Međugorje za molitveni doček Nove 2014. godine očekuje nekoliko tisuća hodočasnika, uglavnom mladih, iz čitavoga svijeta.
Molitvena noć na Silvestrovo, u utorak 31. 12. 2013., započinje molitvom krunice u 17 sati. Večernja sv. Misa zahvalnica je u 18, a nakon svete Mise zajednica "Cenacolo" uprizoruje Žive jaslice na platou ispred crkve. U 22 sata počinje molitveno bdijenje pred Presvetim, a potom je svečana sv. Misa. I ove godine cjelokupan program moguće je slikom i tonom pratiti u Velikoj dvorani bl. Ivana Pavla II. Doček Nove godine iz župne crkve sv. Jakova u Međugorju uživo će prenositi i Radiopostaja Mir Međugorje.

Od 23.30 čekat ćemo Novu godinu u adoraciji pred Presvetim Oltarskim sakramentom, molitvom i pjesmom.

Zajednica Cenacolo i ove godine priređuje žive jaslice na prostoru ispred zagrebačke katedrale.

Predstava u izvođenju članova Zajednica može se pogledati od 21. do 23. i od 25. do 30. prosinca, te od 1. do 6. siječnja 2014. godine u 16.15, 17 i 19 sati.

Tijekom dana mogu se razgledati životinje, a te dati potpora u vidu kupnje radova članova Zajednice.

Od 7. siječnja do 5. ožujka
Prijave za SHKM u Dubrovniku
Susret hrvatske katoličke mladeži održava se 26. i 27. travnja 2014. godine u Dubrovniku pod geslom "Na slobodu pozvani". Središnje misno slavlje bit će u subotu s početkom u 17 sati u luci Gruž, a predprogram započinje istoga dana u 12 sati u staroj gradskoj jezgri. Po završetku misnog slavlja, mladi će se uputiti u župe Dubrovačke biskupije gdje će, prema programu župe domaćina, provesti nedjeljno prijepodne. Na susretu će moći sudjelovati samo prijavljeni sudionici koji će nakon prijave dobiti svoju jedinstvenu akreditaciju koja će ujedno biti ulaznica za predprogram, muzeje u gradu, kao i prostor središnjeg euharistijskog slavlja.

Prijave

Prijave za SHKM se otvaraju u utorak, 7. siječnja 2014. i zatvaraju na Pepelnicu, 5. ožujka 2014. godine. Mladi će se prijavljivati isključivo u svojim župama, župe će potom prijave proslijediti Uredu za pastoral mladih matične (nad)biskupije, a Ured će izvršiti prijavu organizatoru u Dubrovnik. Direktne prijave u Dubrovnik nisu moguće, kao ni pojedinačne prijave (nad)biskupijskim uredima za pastoral mladih.

Po završetku prijava u župi, župni animatori mladih će popunjenu tablicu za prijavu u digitalnim obliku proslijediti Uredu za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije putem e-maila: shkm.zagreb@gmail.com, a Ured će potom vašu prijavu unijeti u računalni sustav prijava.

Donja dobna granica za sudjelovanje na susretu je 16 godina, a gornja 30 godina. Kotizacija za sudjelovanje na susretu je 30 kuna u što ulazi i jedinstvena majica koju će dobiti svi sudionici susreta.

Za sve dodatne informacije dostupni smo vam putem e-maila: shkm.zagreb@gmail.com. Ukoliko netko od animatora nije dobio e-mail s detaljnim uputama oko procesa prijava, molimo vas da nam se javite na isti e-mail.

Autor: Pastoral mladih

Vjeruj u sebe, glavu podigni!
Čekajući Božić u tišini. Ili ne
Odrastajući u svojoj rodnoj Hrvatskoj, nisam niti znala da nešto kao što je Advent uopće postoji. Badnja večer bi došla tiho. Ulice našega grada nisu bile obasjane milijunima lampica za vrijeme najtamnije zime. Božić je bio obavijen velom tajne, poznate samo onima koji vjeruju.

Možda upravo zato volim američku tradiciju božićnih priprema koje započinju ubrzo nakon Dana zahvalnosti: radio stanice koje puštaju isključivo božićnu glazbu; ukrašavanje kuća; postavljanje lampica i borova na gradske trgove i ulice... Volim gledati kako ljudi polako ulaze u božićni duh – svatko na sebi svojstven način – neki iz ormara vade svoje omiljene crvene i zelene pulovere; neki pišu i šalju čestitke veoma rano; neki se posvećuju molitvi radeći inventuru svega što raduje njihova srca, ispunjenih i neispunjenih snova i nadanja, suočavajući se s prazninom koju je ostavio gubitak voljene osobe; neki traže načine kako doprijeti do onih manje sretnih...

Primiti istinski dar Božića – samoga Boga

Ja u to vrijeme putujem i pjevam. Nudim koncertno iskustvo - Božićnu priču ispričanu kroz oči dijeteta koje žudi vjerovati, nadajući se da ću, na sebi svojstven način, omogućiti ljudima da dožive blagdanski duh. Također pjevam o, naizgled nemogućoj 'borbi' da uskladim pripreme u svom domu (kako bih stvorila magične trenutke za svoju obitelj) i pripreme u svojoj duši (kako bih bila mirna i spremna primiti istinski dar Božića – samoga Boga).

Svida mi se kako za vrijeme Adventa svijet (sekularni svijet) stvara filmove, glazbu, predstave – sve kako bi osjetio više dobrote, više nježnosti i više velikodušnosti nego inače. Volim kako su ljudi spremniji otvoriti svoja srca da povjeruju, baš kao što su to činili dok su bili djeca. I kada to učine, zaista osjete istinsku bit Božića.
I da, ukrasi, mirisne svijeće, zlatni i srebrni sjaj i sve lijepe zvijezde i anđeli – sve to je izvanjsko, tek pozadina koja potiče i budi naša srca da srušimo zidove koje smo sagradili oko sebe. Pjesma, miris, zvijezda na vrhu božićnog drvca, trenutak nježnosti može probuditi sjećanje na vrijeme kada smo, kao djeca, voljeli i vjerovali bez straha. Sve ovo izvanjsko je samo okidač za ono što ja žudim iskusiti u sebi – istinski dar Božića, samoga Boga.

Opipljiva sloboda koju pronalazimo u Bogu

U jednom nastupu ove godine nisam otpjevala tu pjesmu o izvanjskoj pripremi za Božić. Bio je to nastup u državnom zatvoru visoke sigurnosti - Lancing, Kansas. Prije negoli smo počeli, rečeno nam je da neki od tih ljudi više nikada neće slaviti Božić izvan zatvorskih zidina. U kapeli nije bilo nikakvih ukrasa, kao ni na hodnicima ni u uredima kojima smo imali pristup. Nije bilo mirisa kuhinje koji bi mogao potaknuti sjećanja ovim ljudima. Ali mi smo pozvani da im donesemo glazbu. Glazbu koja ima snagu prodrijeti u dubine ljudskog srca. Pozvala sam ih da krenu sa mnom na ovo putovanje i poslušaju priču o Božiću dječjim ušima – po prvi puta.

Dok sam pjevala, pitala sam se koliko njih se zaista želi prisjetiti svog djetinjstva, koliko ih je bilo istinski voljeno, koliko ih je odraslo bez roditelja ili u okolnostima koje su ih navele da donesu odluke koje su donijeli. Znala sam da su se ti ljudi već zagledali u svoja srca i sami si postavili ista pitanja – u suprotnom, ne bi niti bili pozvani da poslušaju koncert. Za vrijeme pjesme „Glorija“, nekoliko snažnih muških glasova mi se pridružilo. Potom još nekoliko, pa još nekoliko, sve dok kapela nije bila ispunjena opipljivim duhom nade, radosti, ljubavi i slobode. Onakve slobode kakvu pronalazimo samo u Bogu.

Nemojmo dar Božića zadržati samo za sebe nego dopustimo cijelom svijetu da ga primi. Podijelimo ga kroz svaku lampicu koju upalimo, kroz svaki Facebook status koji objavimo i svaku čestitku koju pošaljemo. Krenimo i korak dalje ovog Božića, izađimo na periferiju i stvorimo uspomene i onima koji bi zbog svojih životnih okolnosti mogli biti ostavljeni sami u najtamnijoj zimskoj večeri misleći kako je Božić rezerviran samo za one koji vjeruju.

