti dobra djela i veseli nas što možemo pomoæi onima u potrebi“, zakljuèili su mladi supružnici.

Izvor: Glas Koncila

Druga žrtva napada na Bostonskom maratonu je identificirana. Radi se o 29-godišnjoj Krystle M. Campbell iz Medforda u Massachusettsu. Potvrdu identifikacije dao je njezin otac.

"Moja je kæi bila predivna, svima je pomagala i jako sam šokiran. Užasno smo pogoðeni", kazao je za Yahoo News.

Campbell je u trenutku eksplozije bila na završnoj liniji s prijateljicom Karen. Zajedno su navijale za njezinog deèka koji je trèao maraton. Prijateljica je preživjela napad, no teško je ozlijeðena, a zbog èega je bila na operaciji u ponedjeljak.

Krystleini roditelji isprava su vjerovali da je Krystle teško ozlijeðena, jer je Karen kod sebe imala osobnu iskaznicu svoje prijateljice. Tek u bolnici su otkrili svoju zabunu.

Krystle je nakon toga proglašena nestalom, a njezina je obitelj tek juèer otkrila kako je meðu poginulima u bombaškom napadu.

Studentica iz Kine

Treæa žrtva koja je ubijena u teroristièkom napadu u Bostonu identificirana je kao ženska kineska državljanka koja je studirala na Sveuèilištu u Bostonu. Obitelj je zatražila da njezin identitet ne bude javno otkriven, piše Daily Mail.

Izvor: danas.net

Gledam slike iz Bostona i ne mogu da prestanem da se tresem. U trenutku dok ovo pišem javili su da je jedno od bar troje poginulih i osmogodišnje dete. Ljudi su dovodili svoje sinove i æerkice da vide mamu i tatu kako pobednièki prolaze kroz cilj, a neki bolesni um rešio je da uništi sve to i pretvori dan trijumfa ljudske volje i odluènosti u dan žalosti. Ja ovakve stvari ne mogu da shvatim. Ne umem, moj mozak nije sposoban da funkcioniše na taj naèin. Kako neko može da u nesreæi na jednom kraju sveta vidi povod za nesreæu na drugom? Koju mentalnu gimnastiku ti moraš da izvedeš da staviš bombu meðu ljude koji su došli da pozdrave svoju decu, roditelje, roðake, prijatelje, sugraðane, drage goste, aktiviraš je i i dalje veruješ da je to opravdano? To su stvari koje me ostavljaju bez reèi.

Èitam komentare kako je sve ovo na neki naèin prirodno i oèekivano zbog svega što se dešava od Libije do Severne Koreje. Ljudi zaboravljaju da ovo nije bio napad na Ameriku. Na Bostonski maraton dolaze ljudi iz celoga sveta. Za sada se još uvek ne zna ko je odgovoran, da li je u pitanju domaæi terorista ili inostrani, militantni hrišæanin ili islamski fundamentalista, ali jednu stvar mogu da vam potpišem, na toj trci je uèestvovao neko iz njegove zemlje, i neko ko se moli istom Bogu.
Ja sam Srbin i ateista, ali kada sretnem drugog trkaèa ja ga ne pitam za nacionalnost i veru, pitam ga za najbolje vreme i da li je trèao maraton. Meni su svi trkaèi isti, ne postoje rase, religije i poreklo, samo Nike, Adidas ili Asics. I da neko može da pogleda tu istu grupu maratonaca koja završava jedan od najtežih izazova u svom životu i da ih smesti u neku grupu kako bi opravdao svoj zloèin, meni je neshvatljivo. Ne postoje jedni i drugi, postojimo MI i ONI. Uništavajte jedni drugima tenkove, borbene avione i helikoptere, mrzite se, pljujte i koljite, ali ostavite NAS na miru. I svako ko razmišlja slièno je dobrodošao da preðe na našu stranu, dovoljna je želja da se ne bude deo njihovog prljavog, krvavog sveta. Zato trèim, da ne bih razmišljao o svim užasima koje su ljudi sposobni da urade jedni drugima, da se iskljuèim, da pobegnem. I onda te jedan ovakav dogaðaj povuèe dole i svom silinom tresneš o zemlju.
Postoje dva faktora koja su mi posebno surova u celoj ovoj prièi. Prvi je da su bombe postavljene na cilju gde je bilo najviše ljudi, gde su se stiskali kako bi „bacili kosku“ nekome u prolazu, i gde obièno stoje oni najbolje raspoloženi i sa najveæim elanom. Drugi je da su aktivirane posle èetiri sata. To nije vreme kada završavaju Haile Gebrselasije i Pola Redklif. To je vreme kada završavamo mi, vi i ja, rekreativci, entuzijasti, koji odvajamo sat vremena u zauzetom danu kako bismo uhvatili prve zrake sunca jer znamo da kasnije neæemo uspeti da istrèimo. To smo mi koji se osamnaest do dvadeset nedelja spremamo za jedan jedini dogaðaj jer je to najviše i najbolje što možemo. I onda neko samo pritisne dugme jer ste u njegovoj glavi iz nekog razloga vi neprijatelj. Vi koji niste deo te prièe. Vi koji slavite život.

Ovaj svet je jedno mraèno mesto za život. Svako drži u ruci sveæu kojom pokušava da obasja ono malo prostora oko sebe kako bi on i njegovi najbliži videli put kojim gaze i pronašli utehu koju æe spolja teško dobiti. Neke sveæe gore jaèe, neke slabije, ali ovakvi dogaðaji nas podseæaju koliko je taj plamen jedna krhka stvar i kako ga je lako ugasiti. Ti ljudi nastradali i povreðeni na trci bili su neèija inspiracija, neèija motivacija, neèiji oslonac, a sada ih više nema ili su im životi zauvek promenjeni.
Jako sam tužan i iznenaðen sam koliko me je sve ovo pogodilo. Prirodno je oseæati tugu, prirodno je oseæati èak i bes, ali postoje dve stvari za koje sada nema mesta, a to su strah i predaja. Znam da je to lako reæi na drugom kraju sveta na kojem je verovatnoæa da se ovako nešto desi praktièno nepostojeæa, ali kao što su oèi sveta uperene u Boston, tako i Boston gleda nazad ka svetu ne bi li tamo pronašao snagu, utehu i podršku.
Zato danas obujte patike i trèite. Za sebe, za Bostonce, za sve maratonce koji dele vašu tugu. Budite sveæa svojim najbližima koji u vama vide inspiraciju, i možda æemo svi zajedno skupiti dovoljno svetla da oteramo ovaj mrak koji nas je okružio i želi da nas proguta…

Izvor: http://trkac.net/2013/04/16/boston/

Nakon bombaških napada za vrijeme maratona u Bostonu, Twitterom se proširila još jedna tragièna prièa.

Za mladi par juèerašnji je dan trebao biti najsretniji, a pretvorio se u tragediju.

Slika muškarca koji grli ženu na podu nakon bombaškog napada proširila se internetom, a sada je na Twitteru dobila i objašnjenje.

Naime, muškarac u crvenoj majici èekao je svoju djevojku da pretrèi ciljnu ravninu kako bi je zaprosio, no ona je, nažalost, stradala od bombe.

Nije potvrðena istinitost ove prièe, no meðu troje poginulih uistinu se nalazi djevojka od dvadesetak godina.

Autor: RTL

Pri ciljnoj ravnini na maratonu u Bostonu detonirane su dvije eksplozivne naprave, a kako piše CNN, više od 144 ljudi je u bolnici.

Doktor Allan Panter našao se kod ciljne ravnine èekajuæi suprugu da završi utrku. "Barem šestero ljudi palo je pored mene, oni su me zaštitili od eksplozija, jedna je žena umrla, a muškarac je na mjestu izgubio obje noge!", rekao je Panter u šoku nakon što je odmah poèeo pomagati žrtvama.

Iako se do sada sumnjalo kako se radi o tri eksplozije, policija je potvrdila samo dvije, a navodna eksplozija u predsjednièkoj knjižnici John F. Kennedy ustvari je bio požar.

Kako prenosi CNN, barem 144 ljudi završilo je u bolnici s time da je 17 u kritiènom stanju, a èak 25 ima teške ozlijede. Osmero ozlijeðenih su djeca.

Do sada je životnu bitku izgubilo troje ljudi od kojih je jedan osmogodišnji djeèak, a desetero ljudi amputirani su udovi.

"Nakon prve eksplozije sve je bilo u dimu, ljudi su odletjeli kao na trampolinu, krvi je bilo posvuda, udovi su letjeli zrakom", rekao je svjedok koji je u vrijeme eksplozije bio blizu mjesta detonacije. "Vidio sam èovjeka kojem je bomba raznijela noge, uporno je pokušavao ustati".

"Tkogod da je odgovoran, osjetit æe punu težinu pravde! Boston je èvrst grad, a Amerika æe uz njega biti na svakom koraku!", rekao je amerièki predsjednik Barack Obama prilikom obraæanja javnosti.

Bostonski je maraton najstariji tradicionalni maraton, a juèer je bio i dan kada su Amerikanci slavili poèetak Revolucionarnog rata.

Osumnjièenih nema, ali policija traga za tamnoputim muškarcem.

Autor: A.P.

Izvor: RTL

Osmogodišnji djeèak nestrpljivo je èekao na ciljnoj liniji bostonskog maratona dolazak svog oca. Kada je stigao, èvrsto ga je zagrlio i potom se vratio u publiku kod svoje majke i male sestre. Tada je u njihovoj blizini odjeknula eksplozija.

Doista potresnu prièu o tragediji jedne obitelji objavio je Boston Globe. Rijeè je o osmogodišnjem djeèaku, koji poginuo u napadu u Bostonu, kao i ostatku njegove obitelje koja je teško stradala - fizièki i psihièki.

Bill Richard bio je sudionik bostonskog maratona, a na ciljnoj liniji dolazak svog oca nestrpljivo je oèekivao osmogodišnji sin Martin. Kada je njegov otac nakon stigao, zagrlio ga je i potom se vratio u publiku kod svoje majke Denise te male sestre. I tada je u njihovoj blizini odjeknula eksplozija koja je pokosila publiku.

"Djeèak je poginuo, njegova sestra je ostala bez noge, a majka je teško ranjena. To je samo jedna obitelj, samo jedna tragièna prièa", napisao je Boston Globe.

Djeèakov otac Bill se sada mora pomiriti s gubitkom sina i èinjenicom da mu je ostatak obitelj teško nastradao. Nekoliko sati nakon tragedije, prijatelji i roðaci obitelji okupili su se na karminama u lokalnom restoranu u njihovom Dorchesteru. Nitko nije mogao sakriti suze...

Autor: RTL

Još duboko u uskrsnoj osmini, 4. travnja, no tek na poèektu podužeg uskrsnog vremena, skupina skolastika Hrvatske pokrajine Družbe Isusove (njih devet, koji su na studiju ili magisteriju u Zagrebu), èasni brat Mirko Matas te vicesuperior zajednice o. Ante Gabriæ, p. Dalibor Reniæ otputovali su u Ljubljanu kako bi slovenskoj subraæi uzvratili posjet od prošle godine. Tamošnji skolastici s patrima Jožom Roblekom i Francom Kejžarom doèekali su nas u Ljubljani u provincijskoj kuæi. Nakon okrepe, srdaèni susret je nastavljen prezentacijom o isusovcima u Sloveniji i njihovim apostolatima te obilaskom župne crkve Ljubljana Dravlje te upoznavanjem sa simbolikom arhitekture novije crkvene zgrade, posveæene Utjelovljenju Isusa Krista. Takoðer smo skoknuli do kapele Zavoda sv. Stanislava u Ljubljani, gdje smo se pomolili i vidjeli mozaik p. Marka Ivana Rupnika, a u temu obilaska sakralnih prostora ulazi i posjet isusovaèkoj crkvi sv. Josipa, koja je još uvijek u obnovi. Poslije ruèka u Ignacijevom domu duhovnosti i pozdrava s p. provincijalom, Milanom Bizantom, popeli smo se do Ljubljanskog dvorca, a nakon toga obišli povijesno šarmantni centar grada. Susret je zakljuèen slavljem sv. mise u kapelici Našega Gospoda (djelo arhitekta-isusovca Roberta Dolinara) u prije spomenutom domu duhovnosti. Radosni što smo se mogli ovakvim kontaknom više upoznati sa subraæom u susjedstvu, uputili smo se nazad u Zagreb.
Hrvoje Juko SJ

Izvor: Isusovci.hr

„Afrika mi se uvukla pod kožu“
Slušajuæi Moniku uvijek sam mogao nešto novo nauèiti, osjetiti, spoznati. Nadam se da æe i vas dodirnuti njeno iskustvo života. Monika je odrasla s dvije sestre, bratom i roditeljima s kojima je redovita išla na nedjeljne mise, èitala i pjevala. Nedjelja je za Moniku oduvijek bila poseban dan. Monika voli i putovati. Proputovala je i svijet u Njegovoj blizini, posjeæujuæi fratre u Bronxu, Austriju, Italiju i još mnogo divnih mjesto na našem lijepom planetu. Provela je i osam godina u Frami Dubrava. Tamo sam ju i upoznao. Uvijek je bila radosna, marljiva, puna ideja i spremna služiti. Eto, ukratko. To je naša Monika Pešorda, dvadesetpetogodišnja magistra ekonomije koja se nedavno vratila s putovanja života, a dojmove s toga putovanja sada dijeli s nama.

Monika, jako voliš putovati. I sv. Franjo je bio misionar i putovao svijetom... Kako si odluèila otiæi u Afriku?
Volim putovati. Volim biti u pokretu. Moj mozak bolje funkcionira kada se nešto dogaða. Moj anðeo èuvar uvijek ima pune ruke posla. Svi kažu da ja puno putujem, a meni se èini da to i nije tako puno. Nikad dosta putovanja! Oduševljavaju me razlièite zemlje, kulture, ljudi, njihov naèin života. Kada stignem na odredište, ne želim obiæi samo turistièke atrakcije, veæ želim doživjeti naèin života tamošnjih stanovnika, osjetiti kako ta zemlja diše. Uz to, uvijek Gospodina pokušavam naæi u ulicama grada, sela, u ljudima. Zanimljivo je da sam na veæinu putovanja išla sama. Iako bi uvijek tražila suputnika, èesto bi mi jedini suputnik bio On. Èim sjednem u avion, autobus, vlak, poèinju moji pregovori i razgovori s Njim, jave se brojna pitanja, odvijaju velike borbe. I na kraju svako moje putovanje završi upoznavanjem sebe. Volim reæi da ja ne bi bila ja da nije bilo putovanja! Želja za odlaskom u Afriku oduvijek je bila prisutna u mome srcu. Nekoliko godina pokušavala sam isplanirati svoj odlazak u Afriku. Kada sam imala vremena za odlazak, nedostajali bi mi novci. Kada sam napokon uspjela uštedjeti nešto novaca kako bi otišla, nedostajalo mi je vremena. Prošlo je 9 mjeseci otkako sam se zaposlila i došlo je vrijeme da iskoristim svoj prvi godišnji odmor. Buduæi da ni ovaj put nitko nije mogao iæi sa mnom, sama sam se zaputila u Afriku. Moj susret s Afrikom napokon se ostvaruje! Uvijek sam maštala da æe moj odlazak biti na nekoliko mjeseci, ali imala sam samo 3 tjedna godišnjeg i rekla sam: „Bolje išta nego ništa!“. Znala sam da je zbog organizacije bolje da volonteri dolaze na dulje vrijeme, ali ipak sam odluèila pokušati.

Kako si otkrila Mali dom? I zašto si odluèila otiæi baš tamo?

Odluèila sam da æe moje odredište biti Kenija. U Google sam utipkala “Hrvatska misija u Keniji” i odmah mi je iskoèilo ime fra Miro Babiæ i njegov broj. Bez imalo odugovlaèenja i oklijevanja nazvala sam ga i u sebi molila da kaže „da“ na moju molbu da doðem na samo tri tjedna. Kaže fra Miro: „Ma tri tjedna ti je malo, ali kupi ti kartu za Nairobi...“. Nije prošlo ni mjesec dana i ja sam veæ pakirala kofere za Afriku. Mama me pitala: „ Jesi ti sigurna da želiš iæi u Keniju? A da radije opet odeš u Bronx?“. Na spomen Afrike, Bronx im je bio sigurno mjesto. Bila sam više nego spremna. Prije putovanja ne volim previše znati o mjestu gdje idem, to mi jednostavno pokvari iznenaðenje. Volim se snaæi u trenutnoj situaciji. Tako je bilo i ovaj put. Nisam previše ispitivala što, kako, gdje, kada. Fra Miro je rekao „Gle, sve æeš vidjeti kada doðeš ovdje!“. Moje odredište bila je Subukia, selo koje je od Nairobia udaljeno 5 sati vožnje. Dolazak do Subukie je prava avantura. Dijelom se vozi po asfaltiranoj cesti, a dijelom po zemljanom i kamenom putu. Uz ceste se mogu vidjeti polja èaja, raštike, ljudi koji rade u poljima, ali i djeca koja èim vide auto, trèe za njim i mašu. Župa Donja Subukia obuhvaæa nekoliko malenih sela. Neka od njih se nalaze usred nièega. Fra Miro tamo vodi franjevaèki samostan, izgradio je sirotište Mali dom, te brine o njegovom radu, pomaže u obnovi srednje škole st Francis, i još puno toga.

Kako je izgledao jedan tvoj dan u Keniji?

Moja zadaæa bila je pomoæi u Malom domu, sirotištu koje je otvorio fra Miro. Jutro bi mi zapoèinjalo misom. Nakon toga slijedio bi doruèak s volonterima i fratrima. Zatim bi krenula na 45 minutnu šetnju kroz predivnu prirodu od samostana do sirotišta. U Malom domu trenutno živi 16 djece. Nekima su roditelji umrli, ali veæina njih su napuštena djeca i djeca roðena s mentalnim ili fizièkim invalidtetom. Kako tamo takva djeca predstavljaju sramotu za obitelj, èesto ih roditelji ostavljaju na putu ili u grmlju u nadi da æe ih netko pronaæi i dati im dom. Neki od njih imaju autizam, djeèju paralizu, dvojica djeèaka su hemafroditi, jedna djevojèica ima nerazvijenu jednu nogu pa sada nosi protezu. Bez obzira na sve, u Malom domu oni žive kao jedna velika obitelj. Djeca se snalaze, brinu jedna za druge i svi rade sve, bez prigovora. Neka od njih idu u školu, a za mlaðe je organiziran vrtiæ u sklopu Malog doma u koji dolaze i djeca iz sela. Imaju èetiri Mame koje se brinu za njih tijekom dana. One kuhaju, spremaju, peru odjeæu. Ja sam radila sve što je u tom trenutku bilo potrebno: od pranja robe, èišæenja, pomaganja oko kuhanja ruèka, pisanja zadaæa, igranja s djecom, ljuljanja djece na ljuljaèkama do iznemoglosti. Djeca su svugdje djeca. Žele se igrati, žele da ih netko grli, brine o njima, primjeti, nešto pokloni, razgovara s njima. Jane i Junice najmlaðe su djevojèice u Malom domu, uz to najbolje prijateljice. Pozvala sam ih jedan dan u njihovu spavaonicu jer sam im namjeravala dati nekoliko majica, suknjica i hlaèa koje sam ponijela za njih. Obje su utrèale unutra i dok sam se ja okrenula one su veæ bile spremne za modnu reviju. Svaka je izabrala što joj se sviða, obukla i prošetala se vani kako bi to pokazala drugima, i tako dok sve nisu isprobale. Što reæi, cure su svugdje cure. U Malom domu bi ostajala do pet ili šest sati i onda bi uslijedilo pješaèenje nazad do samostana. Veèeri bi provodili igrajuæi Uno, a fra Miro bi, zaèudo, uvijek pobijedio.