Tajči Cameron
Autor: Tajči Cameron

Papina poruka mladim sudionicima Hodočašća povjerenja
Europi treba vaša vjera!
"Europi je potrebno vaše zauzimanje, vaša odvažnost i vaša vjera da može prebroditi teške trenutke koje proživljava", istaknuo je Sveti Otac u poruci mladima koji se sutra okupljaju u Strasbourgu, javlja Radio Vatikan.

Papa podsjeća na uzvišenu nakanu mladih da tijekom 2014. godine među Kristovim sljedbenicima produbljuju vidljivo zajedništvo.

"Vi ste svjesni da su podjele među kršćanima velika zapreka ostvarenju poslanja povjerenog Crkvi, kao i toga da bi kršćanski navještaj bio puno prodorniji da nema podjela među kršćanima. Papa dijeli vaše uvjerenje da se od drugih može puno naučiti, jer su brojne stvarnosti koje nas ujedinjuju", stoji u Papinoj poruci. Zaključujući poruku mladima, Papa je poželio da se njihovim svjedočenjem snažnije širi evanđeoski duh mira i pomirenja.

Prijateljstvo i pomirenje

U Strasbourgu od sutra oko trideset tisuća mladih iz cijele Europe sudjeluje na 36. europskom susretu, koji organizira ekumenska zajednica Taizé. Mladi će boraviti u lokalnim obiteljima, a do 1. će se siječnja okupljati na zajedničkoj molitvi i razmišljanjima, te na govorima brata Alojza, priora ekumenske zajednice.

Govoreći o ovogodišnjem susretu mladih, brat je Alojz rekao da s mladima želi razmišljati o Crkvi kao velikom prijateljstvu, koje valja prenijeti na sve ljude, te o pomirenju između ljudi. "Ima previše sukoba, a pomirba između Francuske i Njemačke može biti primjer za izgradnju pomirenja u svijetu", rekao je prior.

Na upit o prijedlozima za 2014. godinu, rekao je da tijekom godine žele produbljivati crkveno zajedništvo. "U tome nam mogu pomoći četiri prijedloga: prvi je uključivanje u župske zajednice. Mi ne želimo stvoriti pokret, mladi trebaju ostvariti zajedništvo u župama i postojećim pokretima. Drugi je prijedlog da se prošire crkvene granice; valja ići prema drugima, prema siromašnima, a treći je da male skupine mladih mole s drugim ljudima; i na posljetku četvrti je prijedlog poticanje pomirbe među kršćanima", kazao je brat Alojz.

Autor: Radio Vatikan

Na Badnjak s početkom u 20 sati u svetištu Svete Mati Slobode održana je dječja polnoćka koju je predvodio don Filip Tomić. Prije samog početka polnoćke, djeca su napravila kratki igrokaz za sve okupljene vjernike. Euharistijsko slavlje animirao je dječji zbor "Don Boscova radost" pod vodstvom sestre Valentine.

Don Ivan Marijanović predvodio je u zajedništvu s braćom svećenicima i vjernicima tradicionalnu polnoćku u svetištu Svete Mati Slobode. Na sv. misi pjevali su zborovi Mirabilia Dei i Mješoviti župni zbor. Nakon sv. mise u atriju svetišta nastavilo se druženje uz čestitanje i pjesmu.

Božićno euharistijsko slavlje u 12 sati predvodio je don Ivan Matijević. Nakon večernje sv. mise u 20 sati mladi župljani organizirali su u velikoj dvorani božićno druženje i čestitanje uz kolače i božićne pjesme.

Na blagdan sv. Stjepana u 16 sati održao se blagoslov male djece. Nakon pozdrava koji je don Ante uputio okupljenima, obitelj Uremović odsvirala je nekoliko božićniih pjesama uz pratnju prezentacije o Božiću. Župnik don Ante Vasilj blagoslovio je svako dijete posebno i uručio mu mali poklon.

Božićni koncert klape "Adriaticum" održan je blagdan sv. Stjepana u 20 sati u crkvi Sv. Mati Slobode.Uz nekoliko najraširenijih i najpoznatijih božićnih pjesama u klapskoj obradi otpjevali su i nekoliko gotovo zaboravljenih starih pjesama iz šibenskog kraja.

http://zupa-duhasvetoga-jarun.hr/node/2078

Misom i molitvom započeo je 36. europski Taizeov susretu mladih. Na molitvi otvorenja u strasbourškoj katedrali i u sajamskim dvoranama u subotu 28. prosinca navečer okupilo se oko 30.000 mladih iz više od 50 zemalja, izvještava Kathpress, a prenosi Informativna katolička agencija. Središnja tema susreta je zauzimanje za mir i solidarnost.

Molitva za napredak pravednije i solidarnije Europe

Voditelj zajednice iz Taizea brat Alois Löser mlade kršćane pozvao je da se zauzmu za pravedniji i miroljubiviji suživot naroda: "Isus je svoj život i prijateljstvo ponudio svima. Tu ljubav možemo i mi međusobno živjeti." Svi kršćani trebali bi se zauzeti za "društvo prijateljstva", da bi se borili protiv siromaštva, socijalne nejednakosti i uništavanja okoliša, poručio je brat Alois.

Na molitvenom susretu, organiziranom prvi put preko granica - u francuskom Strasbourgu i u susjednoj njemačkoj pokrajini Ortenau (Baden-Württemberg), moli se za napredak pravednije i solidarnije Europe.

U prijateljstvu koje nadilazi granice, kršćani mogu "pridonijeti liječenju rana čovječanstva", rekao je prior zajednice iz Taizea brat Alois. Susret će promicati solidarnost koja ne isključuje nikoga, "niti pojedince niti cijele nacije".

Mir i razvoj ljudskih prava

U pozdravnoj poruci sudionicima susreta papa Franjo izrazio je nadu da će kroz vjeru osvijetliti "duh mira i pomirenja Evanđelja". Glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon pozvao je sudionike da se zauzimaju za "zajednički cilj - mir i razvoj ljudskih prava". Brat Alois također se nada impulsima solidarnosti i međusobne povezanosti u Europi. Susret mladih pridonijet će novom duhu optimizma, rekao je za dnevne novine "Badische Tagblatt": "Nakon pada zida u Berlinu, vlado je duh optimizma. Taj je entuzijazam u međuvremenu zaspao, a mi ga želimo ponovno oživjeti".

Prior je istaknuo kako adolescentima, u sve složenijem sekularnom društvu, vjerovati postaje sve teže. Zato je važno ozbiljno shvatiti egzistencijalna pitanja mladih. "Mladi ljudi su u potrazi za duhovnom hranom", rekao je. Od subote do srijede mladi kršćani iz cijele Europe svakodnevno će zajedno moliti u katedrali u Strasbourgu i u dvoranama u europskim gradovima. U jutarnjim satima predviđen je zaseban program u crkvenim zajednicama domaćina s obje strane Rajne.

Rasprava s parlamentarcima

Također, planirana je rasprava s parlamentarcima Europske unije u Europskom parlamentu i razgovor sa sucima Europskog suda za ljudska prava. Pridružit će im se nadbiskup Freiburga Robert Zollitsch, nadbiskup Strasbourga Jean- Pierre Grallet, kao i biskup Karlsruhea Ulrich Fischer. Vrhunac susreta je proslava drukčije Nove godine.

Duhovnost Taizea poznata je po svom jednostavnom načinu života te po meditativnim i privlačnim pjesmama. Samostanska zajednica razvila se u posljednjih nekoliko desetljeća u vjersku atrakciju za mlade iz cijele Europe. Osnovao ju je Roger Schutz, porijeklom iz Švicarske. Nakon njegove smrti vodstvo zajednice od 2005. godine preuzima brat Alois, porijeklom iz Stuttgarta. U zajednici je oko 100 muškaraca iz više od 25 zemalja.

Autor: IKA

Katolička socijalna akademija u Beču nudi mogućnost 2 stipendija za pohađanje ovog programa koji je usmjeren na ljude zainteresirane za opće dobro i koji žele unaprijediti svoja teoretska i praktična znanja o podizanju socijalne odgovornosti u društvu.
To se postiže kroz različite tematske sadržaje i s naglaskom na komunikaciji i suradnji dionika iz područja gospodarstva, politike i civilnog društva.

Program traje od veljače 2014. do studenog 2015. godine i izvodi se u jednomjesečnim vikend-modulima i održava na njemačkom jeziku. Od kandidata se očekuje poznavanje njemačkog jezika i mogućnost redovitog sudjelovanja u programu te po mogućnosti, iskustvo društvenog angažmana.
Stipendija uključuje troškove programa, smještaj i obroke (doručak i ručak).

Prijave su moguće do sredine siječnja 2014. godine.

Detaljne informacije možete pronaći na: http://www.ksoe.at/pb/index.php?option=com_content&task=view&id=81&Itemid=79
ili kod voditeljice programa u Beču: gabriele.lindner@ksoe.at
ili na kanic.valentina@gmail.com

Pozivamo vas na doček Nove godine u Palmi. Počinjemo 31.12. u 21:00 u velikoj dvorani (dvorište Bazilike Srca Isusova, Palmotićeva 31) uz druženje, zabavne igre i ples.
U 23:30 bi trebala biti sveta misa za koju još čekamo potvrdu o raspoloživosti svećenika. Nakon svete mise nastavljamo s druženjem u dvorani.

Cijena od 70kn po osobi uključuje hranu, piće i nagradnu igru, a svi koji žele doći moraju se prijaviti na mail adresu: nova.u.skacu@gmail.com

Platit ćete moći nakon večernje svete mise u nedjelju 29.12. u SKAC klubu ili na licu mjesta 31.12. Ako je nekome taj iznos previsok može platiti samo dio a ostatak će pokriti organizatori. Broj mjesta je ograničen pa požurite s prijavom a svakako se prijavite do nedjelje 29.12.

Vidimo se!

U ponedjeljak, 23. prosinca 2013., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu će se zatvoriti u 21:00 sat, a u utorak, 24. prosinca 2013., bit će otvorena od 8:00 do 12:00 sati.
Od petak, 27. prosinca 2013. Knjižnica će biti otvorena od 8:00 do 21:00 sat, a u subotu, 28. prosinca od 8:00 do 15:00.

U ponedjeljak, 30. prosinca 2013. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu će se zatvoriti u 21:00 sat, a u utorak, 31. prosinca 2013., bit će otvorena od 8:00 do 12:00 sati.
Od četvrtka, 2. siječnja 2014. Knjižnica će biti otvorena prema redovitom radnom vremenu.

Glavna ravnateljica Dunja Seiter-Šverko, prof.

Od ponedjeljka 23.12.2013.g. dolazi do redukcije pojačanja na linijama koja su prometovala zbog potreba prijevoza učenika, pa je iz tog razloga vozni red na linijama izmijenjen.
Detalji izmjena biti će objavljeni na našoj web stranici.
Izmjene o prometovanju linija za božićne blagdane su sljedeće:

utorak ( Badnjak ) 24.12.2013.g. linije će prometovatii kao i svaki radni dan osim što će se reducirati slijedeće linije u popodnevnim satima:
- linija broj 2 od 17.15 neće prometovati;
- linija broj 5 od 16.40 neće prometovati;
- linija broj 6 od 15:15 do 22:15 prometovati će svakih 30 minuta, a zadnji polazak će biti u 23:00 sati;
- linija broj 9 od 15:30 do 23:00 sati prometuje svakih 30 minuta;
- linija broj 10 od 15:10 do 23:20 sati prometuje svakih 70 minuta;
- linija broj 18 od 16:00 do 23:30 sati prometuje svakih 30 minuta;
- linija broj 37 iz Splita od 15:30 do 23:00 sati prometuje svakih 30 minuta, zatim u 23:30 i posljednji polazak u 00:15. Iz Trogira od 16:45 do 23:45 prometuje svakih 30 minuta.

srijeda ( Božić ) 25.12.2013.g linije će prometovati kao nedjeljom osim što će se reducirati sljedeće linije:
- linija broj 5 neće prometovati;
- linija broj 6 od 6.00 do 23.00 svakih 60 minuta:
- linija broj 9 od 6.30 do 23.30 prometuje svakih 60 minuta;
- linija broj 10 prometuje: 6.05, 7.10, od 8.10 do 23.20 svakih 70 minuta;
- linija broj 12 prometuje: 7.05, 7.45, a od 8.50 do 22.50 svakih 60 minuta.
- linija broj 15 od 6.05 do 22.05 svakih 60 minuta:
- linija broj 18 od 6.30 do 23.30 svakih 60 minuta.
- linija broj 24 Split -TTTS ne prometuje u 5:50 i 13:35 iz Splita te u 06:10 s TTTS-a;
- linija broj 25 Split- Stobreč ne prometuje u 13.35 iz Splita i 14.10 iz Stobreča;
- linija broj 28 Dubrava - Split ne prometuje u 8.00, 9.35, 19.20 i 21.30 iz Dubrave, te u 06.50, 11.00, 18.15 i 22.30 iz Splita;
- linija broj 29 Naklice - Tugare - Split ne prometuje u 5.00 i 15:30 iz Naklica te u 6.45 i 14:30 iz Splita;
- linija broj 32 Split - Kučine ne prometuje u 5.45 iz Splita, te u 6.10 iz Kučina;
- linija broj 33 Kosa - Vranjic - Split ne prometuje u 5:15 iz Kose;
- linija broj 35 Dugopolje - Split ne prometuje u 5.00 iz Dugopolja i 6.05 iz Splita;
- linija broj 37 Split - Trogir od 5.00 do 23.00 svakih 60 minuta.
- Trogir - Split od 5.00 do 23.00 svakih 60 minuta:
- linija broj 60 Split - R.Most od 5.00 do 23.00 svakih 60 minuta.
R.Most - Split od 6.00 do 23.00 svakih 60 minuta, zadnji polazak u 23.50;
- linija broj 67 Dolac - Split ne prometuje u 17:00 iz Doca, i u 19:30 iz Splita;
- linija broj 69 Split - Šestanovac ne prometuje u 08:30 iz Splita i 17:10 iz Kovačevića;
- linija broj 73 Split - Ogorje ne prometuje u 10:00 i 20:30 iz Splita, i 12:00 i 18:0 iz Muslima;
- linija broj 79 Miljevci - Drniš ne prometuje u 19:30 iz Miljevaca;
- linija broj 80 Drniš - Split ne prometuje u 18:00 iz Drniša i u 20:00 iz Splita;
- linija broj 86 Split - Planjane ne prometuje u 08:00 iz Splita i u 17:00 iz Planjana;
- linija broj 90 Split - Visoka ne prometuje u 07:00 iz Splita i u 17:30 iz Visoke

četvrtak ( Sv. Stjepan ) 26.12.2013.g linije će prometovati kao nedjeljom osim što neće prometovati slijedeći polasci:
- linija broj 28 Split - Dubrava u 8:00, 09:35, 19:20 i 21:30 iz Dubrave te u 06:50, 11:00, 18:15 i 22:30 iz Splita.

Za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana te zimskih školskih praznika, u tramvajskom i autobusnom prometu primjenjivat će se posebna organizacija prijevoza.

Od ponedjeljka, 23.12.2013. do petka 10.1.2014. u tramvajskom i autobusnom prometu primjenjivat će se reducirani vozni red za radni dan. U autobusnom prometu to se odnosi na linije 109, 114, 115, 121, 122, 125, 172, 212, 224, 230, 231 i 269.

Autobusna linija 236 Kampus - Čavićeva bit će ukinuta od utorka, 24. 12. 2013. do petka, 3.1.2014. godine.

Na Božić, 25.12. i Štefanje 26.12.2013. te Novu godinu 1.1.2014. u tramvajskom i autobusnom prometu primjenjivat će se nedjeljni vozni red.

U petak, 27.12. u tramvajskom i autobusnom, dnevnom i noćnom prometu, primjenjivat će se subotnji vozni red, osim na autobusnim linijama 107 Jankomir - Žitnjak, 140 Mihaljevac - Sljeme, 159 Savski most - Strmec Odranski, 204 Kvaternikov trg - Horvatovac - Voćarska - Kvatemikov trg, 222 Remetinec - Žitnjak, 225 Sesvete - Kozari Bok i 232 Dubrava – Čret, na kojima će se primijeniti vozni red radnog dana. Prema posebnom voznom redu koji će biti dostupan na terminalima i početno-krajnjim stajalištima prometovat će autobusne linije 109 Črnomerec - Dugave, 228 Svetice - Rebro - Svetice i 268 Zagreb (Glavni kolodvor) - Velika Gorica.

U novogodišnjoj noći, 31.12.2013/ 1.1.2014. godine, za vrijeme svečanog dočeka Nove godine na Trgu bana Josipa Jelačića, Centar za nadzor i upravljanje prometom ZET-a, u suradnji s Prometnom policijom, prema potrebi će preusmjeriti tramvajski promet preko Glavnog kolodvora.