Što æeš najviše pamtiti iz posjeta Africi?

Život u Subukii je jednostavan. Nema televizora, kompjutora, kina, kafiæa, shopping centara. Obitelji imaju svoju blatnenu ili drvenu kuæicu, vrt, kravu ili kozu, i jedni druge. U selu nema struje. Tek se sada poèelo raditi na njenom uvoðenju. Djeca se igraju vani, s igraèkama koje si sami izrade. Vole iæi u školu i marljivi su u školi jer znaju da im je to jedini naèin da osiguraju bolji život. Neki do škole pješaèe i nekoliko kilometara. Jedna šestogodišnjakinja pješaèi svaki dan 3 kilometra do škole, a na leðima uz torbu nosi i trogodišnju sestru koju prije škole ostavi u vrtiæu. Prijevozna sredstva tamo su noge, piki piki (motor), a u malo veæim mjestima matatu (kombi/bus). Iako se doma nikada nisam vozila na motoru i toga me uvijek po malo bilo strah, u Subukiji mi nije bio nikakav problem, jer je to ponekad bio jedini naèin da doðem od mjesta A do B. Vožnje matatuom uvijek su zabavne. U matatu s 12 sjedeæih mjesta moglo se nagurati i do 22 ljudi, na radiju bi puštali kikuyu pjesme i svi bi pjevali i ljuljali se u ritmu. Nedjeljna misa posebno je iskustvo. Svi su tamo, i mladi i stari. I svi plešu i slave Gospodina. I jednostavno kad ih tako vidiš ne možeš ne zaplesati. Kako bi došli na nedjeljnju misu neki pješaèe i do 3 sata do najbliže crkve. Crkva im je mjesto susreta s Isusom, a i mjesto susreta jednih s drugima. Pizza, pohana piletina, tjestenina za njih su nepoznanice. Oni jedu grah, kukuruz, raštiku, rižu, chapati (neka vrsta tortilje ili palaèinke), banane i mango, te piju èaj. Imaju krave i koze, ali one se koriste za mlijeko. Nema hladnjaka u koje bi se meso spremilo tako da meso jedu otprilike jednom mjeseèno. Nema bacanja hrane. Ako netko nešto ne može pojesti, veæ æe se naæi onaj s kim æe se podijeliti da se ništa ne baci. Tamo malo znaèi puno. Samo za usporedbu: kila raštike doðe 20 centi, mali mango 3 centa, 1 bonbon 1 cent. Bilo je tu zabavnih razgovora i pitanja kao što su: Pa kako mi uopæe hodamo kroz snijeg?; Kada letiš u avionu i ako se netko digne s jedne strane i preðe na drugu, nagne li se avion na tu stranu?; ali i èuðenje: Pa što mi to jedemo ako ne jedemo ugali, kukuruz? Kad bi im samo mogli opisati desetke naèina pripreme piletine.

I za kraj, zadnja pustolovno-pouèna misao! :o)

Otkrila sam da bez obzira u kojem kutku svijeta se nalazili, svi smo mi u potrazi za sreæom. Tri tjedna su brzo proletjela. Moj boravak u Africi bio je kratak, ali dovoljno dug da mi se Afrika uvuèe pod kožu. Teško je rijeèima opisati što se dogaðalo u mom srcu dok sam bila tamo i promatrala živote djece. Ono što sam mogla prenijela sam na papir, ali veæina æe zauvijek ostati zapisana samo u mome srcu. Važno je, da sam Ga i tamo uspjela pronaæi.

Ukoliko želite pomoæi misiji u Subukiji to možete uèiniti uplatama na:
Kunski raèun:
Naziv primatelja: Humanitarna udruga "Put dobrote", Medarska 56 B, 10000 Zagreb
Broj raèuna primatelja: 2340009-1110539216
Opis plaæanja: Donacija za humanitarnu pomoæ Subukia

Duhovna formacija animatora mladih
Živjeti Uskrs nakon Uskrsa
Pred nama je nova duhovna formacija animatora mladih koja æe se održati u ponedjeljak, 15. travnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu (Kaptol 29a) s poèetkom u 20 sati.

Tema formacije je „Živjeti Uskrs nakon Uskrsa“, a predvodit æe je naš povjerenik vlè. Ivica Budinšæak. Takoðer, na formaciji æe biti rijeèi i o svim dogaðajima za mlade koji su pred nama.

Radujemo se našem susretu! :o)

Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 46. u nizu, održano je od 9. do 11. travnja u sjedištu HBK u Zagrebu.

U svojem pozdravnom govoru predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ posebno se osvrnuo na odreknuæe pape Benedikta XVI. i izbor novoga pape Franje. Podsjetio je na pismo koje je uputio umirovljenom papi u ime HBK u kojem mu je napisao kako njegovu odluku biskupi prihvaæaju s poštovanjem te da u tom njegovu èinu prepoznaju veliku ljubav prema Crkvi Božjoj. Istaknuvši kako je izbor novoga pape bio pravo iznenaðenje, predsjednik HBK posebno je naglasio jednu od njegovih prvih gesta kad je s balkona bazilike sv. Petra zamolio vjernike da mole Gospodina za njega èime je oèitovao veliko strahopoštovanje prema službi koju je prihvatio.

U radnom dijelu zasjedanja o odreknuæu pape Benedikta XVI. i izboru novoga pape Franje govorio je kardinal Josip Bozaniæ. Podsjetio je na Papine rijeèi odreknuæa te istaknuo kako se u tome Papinom èinu oèitovala njegova odgovornost i poniznost. Kardinal je istaknuo da je umirovljeni papa izabrao put povlaèenja, tišine, molitve i razmatranja te na taj naèin nastavio služiti Crkvi. Izmeðu ostaloga kardinal se osvrnuo i na veliko zanimanje medija za sve što se u proteklom razdoblju dogaðalo u središtu Katolièke crkve što je pokazalo da papina služba ima veliku važnost u suvremenom svijetu koja nadilazi ovozemaljske okvire i bitno ukljuèuje dimenziju vjere. U tom smislu i novoga papu Franju i njegov izbor treba prije svega promatrati oèima vjere.
Biskupi su sa zasjedanja uputili zajednièko pismo papi Franji u kojem su mu uz èestitke povodom njegova izbora izrazili poštovanje i odanost te podsjetili na stoljetne veze i odanost hrvatskih katolika nasljednicima sv. Petra.

Poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša biskupe je upoznao s pripremama za slavlje proglašenja blaženim muèenika sveæenika Miroslava Bulešiæa kojega su komunisti ubili 1947. u Lanišæu u Istri. Sveèano euharistijsko slavlje s èinom beatifikacije održat æe se u subotu, 28. rujna 2013, u 11 sati u pulskoj Areni. Pozvani su vjernici iz cijele Hrvatske da zajedno sa svojim sveæenicima doðu u Pulu na to veliko slavlje. Biskupi su odredili da ovogodišnje hodoèašæe sveæenika bude povezano s èinom beatifikacije sveæenika Bulešiæa.

Posebnu pozornost biskupi su posvetili temi braènih i obiteljskih savjetovališta. U 11 hrvatskih (nad)biskupija danas postoji 18 takvih savjetovališta u kojima djeluju 22 djelatnika. Kako je istaknuo biskup Valter Župan, predsjednik Vijeæa HBK za život i obitelj, u proteklih 20 godina kroz ta je savjetovališta prošlo oko 47 tisuæa osoba na individualnom savjetovanju, oko 12,5 tisuæa parova na braènom savjetovanju i oko 16,5 tisuæa obitelji na obiteljskom savjetovanju. Kako bi se poboljšalo djelovanje braènih i obiteljskih savjetovališta i odgovorilo na rastuæe potrebe na tome podruèju reèeno je da u buduænosti treba poraditi na njihovom unutarcrkvenom i društvenom povezivanju, verifikaciji edukacije postojeæih i edukaciji novih savjetovatelja te donošenju Pravilnika kojim bi se pobliže odredilo njihovo osnivanje i naèin djelovanja. Biskupi su upoznati i s održavanjem prvog nacionalnog studijskog dana za djelatnike i suradnike u pastoralu braka i obitelji koji æe 19. i 20. travnja 2013. u Zadru okupiti oko 200 sudionika. Glavne teme studijskoga dana su „Teologija tijela“ i „Evanðelje života“.

U povodu predstojeæih izbora èlanova u Europski parlament iz Republike Hrvatske koji æe se održati 14. travnja 2013. i lokalnih izbora biskupi pozivaju vjernike da izaðu na izbore i tako iskoriste svoje graðansko pravo i ispune svoju dužnost te tako daju doprinos opæem dobru i oèituju svoju ljubav prema domovini. Izborima treba pristupiti razborito i odgovorno. To prije svega ukljuèuje zauzeto informiranje o programima i osobama te njihovu prosudbu u svjetlu evanðeoskih naèela. Nalazimo se u vremenu velikih izazova na globalnoj razini i pred ulaskom u Europsku uniju koje od odgovornih na vlasti zahtijeva mudro, kompetentno i etièko upravljanje na dobro cijele zajednice. U tom smislu važno je tko æe zastupati naše narodne i domovinske interese u Europskom parlamentu èije æe odluke umnogome odrediti našu sadašnjost i buduænost. Zato je istaknuta važnost biranja ljudi koji æe hrabro i odvažno braniti kršæanska naèela te se u tome duhu, izmeðu ostaloga, zauzimati za zaštitu ljudskog života od zaèeæa do naravne smrti, za dostojanstvo braka i obitelji, za pravo roditelja da odluèuju o odgoju svoje djece, za socijalnu pravdu, za pravo svih na rad i dostojan život te u središnjim europskim institucijama promicati bogatu kulturnu i duhovnu baštinu hrvatskoga naroda.

Bitno.net

Od 4. do 7. travnja u samostanu sv. Frane u Zadru održani su prvi put u Franjevaèkoj provinciji sv. Jeronima “Dani otvorenih vrata”. Susret je bio osmišljen tako da mladiæi koji razmišljaju o duhovnom pozivu mogu zajedno s franjevcima i bogoslovima provesti par dana u zajednièkoj molitvi, radu, meditaciji, razmišljanju i razgovoru.

U susretu su sudjelovala osmorica mladiæa u dobi od 16 do 25 godina. Trojica su došla iz Otoka kod Vinkovaca, jedan iz Rovinja, jedan iz Splita te trojica iz Zadra. Susret je poèeo u èetvrtak 4. travnja okupljanjem na zajednièkoj veèeri. Uslijedio je veèernji program koji se sastojao od meðusobnog upoznavanja. Animatori susreta bili su okupljeni oko provincijalnog ministra fra Andrije Bilokapiæa i fra Tomislava Šanka, provincijalnog promicatelja za zvanja. Nakon poèetnog upoznavanja franjevci su ukratko iznijeli i svoj osobni hod u zvanju maloga brata. Molitvom poveèerja zakljuèen je prvi dan susreta.

Drugi dan, 5. travnja poèeo je molitvom jutarnjih pohvala u 7.30 sati u crkvenom koru, u kojoj se fra Leopold kratkim nagovorom osvrnuo na poruku pape Ivana Pavla II. “Bit æe te mi svjedoci”. Uslijedio je doruèak te predavanje na temu “U hodu sa svetim Franjom”, u kojem je fra Tomislav iznio neke bitne oznake Franjina poziva te kriterije za razluèivanje kod odabira životnog zvanja. Nakon kraæe stanke sudionici su se podijelili u skupine u kojima su raspravljali prema ponuðenim pitanjima. Prilikom molitve službe èitanja i srednjeg èasa sudionici su se pridružili molitvi zajednice. Nakon ruèka uslijedilo je razgledavanje grada te posjet franjevaèkoj župi Presvetog Srca Isusova na Voštarnici. Popodnevni dio susreta poèeo je katehezom fra Andrije Bilokapiæa koji je sudionike uveo u najvažnije vidike franjevaèkog života. Bila je to tzv. “pokretna” kateheza jer su sudionici imali prilike obiæi glavne ambijente u kojima mali brat živi, radi i moli: crkva, kor, blagovaonica i knjižnica. Mladiæi su potom, zajedno s braæom franjevcima izmolili krunicu. Uslijedila je misa s klanjanjem i veèernjom. Nakon veèere bilo je vremena za rekreaciju i prigodni film pod nazivom “Pisma Bogu”. Nakon poveèerja samostan je utonuo u san.

Treæeg dana, 6. travnja, nakon mise i jutarnje molitve zaputili su se na otok Pašman. Odredište je bio samostan u Kraju. U samostanu su ih doèekala naša braæa fra Vlado Jajalo i fra Ante Kekez. Fra Vlado, kao predstojnik samostana, ukratko je mladiæe proveo kroz samostanske prostorije i crkvu te im objasnio na koji su naèin franjevci ovdje djelovali i ostavili svoj neizbrisiv trag. Uputili su se tada do obližnjeg marijanskog svetišta Gospe Loretske u Bokolju. Na usponu do svetišta fra Andrija je predvodio križni put. Nakon povratka bilo je vremena za rekreaciju, sport i šetnju. Sudionici su se okušali u nogometu i balotama. Uslijedio je posjet Æokovcu, jedinom benediktinskom samostanu u Hrvatskoj u kojem danas živi šest redovnika. Prior samostana o. Jeronim prikladnim duhovnim nagovorom uveo je mladiæe u svijet monaškog života i rada njihove male zajednice. Izmolili su zajedno srednji èas u kojem se je fra Bojan kratko osvrnuo na prigodno èitanje. Nakon posjeta benediktincima uputili su se do nekadašnjeg našeg samostana na otoku Ugljanu. Samostan sada pripada sestrama Družbe kæeri milosrða TSR sv. Franje. Molitvom službe èitanja i veèernjom zakljuèen je posjet samostanu, a sestre su mladiæe poèastile kolaèima i sokovima.

Zajednièku nedjeljnu misu proslavili su ujutro. Dan je bio lijep pa su ga mladiæi iskoristili za zajednièku šetnju po rivi. Uz kavu i sok preprièavali su se dojmovi prethodnih dana. Na posljednjem zajednièkom susretu prije oproštajnog ruèka svatko je iznio svoja zapažanja, dobre i loše strane koje je uoèio u “Otvorenim vratima”. Svi sudionici izrazili su želju za još jednim skorim susretom takve vrste koji bi po moguænosti trajao više dana.

Sljedeæi susret “Dana otvorenih vrata” održat æe se u samostanu na Košljunu od 30. lipnja do 7. srpnja ove godine.

Izvor: ika/bitno.net

Dvojica isusovaca, p. Federico Lombardi, glasnogovornik Svete Stolice, i p. Antonio Spadaro, glavni urednik èasopisa Civiltà Cattolica i osnivaè Cyberteologije, za portal Vatican Insider komentirali su aktivnost Twitter raèuna pape Franje.
P. Lombardi istièe da premda „Papa, zbog svoga jednostavnog naèina življenja, nije veliki korisnik novih tehnologija, ipak je njegovo propovijedanje iznimno prikladno da bude ponovno predloženo putem tweeta. U papinim katehezama nailazimo na sadržajne rijeèi i vrlo uèinkovite izreze koji se više puta ponavljaju kako bi ostali urezani u pamæenju vjernika. Njegov naèin izražavanja je prikladan da se ponovno upotrijebi na Twitteru, da bude preoblikovan u poticaje za razmišljanje, sažet u izvor nadahnuæa.“
Upravljanje papinim raèunom nastavlja se na naèin ustanovljen od Benedikta XVI. „Papa Franjo osobno pogleda tweetove i za njih se brine nekoliko suradnika vatikanskog ureda za društvenu komunikaciju. Taj je posao olakšan njegovim naèinom komunikacije, koji je konkretan i blizak osjetljivosti ljudi.“
P. Spadaro pak, istièe kako „stav pape Franje prema komunikaciji ulazi u njegovu definiciju poniznosti. Za njega biti ponizan znaèi biti blizu drugima. Novi raèunalni alati nisu izravno dio njegova življenja, ali papa Franjo dobro poznaje važnost komunikacije kao i biti na ulicama gdje su muškarci i žene današnjice. Papa Franjo želi da Crkva bude blizu ljudima tamo gdje se oni nalaze, i da to uèini izlazi na ulice. Meðu putovima kojima prolazi jesu i oni digitalni.
Blizina je temeljna odrednica njegova pastoralnog pristupa i ne može se evangelizirati ako se ne stvara izravan odnos. Papa voli kontakt. Naviknut je na onaj fizièki, ali razmišlja i o digitalnom, koji je danas itekako važan. Danas se poruke o smislu, sukladno tome i vjerske poruke, ne mogu samo prenijeti, nego se trebaju podijeliti. Poruke o smislu prolaze i preko društvenih mreža, koje postaju mjesta razmišljanja, razmatranja i dijeljenja vrijednosti, ideja, trenutaka života. Veæ je Pio XI u vezi s radijem govorio o tehnologiji stavljenoj u službu odnosa, a ne o pukoj propagandi. Uistinu, društvene mreže žive logiku dijeljenja, prenošenja poruke unutar odnosa. Ne iznenaðuje me, stoga, da Papa ima toliko sljedbenika i na digitalnim trgovima, a ne samo na onim fizièkim kako to vidimo na audijencijama i misama. Èak što više, èesto ljudi koji sudjeluju na Papinim govorima osjeæaju želju da ih podjele, a èesto se dijele i slike.
Ja sam, na primjer, na mom facebook profilu podijelio jednu lijepu sliku Pape s osmjehom, i u kratkom roku bila je podijeljena 1 600 puta. Dakle, dijeljenje Papinih rijeèi i gesta na Twitteru je naèin da se bude „nazoèan“ na dogaðaju. U našem užurbanom životu postoji potreba za neèim prodornim i mudrim što je u stanju prelomiti tu užurbanu svakodnevicu i u nju staviti jedno malo sjeme, poticaj za razmišljanje i meditaciju.