Tramvaji i autobusi će u subotu, 4. siječnja 2014. na dan održavanja ženske utrke Svjetskog skijaškog kupa na Sljemenu prometovati prema subotnjem voznom redu, dok će zbog muške utrke, na blagdan Sveta tri kralja, u ponedjeljak, 6. siječnja, prometovati prema nedjeljnom voznom redu, osim tramvaja na linijama 8 i 14 koji će voziti češće.

U sklopu posljednje ovogodišnje Mise mladih ovog posljednjeg petka prije Božića, održati će se kratka duhovna obnova na temu: Bog koji dolazi.

Adventsku duhovnu obnovu i Misu mladih vodi p. Sebastijan Šujević SJ.

20:15 - Ispovijed
20:30 - Misa i kratko klanjanje
Druženje uz čaj

U cilju popularizacije košarke kod djece i mladih, u dvorani Centra Zamet u petak 20. prosinca od 12 do 20 sati bit će održan košarkaški turnir 3 na 3 "Božić na hakli 2013".

Treba istaknuti humanitarnu stranu turnira za Socijalnu samoposlugu Kruh sv. Elizabete!

Ekipe koje su se prijavile za kotizaciju će predati poklon paket koji sadrži: higijenske potrepštine (četkica i pasta za zube, gel za tuširanje, šampon), prehrambene proizvode (kukuruzne pahuljice, čokolino), slatkiše (čokolada, bomboni, keksi) te prašak za rublje (od 1 do 3 kilograma).

Za ovaj zimski dio polusezone, završen je KMNL za krizmanike i prvopričesnike!

U novoj, 2014. godini nam slijedi Božićni kup za krizmanike i prvoprićesnike, koji će se održati tjedan ili dva iza školskih praznika, a o točnom mjestu i vremenu održavanja ćete biti pravodobno obaviješteni!

Nastavak prvenstva možete očekivati u 2. mjesecu.

Tablica na stranici će biti ažurirana i dostupna ovaj tjedan.

Ove godine, papa Franjo je odlučio darovati beskućnicima 2000 SIM kartica i 4000 karata za metro, koje će u sljedećih nekoliko dana dijeliti sestre Majke Terezije, te brojni volonteri.

Danas sam volontirao na utrci Zagrebčanka 512 koja je jeinstvena jer se trči po stepenicama.
Odaziv je ove godine bio manji od prošle ali oboren je rekord utrke.
Orgarnizacija vrhunska i čast mi je volontirat na takvim utrkama.
O rezultatima neću ali ova je imala onu jednu drugu draž.
To je jer je bila humanitarna.Trčalo se za osobe oboljele od leukemije.
Usput sam promovirao rad pastorala sportaša Zagrebačke nadiskupije.
Koliko je ljudi ne informirano o tome da mislim da koliko se svi u pastoralu trudili radit da će zbog medijske blokade teško doći.

Gospodine, učini nas sposobnima promatrati druge ljude bez predrasuda, bez zavisti, bez etiketa, bez osuđivanja, nego u slobodi srca s nenametljivom ljubavlju koja traži ono najbolje u čovjeku i koja se nada da će svaki čovjek pronaći Tebe a time i samoga sebe i svoje pravo poslanje.
Na današnji dan kada slavimo svetog Ivana od Križa, koji je ujedno i zaštitnik moje malenkosti, na poseban način želim da nas Gospodin sve dublje zahvaća i oslobađa od svih predrasuda, osuda, etiketa, maski kako bi istinski spoznali Njega, a time i sami sebe. Samo kada milošću Božjom koja nas preobražava i čisti od svega suvišnog i kada iskusimo njegovu predivnu ljubav, postajemo sposobni prihvatiti sebe na pravi način postajemo dovoljno slobodni za život bez maski i glume i za prihvaćanje drugih ljudi neovisno o tome kakvi su. Upravo takav stav biti će im poticaj i poziv na otvaranje bezuvjetnoj Božjoj ljubavi.
Kako bi rekao sveti Ivan od Križa, neka nas Oganj Božje ljubavi pročisti od svega suvišnog što sprječava istinsku spoznaju nas samih i rađanje Boga u našim dušama.
Pokajmo se za svaku etiketu i predrasudu koju smo prišili drugima i još to sve pojačali ogovaranjem i oprostimo svima koji su nas osudili umjesto da su nas ljubili, dakle opraštajmo svima i tražimo oproštenje.

Neka nas Kristov oganj očisti od svih etiketa i krivih slika o Bogu, sebi samima i drugima kako bi predivan odnos Ljubavi Trojstvenoga Boga zaživio u našim dušama, u našem odnosu prema Bogu i prema ljudima.

Etikete mogu biti naizgled i pozitivne kada npr. hvalimo nekog čovjeka bez da pritome hvalimo Boga. Bog je izvor svake istinske dobrote i ljubavi. Duh Sveti nas potiče na dobra djela, a Milost Božja nam omogućuje provesti u stvarnost ta djela. Dake Gospodin nam daje i htjeti i djelovoti stoga tko se hvali neka se hvali u Gospodinu, a kada hvalimo druge ljude neka to bude sa svješću da je tuđa dobrata slika Božje dobrote koja ima izvor u Bogu. Budimo beskorisne, malene sluge i službenice Božje te mu dopuštajmo da se njegova svemoć, dobrota, ljepota, ljubav i veličanstvo očituje u našim životima i u našem zajedništvu, kako bi proslavili Njegovo presveto Ime i kako bi živi Bog bio prisutan i vidljiv u našim životima, a time drugima dostupan. Tada će i za nas, oni koji još nisu upoznali Božju ljubav, moći reći kao za prve kršćane: "Pogledaj ih kako se ljube!" Tada će i oni poželjeti biti Kristovi, poput nas


Neka u Kristovom Ognju sagori sve ono što nas priječi da umremo svojoj sebičnosti i zaživimo Bogu, kako bi On bio s nama, u nama i mi u Njemu i sa Njime i kako bi onda taj odnos i iskustvo Božanske ljubavi mogli donositi drugima.

Radujmo se kada su drugi radosniji od nas i kada se Gospodin još snažnije očituje u njihovim životima jer će tada njegova slava biti još veća.

"Bog ne gleda kao što gleda čovjek: čovjek gleda na oči, a Gospodin gleda što je u srcu.«"
(1 Sam 16,

Svako vam dobro i Božji blagoslov

Što se tiče Facebooka do kraja drugog mjeseca neću biti baš puno aktivan na svome zidu (osim na Božić i možda još nekoliko puta). Čeka me dosta učenja. 3. Godina teologije je jako korisna i zanimljiva ali i zahtjevna. Bit ću malo aktivniji na nekim stranicama i možda u grupi Dobre vijesti. Molim za razumjevanje za neodgovorene poruke na svom zidu. Ukoliko imate pitanja o redu Braće propovjednika, dominikancima možete se javiti na sljedeći Facebook profil od oca Petra Galića koji je službeni promotor zvanja naše Provincije https://www.facebook.com/dominikanskosjemeniste.split?fref=ts . Djevojke koje se zanimaju za časne sestre dominikanke mogu se javiti sestri Ani Bagić. https://www.facebook.com/profile.php?id=1099188186&fref=ts

Autor: Ivan Dominik Iličić

U emisiji 'Budimo mladi' u ponedjeljak, 16. prosinca u 20.30 govorimo o hip-hopu, zornicama, SHKM-u u Dubrovniku i upoznajemo srednjoškolku iz Slavonskog Broda Martinu Peunić, autoricu 300 duhovnih pjesama.

Vodimo vas na zornicu, upoznajemo sa srednjoškolkom iz Slavonskog Broda Martinom Peunić, autoricom nekoliko zbirki duhovnih pjesama, i u razgovoru s „Paxom“ iz Molva i članovima „Sliryca 33“ iz Dugog Sela saznajemo kako u Hrvatskoj živi, preživljava i razvija se hip-hop duhovne tematike. U BUM-u ćemo poslušati i himnu Susreta hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku.Emisiju uređuju i vode: Diana Tikvić i Ante Novak.

Prošloga tjedna deseci tisuća ljudi oprostili su se od fra Zvjezdana Linića. U emisiji Susret u dijalogu od 9.05 sati propitujemo - Zašto je taj omiljeni franjevac za života tako osvajao ljude? Kako se događaju obraćenja i ozdravljenja? Koja je uloga duhovnika u životu vjernika? Zašto čovjek u patnji traži Boga? Žive li vjernici od duhovnih seminara ili za duhovne seminare? Gosti su: fra Ivan Matić i književnik Stjepan Lice. Urednica emisije je Blaženka Jančić.

Bila sam fit, a nisam to imala gdje pokazati. Postalo mi je dosadno. potom sam probala trekking - možeš hodati, trčati, planinariti

Ultramaratonka Veronika Jurišić svako jutro ustane u 5.30 sati. U ruksak izvježbanom rutinom ugura tablet, majicu i hlače za posao, navuče tenisice i u šest sati, ne hajući pa da je vani i -10 Celzijevih stupnjeva, trči oko jarunskog jezera. Jaka kiša joj ne smeta, trči i po duboku snijegu, magla je neće obeshrabriti. Napravi krug oko Jaruna, pa onda cestom ili uz Savu trči dalje, na posao. “Gledam ljude kako su neurozni u gužvi, poredani kao sardine u tramvajima, zatočeni u prometu u automobilima, a ja ovisim samo o mojim nogama“, priča vješto obilazeći pospane prolaznike na Ilici.

U uredu se prvo istušira, dio garderobe drži u ormaru na poslu, iz tenisica uskoči u štikle, tad krene profesionalni dio dana. Trči i s posla. Trči gdje god ide, trči baš svaki dan. Prosječno oko 30 km. I tako godinama, a 2010. na 24-satnom ultramaratonu u Francuskoj istrčala je 202 km.

Ultra discipline. Do prije dvadesetak godina maraton su držali ekstremnom disciplinom. Danas ga, nakon godinu, dvije treniranja, istrči gotovo svaki uporniji, pa makar trčati počeo i u 45. godini. Prijave za velike svjetske maratone poput Berlina, New Yorka ili Londona planu u svega nekoliko sati. Ove je godine i zagrebački, u odnosu na prijašnje, skupio, globalno mali, ali za nas respektabilan broj trkača. Trčanje je, eto, i u Hrvatskoj uzelo maha. I ne samo “obično“ trčanje, sve je više onih koji trče ultra discipline, u što spada sve duže od maratonskih 42,2 kilometara.

Nema tome dugo da su ironman (3,8 km plivanja, 180 km bicikliranja, 42,2 km trčanja), držali vrhuncem ljudske izdržljivosti, a onda su se, prije desetak godina, pojavile prve utrke na kojima se izvodio dupli i trostruki ironman. Sad već postoje i trke koje traju 30 dana, gdje natjecatelji odrade 30 ironmana.

U Hrvatskoj su ultra trkačke discipline začuđujuće dobro uhvatile korijenje, kima glavom Dragan Janković trener u Atletskom klubu Sljeme. “Takve su utrke svugdje rezervirane za vrlo mali broj sudionika, a danas na mnogima ima barem po jedan trkač iz Hrvatske, mi smo u tome praktički velesila. U ženskom trčanju na 100 km imamo čak četiri djevojke - Mariju Vrajić, Nikolinu Šustić, Veroniku Jurišić i Antoniju Orlić - koje su među prvih 30 u svijetu, trče ispod devet, čak i osam sati. Ne znam postoji li sport u kojem Hrvatska ima četiri sportašice u prvih 30 u svijetu.“

I sam se čudi otkud toliki interes za ekstremna natjecanja. Danas i kod nas postoje utrke na 100 kilometara, 100 milja. U velikim se krizama ljudi instinktivno okreću prirodi, pa je i tu, moguće, dio odgovora zašto smo toliko prigrlili trčanje. “Amerikanizacija“ nam je, osim trgovačkih centara, donijela i sve lošiju hranu, intenzivan sjedilački način života. Nakon ureda, kompjutora i stolice ne čudi da mnogi imaju potrebu izjuriti i pojuriti, šumom, drumom ili barem savskim nasipom. Pa se onda među njima, vremenom, regrutira i poneki ultraš…

“Trčanje je najprirodniji način hodanja“, tonom koji ne poziva na diskusiju preko ramena dobaci Goran Lesjak. Našeg ponajboljeg planinskog trkača slijedimo po strmoj stazi, naposljetku smo nadomak zidina starog grada Okića. Rano je poslijepodne, sunce bježi iza Plešivice. Kad Lesjak spominje “trčanje“ ne misli na jogging, već ekstremno dugačko trčanje šumama i gorama, kozje skakanje s kamena na kamen. Goran ovdje doista znade svaki taj kamen. I jutros je u četiri, neugodnu vjetru unatoč, po mrkom mraku, izjurio iz obiteljske kuće podno Okića i otrčao u šumu. Vratio se u kasno poslijepodne. Tridesetdevetogodišnji profesor kemije i biologije u šumi je kod kuće. Da prethodna rečenica nije tek lakonska fraza pokazuje i činjenica da taj sitan i strpljiv čovjek stotinu kilometara Velebita, po pakleno vrućem i sparnom danu, obilazeći vrlo zahtjevne staze, pretrči za 15 sati i 9 minuta. Velebitska je utrka jedna od onih koje boduju kao kvalifikacijske za najpoznatiju brdsku utrku na svijetu, neslužbeno svjetsko prvenstvo u planinskom trčanju, Ultra-Trail Du Mt-Blanc, na kojoj je Lesjak nedavno napravio odličan rezultat.

Sportaši godine. Istrčao je zadanih 168 km oko masiva Mont Blanc, nemogućim terenom što prolazi kroz Francusku, Italiju i Švicarsku, pri tome savladao 9600 metara uspona i isto toliko silaska. Na cilj je došao 48. od 2300 ludo izdržljivih planinskih trkača iz cijelog svijeta. Na 80 i nekom kilometru, trčeći po noći, stopalom je snažno lupio u kamen, drugu je polovicu odradio šepajući, u velikim bolovima.

“Prvih 50 mjesta obično osvoje Amerikanci, Francuzi, Španjolci, Japanci jer oni jako puno daju na taj sport. U Americi su te trke silno popularne, toliko da i sportaša godine često biraju iz ultra disciplina.“

Izvor: Globus

Federalni zakon iz 2004. godine propisuje da je brak zajednica muškarca i žene.

Australski vrhovni sud srušio je zakon kojim se u Teritoriju australskog glavnog grada (ACT) ozakonjuju homoseksualni brakovi, prenosi BBC. Parlament ACT-a usvojio je zakon u listopadu, a u međuvremenu su i sklopljeni neki gay brakovi, no oni će sada biti proglašeni nevažećima. Federalna je vlada rekla da zakon nije usklađen s federalnim zakonom.

Zakon je dozvolio istospolnim parovima da stupe u brak u ACT-u, koji uključuje Canberru, bez obzira u kojoj australskoj državi žive. Međutim, federalni zakon iz 2004. godine propisuje da je brak zajednica muškarca i žene. Građanske zajednice dopuštene su pak u nekim državama u Australiji.

Na posljednjem ispraćaju fra Zvjezdana Linića 10 tisuća ljudi.
Dugo i tužno zvonila su u 15.30 sati zvona franjevačke crkve Uznesenja Blažene Djevice u Samoboru dok su poslužitelji Kuće susreta “Tabor” iznosili lijes s tijelom jednog od najpopularnijih hrvatskih svećenika fra Zvjezdana Linića, koji je preminuo prošle subote. Ispred lijesa išla je veličanstvena procesija s više od 300 svećenika, redovnika i redovnica te nadbiskupom zagrebačkim kardinalom Josipom Bozanićem koji je predvodio svetu misu u franjevačkoj crkvi, koja je bila pretijesna da primi više od 10.000 ljudi koji su se došli oprostiti od popularnog karizmatika, koji je, kako je rekao kardinal Bozanić, “mnoge ljude dovodio do Boga i mnoge tako povezao”.
Kardinal Bozanić istaknuo je snagu molitve kao jednu od glavnih fra Zvjezdanovih poruka te naglasio da je čovjek bliz čovjeku samo tada kada je blizu Bogu. – Kao nadbiskup zagrebački zahvaljujem Bogu za sve dobro koje je fra Zvjezdan učinio za Crkvu i hrvatski narod – rekao je kardinal Bozanić predvodeći sprovod. Rijeka ljudi nakon euharistijskog slavlja u procesiji moleći se i pjevajući ispratilo je fra Zvjezdana Linića do groblja u Samoboru.

– Bio je naš idol i veliki prijatelj – govorili su vjernici koji nisu mogli suspregnuti suze. Fra Zvjezdan Linić položen je u grob uz pjesmu "Bliže, o Bože moj".