Izvor Vatican Insider

U èetvrtak, 11. travnja, u Rezidenciji Družbe Isusove u Palmotiæevoj ulici u Zagrebu, iznenada je preminuo naš subrat pater Stjepan Kušan, u 69. godini života, 51. redovništva i 40. sveæeništva.
Pogreb dragog nam pokojnika bit æe u utorak, 16. travnja u 15.50 sati na zagrebaèkom groblju Mirogoj.
Sveta misa zadušnica služit æe se istog dana u 17.30 sati u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu.
Stjepan Kušan roðen je 8. studenog 1944. g. u Letovaniæu u obitelji gdje se kršæanska vjera nije prakticirala. Osnovnu je školu polazio u Letovaniæu a srednju ekonomsku u Sisku. Sluèajno je kao sedmoškolac koji nije prakticirao vjeru na ulici u Sisku sureo tadašnjeg sisaèkog župnika Vladimira Stankoviæa i pozdravio ga je s "Doba dan!" Župnik mu je odgovorio s rijeèima "Dobar dan. Amen." Bio je to susret koji mu je radikalno promijenio život i uveo ga u svijet vjere. Te je 1958. primio prvu prièest i krizmu te nakon dvije godine u Srednjoj ekonomskoj školi, usprkos protivljenju obitelji, školovanje je nastavio kao sjemeništarac u Nadbiskupskoj gimnaziji na Šalati u Zagrebu. U isusovaèki je novicijat stupio 1962. Filozofski i teološki studij polazio je na Filozofsko-teloškom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Za sveæenika je zareðen 1973. Poslan je na studij moralne teologije na Papinsko sveuèilište Gregoriana u Rim, gdje je magistrirao 1975. Svoje znanje i iskustvo, napose iz pitanja seksualnog i braènog morala, predavao je studentima Filozofsko-teološkog instituta, Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, te kao gost predavaè na Teologiji u Albaniji.
U Zagrebu je p. Kušan vršio službu katehete mladih u Bazilici Srca Isusova. Odatle je 1976. poslan u Wichitu u Kansas (SAD) gdje je prošao teèaj voditelja Braènih susreta. U lipnju te godine u Opatiji sa suradnicima održava prvi Vikend braènih parova. Iz te inicijative nastala je kasnije Hrvatska zajednica braènih susreta (HZBS). U Hrvatskoj je do danas iskustvo Braènih vikenda prošlo preko 6.000 braènih parova, oko 150 sveæenika i stotinjak redovnica.
Od 1987. do 1993. vršio je službu provincijala Hrvatske pokrajine Družbe Isusove i službu predsjednika Konferencije viših redovnièkih poglavara. Nakon završetka te službe Družba Isusova mu zbog tadašnjih ratnih zbivanja povjerava voðenje Isusovaèke službe za izbjeglice (Jesuit Refugee Service - JRS) za podruèje Hrvatske i Balkana. U toj je službi nesebièno, bez obzira na sukobljene strane, vjeru ili naciju, financijski pomagao veoma brojne projekte za pomoæ izbjeglicama i ostvario visoku razinu meðureligijskog dijaloga. Ured JRS vodio je od 2003. do 2010. kao direktor Biskupijskog pastoralnog centra u Ohridu (Makedonija) odakle èesto odlazi kao voditelj Duhovnih vježbi i Braènih susreta u Bugarsku i Makedoniju. Nakon kratkog boravka u Sarajevu od 2011., zbog naèeta zdravlja djelovao je kao revni ispovijednik i voditelj Duhovnih vježbi u Družbinoje rezidenciji uz Baziliku Srca Isusova u Zagrebu.

Izvor: Isusovci.hr

Susreli smo se – 11.-15. travnja 2013., u Vilnijusu, Litva – mi, promotori isusovaèkog zvanja, ljudi s poslanjem Gospodnjim: pomoæi prepoznati i razluèiti tvoj poziv – zove li te On da postaneš isusovac?
Dolazimo iz srednje i istoène europske asistencije: Njemaèka, Litva, Slovaèka, Èeška, Austrija, Švicarska, Maðarska, Rumunjska, Poljska, Rusija, Hrvatska... Na raspolaganju tebi, radeæi svoj posao u vinogradu Božjem.
Razgovarali smo o tijekovima u èovjeku, o izazovima mladih, o iskustvima, bogatim iskustvima rada i pozivanja Božjeg, o nesagledivim moguænostima današnje tehnologije, naviještanja i svjedoèenja. O teškoæama, borbama i preprekama. Zakljuèili smo: sve rješivo s malo volje i nadahnuæa. Bog je taj koji vodi, to je njegov projekt – koristi se nama, našim sposobnostima i našom kreativnošæu.
A povrh svega ljubav – svjedoèenje, velikodušnost, darežljivot, raspoloživost, suradnja – ponajviše ona bratska: „po ljubavi koju imate jedni prema drugima,prepoznat æe da ste moji uèenici“; On æe se poslužiti i pokrenuti srca!
Imati srce za služenje Kristu i širenje Evanðelja. Kljuè i izvor. Izgaranje.
Biti isusovac danas, prava avantura, pravi izazov, pravi poziv, prava potreba.
P. Sebastian Šujeviæ SJ

Izvor: Isusovci.hr

Zbog nasljedne pluæne bolesti Mirjana Antolèiæ izgubila je petero braæe i najstarijeg sina. Njenog mlaðeg sina Ivana (15) može spasiti jedino donor koštane srži.

Vjerujem da æe se naæi davatelj i da æu napokon ozdraviti te da me neæe snaæi sudbina pokojnog brata, kazao nam je 15-godišnji Ivan Antolèiæ iz Predavca kraj Bjelovara. On je dva tjedna bio na lijeèenju u Klinici za infektivne bolesti “Fran Mihaljeviæ” te je kasnije pušten na kuænu njegu. Djeèak od opake pluæne asperglioze, teškoga gljiviènog oboljenja pluæa koje se prenosi genski, boluje veæ 11 godina.
Od iste bolesti je prije 13 godina umro njegov stariji brat Kristijan (7). Ivan je prepun optimizma i vjeruje kako æe se izvuæi. No njegovi roditelji, otac Ivica (44) i majka Mirjana (43), strahuju jer znaju da se jedino može izlijeèiti presaðivanjem koštane srži. Preminuli Kristijan bio je prvi u Hrvatskoj kojem je dijagnosticirana ta bolest i kako nije postojao registar donora koštane srži, a najbliži èlanovi obitelji i prijatelji nisu bili odgovarajuæi donori, nije mu bilo spasa.
- Ivanova bolest je neko vrijeme mirovala, a sad se ponovno rasplamsala. Puno smo nade polagali u jednog donora, ali se na kraju testiranja pokazalo da on ne odgovara potpuno - kaže nam oèajni otac.

Kad su im lijeènici pojasnili da je rijeè o genskom oboljenju, onda su obitelji stvari postale jasnije. Naime, suprugina majka je pokopala petero sinova koji su umrli u to vrijeme od tajanstvene bolesti. Mirjana smatra da su njezina braæa pomrla od bolesti koja je pogodila i njezina dva sina. Treæi sin je, nasreæu, zdrav. Mirjana je zbog silnog stresa završila u bjelovarskoj Opæoj bolnici, gdje je bila nekoliko dana.
Otac kaže kako je sina pogodila podmukla bolest koju nije lako prepoznati. Ivan se, za razliku od svojih vršnjaka, fizièki sporije razvija. Gljivice koje su stalno u organizmu najveæi dio vremena miruju, ali kad se aktiviraju, dovode pacijenta u smrtnu opasnost. Nedavno je imao treæi napadaj koji se manifestira visokom temperaturom, kašljem i velikom iscrpljenošæu organizma. Ako se ne pronaðe donor koji može dati matiène stanice, Ivanu preostaju najviše dvije godine života.
- Rijeè je o priroðenom imunom nedostatku jer granulocita koji stvaraju imunitet nema u dovoljnim kolièinama kako bi se zaštitio organizam. Zbog toga dolazi èesto do infekcija poput invazivne pluæne asperglioze, od èega Ivan boluje. Obolijevaju muška djeca. Lijeèiti se može matiènim stanicama. Za Ivana je krajnji èas jer je veæ treæi put obolio od iste bolesti - kazao nam je doc. dr. Goran Tešoviæ, proèelnik Zavoda za infektivne bolesti djece, Klinike “Fran Mihaljeviæ”.
- Ova situacija nas razdire. Jedva spavamo. Najteže je supruzi, koja stalno traži lijeènièku pomoæ. I sada je zbog svega morala otiæi u bolnicu jer je shrvana. Sa susjedima ureðujem sobu za sina koji æe se ovih dana vratiti iz bolnice. Daj Bože da naðemo donora što prije - govori oèajni otac.
Patnje roditelja dijele i njihovi susjedi, koji se mole da djeèak bude dobro. Nastoje olakšati ocu teške trenutke jer se sada sam skrbi za treæeg sina. Iz Zaklade Ana Rukavina su nam kazali kako su na inicijativu Ivanove majke poslali zamolbu u njegovu školu da se organizira akcija prikupljanja uzoraka krvi kako bi se proširio registar dobrovoljnih darivatelja matiènih stanica.
Svi koji žele pomoæi obitelji Antolèiæ mogu novèane donacije uplatiti na tekuæi raèun Mirjane Antolèiæ otvoren pri Hrvatskoj poštanskoj banci, broj 3290342691.

Izvor: 24 sata.

Oko 300 taksista na motociklima odazvalo se na poziv u pomoæ s lokalne radijske postaje. Zrakoplov nije mogao poletjeti jer siromašna zraèna luka nema ni svjetlo.

Oko 300 taksista na motorima obasjalo je pistu u siromašnom peruanskom gradiæu kako bi mogao poletjeti medicinski zrakoplov koji je prevozio kritièno bolesnu mladu majku i njezino novoroðenèe u bolnicu u gradu Pucallpu.
Naime, bolnica u gradiæu Contamana nije opremljena za hitne situacije, a zraèna luka ima tek osnovne sadržaje, te nema èak ni svjetlo. Taksisti su odgovorili na molbu odaslanu s lokalne radijske postaje i u samo nekoliko minuta stigli su na oko 800 metara dugu pistu.
U zrakoplovu je osim mlade majke bio i mladiæ (17) kojem je dijagnosticirana leptospiroza i koji je, nažalost, kasnije u bolnici preminuo, a majka i beba zadržane su na lijeèenju, piše Daily Mail.

DRAGI MLADI!!
Na tragu prošlogodišnje inicijative Misije u gradovima u sklopu koje su mladi iz svih dijelova naše Nadbiskupije hodoèastili u zagrebaèku katedralu tijekom pet korizmenih nedjelja, a povodom Godine vjere u koju smo zakoraèili u listopadu 2012., ove godine želimo okupiti sve mlade naše Nadbiskupije na zajednièkom hodoèašæu u zagrebaèku prvostolnicu.

Hodoèašæe æe se održati u nedjelju, 21. travnja, a euharistijsko slavlje u 18 sati predvodit æe uzoriti kardinal Josip Bozaniæ, nadbiskup zagrebaèki.

Pozivamo vas da se odazovete na ovaj susret kako bi toga dana naša zagrebaèka prvostolnica bila ispunjena mladošæu i radošæu iz svih krajeva naše Nadbiskupije u zajednièkom svjedoèenju vjere.

Genijalnost maturanta banjaluèke Gimnazije Dejana Gvozdenca okrunjena je na sedam prestižnih amerièkih sveuèilišta gdje je uspješno prošao prijemne ispite, a kao put za buduænost odabrao je èuveni Yale.

Simpatièni i skromni osamnaestogodišnjak kaže da je ostvario svoju životnu želju, jer æe nastaviti školovanje na jednom od najprestižnijih svjetskih sveuèilišta.

"Ideja da studiram u Americi rodila se kada sam tamo bio na razmjeni uèenika. U SAD sam završio drugi razred srednje škole. Živio sam s jednom amerièkom obitelji i dopao mi se njihov naèin života i rada", prièa Dejan Gvozdenac dok mu osmijeh ne silazi s lica.

Svoju sreæu na prijemnom ispitu na sveuèilištu Yale okušalo je oko 30.000 kandidata, a mjesta je bilo za samo 2.000. Pored Yalea banjaluèki genije je, meðu ostalim, primljen i na sveuèilišta Pennsylvania, Amherst, Williams i Dartmouth. Kako prenosi portal Frontal prièu Glasa Srpske, na svim prijemnim ispitima Dejan je ispunio visoke kriterije i dobio stipendiju. Iako je u poèetku priželjkivao prolaz na bilo kojem od uglednih amerièkih sveuèilišta, dileme nije bilo. Yale se ne odbija.

Odluèio se za Yale jer je to savršen fakultet. Odnos uèenika i profesora je 5:1, a na programu koji æe pohaðati omjer je 1:1.

"Ovo sveuèilište nudi mnogo moguænosti za istraživanje, putovanja, ali i sve ono što je potrebno za svjetsku karijeru", istakao je Gvozdenac navodeæi da æe slušati predmete iz kemijskog inženjeringa, odnosno biokemiju.

Za jednu akademsku godinu na Yaleu potrebno je oko 65.000 dolara, ali je Dejan zahvaljujuæi svom znanju dobio stipendiju tog sveuèilišta, koja pokriva skoro sve troškove. Stipendija koju je dobio pokriva školarinu, hranu, smještaj i knjige. Osim prosjeka ocjena, za upis su presudni bili eseji koje prilikom prijavljivanja dostavljaju svi kandidati.

Pliva, volontira...

Da se Dejanu s pravom može dodijeliti titula genija, svjedoèi i njegovo priznanje da se ne sjeæa kada je posljednji put sjeo i uzeo knjigu u ruke. Kaže da ne uèi puno jer ide u program meðunarodne mature u gimnaziji, koji je koncipiran tako da se na satu raspravlja i uèi.

Ima vremena i za sport, pa tako svakodnevno trenira plivanje. U slobodno vrijeme volontira u mnogim organizacijama, puèkim kuhinjama te jednom domu za nezbrinutu djecu. Volontirao je i u Americi, gdje je od predsjednika Baracka Obame dobio nagradu.

Dejan u Ameriku odlazi za nekoliko mjeseci i, kako kaže, po završetku školovanja tražit æe posao koji æe mu pružiti priliku za napredak u karijeri.

Ulaskom Hrvatske u EU nastupit æe brojne posljedice o kojima se vrlo malo može èuti u javnosti i medijima. Prije svega, tzv. schengenski granièni režim otežat æe protok dobara, usluga, kapitala, ali i ljudi, a ova granica je specifièna jer razdvaja jedan narod, te je i sociološki aspekt tih promjena bitan.
Stoga Zavièajni klub hercegovaèkih studenata, dana 11. 4. organizira tribinu pod nazivom "Schengen - nova linija razdvajanja RH i BiH?".

Tribina æe se održati u prostorima Tribina grada Zagreba, na adresi Kaptol 27, s poèetkom u 20:00h. Moderator tribine bit æe dr. sc. Božo Skoko, a tribinu æe medijski popratiti Veèernji list, HRT i drugi mediji.
Gosti tribine su:
- prof. dr. sc. Ljubo Jurèiæ, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista
- dipl. oec. Jago Lasiæ, predsjednik gospodarske komore FBIH
- dipl. oec. Ivan Miloloža, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca
- univ. spec. oec. Ante Babiæ, zastupnik u saboru RH (HDZ)
- mr. sc. Jozo Radoš, kandidat na izborima za EU parlament (HNS)

Pozivamo Vas na duhovno - glazbenu poslasticu, kantatu za dva naratora, solista i zbor skupine skladatelja na èelu s J. Rouseom, R. Waderom i R. Aspinall prepjeva J. Smajiæa
u izvedbi Zbora mladih Preslavnoga Imena Marijina Osijek i posebne gošæe Marije Husar – Rimac

PAMTIT ÆEMO
tren u kojem prošlost umire, a vjeènost se raða

Nakon 15. obljetnice djelovanja, odlièno prihvaæenog koncerta Pjesmom iz tame održanog u suradnji s bizovaèkim Vokalnim sastavom Matheus, humanitarnog uskrsnog koncerta 2012. godine Pjesmom za Leona i brojnih božiænih i uskrsnih koncerata, Zbor mladih Preslavnoga Imena Marijina Osijek ponovno priprema glazbeni spektakl svim ljubiteljima duhovne glazbe. Naime,

u petak, 12. travnja, u 2o sati u crkvi Preslavnoga Imena Marijina u Osijeku i

u nedjelju, 14. travnja, u 19,3o sati u crkvi sv. Æirila i Metoda u Osijeku

Zbor izvodi hrvatsku praizvedbu djela PAMTIT ÆEMO tren u kojem prošlost umire, a vjeènost se raða, kantate koja odiše modernim pop-ritmovima, gospel harmonijama, a istodobno umjetnièki i glazbeno predstavlja novi izazov kakav Zbor još nije ostvario. Uz posebnu gošæu Mariju Husar – Rimac, Zbor æe Vas podsjetiti na Isusov velièanstveni ulazak u Jeruzalem, Posljednju veèeru, patnje križnoga puta i raspeæa te slavno uskrsnuæe glazbom zaogrnuto u koncert kakav u hrvatskim sakralnim prostorima još nije viðen.

Ulaz je slobodan i radujemo se Vašem dolasku.

Zbor mladih Preslavnoga Imena Marijina Osijek

Od 27. travnja (subota) do 2. svibnja (èetvrtak) u Zagrebu æe se održati Igre salezijanske športske mladeži na kojima æe sudjelovati oko 1000 mladih iz Europe. Igre salezijanske športske mladeži su manifestacija vjere, športa i kulture. Mladi športaši (14 do 18 godina) spavat æe po hotelima, a natjecanja æe se odigravati u športskim dvoranama u zapadnom djelu grada Zagreba (Knežija, Jarun, Vrbani, Preèko, Rudeš, Špansko...). Uz športska natjecanja tu æe biti i misa na otvaranju, ceremonija otvaranja Igara, zatvaranje Igara, zatim kulturni i zabavni veèernji programi, te razgledavanje grada. Potrebno nam je puno volontera. Volonteri æe veæinom dobiti jednu ekipu koju æe pratiti te dane i pomagati im oko snalaženja u gradu. Traže se i volonteri za info centar (rad na raèunalu, unos podataka...). Molimo zainteresirane mlade da se jave don Goranu Antunoviæu na goransdb@gmail.com i napišu ime i prezime, datum roðenja, jezik koji govore, e-mail adresu i broj mobitela. Znanje jezika nije uvjet. Jedini uvjet je da imate volje i želje ovo raditi. Svi volonteri dobiti æe prigodne majice i druge suvenire Igara. Imaju osiguranu hranu, prijevoz... Sudjelovanje na Igrama je jedinstveno iskustvo.