– Danas se radujem, u Samoboru, ovom navještaju vjere, navještaju Boga živoga – poručio je Bozanić. Pogrebu je prethodila noć bdijenja u franjevačkoj crkvi, gdje je ispred oltara bio izložen lijes, pred kojim se fra Zvjezdanu poklonilo više od 5000 ljudi. – Gospodin je tako odredio. Uzeo je brata Zvjezdana sebi. Iako ga vidljivo i tjelesno gubimo, dobili smo mnogo više. Vjerujem da sada imamo zagovornika kod nebeskog Oca u čiji se zagrljaj fra Zvjezdan smrću vratio – rekao je u nadahnutoj propovijedi fra Željko Železnjak, provincijalni ministar fra Zvjezdanove Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

– Posljednji bolesnički trenuci njegova zemaljskog života bili su slika raspetoga Krista. Naš posljednji susret bio je u petak, dan prije njegova prijelaza Gospodinu, u njegovoj bolesničkoj sobi u Taboru koja je u njegovoj bolesti bila soba molitve, ali i soba trpljenja. Zaista mu je bilo teško i teško je disao. Budući da su mu usta bila suha, sestra Neda stavila mu je na usta gazu natopljenu vodom kako bi lakše mogao disati. Gledajući ga tako, pomislio sam: Zar moj brat Zvjezdan ne sliči onome koga je tolikim žarom propovijedao i naviještao, koji je na Kalvariji također rekao: "Žedan sam!" Zar u tijelu fra Zvjezdana ne leži sam Isus na bolesničkoj postelji? – rekao je provincijal Železnjak.

Na samoborskom groblju od fra Zvjezdana, u ime zajedničke generacije franjevaca, oprostio se povjesničar dr. fra Emanuel Hoško, koji je odgovorio na glasove koji su se odmah nakon Linićeve smrti čuli o početku procesa proglašenja blaženim, tvrdeći kako je fra Zvjezdan bio evangelizator, a ne karizmatik.

– Zvjezdan nas je volio i mi smo voljeli njega, onda i učimo od njega. Najlakše bi sada bilo početi proces za njegovo proglašenje blaženim. Čuo sam takve priče. Tada bi trebali raditi zaduženi za proces, a mi čekati što će se dogoditi. Ne treba nam proces, ali nam treba ići Zvjezdanovim putem blagog, jasnog, ljubaznog i životom potvrđenog djelovanja po programu nove evangelizacije – rekao je fra Emanuel Hoško, koji je za fra Zvjezdana Linića rekao da je, uz p. Bonaventuru Dudu, bio najinteligentniji i najobrazovaniji u sjevernohrvatskoj franjevačkoj provinciji.

– Bio je karizmatična osoba. No, njegovi seminari nisu bili karizmatski, nego evangelizacijski. Bio je u službi nove evangelizacije, sam prožet evanđeljem – rekao je dr. Hoško na samoborskom groblju. Samobor je, inače, jučer imao posebnu regulaciju prometa, a zahvaljujući gradskim službama i samoborskoj policiji sve se odvijalo u najboljem redu. U Taboru i franjevačkoj crkvi fratri poslužitelji Tabora omogućili su da cijeli program teče besprijekorno i na taj način pokazali da su doista bili desna ruka fra Zvjezdanu Liniću.

AUTORI:
Darko Pavičić/VLM,
Lana Kovačević/VLM

U organizaciji Ureda za pastoral mladih, Odjela za pastoral športaša Zagrebačke nadbiskupije, u župi sv. Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima, u ponedjeljak 9. prosinca slavljena je petu godinu za redom misa Zahvalnica športaša Zagrebačke nadbiskupije.
Misno slavlje predvodio je pomoćni zagrebački biskup, mons. dr. Ivan Šaško u koncelebraciji domaćeg župnika vlč. Vladimira Hrena, vlč. Kreše Žinića, vlč. Darka Banfića, vlč. Filipa Pavlovića i domaćeg kapelana vlč. Vladimira Kerečenija. Uz koncelebrante suslavili su trajni đakoni Miljenko Bošnjak i Marijan Spehnjak.

Uz okupljene vjernike športaše, misnom slavlju su prisustvovali predstavnici nekoliko nacionalnih športskih saveza (HNS, HVS, HKS, HOS,HBS). Po broju sudionika zahvalnog slavlja, bio je ovo dosad najbrojniji susret športaša Zagrebačke nadbiskupije povodom završetka športske sezone.
Iz ovog susreta športaša najviše ćemo pamtiti naše športsko zajedništvo i izuzetno poticajne Biskupove riječi koje su nas dotaknule i kao vjernike i kao športaše. Nakon misnog slavlja, športaši su nastavili druženje u župnom pastoralnom centru.


Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački
Uvod i homilija u zahvalnome misnom slavlju športaša Zagrebačke nadbiskupije
na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije
u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskoga u Sesvetskim Selima

Uvod:
Ove smo godine došli zahvaliti Gospodinu na dan kada slavimo svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije. Došli smo u iskrenosti reći hvala za sve darove koje primamo, za ljude koji nas prate i koji su uz nas. Zahvaljujemo za sve vas, dragi športaši, treneri, športski djelatnici, župni animatori; za susrete, igru, za svako ostvareno i darovano dobro…

Drago mi je što vam mogu prenijeti pozdrave našega nadbiskupa, kardinala Josipa; drago mi je što smo ponovno zajedno u ovoj župi, s prečasnim gospodinom Župnikom Vladimirom i drugim svećenicima, s našim đakonima, osobito đakonom Marijanom, koordinatorom pastorala športaša u Nadbiskupiji, s mladima i starima koji su nam se pridružili u molitvi.

Dragi vjernici! Svetkovina koju slavimo savršeno se uklapa u vrijeme došašća, jer u njoj vidimo kako Bog razgovara s čovjekom, kako nam daje da sudjelujemo u božanskome životu. Marijino izabranje i njezino mjesto u povijesti spasenja ne dijeli ju od nas, nego govori o blizini s čovjekom. Euharistija je predivni dijalog vjernika i Boga koji nam vraća radost i ispunja nas svojim mirom i novim početkom. Sve može započeti, jer Bog šalje Duha životvorca u naše živote.
Njegovu prisutnost koja čisti i obnavlja molimo na početku ovoga slavlja, kajući se i ispovijedajući svoje grijehe.

Homilija:
Liturgijska čitanja: Post 3, 9-15.20; Ps 98, 1-4; Ef 1, 3-6.11-12; Lk 1, 26-38

I. Jedna židovska izreka veli da je Bog na početku stvorio upitnik i stavio pitanje u srce čovjeka, pitanje koje glasi: (Adame,) gdje si? Skloni smo kao ljudi Bogu postavljati pitanja, ali nas današnje prvo čitanje upozorava da Bog pita nas. Prvo obraćanje Boga čovjeku je pitanje. To je pitanje upućeno svakomu od nas: Gdje se nalazi tvoj život; na kojoj je točki; kamo je usmjeren?

Zanimljivo je primijetiti da je u Evanđelju po Ivanu prva Isusova rečenica upućena ljudima, učenicima također pitanje; i jednako se tako odnosi na traženje. Sjetimo se da Isus pita: Što tražite? I dalje od toga. Prva rečenica nakon Uskrsnuća, upućena Mariji Magdaleni u Getsemaniju također je pitanje, također je traženje: Ženo, koga tražiš? Pitanja o traženju. U njih stane cijela povijest čovječanstva i govori nam tko smo: stvorenja koja traže; koja pitaju i od kojih se traži odgovor. Cijeli je naš život traženje Onoga tko daje i jest odgovor na naša najdublja pitanja.
Današnja svetkovina sažima taj odgovor, otvarajući prostore radosti. Mislim da vi, športaši, možete ući dublje u smisao, u stvarnost koja nam je naviještena i koju večeras slavimo.

II. Početne stranice Biblije – svojim posebnim govorom simbola i slika – objavljuju nam da je na početku svijeta postojao Božji 'da' kojim je želio sretna čovjeka, no čovjek je odmah počeo sricati i učiti izgovarati riječ 'ne'. Odmah se naučio skrivati i smišljati putove koji su ga udaljavali od slobode koja računa da čovjek nije Bog. Svojom neposlušnošću, želeći ono što pripada samo Bogu, čovjek je rekao 'ne' cijelomu raju. No, Bog tada nije povukao svoj da. Ponovno ga je izgovorio po Djevici Mariji.

Pripremajući dolazak svoga Sina, Bog je mislio na tijelo, na srce jedne žene. I to je obitavalište odvojio od grijeha. U Marijinu liku bolje razumijemo što je za Boga ljepota i što znači „biti blagoslovljen svakim blagoslovom“, kako nam govori apostol Pavao.
Zemlja, tako često škrta, svijet u kojemu je teško prepoznati ljepotu, rodila je svoj najljepši plod; iz naše je pustinje isklijao očaravajući cvijet. Svijet odbijanja s kojim se susrećemo, prečesto zatvoren i neprobojan, ponudio je u Mariji prostor prihvaćanja. To tijelo bez ljage, ta odijeljenost od grijeha je i naša; osjećamo da se njezina ljepota odnosi na Crkvu i na sve koji vjeruju. Po Marijinu odgovoru imamo razloga za radost. Ona postaje znakom nade u trenucima kada puno toga izgleda pokvareno i nestalno, kada nam nedostaju sigurni oslonci, vjerodostojnost stavova i istinitost riječi, podudarnost obećanja i čina.

III. Slika anđela koji prve ljude izgoni iz raja nalik je sucu koji udaljava natjecatelja s igrališta, s borilišta. Nedopušten način igranja, povređivanja suparnika, nijekanje smisla igre.
To športaši razumiju.

A svaki razlog za izbacivanje iz igre plod je oholosti i sebičnosti. U konačnici grubi startovi, nečasno ponašanje ili nedopuštena igra šteti prije svega samomu igraču, ali i drugima koji su uključeni u igru. Tako i grijeh ima širi utjecaj od pogrješke u vlastitome životu.
Na prvim stranicama ljudske povijesti vidimo Božju dobrotu i njegove darove koji su dani da bi čovjek bio sretan. No, u tu se sreću uvlači oholost i sebičnost koja nužno uvodi u strah i sram. Štoviše, prebacuje krivnju: muškarac na ženu, žena na zmiju. Tu je postavljena granica neprijateljstva između slobode i ropstva; između dobra i zla; tuge i radosti.

IV. U Evanđelju vidimo drukčiji put; obnovljen razgovor Boga i čovjeka, u kojemu Marija, premda zbunjena i nesigurna, odgovara prihvaćanjem: Neka mi bude. Na početku toga razgovora nije neprijateljstvo, nego prijateljstvo; nije sebičnost, nego velikodušnost, nije oholost nego poniznost.
Raduj se, Milosti puna! To je anđelov pozdrav. Povijest prvoga odgovora čitana je u suprotnome smjeru. Razgovor Marije i Gospodina suprotan je svojim tijekom od razgovora Adama i Eve s Bogom. Marijini odgovori vraćaju ljepotu rajskoga vrta.
Ona je puna milosti, a ne sebičnosti. Anđeo joj govori da se ne treba bojati, za razliku od prvih ljudi koji su osjetili strah. Marija nema razloga za strah, jer nije oholo htjela sebe uzvisiti do mjere božanskoga, nego je živjela poniznost u kojoj ju Bog uzvisuje. Marija je tražila Boga i u tome ju je traženju pronašao Bog, a kako kaže i sam anđeo: Našla si milost u Gospodina.

Ona se ne sakriva, nego govori o sebi kakva jest. Ne traži izgovor, nego se čudi i ne razumije što je u njoj posebno. Ona zna da to što joj se naviješta nije njezina zasluga; otkriva u srcu da je to očitovanje Božje ljubavi prema svijetu. Zato dobiva odgovor da će ju Duh Sveti osjeniti, zaogrnuti svojom snagom i učiniti ono što čovjek ne može učiniti. Prvi su ljudi mislili da im to pripada i otkrili svoju nemoćnu golotinju. Marija osjeća neznatnost, pa je odjevena Duhom svemoćnosti.
Ostao joj je u duši anđeoski pozdrav: Raduj se! Evanđelje nas ostavlja s Marijom koju je ostavio anđeo, samu s njenom vjerom i njenom velikodušnošću. Predivan je to put od poniznosti i velikodušnosti do radosti.

V. Što nam to večeras govori, ovako lijepo okupljenima u športskome vjerničkom zajedništvu? Ako ono što činimo činimo Marijinim pristupom, ne nedostaje radosti, ne nedostaju 'rezultati'. Oholost, umišljenost i sebičnost razgrađuju, udaljuju ljude jedne od drugih, dok poniznost, malenost i nesebičnost grade i ostvaruju ono što je izgledalo teško ostvarivim.

U došašću učimo taj Marijin stav, posebno u strpljivosti. I danas anđeo traži čovjeka, pitajući: „Adame, gdje si? Čovječe, gdje si?“ Bog strpljivo nudi put povratka u istinsku sreću. Lako smo naučili odgovoriti 'ne', a za odgovor 'da' – kojim je Marija progovorila – treba nam uistinu i snage i strpljenja. Nije slučajno da se strpljenje na grčkome kaže makrothymia, što znači veličinu duše, odnosno velikodušnost.

Pred nama je danas postavljeno zlo i dobro na razgolićen način. Zlo poznajemo: zlo je nesposobnost vjere u ljubav; zlo je prekid međusobnih odnosa i donositelj podjela; zlo zemlju čini poprištem sukoba. Imamo li snage ispitati kakvo je dobro, imamo li snage odvojiti se od jednoga drveta i shvatiti da nam je dan čitav predivan vrt koji treba istražiti?

VI. Dragi športaši, Bog nas po Mariji vraća u radost životne igre. Želio bih da u ovo vrijeme, dok su u hrvatskoj prisutna razna traženja, rasprave o vrijednostima koje mogu donijeti radost društvu i Domovini ili mogu širiti sebičnost, sukobe i tugu, ne zaboravite da je šport prostor u kojemu se susreću vjera i vrijednosti.

Ako to dvoje nije spojeno; ako ne osjećamo darove koji nadilaze sposobnosti pojedinca, sigurno ne ćemo osjećati ljepotu radosti. U športu se može promicati ono što nam toliko puta nedostaje na drugim područjima: duh zajedništva, osjetljivost za darove bližnjih, poštenje, stegu koja kroti sebičnost, poštovanje, uzajamno pomaganje. Treneri najbolje znaju da je teže doći do toga nutarnjega raspoloženja duha, nego li do tehničke i kondicijske pripreme.

Večeras bih vam htio povjeriti dublje značenje baš te riječi – kondicija. U drugim područjima kondiciju shvaćamo kao uvjet za nešto, dok je u športu kondicija shvaćena ponajprije kao tjelesna snaga. No, njeno dublje značenje vodi prema smislu suglasja (lat. cum+dicere). Kondicija je neka vrsta 'koncerta', načina na koji je nešto usklađeno ili skladano. Kondicija šport pretvara u umjetnost sklada. Na taj je način ujedno i nešto uvjetovano. Tako imamo uvjetovane, usklađene okolnosti (npr. usklađen, kondicioniran zrak); a netko 'ima kondiciju' kada je usklađen sa zahtjevima i zadatcima koje treba izvršiti, da bi igra/natjecanje imalo sklad.

VII. Današnja svetkovina nam pokazuje veliki prostor milosti koji nam je Bog povjerio po Marijinoj vjeri. Ona je ponovno uskladila što je grijeh razorio; ona nam je dala kondiciju za životnu trku i vratila snagu, darovala utjehu.
I naša domovina može napredovati, ako jači nose slabije; ako postoji ljubav prema bližnjima; ako ne dopustimo da prevlada sebičnost. Športaši u tome mogu istinski pomoći. Svaki nemir nastaje iz sebičnosti koja nikada nije usklađena s Božjom velikodušnošću.
Potrebna nam je usklađena snaga sa zahtjevima i potrebama najslabijih; potrebna nam je kondicija po mjeri Marijine darežljivosti. Majko svete kondicije, Majko nebeskoga sklada zagovaraj nas dok tražimo radost u kojoj nas Bog pronalazi u čekanju njegova Rođenja kojim je svijet obnovljen.
Amen.

U sutrašnjoj "Tragu vjere" detaljno izvještavamo sa sprovoda fra Zvjezdana Linića i sa susreta kardinala Josipa Bozanića s ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Papa Franjo izrazio zadovoljstvo zbog ustavne zaštite braka u Hrvatskoj. Predstavljamo knjigu "Bogorodica – zaštitnica u Hrvata" Petre Batelje i Jurja Batelje, knjigu i izložbu "Čudo Božje krhkosti" s. Samuele Premužić, monografiju "Veličina skromnoga. Umjetničko stvaralaštvo dominikanca Marka Bobaša", novi CD benda "Apostoli mira" te više projekata sakralne galerije "Laudato" u ovim predbožićnim danima. "Trag vjere" započinje u 18.05 sati, urednica je Tanja Baran.