Papina desna ruka je uglavnom njegov osobni tajnik. Ubrzo nakon što je bio izabran papa Franjo, Alfred Xuereb, iz Malte, postao je njegovim osobnim tajnikom. Rijeè je o privremenom položaju, ali u Italiji, ovakvi privremeni položaji su na duge staze.

Ova pozicija nije u potpunosti nova za Xuereba. Naime, on je bio drugi privatni osobni tajnik pape Benedikta XVI., odmah iza Georga Gansweina. To je znaèilo da je pored dnevnih obveza Xuereb pratio Benedikta XVI. na apostolskim pohodima u druge zemlje. Buduæi da je bio drugi u redu, nakon odreknuæa Benedikta XVI. od papinske službe Xuereb je automatski postao tajnik pape Franje u tranzicijskoj fazi.

U Papinskom je domaæinstvu od 2000. godine, a zanimljiva je èinjenica da je radio za trojicu papa.

Iako je roðen na Malti, Xuereb je u Rimu veæ dugi niz godina. Zareðen je za sveæenika 1984, a pet godina poslije završio je doktorat iz teologije. Radio je kao tajnik rektora na Lateranskom sveuèilištu te u Državnom tajništvu Vatikana.

Izvor: Laudato/RomeReports

"Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera vaša." 1 Kor 15, 17
Utorak, 9. 4. 2013. u 20h u SD "Stjepan Radiæ", u kino dvorani Forum
Srijeda, 10. 4. 2013. u 20h kod crkve Sv. Mati Slobode - Jarun
voditelj: don Damir Stojiæ, SDB
Studentski kapelan

DRAGI MLADI!!!!

SRIJEDA, 10.04.U 20SATI, SUSRET MLADIH ZADARSKE NADBISKUPIJE U KAPELI SV.DIMITRIJA!!
SVI STE POZVANI! TEMA SUSRETA JE "RADOST USKRSA".
DOÐITE RADOSNI, OTVORENOG SRCA! :))

Pozivamo Vas na tribinu i predavanje ZAŠTITA HRVATSKOG IDENTITETA U EU
Gost-predavaè: Dr. sc. Božo Skoko
Predavanje æe se održati u utorak, 9.4.2013.g. u 19:30 sati u velikoj dvorani u Svetištu Sveta Mati Slobode, Jarun 1, Zagreb.

Jacku su 2011. godine lijeènici otkrili tumor na mozgu. Sedmogodišnji djeèak veæ je bio na dvije operacije. Obožava amerièki nogomet pa su mu ispunili veliku želju...

Jack Hoffman (7) iz SAD-a godinu dana bori se s tumorom mozga. Djeèak obožava amerièki nogomet pa su mu sveuèilišni igraèi Nebraske ispunili želju. Obukli su ga u dres i omoguæili mu da postigne polaganje.
Sklanjali su se s puta malenom Jacku igraèi u crvenim i bijelim dresovima.
Na kraju je Jack završio na ramenima igraèa, a navijaèi su hrabrog klinca pozdravili ovacijama. U publici je bio i Jackov otac Andy koji je zaplakao. Kad su malenog Jacka pitali na što je mislio kad je trèao prema liniji za polaganje, ovaj je rekao:
- Pa... Mislio sam samo o polaganju. Osjeæaj je bio sjajan. I publika isto.
Jacku su 2011. godine lijeènici otkrili tumor na mozgu. Imao je dvije operacije, ali ne predaje se. Nakon druge operacije mora proæi 60 tjedana kemoterapije. Dvotjednu pauzu od kemoterapije iskoristio je kako bi ostvario san i postigao polaganje.
- Optimistièni smo. Vjerujemo da æe Jack ozdraviti - rekao je otac.

Izvor: 24 sata.

Dragi prijatelji,
Mir vam i Radost Uskrsloga!
S uskrsnim vremenom nastavljaju se s veæom radošæu duhovne aktivnosti na FFDI-u, FTI-u i ZŠEM-u:

Svete Mise:
Ponedjeljak - 7.40h kapela sv. Katarine 1.kat
Utorak - 7.40h kapela sv. Katarine 1.kat
Srijeda - 7.40h kapela sv. Katarine 1.kat
Èetvrtak - 12.15h župna Crkva
Petak - 7.40h kapela sv. Katarine 1.kat
Uvijek su dobrodošli èitaèi, pjevaèi, sviraèi... :D

Duhovni predah:
Utorak i Petak 11.03h kapela sv. Katarine 1.kat

p. Sebastian

Najnovije financijsko izvješæe Meðunarodnog Caritasa, humanitarnog ogranka Katolièke crkve, pokazuje da je u 2010./2011. raspodijeljeno gotovo 2,7 milijardi dolara pomoæi. Od tog iznosa, 1,6 milijardi dolara bilo je odreðeno za meðunarodne projekte vezane za Haiti i Sudan. Ostatak novca usmjeren je na nacionalne projekte za borbu protiv siromaštva, javlja Rome reports.

Godine 2012. Caritas je sudjelovao u 44 humanitarna projekta. Trenutno su fokusirani na regiju Sahel u Zapadnoj Africi, u kojoj je trenutaèno 18 milijuni ljudi bez hrane; zatim Sudan i Južni Sudan; poplavom pogoðena podruèja u Bangladešu i na sjeveroistoku Indije; te Siriju gdje je zbog graðanskog rata raseljeno 1,5 milijuna ljudi.

Izvor: I.V. | Bitno.net

Kevin Waldrum iz grada Loughborough u Britaniji definitivno je jedan od rijetkih ljudi na ovom svijetu koji je napravio telefonski raèun u iznosu od £91,184 (više od 800.000 kuna). Sve to duguje svom skupom hobiju - sklonosti chatanju putem telefona.

46-godišnji nezaposleni Kevin Waldrum šokiran je iznosom svog telefonskog raèuna, kojeg naravno, ne može platiti, a za sve krivi svog operatera koji mu, nakon što je vidio visoke iznose raèuna, nije zabranio pozive. On se, naime, sam nije mogao suzdržati.

Sve je krenulo prošle godine kada je vidio oglas na televiziji i odluèio saznati što se krije iza njega. Nakon prekida dvogodišnje veze ovaj se bivši zaštitar osjeæao prilièno jadno i usamljeno, pa su mu ovi 'razgovori ugodni' došli kao melem za dušu i tijelo. Ubrzo su oni postali dio njegove svakodnevice.

Kevin sada odbija platiti te ogromne cifre operateru, iako su mu ukupni raèun s više od £91,184 (800.000 kuna) smanjili na £29,083 (oko 260.000). Po njegovom mišljenju operater mu je trebao sam uskratiti pozive, a okrivio ga je i za svoje loše psihièko stanje zbog kojeg mora piti antidepresive.

Sve djevojke su ga znale

No, kada je vidio kako su suosjeæajne prema njemu, više im nije mogao odoljeti. U prilog njegove 'ovisnosti' govori i èinjenica da je odmah uspostavio poseban i intiman odnos s djevojkom po imenu Hannah, koja ga je uvijek rado saslušala i pomogla da prebrodi svoj prekid.

''Ona i sve ostale djevojke veæ su imale i nadimak za mene, kada sam nazvao samo sam rekao ''Loughborough Kev na telefonu'', isprièao je Kevin.

Unatoè prvom raèunu od £19,333.63 (174.000 kuna) ovaj je nazaposlen usamljenik i dalje nastavio razgovore. 'Jednostavno nisam mogao prestati', brani se Waldrum. To je dovelo i do drugog raèuna koji je iznosio £71,850.67 (650.000 kuna).

Kevin smatra da ga je operater trebao upozoriti i na svoju ruku prekinuti moguænost poziva.

Predstavnici operatera tvrde da su mu blokirali SIM karticu, no on je nabavio zamjensku. Priznaju kako je njihova pogreška što ga nisu upozorili na takav ogroman iznos, no zbog toga su mu smanjili poèetni raèun od više od £91,184 (800.000 kuna) na £29,083 (oko 260.000).

Izvor: danas.net.hr

Kako bi struèni rad bio pod kontrolom od rane dobi, KOP Erste Zagreb odluèio se na suradnju sa univerzalnim sportskim školama. Djecu od 3-10 godina biti æe pod paskom vrhunskih struènjaka, kineziologa koji æe u suradnji sa struènjacima, trenerima iz našega kluba po dogovoru usmjeriti djecu koja su najprikladnija za sport odbojke na pijesku. Ovim putem se želimo zahvaliti USŠ "Mali sportaši" i "Olimpiæi" koje su odluène i spremne usmjeriti odreðeni broj djece u naš sport. Uprava kluba se zahvaljuje.

U subotu 13.04.2013. i nedjelju 14.04.2013. u velikoj dvorani fitness centra (SAVSKA 120 - nasuprot Vjesnika) održati æe se besplatna radionica iz odbojke na pijesku za djecu od 7-11 godina, pod vodstvom osoblja kluba odbojke na pijesku "Erste Zagreb".

Poèetak treninga biti æe u 12h. Ponesite sportsku opremu i boèicu sa vodom. Roditelji su dobrodošli.

Kontakt osoba: Grga Trimèevski
Mail: sportski.direktor@erstezagreb.com

SUSRET U DIJALOGU – PONEDJELJAK, HR1 – 8.4.2013. – 14.05 – 14.50
Susret u dijalogu emitiramo uživo iz Dubrovnika. Emisija je posveæena temi: kako biti dobar vjernik i graðanin u gradu koji se od doma i zavièaja sve više pretvara u turistièku destinaciju. Gosti emisije su don Stanko Lasiæ i Ðuro Capor.
Urednik emisije Ivo Luèiæ.

Želim iskoristi ovu prigodu da zahvalim najprije dragom Bogu, a onda i svima vama koji ste me pratili svojim molitvama i drugim dobrim djelima do oltara. U utorak 2. travnja 2013., u crkvi Al Gesù u Rimu zareðen sam, zajedno s još dvanaestoricom subraæe, za ðakona. Sveèano misno slavlje i obred reðenja predvodio je kardinal Gianfranco Ravasi, proèelnik Papinskog vijeæa za kulturu. Ovom prilikom želim zahvaliti svima koji su prisustvovali reðenju, a takoðer i onima koji nisu mogli biti prisutni ali su bili zajedno sa mnom u mislima i molitvama. Na poseban naèin zahvaljujem p. provincijalu Anti Tustonjiæu, p. Anti Lozuku, subraæi koja službuju i studiraju ovdje u Rimu, mojim dragim gostima iz Hrvatske, te prijateljima i prijateljicama koji su došli zajedno sa mnom uvelièati moje ðakonsko reðenje.
Teško je u nekoliko rijeèi izreæi dojmove, ali za vrijeme obreda ja sam osjetio jedan dubok mir i radost. Polaganjem biskupovih ruku za mene je bio trenutak kada sam osjetio tu beskrajnu milost koja me je pratila od prvih novicijatskih dana do ovog sveèanog trenutka. Poseban je doživljaj u prepunoj crkvi, pred sveæenicima i pukom Božjim odazvati se na Gospodinov poziv: Evo me! Taj, Evo me! i Hoæu! – jest najviše što èovjek može dati Gospodinu; odgovoriti na njegov poziv koji je u njegovoj providnosti sigurno bio urezan u moje srce i prije mog roðenja.
Drugi veliki dogaðaj koji æu pamtiti za života jest susret sa svetim ocem Franjom, na opæoj audijenciji u srijedu 3. travnja 2013., kojeg sam imao priliku ne samo vidjeti, nego i zagrliti i podijeliti nekoliko srdaènih rijeèi. To je èovjek koji svima dolazi u susret s osmijehom na licu, to je èovjek iz kojeg isijava jednostavno neka posebna ljubav, dobrota i jednostavnost. Ponosan sam i velika mi je èast bila susresti se oèi u oèi s Papom. Imao sam osjeæaj da se grlim s èovjekom s kojim se poznajem, što bi se ono reklo 'sto godina'.

Izvor: Isusovci.hr

Ovogodišnja Završnica katolièke malonogometne lige održat æe se od 31. svibnja do 1. lipnja 2013. u Šibenskoj biskupiji.
Organizator dogaðaja je Ured HBK za mlade, Povjerenstvo za pastoral mladih Šibenske biskupije uz koordinaciju don Tune Joziæa, voditelja katolièke malonogometne lige Šibenske biskupije.

Ove godine u završnici æe sudjelovati 15 biskupija:

Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija, Mostarsko-duvanjska biskupija, Vrhbosanska nadbiskupija, Splitsko-makarska nadbiskupija, Zagrebaèka nadbiskupija, Kotorska biskupija, Dubrovaèka biskupija, Požeška biskupija, Poreèka i pulska biskupija, Zadarska nadbiskupija i Rijeèka nadbiskupija.

Ured HBK za mlade

Dragi roditelji,

u srijedu, 10.4.2013 u 16:30 održat æe se sastanak grupe podrške za roditelje u centru udruge Krijesnica, Deželiæeva 50 na temu:

„Podrška bolesnom djetetu i ostalim èlanovima obitelji“

Sastanak vodi dr.sc. Marina Grubiæ, bolnièki psiholog KBC-a Rebro.
Veselimo se vašem dolasku!

1. mjesto: SV. NIKOLA BISKUP
2. mjesto: Sv. Ivan apostol i evanðelist
3. mjesto: Sv. Mati Slobode
4. mjesto: Sv. Marko Križevèanin

Èestitamo! :)

Finalna utakmica:
Sv. Marko Križevèanin 1 - Sv. Marko Križevèanin 3 završila je 3:9

Utakmica za 3. MJESTO:
Don Bosco - Sv. Marko Križevèanin 2 8:4

Na kraju poredak je
1. Sv. Marko Križevèanin 3
2. Sv. Marko Križevèanin 1
3. Don Bosco
4. Sv. Marko Križevèanin 2

Èestitamo svim klincima na prikazanom odliènom nogometu :)

U organizaciji Odbora HBK za mlade i Hrvatskog katolièkog radija u KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu u nedjelju 7. travnja održan je 32. Uskrs fest. Visoki pokrovitelj festivala bila je HBK.
Otvarajuæi Uskrs fest, predsjednik Odbor za mlade HBK zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski podsjetio je da se na Bijelu nedjelju veæ više od trideset godina održava to festivalsko okupljanje kako bi se slavio Krist uskrsli. Istaknuo je kako je festival zapoèeo u skromnim uvjetima te nitko nije oèekivao da æe nadživjeti države, sustave.
Evo nas ovdje u ovoj prepunoj dvorani. To je samo znak da ono što slavimo, a to je Krist uskrsli, vjera naša prelazi granice, prelazi stoljeæa prepreke, pa èak i samu smrt, rekao je biskup Gorski, te se osvrnuo na evanðelje o nevjernom Tomi.
Mi danas ne vidimo Isusa na takav naèin da ga možemo opipati, ali imamo Crkvu, to je njegovo mistièno tijelo, tu možemo dotaæi Njegove rane, tu na tijelu Crkve koja je nekada ranjena i našim slabostima. Tu možemo dotaæi rane na svojem bližnjem, susjedu, na onome s kojim dijelimo krov ili kruh kad je ranjen u duši ili tijelu. To je živi Krist. Vi ste živi Krist, to je najbolji dokaz snage vjere koja može sve pobijediti. Stoga neka ta snaga vjere koja nas okuplja, Krist i kroz glazbu odjekne u ovoj dvorani, rekao je biskup Gorski otvarajuæi Uskrs fest.
Festivalu je nazoèio i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico koji je prisutnima prenio poruku Svetoga Oca u kojoj stoji „Dragi mi je da se u Zagrebu slavi 32. festival moderne sakralne glazbe Uskrs fest. Radujem se zajedno s organizatorima i želim da i ovaj festival donese mnoge dobre plodove za hrvatsku mladež osobito kao priprava za slavlje Dana mladih u Rio de Janeiru". U toj prigodi nuncij D'Errico je istaknuo, kako je više od trideset godina u službi Svete Stolice, te je po svijetu sudjelovao na raznim dogaðajima o slavlju Uskrsa. No uvjeren je da æe ovu veèer teško zaboraviti.

Prvu skladbu u natjecateljskom dijelu „Evo mene dolazim" izveo je VIS Risus iz Požege. Slijedile su skladbe „Taj trenutak" (Sliryc 33 feat Christina, Dugo Selo), „Kruh života" (Zvonimir Kaliæ, Vrpolje), „Kap Tvoje ljubavi" (Sperantes, Split), „Mom Kralju" (VIS Izidor, Split), „Slavim Te" (VS Trinity, Æepin), „Pronaðena i ljubljena" (Marijana Zovko, Lupheim, Njemaèka), „Èuda" (Sonja Agata Bišæan, Zagreb), „Siguran" (Zakon Neba, Dugo Selo), „Disati Život" (Damir Topiæ i klapa Levanda, Zagreb), „Psalam 25" (Barka, Velika Mlaka), „Križ svoj zovem pobjedom (Aledory, Rijeka), „Bog moj i moje sve (Davor Terziæ i Kap, Rovinj), „Putem povjerenja" (Proroci, Subotica), „Možeš nebo dotaæ" (Apostoli mira, Maðarevo), „Predaj se" (Otkrivenje, Zagreb), „Sutra" (Jeshua, Zagreb), „U srcu Tvom skrivenom" (Ivo Šeparoviæ i zbor mladih iz Granešine, Zagreb), „Dodir ljubavi" (Kefa, Zagreb), „Hvala Ti što sam stvoren tako èudesno" (Antonio Tkalec, Varaždin) i „Kad nebo doðe po mene" (Klapa Grobnik, Èavle).
Struèni žiri u sastavu Martina Tomèiæ, Ante Gelo, Želimir Papogredac, Tanja Popec, Grgur Sesar, vlè. Robert Šreter i vlè. Gabrijel Jagarinec je prvu nagradu, s 63 glasa dodijelio skladbi „Možeš nebo dotaæ" u izvoðenju Apostola mira. Drugo mjesto s 57 glasova osvojila je skladba „Sutra" u izvoðenju skupine Jeshua, a treæu nagradu s 39 bodova skladba „Kad nebo doðe po mene" u izvoðenju Klape Grobnik. Nagrade je uruèio biskup Mijo Gorski.

U revijalnom dijelu nastupila je Lidija Delhusa Domniku koja je u pratnji djece Sare, Bernarda i Edija izvela skladbu „Nemoj me ubit majko" za koju je dobila nagradu prije trideset godina. Takoðer je nastupila i skupina „Novo nebo" iz Zenice koja je na Uskrs festu nastupila èetiri puta, a u ovoj prigodi izveli su skladbu „Gospodin dolazi". U povodu trideset godina postojanja, u revijalnom dijelu nastupila je i skupina Kefa sa skladbom „Idi i reci". Priznanja izvoðaèima u revijalnom dijelu uruèio je izvršni direktor Uskrs festa vlè. Saša Ilièiæ.
Voditelji festivala bili su Melita Hrengek i Marin Periš, a skladbe su izvoðene uz pratnju festivalskog orkestra pod ravnanjem Tonija Eteroviæa.

Snimku Uskrs festa 2013 možete pogledati u nedjelju, 14. travnja u 12.00 sati na drugom programu Hrvatske televizije.

U Križevcima æe u subotu 27. travnja 2013. biti održan 2. susret hrvatskoga djeèjega duhovnoga stvaralaštva “Stjepan Kranjèiæ”.

Sveèanost æe u Križevcima zapoèeti u 10 sati u Koncertnoj dvorani Glazbene škole Alberta Štrige otvorenjem izložbe “Anðeli u nama” s radovima najuspjelijih likovnih radova pristiglih na natjeèaj. Nakon toga æe od 10.30 sati u velikoj dvorani Hrvatskoga doma uslijediti javna izvedba najuspjelijih književnih radova, predstavljanje zbornika „Izvor nade“ te dodjela nagrada. Od 13.30 sati profesori Nada Babiæ i Zoran Homen u Osnovnoj æe školi Ljudevita Modeca održati okrugli stol „Kršæanske vrednote u djeèjem stvaralaštvu“, a od 14.30 sati planira se turistièki obilazak Križevaca.

Susret hrvatskoga djeèjega duhovnoga stvaralaštva “Stjepan Kranjèiæ” jedini je natjeèaj i susret za djeèje duhovno književno i likovno stvaralaštvo na nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj za djecu osnovnih škola. Nazvan je prema križevaèkom župniku na glasu svetosti Stjepanu Kranjèiæu koji je i sâm pisao književne radove katolièke tematike. Organizatori su raspisali natjeèaj na krilima uspješnoga natjeèaja i književnoga susreta za duhovnu književnost na nacionalnoj razini za odrasle - Susreta hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjèiæ“ koji æe se ove godine u Križevcima održati peti put.

Djeèjim susretom „Stjepan Kranjèiæ“ želi se potaknuti stvaranje suvremenih djeèjih duhovnih književnih (poezija, proza, igrokazi) i likovnih radova protkanih kršæanskim vrednotama. Organizatori su predložili da tema radova drugoga natjeèaja bude vjera.

Na natjeèaj je pristiglo 218 književnih te 95 likovnih radova iz 68 škola s podruèja cijele Republike Hrvatske. Na književni natjeèaj javio se 181 uèenik iz 54 škole te 33 uèenika koji su se na natjeèaj javili samostalno. Natjeèaj je obuhvaæao tri žanra (poezija, proza, igrokaz) te je pristiglo 109 pjesama, 96 proznih radova i 13 igrokaza. Na likovni natjeèaj javilo se 86 uèenika iz 30 škola te 9 uèenika koji su se na natjeèaj javili samostalno.

Galerija “Laudato” nagradit æe uèenike najuspjelijih radova za likovno stvaralaštvo te njihove mentore.

Izvor: Laudato/

„Bitno je da se vidi da ovo poslanje dolazi od Gospodina. Mi nismo ljudi koji smo heroji, koji smo jaki, pa smo se odazvali. Nego smo tu najprije iz zahvalnosti prema Bogu“ kaže sveæenik Juan Emanuel Castro Ernandez (39), koji s obiteljima djeluje u Missio ad Gentes u Kumanovu u Makedoniji. Taj sveæenik u svojoj osobnosti spaja vedrinu i ozbiljnost i rado je pristao, zapravo blagoslovio želju da Vama, poštovani èitatelji, konkretno predstavimo jednu od karizmi Crkve u suvremenom svijetu, po djelovanju obitelji koje su ostavile svoja trajna prebivališta i radna mjesta i otišle u poslanje podizati Kristovu Crkvu. „Ako gledate naš život, Gospodin nas je otkupio, spasio i zato nas 'tjera' da navijestimo drugima da Bog postoji, da je ljubav. On ljubi èovjeka. Mi smo to iskusili u svom životu i zato smo se odazvali ovom poslanju. Ne kao heroji, kao ljudi koji žele obratiti Kumanovo ili Makedoniju. Nego kao dio poslanja, kao što Krist kaže apostolima, 'Kad budete èinili ono što trebate uèiniti, recite, sluge smo beskorisne'. Tako smo mi u ovom poslanju sluge s kojima se Gospodin služi da može navijestiti svoju ljubav i da ljudi mogu upoznati Njega“ kaže vlè. Juan.

Da se Crkva opet raða

Vlè. Juan, rodom iz Kolumbije, sveæenik je šest i pol godina. U Makedoniji je dvije godine. Studirao je u Misijskom sjemeništu Redemptoris Mater u Puli. Dio formacije u tom sjemeništu je misionarski. Nakon pete godine studija u sjemeništu, kao bogoslovi idu u misiju, jednu ili dvije godine, bilo gdje, gdje ih Crkva šalje. „Mi smo biskupijski sveæenici, ali imamo i misionarski žar, misionarsku želju. Pripadam Poreèko-pulskoj biskupiji. Nakon èetiri godine službe župnog vikara u Poreèu, biskup mi je dozvolio da mogu iæi u poslanje, u misiju. Bio sam u Italiji na jednoj konvineciji s Kikom Arquellom kad sam bio poslan u Kumanovo, u misiju Ad Gentes“ kaže vlè. Juan. Postoji puno mjesta gdje Crkva nema ili je izgubila svoje djelovanje, gdje nema dovoljno katolika, pa se tu rodila Missio Ad Gentes. To je implantacija Ecclesia, na latinskom, a znaèi, usaðivati Crkvu. „Tamo gdje Crkve nema, dolazi ovo poslanje. Jedan sveæenik s obiteljima, bogoslovima i sestrama koje pomažu, tako da se Crkva opet raða. Prije svega, s našim svjedoèanstvom. Poziv mene sveæenika i tih obitelji u poslanju je vezan uz Neokatekumenski put. Bez toga se ne može razumjeti ovo poslanje. Ovo poslanje znaèi svjedoèiti za Krista našim životom. Krist je rekao apostolima 'Ljubite se kao što sam ja ljubio vas i budite jedno. Kao što smo Otac i ja jedno, da budete jedno. Ljubite se meðusobno, da ljudi koji vide vaša djela, mogu prepoznati da ste vi moji uèenici'. O tome se radi. Da smo mi tu zajednica ljudi koji se ljube, u dimenziji križa. Kao što je Krist ljubio apostole i pokazivao tu ljubav. To su znakovi koji danas mogu èovjeka privuæi k vjeri“ kaže vlè. Juan.

Novi poèetak nakon 50 godina

U Kumanovu su veæina stanovnika pravoslavni, muslimani, Romi. Nema vjere. „Treba dati znakove vjere. Koji su to znakovi vjere? Ljubav u dimenziji križa i jedinstvo. Mi smo mala zajednica koja živi Neokatekumenski put i pomalo postajemo znak za ljude. Ne èinimo neke ogromne stvari, nego tu živimo naš kršæanski život. Ako ljudi vide da smo zajednica ljudi koja se uistinu ljubi, iako smo razlièiti. Ja sam iz Kolumbije, Fabrizio Vitorrio, bogoslov osme godine u sjemeništu Redemptoris Mater je iz Rima, obitelji su iz Zadra, Zagreba, dolaze mladiæi iz sjemeništa iz Pule a iz razlièith su mjesta porijeklom - ako Gospodin daje da se mi možemo ljubiti i biti jedno tijelo, Crkva kao znak, to æe privuæi ljude k vjeri. Vidimo da se ljudi pitaju 'Zašto ste došli, zašto si ti kao sveæenik napustio Poreè, lijepo mjesto, da bi došao u Kumanovo? Nema ništa, nemaš plaæu'. To je poziv od Gospodina. Nismo mi heroji, to je poziv i dar od Gospodina kojeg nam je dao preko Puta“ kaže vlè. Juan. Osjeæa li nekad pustinju u takvom življenju? „Vidim da je to poslanje prije svega pomoæ meni kao sveæeniku. Poreè gdje sam bio župni vikar je velika župa. Tu sam imao puno posla, mise, vjeronauk, puno toga, skoro svaki dan sprovode. Ali u tolikom aktivizmu malo sam izgubio vezu s Gospodinom, s Kristom. Ovdje, iako izgleda da je pustinja, da nemam puno za raditi, duhovni život je bogatiji. Imam više vremena moliti, da mogu meditirati, moliti se pred Svetohraništem. To mi daje snage za ovo poslanje. Bez toga, bez te intimnosti s Kristom, ne bih ja ni itko od nas mogao biti tu. Vidimo da nam Krist pomaže. Daje nam snage za ovo poslanje. Krist vodi dalje poslanje kako On hoæe. To je poslanje prije svega pomoæ za nas. Iako sam i prije u župi molio, ali to je postalo malo rutinski. I ja sveæenik, kao èovjek griješim. I onda, ako nisam s Kristom, ako ne tražim od Gospodina snage i milosti, èinit æu drugo“ kaže vlè. Juan. Na nedjeljnoj misi koju predslavi u kapeli u Kumanovu okupe se ljudi meðu kojima su neki Hrvati, neki su Makedonci, puno ih je iz miješanih brakova, djeca roditelja èiji su otac ili majka bili katolici. „Kad su èuli da smo mi tu, javili su se i dolaze na misu nedjeljom u 11,00 sati. Katolièka Crkva u Kumanovu tu nije bila prisutna pedeset godina. Prije pedeset godina tu bi jedanput mjeseèno dolazio služiti župnik iz katedrale iz Skoplja. Pedeset godina ništa nije bilo. Mi smo došli zapoèeti ispoèetka“ kaže vlè. Juan.

„Ne smije biti nikakav problem da vas odbacuju jer ste katolici!“

Kako je odreðeno da sveæenik i obitelji doðu baš u Kumanovo? „To je otajstvo. Mi tu nismo došli sami svojom voljom, nego to je poziv koji se èini konkretno preko biskupa, biskup mora prihvatiti. Bez biskupa nema ništa, nema ovog poslanja. Odgovorni Neokatekumenskog puta su došli razgovarati s biskupom i tražili su mjesto gdje bi moglo moæi poèeti takvo poslanje. Onda je biskup rekao 'Kumanovo'. Jer upoznao je neke ljude iz Kumanova koji su poèeli iæi kod njega u Skoplje, tražili su primanje sakramenata, krštenje, prièest, vjenèanje. Imao je u vidu ovaj grad i zato je nas poslao u Kumanovo“ kaže vlè. Juan. Nikad kao katolici nisu imali problema s civilnim vlastima niti ih je itko odbio. „Èak sam bio kod gradonaèelnika Kumanova koji je rekao da ne smije biti problem zbog vjere. Rekao je, 'Ako bude bilo koji problem zbog religije, mi æemo odmah intervenirati, jer ne smije biti nikakav problem da vas odbacuju zato što ste katolici'. Bog prati, to sigurno. Mi smo sigurni u to da Bog prati. On ide pred nama i otvara puteve da se može ispuniti Njegova volju i da ova misija ide dalje“ kaže vlè. Juan.

Kapela sv. Ivana Krstitelja

Kapela u kojoj se okupljaju na bogoslužje i susrete nekad je bio prostor tvornice cipela. Lijepa simbolika za Božje pješake koji u Njegovim cipelama Providnosti i blagoslova sad podižu Crkvu. Taj su prostor zalaganjem i vlastitim radom u dostojanstveni bogoslužni prostor uredile obitelji u poslanju. „Tražili smo stan za mene i bogoslove. Pa smo mislili, ako bismo mogli doæi do prostora u kojem bismo uredili kapelicu, da poèinjemo s liturgijom. I Bog je providio baš tu kuæu. Tražili smo oko dva tjedna. Najprije smo mislili da bude odvojeno, kuæa u kojoj živimo, a druga za kapelu. Ali, Gospodin je providio sve u toj kuæici gdje smo sada. I onda smo sve uredili, nièega nije bilo. Gospodin je stvarno proviðao, preko ljudi iz Skoplja, puno ljudi nam je pomoglo. Dali su nam namještaj, znali su da smo došli bez ièega“ zahvalno æe vlè. Juan. Kapela je posveæena sv. Ivanu Krstitelju. „Kad smo došli, sa mnom su došla dva bogoslova, Ivan Èapalija iz Zagreba i Ivan Mladineo iz Splita. Sad su u sjemeništima u Firenzi i Rimu. Obojica su se zvali Ivan, a ja sam Juan, takoðer znaèi Ivan. Kad je skopski biskup Kiro Stojanov vidio da smo tri Ivana koji tu živimo, rekao je: 'Nema se što misliti, kapelu æemo posvetiti sv. Ivanu Krstitelju'. Biskup radosno prihvaæa naše pozive, pohodi nas, imamo veliku podršku od njega“ kaže vlè. Juan.

Crkva – majka koja me ljubi

Sveæenici misije Ad Gentes i obitelji u poslanju imaju i susret s papom. „Dio poslanja je da tu gdje smo došli pokazujemo da to nije poslanje koje dolazi od nas nego od cijele Crkve. Papa nas je poslao! Imao sam veliku milost da sam osobno bio kod pape Benedikta XVI. i u sijeènju 2010. g. primio sam križ poslanja baš od pape. Mi smo misionari na raspolaganju bilo gdje. Imamo konvivencije dva puta godišnje u Italiji s inicijatorima Neokatekumenskg puta koji su odgovorni za ovo poslanje. Postoje i dekreti koje su potpisali biskup i inicijatori Neokatekumenskog puta: Kiko Arguello, Carmen Hernadez i padre Mario Pezzi. Oni su potpisali dekrete i odgovorni su za nas. Ako Kiko vidi da je sutra potreba na drugom mjestu poslati me, može me poslati, a ovdje æe poslati drugog sveæenika. S tim ugovorom on je postao odgovaran da æe tu poslati drugog sveæenika i druge obitelji. Jer nitko nije siguran u ovom poslanju. Mi smo slobodni. Možemo se vratiti kad god želimo. Ako netko uðe u neku krizu, ima neke poteškoæe i mora se vratiti kuæi, onda æe Kiko poslati druge obitelji ili sveæenika, da to poslanje uvijek bude tu prisutno“ kaže vlè. Juan. Istièe kako cijeli svijet ima potrebu navještanja evanðelja. Svugdje se vidi kriza vjere, i kod ljudi koji se nazivaju katolicima. Poslanje koje èinimo tu je poslanje cijelog svijeta. U svim dokumentima Crkve govori se o Novoj evangelizaciji, o tome da je svugdje potrebno evangelizirati. Europa, Amerika, Afrika, svi su kontinenti potrebni evangelizacije. Èovjek je zbog sekularizma izgubio vjeru. Hvala Bogu da nadahnjuje karizme u Crkvi da se može evangelizirati“ kaže vlè. Juan i zakljuèuje: „Za mene je Crkva majka koja me ljubi. U Crkvi sam otkrio Božju ljubav. Bog mi je preko Crkve spasio život. Obnovio me i dao novi žiot. Bez Crkve èovjek teško može živjeti. Budimo budni u išèekivanju Krista. Ne da se bojimo Kristovog dolaska, nego da ga išèekujemo. Da otvorimo srce i naš život, da Krist može uæi. On dolazi da nas ispuni radošæu, ljubavlju i mirom. To je najbolje za svakog èovjeka. To svima želim, koji æe èitati tekstove o nama. Da mogu primiti Krista, da otvore svoja vrata širom Kristu, kako je to rekao i papa Ivan Pavao II. - Kristu koji æe doæi, uæi i dati radost i ljubav“.

Autor: Ines Grbiæ

Izvor: Laudato.hr

U Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu nedavno je održan susret na kojem su sudjelovali mons. Alessandro d'Ericco, apostolski nuncij u Hrvatskoj kao domaæin i organizator susreta, gradonaèelnik grada Zagreba, gospodin Milan Bandiæ sa svojim suradnicima i don Pejo Orkiæ, provincijal Hrvatske salezijanske provincije sa svojim suradnicima. Napravljeni su prvi koraci za izgradnju osnovne i srednje tehnièke škole u Zagrebu èiji bi osnivaèi i upravitelji bili salezijanci. Èuvši ideju salezijanaca o gradnji škola gradonaèelnik je pokazao spremnost i naglasio da obrazovanje i odgoj mladih imaju prednost pred infrastrukturnim projektima, te obeæao pomoæ oko rješavanja svih imovinskopravnih i administrativnih pitanja vezano za teren gdje bi se gradile škole.

Prigodom nedavnog boravka relikvija Svetog Ivana Bosca u Hrvatskoj, apostolski nuncij salezijancima je govorio o pozitivnim iskustvima djelovanja salezijanskih škola koje je posjetio u svijetu. Mons. D'Errico dodao je kako ima san da salezijanska družba otvori školu u Zagrebu. Hrvatski salezijanci koji uspješno vode srednje škole u Rijeci i Žepèu (BiH) imali su veæ mnogo upita roditelja o otvaranju škole u Zagrebu. Salezijanci, èija je karizma briga za djecu i mlade, u svijetu svoje poslanje vrše kroz mnoge odgojno-obrazovne ustanove, dok su u Hrvatskoj zbog mnogih razloga bili ogranièeni samo na rad u župama. Svjesni svoga poziva i poslanja, salezijanci u Hrvatskoj osjeæaju odgovornost u ovom gradu i žele dati svoj doprinos odgoju mladih, pomažuæi im da odrastaju u zdravoj sredini te kao pošteni graðani i dobri kršæani, kako je govorio Don Bosco, odgovorno prihvate svoje mjesto u društvu.
Projekt izgradnje škole, iako u zaèetku, ima veæ zainteresirane donatore koji bi pomogli gradnju.


Ured HBK za mlade

Na tragu prošlogodišnje inicijative Misije u gradovima u sklopu koje su mladi iz svih dijelova naše Nadbiskupije hodoèastili u zagrebaèku katedralu tijekom pet korizmenih nedjelja, a povodom Godine vjere u koju smo zakoraèili u listopadu 2012., ove godine želimo okupiti sve mlade naše Nadbiskupije na zajednièkom hodoèašæu u zagrebaèku prvostolnicu.

Hodoèašæe æe se održati u nedjelju, 21. travnja, a euharistijsko slavlje u 18 sati predvodit æe uzoriti kardinal Josip Bozaniæ, nadbiskup zagrebaèki.