Posljednja počast pokojnom fra Zvjezdanu Liniću moći će se iskazati danas od 17:00 sati u franjevačkoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Samoboru. U 18:30 sati slavit će se sveta misa, a nakon toga, tijekom cijele noći i u srijedu prije podne, biti će moguće ostati u osobnoj i zajedničkoj molitvi u crkvi sve do početka svete mise zadušnice.

Sveta misa zadušnica s obredima ispraćaja bit će u srijedu 11. prosinca u 14 sati u istoj franjevačkoj crkvi Uznesenja B. D. Marije. Nakon svete mise ukop će biti u franjevačkoj grobnici na groblju u Samoboru.

U srijedu 11. prosinca zbog ispraćaja fra Zvjezdana Linića u Samoboru će biti na snazi privremena regulacija prometa.
Toga dana bit će pojačane i redovne autobusne linije na relaciji Zagreb – Samobor i Samobor – Zagreb.
Kako bi se spriječili nepotrebni zastoji u prometu, molimo da se u što većoj mjeri izbjegava prometovanje samim centrom grada te da se popunjavaju parkirna mjesta u širem gradskom centru.

Bezgrešna Djevica dala mi je Karmelsko odijelo… (Bl. Elizabeta od Presv. Trojstva)

U provincijalnoj kući Družbe u Hrvatskom Leskovcu, blagdan Bezgrješnog Začeća bio je osobit dan milosti i blagoslova. Naša draga Bezgrješna Gospa je zaogrnula svojim karmelskim odijelom svoju štovateljicu Petru Milotić.

Putevi života vođeni rukom Božje providnosti i Marijine zaštite, doveli su je iz rodnog Pazina do Gore Karmela i Isusovog Božanskog Srca. Godina postulature bila je ispunjena upoznavanjem ljepote predanja Gospodinu i služenju bližnjima. Čežnja da se učini novi korak uspona na goru Karmel je rasla sve do blagdana Bezgrešne…

Tijekom obreda primanja u novicijat, u nazočnosti redovničke obitelji, izmjenjivale su se zahvalnost Gospodinu na daru redovničkog zvanja i srdačna molitva. Trenuci su to kada uvijek iznova doživimo kako je snažna Božja trojstvena ljubav zbog koje se ostavlja sve, da bi se prihvatilo nju kao dragocjeni biser! Predvodeći obred ulaska u novicijat, provincijalana poglavarica s. Kristina je nadahnutim riječima povezivala značenje blagdana Bezgrješne i početka redovničkog života s. Petre Mirjam.

Obukavši po prvi put karmelsko odijelo zaručnice Kristove i dobivši novo ime, s. Petra Mirjam je iz duše ispunjene radošću svojim prelijepim glasom zapjevala i zasvirala Presvetoj Mariji: „Dajte mi sladak pjev…da ga poklonim Njoj, navijek Blaženoj“ Po završetku obreda, sve su nazočne sestre slavljenici izrazile srdačne čestitke i želje. Radost novog života s Isusom, s. Petra Mirjam je podijelila zatim i sa svojom najbližom obitelji.

Zahvaljujemo Gospodinu i bezgrešnoj Kraljici Karmela na njihovoj vjernoj ljubavi i na daru svakog novog poziva. Neka ljubav Kristovog i Marijinog Srca ispunja i oblikuje dušu svake redovničke pripravnice i sestre.

Izvor: http://karmelbsi.hr/blog/2013/12/09/bezgresna-djevica-dala-mi-je-karmelsko-odijelo/

Poglavar Katoličke Crkve papa Franjo, primajući u subotu 7. prosinca članove plenarnog zasjedanja Papinskoga vijeća za laike pozdravio se i zadržao u kraćem razgovoru sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem. Sveti Otac u tom susretu zanimao se za nedavno održani referendum o ustavnoj zaštiti braka kao životne zajednice jedne žene i jednoga muškarca u Hrvatskoj.

Kardinal Bozanić, sažeto je obavijestio papu Franju o velikom angažmanu i doprinosu vjernika laika i osobito mladih vjernika građanskoj inicijativi "U ime obitelji" te o popratnom molitvenom angažmanu širom Hrvatske. Sveti Otac, kako je posvjedočio kardinal Bozanić, izrazio je zadovoljstvo zaštitom vrednote braka u Hrvatskoj.

Kardinal je također posvjedočio da je hrvatski referendum o zaštiti braka veoma odjeknuo u različitim krugovima u Vatikanu i šire po Italiji te da su mnogi uglednici intelektualci ishod referenduma ocijenili velikim uspjehom u zaštiti institucije braka.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Kanadska pro-life aktivistkinja već je godinu dana u zatvoru zbog svojih djelatnosti u klinikama za pobačaje, a sada su njezini prijatelji organizirali akciju potpore.

U kolovozu 2012. Mary Wagner ušla je u kliniku za abortuse u Torontu i ženama koje su bile tamo ponudila savjetovanje o posljedicama toga čina i pokušala ih je odgovoriti od njega. Zbog toga je uhićena i trenutačno se nalazi u kanadskom zatvoru, te čeka početak suđenja.

Kanadska pro-life aktivistkinja već dulje vrijeme radi takve akcije, prosvjedujući ispred klinika za pobačaj, te ulazeći u njih kako bi odgovorila žene od abortusa. Zbog toga je već nekoliko puta bila u zatvoru zbog optužbi za “ometanje biznisa”, a kanadski sud izdao joj je zabranu približavanja klinikama za pobačaje. Ona, međutim, od svoje borbe ne želi odustati i jasno daje do znanja svaki put kada se pojavi pred sudom da će je nastaviti i da će i dalje ulaziti u klinike. Zbog toga je već više od godinu dana u zatvoru.

Kanađanku je u kolovozu ove godine u zatvoru posjetio kardinal Oswald Gracias, nadbiskup Mumbaija, koji je dao punu potporu njezinim akcijama.

- Papa Franjo jasno govori o tome da trebamo biti svjedocima evanđelja bez obzira na poteškoće. Evanđelje treba slijediti i u dobrim i u lošim vremenima. I u tom smislu, dajem potporu onome što Wagner radi – rekao je kardinal tada.

U međuvremenu, prijatelji Mary Wagner dosjetili su se jedne akcije koja ima za cilj pro-life aktivistkinji olakšati boravak u zatvoru i odvojenost od obitelji. Svi oni koji žele, mogu joj poslati Božićnu čestitku na adresu:

Mary Wagner
Vanier Centre for Women
P.O Box 1040
655 Martin St.
Milton, ON L9T 5E6
CANADA

Ako želite dati potporu Mary Wagner u njezinoj borbi za život nerođenih, pridružite se akciji!

Bitno.net

U upadu u katedralu spriječio ih živi zid oko 1.500 mladih katolika.

Na Stari kontinent sa zakašnjenjem dolaze detaljnija izvješća iz Argentine, gdje su se 23-25 studenog održavali divlji prosvjedi ljevičarskih i feminističkih organizacija. Poprište najžešćih događanja bio je grad San Juan de Cuyo, u kojem su, prema navodima katoličkih medija, oko 7.000 prosvjednika pokušali upasti u katedralu Svetog Ivana Krstitelja (San Juan Bautista) uzvikujući parole 'Spalimo crkve" i razne divlje psovke.

U tome ih je spriječio živi zid oko 1.500 mladih katolika koji su divljanju parirali ispreplitanjem ruku i kontinuiranim izgovaranjem molitvi, čemu svjedoče i snimke objavljene na Youtubeu.

Nakon što nisu uspjeli prodrijeti u katedralu, na jednom mjestu zapalili su veliku lutku pape Franje, svojeg sunarodnjaka.

Prema navodima katoličkih medija, radilo se o 'satanističkom napadu" antikršćanske svjetske revolucije.

Ista katedrala i još neke druge spominjana je nekoliko dana ranije kad su sinkretistički biskupi izdali dozvolu da se o njoj održi misa za žrtve Kristalne noći, što je izazvalo nezadovoljstvo nekih katoličkih udruga zbog upotrebe crkava u 'svjetovne svrhe'.

http://www.politikaplus.com/novost/92657/divlji-prosvjedi-u-argentini-kad-nisu-uspjeli-katedralu-zapalili-lutku-pape-franje