Pozivamo vas da se odazovete na ovaj susret kako bi toga dana naša zagrebaèka prvostolnica bila ispunjena mladošæu i radošæu iz svih krajeva naše Nadbiskupije u zajednièkom svjedoèenju vjere.

Neka vam poseban poticaj za ovo hodoèašæe bude Godina vjere u kojoj se nalazimo, a u kojoj smo posebno pozvani promišljati o otajstvima svoje vjere te hodoèastiti na sveta mjesta.

Bogoslovno sjemenište u Ðakovu i ove godine, u subotu, 6. travnja organizira jednodnevni susret za mladiæe koji razmišljaju o duhovnom (sveæenièkom ili redovnièkom) pozivu. Na susret su pozvani mladiæi koji su pri kraju srednjoškolskog školovanja, studenti ili oni koji veæ rade, a oèitovali su želju za sveæenièkim ili redovnièkim pozivom. Susret æe zapoèeti u Bogoslovnomo sjemeništu u 9.30 sati uvodnom molitvom, pozdravom i katehezom. U 11 sati predviðena je misa, a potom ruèak i moguænost razgovora s odgojiteljima Bogoslovnog sjemeništa. U 14.30 bogoslovi æe predstaviti život u sjemeništu, a potom æe iznijeti i svoje iskustvo poziva.

UREDNIK: Tanja Baran
AUTOR: Tanja Baran
EMITIRA SE: Petak, 05.04.2013 18:05
Što se novoga o papi Franje može saznati iz njegove prve cjelovite biografije koju je objavila nakladnièka kuæa "Verbum" iz Splita? Godišnjica smrti Ivana Pavla II. obilježena je u cijelome katolièkom svijetu - možemo li uskoro oèekivati proglašenje Ivana Pavla II. svetim? Predstavljamo knjigu omiljenog pastira šibenske crkve pokojnog biskupa Sreæka Badurine "Stopama pastira". Što je Uskrs u životu vjernika? - otkriva nam teolog iz Beèa Ivo Baotiæ, autor niza izdanja o vazmenom otajstvu. Najavljujemo i državno natjecanje iz vjeronauka u Dubrovniku te festival "Uskrs-fest" u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

Emisiju su uredile Blaženka Janèiæ i Tanja Baran.

Rim - Povjerenstvo Požeške biskupije za hodoèasnièki pastoral organiziralo je od 1. do 5. travnja hodoèašæe u Loreto. Biskup Antun Škvorèeviæ slavio je s hodoèasnicima 2. travnja misu u loretskoj bazilici, a potom je 3. travnja u pratnji kancelara Gorana Lukiæa posjetio Rim i bio nazoèan na opæoj audijenciji s papom Franjom. U susretu sa Svetim Ocem biskup je rekao da dolazi iz Hrvatske, iz Biskupije koju je prije 16 godina utemeljio bl. Ivan Pavao II., kako je želio prigodom osme obljetnice Blaženikove smrti pomoliti se na njegovu grobu te novoizabranom nasljedniku sv. Petra prenijeti pozdrave hodoèasnika i drugih vjernika svoje Biskupije, posvjedoèiti da su mu zemljopisno a još više srcem blizu, da za njega mole, što su posebno uèinili dan ranije u Loretu te je zamolio za Požešku biskupiju poseban apostolski Blagoslov.
Papa Franjo se nasmiješio na spomen Hrvatske i rekao da se u Argentini susretao s Hrvatima, istaknuvši da je jednoga njihova sveæenika imao za ispovjednika. Zanimao se za život Biskupije te rekao da rado udjeljuje svoj apostolski blagoslov svima onima koji su povjereni biskupovoj pastirskoj brizi. Biskup Škvorèeviæ je izrazio uvjerenje Svetom Ocu da je po svom ispovjedniku duhovno postao još bliži Hrvatima te da i u tome vidi odreðeni znak povezanosti.

Izvor: Ured HBK za mlade

SKUPINA A
1. Sv. Marko Križevèanin
2. Marija Kraljica Apostola
3. Sv. Ivan apostol i evanðelist 1
4. Sv. Nikola Biskup

SKUPINA B
1. Svi Sveti
2. Sv. Ana
3. Marija Pomoænica
4. Sv. Ivan 2- Gimka

SKUPINA C
1. Uznesenje BDM
2. Sv. Mati Slobode
3. Sv. Križ

SATNICA
9.00 sati: C1-C3
9.40 sati: C2-C1
10.20 sati: C3-C2
13.00: A1-A4
13.40: A2-A3
14.20: A1- A3
15.00: A2-A4
15.40: A3-A4
16.20: A1-A2
17.00: B1-B4
17.40: B2-B3
18.20: B1- B3
19.00: B2-B4
19.40: B3-B4
20.20: B1-B2

Molimo da se dolazi na vrijeme, što znaèi barem 15 minuta prije poèetka utakmice! Takoðer ekipe koje nisu uplatile kotizaciju, to moraju izvršiti prije utakmice, da bi stekli pravo odigravanja turnira.

Cijeli turnir se igra na Zagrebaèkom velesajmu, paviljon 1 u NOGOMETNOM CENTRU ŠALATA, na najmodernijoj futsal podlozi, kako smo i najavili.
LINK NA KARTU NC ŠALATA: http://goo.gl/maps/60iOy

SRETNO SVIMA! :)

U emisiji Sacro ritam Hrvatskoga katolièkog radija u èetvrtak 7. ožujka izvuèen je redoslijed nastupa na Uskrs festu 2013. Redoslijed nastupanja izvoðaèa koji su odabrani od strane struène tekstualne i glazbene komisije, objavili su ovogodišnji voditelji festivala: Melita Hrengek i Marin Periš.


Redoslijed je sljedeæi:

01. Evo mene dolazim - VIS Risus
02. Taj trenutak - Sliryc 33 feat Christina
03. Kruh života - Zvonimir Kaliæ
04. Kap Tvoje ljubavi – Sperantes
05. Mom Kralju - VIS Izidor
06. Slavim Te - VS Trinity
07. Pronaðena i ljubljena - Marijana Zovko
08. Èuda - Sonja Agata Bišæan
09. Siguran - Zakon Neba
10. Disati Život - Damir Topiæ i klapa Levanda
11. Psalam 25 – Barka
12. Križ svoj zovem pobjedom – Aledory
13. Bog moj i moje sve – Davor Terziæ i Kap
14. Putem povjerenja – Proroci
15. Možeš nebo dotaæi - Apostoli mira
16. Predaj se – Otkrivenje
17. Sutra – Jeshua
18. U srcu Tvom skriven - Ivo Šeparoviæ
19. Dodir ljubavi - Kefa
20. Hvala Ti što sam stvoren tako èudesno - Antonio Tkalec
21. Kad nebo doðe po mene - Klapa Grobnik

Ovogodišnji, tridesetèetvrti Uskrs fest, održat æe se u KD Vatroslav Lisinski u nedjelju 7. travnja s poèetkom u 19 sati.

Uskrs fest 2013.
Tonske probe petak 05. IV. 2013.
Velika dvorana meðubiskupijskog sjemeništa na Šalati (Voæarska 106, Zagreb)

12:00 – postavka i proba orkestra
15:00 – (08) Sonja Agata Bišæan – Èuda
15:15 – (02) Sliryc 33 feat Christina - Taj trenutak
15:30 – (16) Otkrivenje - Predaj se
15:45 – (15) Apostoli mira – Možeš nebo dotaæi
16:00 – (10) Damir Topiæ i klapa Levanda – Disati Život
16:15 – (11) Zbor Barka – Psalam 25
16:30 – (09) Zakon neba – Siguran
16:45 – kraj probi

Tonske probe subota 06. IV. 2013.
Velika dvorana meðubiskupijskog sjemeništa na Šalati (Voæarska 106, Zagreb)

10:30 – okupljanje i proba banda
12:00 – (23) Novo nebo (Zenica) – Gospodin dolazi (bez izvoðaèa)
12:10 – (19 + 24) Kefa - Dodir ljubavi
12:30 – (07) Marijana Zovko - Pronaðena i ljubljena
12:45 – (17) Jeshua – Sutra (Matija Zeèeviæ 099 2109373)
13:00 – (14) Proroci - Putem povjerenja
13:15 – (03) Zvonimir Kaliæ - Kruh života
13:30 – (18) Ivo Šeparoviæ – U srcu Tvom skriven
13:45 – (13) Davor Terziæ & Metanoia – Bog moj i sve moje
14:00 – (20) Antonio Tkalec - Hvala Ti što sam stvoren
14:15 – (01) VIS Risus – Evo me dolazim
14:30 – (06) VIS Trinity – Slavim Te
14:45 – (04) Sperantes – Kapa tvoje ljubavi
15:00 – (05) VIS Izidor - Mom Kralju
15:15 – (12) Aledory – Križ svoj zovem pobjedom
15:30 – (21) Klapa Grobnik - Kad nebo doðe po mene
15:45 – (22) Lidija Delhusa Domniku – Nemoj me ubit majko (revijalni dio)
16:00 - kraj probi

U sjemenište doæi najmanje 30 minuta prije predviðenog termina probe.

Uskrs fest 2013.
Radni redoslijed tonskih proba 7. travnja u KD Lisinski
Vrijeme. Izvoðaè i naziv pjesme

11,00 Tonska postavka
12,30 Tonska proba benda
13,00 Kefa - Dodir ljubavi + Idi i reci (revijalni)
13,20 Klapa Grobnik - Kad nebo doðe po mene
13,30 Antonio Tkalec - Hvala Ti što sam stvoren tako èud.
13,40 Jeshua – Sutra
13,50 Otkrivenje - Predaj se
14,00 Apostoli mira - Možeš nebo dotaæi
14,10 Proroci - Putem povjerenja
14,20 Davor Terziæ i Metanoia - Bog moj i moje sve
14,30 Aledory - Križ svoj zovem pobjedom
14,40 Barka - Psalam 25
14,50 Damir Topiæ i klapa Levanda - Disati Život
15,00 Zakon Neba – Siguran
15,10 Sonja Agata Bišæan – Èuda
15,20 Marijana Zovko – Pronaðena i ljubljena
15,30 VIS Trinity - Slavim Te
15,40 VIS Izidor - Mom Kralju
15,50 Sperantes - Kap Tvoje ljubavi
16,00 Zvonimir Kaliæ - Kruh života
16,10 Sliryc 33 feat Christina - Taj trenutak
16,20 Ivo Šeparoviæ - U srcu Tvom skriven
16,30 Lidija Delhusa Domniku – Nemoj me ubit majko (revijalni)
16,40 Novo Nebo (Zenica) – Gospodin dolazi (revijalni)
16,50 VIS Risus - Evo mene dolazim
17,00 Proba voditelja - Melita Hrengek i Marin Periš
17.05 Kraj tonskih proba

Organizacijski odbor Uskrs festa 2013.

Zadar ove godine oèekuje oko pola milijuna putnika jer æe 2013. biti povezan s èetrdesetak gradova dilejm Europe.

Prošle godine broj putnika bio je 375 000.

Zadarska zraèna luka je otvorila predsezonu letovima jednog od najjeftinijih avioprijevoznika u Europi, Ryanaira, koji æe u Zadru imati 54. bazu u Europi.

Uz najavu povezivanja Zadra sa Rusijom, ovom gradu na jugu Hrvatske se nudi moguænost produženja turistièke sezone.
U travnju Ryanair je otvorio bazu u Hrvatskoj, a svake veèeri avion ove kompanije, vrijedan 70 miliona dolara, nakon letova po Starom kontinentu vraæa se u matiènu bazu.

Kako kaže Katica Pupiæ-Bakraè, direktorica Zraène luke Zadar, 30 èlanova posade i 10 èlanova njihovog osoblja æe živjeti u Zadru sedam mjeseci.

Mogle bi im se pridružiti ruske posade, ako Zadar postane centar za tamošnje avioprijevoznike u Hrvatskoj. Dok se to ne dogodi, od lipnja do se rujna Zadar æe se povezati sa zraènim lukama europskog istoka.

„Postavljen je zrakoplov iz Moskve, Sibirija 7, prvi put u povijesti imati æemo redovnu liniju sa Rusijom, novost je zrakoplov iz Minska, Bjelorusije“, navela je Pupiæ-Bakraè.

Šira pista

Prošle godine zadarska zraèna luka je imala promet od 375.000 putnika. Ove godine namjerava premašiti brojku od 500.000 putnika, jer æe zraèna luka biti povezana s oko 40 europskih odredišta. Samo je Ryanair do kraja listpada aktivirao 16 linija.

Za novi iskorak zraène luke i prihvat veæih zrakoplova planira se širiti pista. Projekat je vrijedan 50 milijuna eura, a novac se oèekuje iz europskih fondova.

Kako kaže naš reporter, cesta koja je nekada spajala Zadar sa Zaleðem i Ravnim Kotarima sjekla je pistu, a na zahtjev Brisela zatvorena je.

Mještani ovog dijela Hrvatske i lokalne vlasti morali su prihvatiti stav Europske unije i nešto dužim putem voziti se do grada i obrnuto. Meðutim, taj problem nastoji se riješiti novcem, opet iz fondova Unije.

„Nije iskljuèeno da se jednog dana prokopa podvožnjak ispod piste“, kazao je Darko Kasap, zamjenik gradonaèelnika Zadra.

Produžiti sezonu

Do tada, namjerava se produžiti turistièka sezona u gradu na 10 mjeseci u godini. Plan je baziran na niskotarifnim aviokompanijama i gostima koje dovoze.

„To su najbolji vanpansionski potrošaèi, naša analize govore da troše 46 eura dnevno, što je izuzetno znaèajno“, tvrdi Kasap.

Turistièki radnici istièu primjer skandinavske putnièke agencije koja van sezonske špice prodaje direktne letove za Zadar.

Poveæanju broja noæenja doprinose i mali avioni, kojima je zadarski aerodrom odavno redovna baza tokom cijele godine.

Hvaljen Isus i Marija!

Nakon gotovo godinu dana od zadnjega broja pred tobom se nalaze Novosti Prostora Duha. U radosti izbora novoga pape Franje, isusovca, donosimo radosni i novosti vezane uz tehnièke promjene naše mrežne stranice. Svi vi koji redovito posjeæujete naše stranice primijetili ste da se dizajnom, ali i mnogim novim moguænostima stranica poprilièno razlikuje od onoga na što ste možda do nedavno navikli. Upravo zbog navedene èinjenice imali smo (i, nažalost, još uvijek imamo) povremenih problema s funkcioniranjem najnovije verzije stranice. Nadamo se, meðutim, i radimo na tome da tih problema bude što manje odnosno da ih u konaènici u potpunosti eliminiramo. One koji našu stranicu nisu veæ neko vrijeme posjetili potièemo da to uèine kako bi se upoznali s njezinim novim naèinom funkcioniranja. Svrha i cilj stranice Prostor Duha bio je, meðutim, i ostao nepromijenjen: potaknuti nas i pomoæi nam da molimo uz zaslone svojih osobnih raèunala, tableta, pametnih telefona i na taj naèin razvijati osobni, intimni, odnos sa svemoguæim Bogom u obavezama svakoga dana.

Radujemo se što podržavate i pratite Prostor Duha na društvenim mrežama. One nama, korisnicima mrežne stranice, omoguæuju bržu i neposredniju komunikaciju. Zahvaljujemo na vašim komentarima, prijedlozima kao i na dojavi informacija kada nešto na našoj stranici nije funkcioniralo kako je trebalo. U svemu tome mi, ekipa koja je angažirana na ovome projektu, vidimo brigu jednih za druge. Doista smo jedna velika molitvena obitelj.

Najveæi kršæanski blagdan, Uskrs, potièe nas na osobito promišljanje i preispitivanje kako živimo svoju vjeru u svakodnevici svojih obiteljskih, školskih, radnih i drugih obaveza. Promatramo Isusa kako strpljivo i ponizno nosi svoj križ. Ne samo da ga nosi, veæ pod njegovim teretom pada. Unatoè iscrpljenosti i boli koju proživljava tješi žene, tješi svoje uèenike – Isus i na križnome putu brine za druge.
Kako mi nosimo svoje križeve? Možemo li smoæi snage i ljubavi i odvratiti pozornost od naših žuljevitih ruku i rana i usmjeriti pogled k braæi i sestrama koji se ne mogu podiæi nakon pada pod svojim križevima, veæ ostaju priklješteni pod njihovom težinom. A danas je takvih mnogo: usamljenih, bolesnih, napuštenih, gladnih, onih koji su bez posla, onih koji rade, a ne primaju plaæu...

Možemo li dopustiti da nas ovaj Uskrs - molitva, euharistija - promijeni i da nekom bratu ili sestri, bliskom ili dalekom, budemo Šimuni Cirenci i barem malo olakšamo teret križa?

Marijana

Tko se brine za Prostor Duha?
Ekipa PD-a: Miroslav, Tvrtko,
Marijana i Višeslav

Mnogi od vas se mailom ili preko Facebooka, zahvaljuju osobama koje se brinu za ovu našu i vašu molitvenu stranicu. Znajte da nam je svaka pristigla poruka velika podrška i poticaj za daljni rad oko stranice. Jer, priznajemo, ponekad nije lako odvojiti od svog slobodnog vremena vrijeme za brigu oko Prostora Duha. Podsjeæam vas, ili upoznajem, s ljudima koji se trude da ovaj Prostor
nastavi biti prostor molitve, slobode i rasta - da ostane prostor Duha: Marijana, Višeslav, Miroslav i autor ovih redaka, Tvrtko. Èinjenica je da svatko od nas èetvero živi svoje pozive i obveze u èetiri razlièita grada (dvije države). Zbog te èinjenice pokušavamo se barem jednom godišnje susreti kao "ekipa PD-a", kako sami sebe zovemo. Taj
susret nam pomaže da se osvrnemo na proteklu godinu, uoèimo poteškoæe i izazove, razmjenimo ideje, eventualno isplaniramo iduæu godinu. Jedan od takvih susreta dogodio se prije nekoliko mjeseci u Samoboru. Fotografija koju vidite uz ovaj tekst nastala je na starom gradu nad Samoborom. Mi kao ekipa koja ureðuje PD trudimo se susresti barem jednom godišnje. Nadamo se da æe se dogoditi jednom i susret molitvene obitelji Prostora Duha - svih vas koji koristite ovu stranicu za svoju molitvu: da organiziramo susret, druženje ili molitvu svih nas zajedno. Evo - još jedna ideja koju æemo, nadam se, i ostvariti u buduænosti. Do tada, èujemo se u molitvi... Ä

Nove tehnièke moguænosti
Zasigurno ste veæ primijetili da stranica Prostor Duha veæ neko vrijeme ima novi izgled. Stranica je u potpunosti prilagoðena novim web tehnologijama. Koristi ideju koja se naziva responzivni dizajn, tj. prilagoðava se ureðaju koji netko koristi. Dodana je i moguænost slušanja meditativne glazbe koja se aktivira kada pokrenete molitvu za odreðeni dan.

No nedavno smo, u želji da vama koji molite još više omoguæimo ulazak u smirenost molitve, omoguæili podešavanje dodatnih postavki na samoj stranici. S desne strane ekrana na kojem èitate primijetit æete putem kojeg se možete prijaviti u sustav. Da bi to mogli napraviti prvo æete se morati registrirati. Nakon registracije prijavljujete se sa svojim korisnièkim imenom i zaporkom.

Koristeæi isti simbol pristupa se "korisnièkom panelu" s dodatnim moguænostima. Opcija background nudi moguænost da promijene slike u pozadini stranice. Ukoliko vam predložena brzina molitve ne odgovara, korištenjem opcije "fade speed" možete usporiti ili pak ubrzati molitvu (promjenu "slajdova"). Ukoliko želite promijeniti glazbenu podlogu koja prati meditaciju možete iskoristiti opciju musici odabrati. Konaèno, ukoliko je tekst molitve za vas premalen, isti možete poveæati korištenjem opcije "text size". Odabrane moguænosti ostaje pohranjene do sljedeæe promjene. Ipak da bi se pri svakoj molitvi one mogle i koristiti morate se uvijek prijaviti u sustav.

Nadamo se da æe ovo dodatne moguænosti doprinijeti da se još lakše opustite tijekom tih nekoliko minuta molitve te da u miru osluškujete što vam govori Božja rijeè.

Korištenje ovih dodanih postavki za sada nažalost nije dostupno na smartphone ureðajima. Radimo na tome. Ä

Duhovnost (pape Franje i) sv. Ignacija
Krenimo od središnje istine naše vjere. Po krštenju se izmeðu Boga i èovjeka stvara vjeèna povezanost: Duh Sveti postaje utemeljitelj povijesti jedne osobe, povijesti koja tim èinom postaje božanska, ali koja u isto vrijeme ostaje i ljudska povijest – dugo vrijeme razvoja svoje slobode kroz razna "da" i "ne". Svatko, dakle, stvara svoju vlastitu duhovnost koja nije ništa drugo nego život Duha u njemu.

Postepeno se èovjekov unutarnji život razvija, molitva se ukorjenjuje, stišava se. Razluèivanje èini jasnijim razne odnose i izbore, djelovanje milosti Božje stvara duhovno biæe koje sada postaje sposobno služiti u istini. U svemu tome samo je iskustvo uèitelj: teorija tu mnogo ne pomaže. Ostaje pitanje: po èemu je dakle duhovnost sv. Ignacija specifièna?

Ignacije želi bez prestanka "èiniti volju" Božju. Ali do tog Boga se ne može doprijeti nekim toèno odreðenim putem kroz prepreke i "noæi". On se objavljuje kao kreativna snaga koja zahtjeva suradnju u duhu poniznosti, ali istovremeno i u duhu inicijative i akcije. Kršæanin dijeli svoju vlastitu krhkost s onom Kristovom. Zbog toga on èini da ona "luda" Božja èežnja za društvom utemeljenim na ljubavi postane i njegova èežnja, on se potpuno predaje toj službi koja mu otkriva sve Božje tajne. On tako postaje "kontemplativan u akciji".

Ignacije poèinje svoje "Duhovne vježbe" predstavljanjem odnosa Stvoritelja i stvorenja. Oboje su voðeni istom ljubavlju u Bogu koji se po svom Sinu bezuvjetno predaje ljudima. Èovjek odgovara na tu ljubav kroz potpuno sebe-darje. Tako više ne postoji sveto ili profano, ni naravno ili nadnaravno, ni umrtvljenje ili molitva jer isti je Duh koji èini da se može "ljubiti Boga u svim stvorenjima i sva stvorenja u Bogu".

Je li to razmišljanje samo još jednog optimiste? U stvarnosti je to pogled vjere koja smještava èovjeka i svaki njegov trenutak u njegovu sadašnjost, onu koja mu je darovana i koja tvori njegovo duhovno biæe.

Ostaje èinjenica da je èovjekov otklon od ljubavi uvijek moguæ. I Ignacije se pita: na koji se naèin jasnoæa Božjeg postupanja može toliko zatamniti u svojoj savjesti? I zbog toga predlaže "pravila za razlikovanje" pokreta koji prožimaju ljudsko srce. Ta pravila nisu njegov izum jer je njihov sadržaj bio dio tradicionalne mudrosti. Ali za njega "razlikovanje duhova" postoji u službi odluke to znaèi slobodnog èina po kojemu èovjek usmjerava svoj život i ostaje mu vjeran kroz sve dane svog postojanja, bez obzira što život donio.

Ovdje dolazimo do toèke u kojoj se najjasnije pokazuje originalnost ignacijevske duhovnosti. Ona je sažeta u samom podnaslovu Duhovnih vježbi: "Tražiti i nalaziti Božju volju uredivši svoj život". Bez sumnje, u životu postoje trenutci koji zahtijevaju od nas odluku velike važnosti. Ali, kada se radi o vjernosti Bogu tada ne postoje male odluke. Svaki slobodan èin je mjesto susreta s Bogom kao što je i svako prihvaæanje trenutka sadašnjosti novo otkriæe djelovanja Duha: razluèivanje se èini iz sadašnjosti, u njenoj složenosti ili njenoj jednostavnosti. Tada si postavljamo pitanja koja donose na vidjelo moguænosti ili pogreške i koja omoguæuju da otkrijemo u konkretnosti vlastitog života što je volja Božja.

Ignacijevska duhovnost se dakle ne može definirati nikakvom formulom ili okvirom: ona ne vodi ni prema prakticiranju neke vrline, kao na pr. siromaštva ili poslušnosti, ni prema nekoj odreðenoj vrsti apostolata, kao na pr. brizi za bolesnike, umiruæe, ili, pak, prema nekoj društvenoj kategoriji. Ona, naprotiv, dopušta da se dosegne do središta sveopæeg poslanja Crkve i pripravlja za to poslanje muškarce i žene koji žele, po milosti Božjoj, biti potpuno slobodni i raspoloživi.
Maurice Giuliani sj

Jesi li za ples - s uskrslim Kristom?
Da ti priðe Isus i zamoli te za ples... bi li zaplesao/la s Njim?

Ples i uskrsnuæe
Detalj s vrata crkve u Kamerunu na vrlo zanimljiv naèin izražava razlièitost i radikalnu novost koju donosi uskrsnuæe. Ples! Izraz slavlja i radosti, nade i veselja. Ali ne bilo kakav ples - to je ples Isusa i anðela, konaèno pomirenje ljudskog i božanskog! Plešu zajedno, istim korakom, usklaðeni jedan s drugim, i iznad svega uživaju, uživaju u toj radosti.

Bi li ti zaplesao/la s Njim? Plešeš li?
Znaš li tijelom slaviti Kristovo uskrsnuæe - Krista u svom životu?

Tvoje tijelo
Kako živiš svoje tijelo - tu dimenziju svog života? Bojiš li se svog tijela? Jesi li gospodar svog tijela? Iživljavaš se nad njime? Iskorištavaš ga? Smatraš ga neèime što treba ukrotiti? Brineš li se za njega? Iskljuèuješ ga iz svog života? Prezireš ga kao nešto manje vrijedno - naspram duha ili duše? Njeguješ svoje tijelo? Osjeæaš li se ugodno u njemu?

Bi li u tom tijelu zaplesao/la s uskrslim Kristom?

Bog živi tijelo
Bog? Bog živi tijelo, živi po tijelu, živi u tijelu! Bog se utjelovio - Rijeè je tijelom postala! Po svom utjelovljenju posvetio je i tvoje tijelo! U svome tijelu Krist je uskrsnuo! Izmeðu ostalog rekao je da je tvoje tijelo Hram Duha Svetoga!

Tvoj životni ples
Mogu li ljudi po tvom životnom plesu vidjeti da si Kristov uèenik/ca? Mogu li prema tome kako živiš svoje tijelo, kako se "osjeæaš" u svom tijelu, razumjeti da je i tijelo važna dimenzija življenja tvog kršæanskog poziva?

Što æeš odgovoriti sljedeæi put kad te Krist upita: "Jesi li za ples?"
Tvrtko

Dojmovi posjetitelja

Na našu email adresu (dojmovi@prostorduha.hr) pristigli su mnogi mailovi s vašim pitanjima, pohvala, kritikama, prijedlozima, sugestijama i dojmovima. Svima nama koji smo angažirani na stranici Prostor Duha mnogo znaèe misli koje podijelite s nama. Neke misli dijelimo sa svima.
Ujedno koristimo priliku i potièemo da nam se javite sa svojom povratnom informacijom: kako molitva na stranicama Prostora Duha utjeèe na vaš molitveni život, razvija li se i raste možda vaš osobni odnos s Bogom...? Unaprijed zahvaljujemo za sve što æete u buduænosti željeti podijeliti s nama, molitvenom obitelji Prostora Duha.

Prošlo je više godina otkad sam prvi puta otvorila Vašu stranicu gladna duhovne utjehe i "infuzije" vjere, kad mi je u teškim trenucima ponestalo snage da je potražim u srcu. Iako mi je bilo u poèetku èudno moliti uz raèunalo ubrzo sam se navikla i svakog dana, ponekad i više puta dnevno, dolazila samo makar povirit i zamislit se u molitvi jer tako nisam bila sama. Znala sam da sa mnom uz Vas mole mnogi. Želim Vam svako dobro i Bog Vas blagoslovio. (S.)

Svako jutro prije posla uz kavicu svratim u Prostor Duha i naðem poticaj za tekuæi dan. Hvala za divan poèetak svakog dana. (Ž.)

Èesto svratim na vaše stranice jer mi donose mir, poticaj, snagu, ljubav na naèin kako prikazujete i poduèavate Rijeè Božju. Hvala vam! Blagoslov Božji uvijek bio s vama. (S.K.)

Hvaljen Isus! Godinama nalazim mir na vašoj stranici. Veseli me što ste uveli zvuènu podlogu. (D.)

Poštovani, hvala Vam što ureðujete iznimno korisne internetske stranice i na taj naèin širite prostor Božjega Duha. (I.)

Dragi moji, samo sam vas htjela podsjetiti da nam puno znaèite. Sjesti za raèunalo i pomoliti se Bogu je predivno. Hvala vam na svemu što èinite. Neka vas Duh Sveti i nadalje prati u svim vašim nakanama i djelima! (A.)

Radi, moli, voli. Misli i meditacije za radosniji život (sveti Ignacije Lojolski)
Nadahnute Ignacijevim geslom "tražiti Boga u svim stvarima", misli i meditacije sadržane u ovoj knjizi nude bogatstvo ignacijevske tradicije lako primjenjive u svakodnevnom životu. Meditaciju su tako zamišljene da ne zahtijevaju puno vremena: svaka od njih, uz nekoliko misli sv. Ignacija sadrži i tri posebno istaknuta konkretna poticaja za molitvu: razmisli - koji povezuje meditaciju sa svakodnevnim životnim situacijama; predoèi - pomaže da živo predoèimo evanðeoski prizor povezujuæi ga pritom s temom meditacije; i upamti - koji nudi jednostavnu misao koja se lako pamti i srcem usvaja kako bi pozitivno utjecala na život.

"Ignacije je znao - a mi trebamo nauèiti - kako na radnome mjestu nije potrebna još jedna teorija ni sustav, nego živa Isusova prisutnost. Kako u poslu tako i u životu opæenito - to je jedino što ima uèinka."

Podrži Prostor Duha

Pomozi nam proširiti Rijeè o Prostoru Duha. To možeš uèiniti na razne naèine:
Provjeri na web stranici svoje biskupije, župe, molitvene zajednice...: postoji li na toj stranici link prema Prostoru Duha? Ako ne, zašto ne kontaktirati ih i predložiti im da ga stave?
Imaju li tvoji prijatelji svoju osobnu stranicu ili blog? Zamoli ih da uvrste na njih i link na Prostor Duha.
Podijeli sa svojim prijateljima na Facebooku ili Twitteru kako ti je Prostor Duha pomogao u tvojoj molitvi. Možda nekoga potakneš da i on proba moliti zahvaljujuæi svojem raèunalu.
Znaš nekoga tko bi mogao biti zainteresiran za Novosti Prostora Duha?
Proslijedi ovaj mail osobama koje bi to moglo zanimati.

Završna rijeè

Završavamo ove Novosti Prostora Duha Molitvom sv. Ignacija:

Ja ljubim te, o Bože moj, da mogu biti sasvim tvoj! Ja Tebi dajem sebe sva, daj da me milost oèuva!
Oèisti moje sjeæanje, da samo misli na tebe. Prosvijetli duh i razum moj, iz njega sve zlo otjeraj.
Nek' volja uz te pristaje, nek' srca nam se udruže, što posjedujem, što jesam, sve tebi rado uzvraæam.
Od tebe sreæa dolazi. Sve nek' se tebi povrati, kud želiš, mene šalji ti, sve tebe neka proslavi.

A milost svoju, ljubav svu, o Bože, meni podaj nju! Toliko s njome bogat sam da drugo sve sad ostavljam. Ti budi moj, a ja sveð tvoj u vjeènoj sreæi blaženoj!

Dragi posjetitelji i molitelji Prostora Duha
Sretan i blagoslovljen Uskrs želi Vam urednièki tim Prostora Duha.
Tvrtko, Miroslav, Višeslav i Marijana

U rimskoj crkvi Il Gesù 2. travnja 20013. u popodnevnim satima zareðen je za ðakona èlan Hrvatske pokrajine Družbe Isusove Stjepan Šuflaj. Sveèanu euharistiju predvodio je i zaredio nove ðakone, njih trinaestoricu iz razlièitih dijelova svijeta, kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskog vijeæa za kulturu. U koncelebraciji je bilo stotinjak sveæenika meðu kojima i provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove p. Ante Tustonjiæ. U nadahnutoj homiliji reðenicima je kardinal Ravasi približio službu ðakona, a na kraju euharistijskog slavlja proèitana je i poruka pape Franje koju je uz svoj apostolski blagoslov uputio novim ðakonima.
Stjepan Šuflaj roðen je 25. srpnja 1973. u Brežicama. Prije stupanja u Družbu Isusovu radi u razlièitim tvornicama za obradu i proizvodnju metala. U Družbu Isusovu ulazi 2004., i poslije dvije godine novicijata u Splitu, nastavlja studirati filozofiju na Filozofsko-teološkom Institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Nakon završetka filozofskih studija, dolazi u Rim 2009., radeæi godinu dana u hrvatskoj sekciji Radio Vatikana. Od rujna 2010. zapoèinje studi teologije na Papinskom sveuèilištu Gregoriana u Rimu.

Kao i svakog utorka, i veèeras u 20.00. KRUNICA MLADIH na Kamenitim vratima: „Reci to i Mariji!“
Da uskrsne Gospodin u svim našim samoæama i tugama, u svim našim kršæanskim mrtvilima i bojaznima; da uskrsne kroz naše slabosti u jakost, iz bezvoljnosti i malodušja u kršæanski duh radosti i nade.

- od malodušja do duha vjere,
- od bojažljivosti do kreposti odvažnosti,
- od tromosti do kreposti borbenosti i angažiranosti
- od prevrtljivosti do kreposti postojanosti i ustrajnosti,
- od mlakog do gorljivog kršæanstva duha!

Suukrsni s Gospdinom, i natrag u svoju galileju: na posao, meðu prijatelje, na faks, u obitelj, u domovinu, u politiku, u posao; natrag k svojim križevima, tamo imamo još posla; tamo æemo Njega vidjeti!

SVI MLADI: DOÐITE VEÈERAS, 20.00. Hitno je!

p.s. Znam da vas je ovo zateklo. Ali tako je to s uskrsnuæem.

pater Ike

Veoma je korisno za napredak ako imaš prijatelja, koji te smije upozoriti na tvoje pogreške!! sv. Ignacije Loyolski

Povodom Svjetskog dana autizma na Markovom trgu toèno u podne pušteni su plavi baloni koji su znak autizma, sa natpisom „Autizam 8000“.

-Svako 120. dijete u Hrvatskoj roðeno je sa jednim od autistiènog spektra, mislim da smo kao društvo trebali davnih dana to prepoznati. I prošle godine smo puštali plave balone i dogodilo se ono najgore, propustili smo jednu godinu i nismo napravili ništa. Ove godine opet puštamo plave balone, vjerujem do slijedeæe godine, za godinu dana da æemo imati nešto, da æemo imati djecu umrežene u sustavu, da æe ta djeca biti integrirana u društvo, da æemo imati ranu dijagnostiku i èetiri centra za autizam.-rekla je Vesna Škuliæ povjerenica Predsjednika Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom

Puštanju balona prisustvovali su gradonaèelnik Grada Zagreba i pokrovitelj akcije Milan Bandiæ, Milanka Opaèiæ, Rajko Ostojiæ, Željko Jovanoviæ, Josip Leko, Sanja Musiæ Milanoviæ, Vesna Škuliæ.

Autizmu u Hrvatskoj treba sustavno rješenje,mnoge roditelje napušta zdravlje i snaga, njima treba konkretno rješenje da æe autizam napokon biti sustavno ureðen uz zajednièku suradnju sva tri resora.

Nakon puštanja balona održan je okrugli stol u Hrvatskom saboru na temu rješavanja problematike autizma uz prisustvo 12 predsjednika udruga èlanica UZAH-a iz 11 gradova RH.

Tekst: Inga ÆUŽIÆ

Izvor: www.mojzagreb.info

Juèer je u Rimu za ðakona zareðen isusovac Stjepan Šuflaj.
Preporuèamo njega i cijelu Provinciju u tvoje molitve!

Klub zadarskih studenata u Zagrebu pokreæe niz projekata s ciljem okupljanja Zadrana u Zagrebu i humanitarnog djelovanja

U Zagrebu veæ više od 16 godina djeluje Klub zadarskih studenata koji okuplja studente èitave Zadarske županije koji studiraju u Zagrebu.

Klub se bavi organiziranjem kulturnih, humanitarnih i športskih dogaðanja, priredbi, tribina, predavanja, okruglih stolova, književnih veèeri, izložbi, promocija, izleta, susreta te glazbenih i zabavnih veèeri na kojima ugošæuje mnoga poznata lica hrvatske estrade, a sve to kako bi poboljšao kvalitetu studentskog života u Zagrebu te predstavio Zadarsku županiju.

Ove godine Klub zadarskih studenata obilježava više važnih dogaðaja vezanih uz Zadar i Zadarsku županiju, poèevši s 20. obljetnicom VRO Maslenica, kojom je obranjen grad Zadar, potom 20. obljetnica osnutka Matice Zadrana koja njeguje kulturnu baštinu grada Zadra, 20. obljetnica pogibije jednog od najveæih hrvatskih autora, kantautora i izvoðaèa Tomislava Ivèiæa, te 60. obljetnica okupljanja Zadrana u Zagrebu.

Klub planira pokretanje jedinstvenog dogaðaja u kojem bi objednili sve te važne obljetnice. Dogaðaj je nazvan TJEDAN ZADRANA U ZAGREBU, a zapoèeo bi 1. Gala veèeri Zadrana koja æe se održati na imanju Marincel, Šestine.

Termin održavanja je 20. travnja 2013., a druženje zapoèinje od 17 sati aperitivom u krugu bazena, nakon èega slijedi sveèana veèera uz zvuke klape Kontrada. Cijena ulaznice za jednu osobu je 350kn.

Potom, 22. travnja u Klubu Zadrana (Kukuljeviæeva 8, Britanski trg) održat æe se predstavljanje Matice Zadrana, knjige izdane povodom 20. obljetnice osnivanja Matice te predavanje Pavla Jerolimova.

Takoðer, u prostorijama Kluba Zadrana, 24. travnja održat æe se izložba slika iz života Tomislava Ivèiæa u organizaciji obitelji Ivèiæ.

Tjedan Zadrana zaokružit æe veliki humanitarni koncert u spomen na Tomislava Ivèiæa pod nazivom ‘'Veèeras je naša fešta'' koji æe se održati 25.04 u KD ‘'Dražen Petroviæ''.

Svoj dolazak potvrdili su Tomislav Braliæ i klapa Intrade, Mladen Grdoviæ, Jole, Duško Lokin, Meri Cetiniæ i mnogi drugi.

Cijena ulaznice je 60kn za tribinu, 80kn za parter te 100kn VIP ulaznica. Takoðer za 400kn može se kupiti ulaznica za 1. Gala veèer Zadrana te VIP ulaznica za Koncert u spomen na Tomislava Ivèiæa.

Ciljevi ovih projekata su okupljanje Zadrana u Zagrebu, ponovno oživljavanje kluba Zadrana te humanitarno djelovanje.

autor: ezadar.hr

Ivan se rodio sa šest mjeseci. Imao je krvarenje mozga, te brojna ošteæenja organizma. Propuzao je sa èetiri godine. Iako hoda, može napraviti nekoliko koraka.

Lijeènici mu nisu davali šanse ni da preživi. A eto, Ivan je bio borac kao beba, iako je imao krvarenje mozga. Bio je tri mjeseca u inkubatoru. Imao je perinatalni infekt, obostrane upale bronhija i pluæa, te niz drugih teških dijagnoza. Sa èetiri mjeseca starosti morali smo ga voditi na razvojnu kineziterapiju u specijalnoj bolnici na zagrebaèkom Goljaku - kazuje obiteljsku kalvariju Ivana Tomiæ, majka zagrebaèkog srednjoškolca Ivana Tomiæa (16).
Ona je morala ostaviti posao kako bi se brinula o Ivanu, a otac Pero jedini u obitelji radi. Godine su prolazile, Ivan je rastao, dobio je brata Marka (10). Mislio je da æe njegov težak, bolan i kratak hod u svijenim koljenima biti njegova životna sudbina.
Spasonosne operacije su u Austriji
Lijeènici u Hrvatskoj predlagali su produženje tetiva, no to nije bilo jamstvo da æe Ivan normalno hodati. A onda se pojavila nada. Djeèja ortopedska klinika u Njemaèkoj, Aschau im Chiemgau, rješava to operacijama.
- Ondje smo bili dva puta. Njihov glavni lijeènik dr. Leonhard Doderlein ustao je i rekao: Nakon operacija obiju noga Ivan æe hodati kao i ja – kaže majka Ivana.
Njemaèki lijeènik potvrdio nam je da æe trebati operirati obje noge, u razmaku od 6 do 8 tjedana. Nakon toga slijedi dug oporavak s longetama koje æe Ivanu pomoæi da ispravi noge te da nakon terapija normalno hoda.
Operacija košta 40.000 eura
Problem je što operacija košta 40.000 eura a samo je otac Pero zaposlen. Zato su Ivanovi prijatelji pokrenuli su akciju prikupljanja novca za operaciju.
Na zamolbu Ivanove majke humanitarna udruga Plavi anðeo ukljuèuje se u akciju s otvorenim humanitarnim brojem 060 9017 (operater Moj Telekom) koji možete nazvati do 30. travnja, a cijena po pozivu je 5 kn + PDV (ukupno 6,25 kn). Ivanovi prijatelji spremaju i humanitarnu veèeru u restoranu Gastro Globus na zagrebaèkom velesajmu 11. travnja.
Dosad su skupili 38.000 kuna, no ne sumnjaju da æe dobri ljudi omoguæiti Ivanu da hoda normalno te ohrabriti druge da ne odustaju.
Majka Ivana Tomiæ otvorila je raèune na koji se mogu uplatiti donacije.
2330003-3152419042 Splitska banka - Ivana Tomiæ
Za uplate iz inozemstva:
IBAN: HR03 2330 0033 1524 19042
SWIFT CODE: SOGEHR22

Izvor: 24 sata

Evo i jedna odlièna vijest za sve krizmanike i prvoprièesnike koji su se prijavili na USKRS KUP 2013.!

Upravo je dogovorena suradnja sa Nogometni centar Šalata gdje æe se odigrati naš turnir na najmodernijoj futsal podlozi u Zagrebu! Ovo je veliki korak nakon napora organizatora da se to natjecanje podigne na najvišu razinu, a nadamo se da æe na kraju svi sudionici biti zadovoljni!

Ždrijebanje æe se održati u èetvrtak sa poèetkom u 18.00 sati u Nogometnom centru Šalata, na Zagrebaèkom velesajmu, paviljon 1! Prijave za Uskrs kup traju upravo do tada na mail: kmnl.zagreb@gmail.com ili na broj mobitela 097/796 83 06 (Petar).

Hvala svim ekipama na ukazanom povjerenju! :)

Trenutno prijavljene ekipe krizmanika:

1. Svi Sveti
2. Sv. Marko Križevèanin
3. Sv. Ivan apostol i evanðelista
4. Sv. Ana
5. Uznesenje BDM (Resnik)
6. Sv. Nikola Biskup (Stenjevec)
7. Sv. Mati Slobode
8. Uznesenje Svetog Križa (Siget)
9. Marija Pomoænica
10. Sv. Ivan 2- Gimka

Prvoprièesnici:

1. Sv. Marko Križevèanin 1
2. Sv. Marko Križevèanin 2
3. Sv. Marko Križevèanin 3
4. Marija Pomoænica

Prijave traju sve do èetvrtka (4. travnja), kada æe se održati i ždrijeb. Pravo nastupa u konkurenciji krizamnika imaju djeèaci 1997. godišta i mlaði, a za krizmanike 2001. godište i mlaði.

Naš najbolji tenisaè Marin Èiliæ nije uspio izboriti polufinale ATP turnira u Miamiju. Ipak kaže da nema razloga za neko veliko nezadovoljstvo, piše veèernji.hr. „Rekao bih da sam ove godine u Indian Wellsu i Miamiju bio bolji nego svih prethodnih godina.“

Marin je poruèio da se za Uskrs vraæa u Hrvatsku na kraæi odmor.

„Nedjeljnu misu nikako ne kanim propustiti. U tome me je mogao sprijeèiti samo nastup u finalu. Osim što je to najveæi katolièki blagdan, Uskrs je za mene simbol zajedništva i nade. Nekako se u tom uskrsnom vremenu prisjetimo kako smo mali i koliko nam je bitna vjera kao i ljubav prema drugima. Kao i veæina drugih ljudi, uz Uskrs vezujem obièaje kao što su bojenje jaja. A na sam Uskrs uživanje u hrani koje smo se odrekli u korizmi“, zakljuèio je Marin.

Izvor: vecernji.hr

Na Josipovo 2013. naša škola lijepo je i sveèano proslavila 15. obljetnicu svoga postojanja. U crkvi sv. Mihaela u ponedjeljak 18. ožujka slavili smo sveèanu svetu misu uoèi svetkovine sv. Josipa, zaštitnika naše škole. Svojim dolaskom obradovali su nas mnogi koji su povezani sa školom od njezinih poèetaka do danas: sadašnji i nekadašnji uèenici, nastavnici, roditelji, dobroèinitelji, osjeèki gradonaèelnik Krešimir Bubalo, prijašnji ravnatelji isusovci, ravnatelji katolièkih gimnazija iz Slavonskog Broda, Virovitice i Požege te sveæenici okolnih osjeèkih župa. Naši mnogobrojni ministranti takoðer su bili na visini zadatka, pa je oko oltara bilo i mirisa tamjana koji nam je dao osjetiti sveèanost liturgije.
Poèelo je dakako obraæanjem našeg Ravnatelja. P. Ivica Musa nam je otkrio do sada naizgled nevažan detalj iz života prvog ravnatelja ove škole p. Petra Galaunera. On je naime davne 1973. u Rimu, spremajuæi se postati tadašnjim Provincijalom Hrvatske provincije Družbe Isusove, pohaðao teèaj za novoimenovane provincijale i to s izvjesnim Jorgeom Bergogliom. Obojica su postali provincijali, a potom obojica preuzeli i slijedeæa strateška poslanja. Drugospomenuti postao je nadbiskupom, kardinalom i Papom, dok æe p. Galauner biti osnivaè Ikg-a u Osijeku. Lijepa i ugodna paralela za sve nas!
Tako je odano priznanje p. Galauneru koji je zajedno s p. Perom Mijiæem-Barišiæem stavio gimnaziju na noge, a ona je u kratkom vremenu stekla vrlo važno mjesto na podruèju obrazovanja i kulture u gradu i Osjeèko-baranjskoj županiji. Buduæi da je sama škola osnovana 10. veljaèe 1998. p. Musa je izabrao jednostavan naèin kojim bi nazoènima pokazao „koliko je škola u ovih petnaest godina narasla“ i zato „pozvao sestru blizanku naše škole“ da pristupi ambonu i primi roðendanski buket cvijeæa. Bila je to uèenica prvog razreda Ana Vuèak koja je roðena istoga dana kada i škola koju sada pohaða. Potom je zapoèela sama misa kojoj je predsjedao p. Ante Tustonjiæ, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove.
Od poèetka do kraja njegove propovijedi provlaèila se nit zahvalnosti. Naglasio je da smo se danas okupili na jedan utjelovljeni èin zahvalnosti - na svetu misu koju zovemo i euharistija – žrtva zahvale. Pred Bogom zahvaljujemo danas za jednu tinerdžejku, našu Gimnaziju koja slavi 15 godina. To više nije dijete, polako postaje odrasla osoba. No, kao i svaka tinerdžejka ima još uvijek i svojih teškoæa, nesavršenosti, ali je prepuna energije i volje, prepuna kreativnosti i vedrine. Roditelji i profesori najbolje znaju što to znaèi imati posla s tinejdžerima... Nije ta naša Gimnazija pala s neba, mnogi su u nju utkali svoj trud, znanje i dio svoga života. Za njih osobito Bogu zahvaljujemo. Poèevši od ravnatelja i profesora, roditelja koji su nam povjerili svoju djecu, uèenicima koji su ures i ponos naše škole. Hvala i svima koji su pomogli i pomažu da ova naša Gimnazija uzraste i stasa, nadbiskupu, gradskim i županijskim vlastima, brojnim znanim i anonimnim dobroèiniteljima. Mi, isusovci, sami ne bismo mogli sve to ostvariti. Bog zna da bismo se svima vama htjeli odužiti, ali to neæemo moæi na adekvatan naèin. Ostaju nam rijeèi zahvalnosti i naša molitva. Ne znam koliko vam je poznato, ali mi isusovci svaki mjesec prikazujemo jednu svetu misu za naše dobroèinitelje. Svaki sveæenik. A nas sveæenika je negdje oko stotinu, dakle, svaki mjesec stotinu misa se izmoli za sve vas koji èinite dobro našoj Družbi, pa tako i našoj školi.

Poslije mise preselili smo u atrij obližnjeg Arheološkog muzeja gdje su uèenici pod vodstvom prof. Matije Zoriæa i knjižnièarke Renate Stojakoviæ izveli duhovitu predstavu o grèkom junaku Perzeju. Liturgiju i program u muzeju animirao je naš dragi i lijepo uvježbani zbor pod ravnanjem prof. Zrinke Andriæ. Klasièarski ukras lijepoj našoj himni bili su stihovi prevedeni na grèki jezik i tako otpjevani. Sve je bilo prilièno sveèano ali i neformalno i bez ukoèenosti. Takav je bio i govor gradonaèelnika Bubala koji je u onome što su naši uèenici priredili te veèeri našao više razloga za optimizam nego u politièkim programima koje je èuo toga istoga dana prije dolaska na sveèanost. Domjenak su omoguæili roditelji uèenika pripremivši obilje hrane i piæa. Proslava se nastavila i 19. ožujka u dvorani Gradski vrt u 10 sati sportskim susretima profesora i uèenika Gimnazije pod vodstvom prof. Zvonka Beissmanna. Bilo je opuštajuæe i veselo. U povlaèenju konopca 3.a razred bezobrazno se usudio pobijediti profesore od kojih je nekolicina završila na podu. No o tome neæemo... :)
Mislav Skelin sj

Apostolski nuncij nadbiskup Alessandro D'Errico predslavio je na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja, u Remetama sveèano euharistijsko slavlje povodom otvorenja proslave 725. obljetnice svetišta Majke Božje Remetske. To je ujedno bila i glavna misa za hodoèasnike iz Remetskog dekanata koji su došli zajedno sa svojim župnicima uvelièati to slavlje na poèetku proštenjarske godine u Svetištu.

Upravitelj svetišta o. Vjenceslav Mihetec istaknuo je povijesno znaèenje tog svetišta za grad Zagreb, koje se nekad nazivalo i "zagrebaèkim Emausom", te ulogu pavlina koji su sve do godine 1786. davali svoj bogati duhovni, kulturni i materijalni doprinos izgradnji Crkve i društva. Pavline su od 1812. naslijedili sveæenici zagrebaèke (nad)biskupije koji su upravljali Svetištem i tada novouspostavljenom župom sve do 1963., kada upravitelji župe i Svetišta postaju redovnici karmeliæani. U svim tim povijesnim mijenama, optereæenima sukobima s osmanlijama i elementarnim nepogodama poput zagrebaèkog potresa 1880., Marijina prisutnost jedina je nadišla sve druge promjene na ovom mjestu, istaknuo je o. Vjenceslav.

Na kraju euharistije, apostolski nuncij izjavio je da sada iz vlastitog iskustva razumije zašto ljudi dolaze u to svetište koje hodoèasnike ispunja unutarnjim mirom i sabranošæu. Takoðer je zahvalio svima koji oživljavaju duhovnu baštinu tog svetišta i vjernicima preporuèio da svu svoju vjeru, nadu i ljubav usmjere na Uskrslog Gospodina.

Provincijal Mamiæ zahvalio je nunciju na prihvaæanju poziva i istaknuo da je rijeè o osobi koja voli naš narod i ovu Crkvu i koji je u tako malo vremena otkad je preuzeo svoju službu u Hrvatskoj, veæ ostavio dubok i prepoznatljiv pozitivan trag u našoj domovini.

Izvor: IKA

"Karolu s ljubavlju" naziv je veèeri sjeæanja koja æe se, u povodu 8. obljetnice smrti pape Ivana Pavla II., održati u utorak, 2. travnja, u dvorani 'Vijenac' Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu, Kaptol 29, s poèetkom u 19 sati.

Svoje sudjelovanje potvrdili su Dragan Despot, Stjepan Lice, fra Serafin Sabol, mons. Antun Sente ml. U glazbenom dijelu nastupit æe Zbor župe Sv. Nikole Taveliæa iz zagrebaèke Kustošije, Èedo Antoliæ i zbor mladih 'Hrid', vokalni sastav 'Wisla' te klapa Bistrica.

Dogaðaju æe nazoèiti i èlanovi zajednice Poljaka u Hrvatskoj. Organizator je Domagoj Pejiæ, voditelj na Hrvatskom katolièkom radiju.

Za Ivana Pavla II. može se reæi da je jedan od velikih državnika 20. stoljeæa, a kao poglavar Katolièke crkve imao je utjecaj na cijeli svijet. Njegov dugogodišnji pontifikat karakteriziraju sljedeæe znaèajke: jedan je od najmlaðih papa novijeg doba, njegov pontifikat je meðu najduljima, bio je prvi papa ne-Talijan nakon više stoljeæa i prvi papa nakon više stoljeæa iz jednog slavenskog naroda.

Posebno su ga krasili osobna toplina i neposrednost, a tu prirodnu karizmu Ivan Pavao II. je iskoristio za širenje svojih poruka putem suvremenih elektronskih medija, osobito televizije, u sve kutke svijeta.

U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država. Proputovao je 1,2 milijuna kilometara. Obišao je zemaljsku kuglu oko 30 puta. Posjetio je oko 850 gradova. Prvi je papa koji je posjetio gradove Azije, Afrike i Južne Amerike.

Tijekom cijelog pontifikata zalagao se za mir. Zagovarao je pravo svakog naroda na svoju državu, samostalnost i suverenost. Osmislio je sintagmu "kultura života" rekavši: "Kultura života znaèi poštivanje prirode i zaštita Božjeg djela stvaranja. Na poseban naèin, znaèi poštivanje ljudskog života od prvog trenutka zaèeæa do prirodne smrti."

Promicao je meðureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo kršæana. Pokazao je otvorenost prema drugim vjerskim zajednicima. Prvi je papa koji je ušao u džamiju i sinagogu.

Za vrijeme pontifikata napisao je i izgovorio oko 15.000 raznih govora i dokumenata, što je oko 18 milijuna rijeèi. Napisao je 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, 19 motu proprija i više knjiga. Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1.338 blaženika i 482 novih svetaca.

Papa Benedikt XVI. proglasio je 1. svibnja 2011. godine svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim te njegovim blagdanom datum kad je Ivan Pavao II. održao prvu svetu misu kao papa, 22. listopada.

Izvor: Laudato

U poslovnici Sberbank Hrvatska uF. Raèkog 9 u Zagrebu nastavljamo s izložbama.
Od danas pa sve do 05. svibnja možete pogledati predivnu izložbu slikarica Lade Kovaèeviæ i Ljiljane Pokupiæ-Deleviæ.
Posjetite nas!