Prenosim sa radio Vatikana

Svjetski dan mladeži je veliko slavlje vjere koje otvara nove granice jedinstva među kulturama – rekao je papa Benedikt XVI. u zrakoplovu, nakon što je krenuo prema, do sada najudaljenijem, cilju svojih apostolskih putovanja, Sydneyju, gdje će od četvrtka biti u izravnome kontaktu se desetcima tisućâ mladih koji se ovih dana okupljaju u tome gradu u prigodi Svjetskoga dana mladeži. Razgovarajući s novinarima u zrakoplovu – koji je poletio u 10.30 sati iz zračne luke u Fiumicinu, Sveti je Otac dotaknuo neke vrlo aktualne teme – poput zaštite zemljinih dobara – ili pak onih o kojima je već govorio tijekom pohoda Sjedinjenim Državama, poput seksualnoga iskorištavanja unutar Crkve.
Idem u Australiju s osjećajima velike radosti; divna su moja sjećanja na Svjetski dan mladeži održan u Kölnu – rekao je Sveti Otac te naglasio kako to nije bio jednostavno masovni događaj; bilo je to poglavito – kako je rekao – veliko slavlje vjere, ljudski susret zajedništva u Kristu. Vidjeli smo kako vjera otvara granice i kako doista ima sposobnost jedinstva među različitim kulturama, te donosi radost. Nadam se da će se isto to dogoditi u Australiji; zbog toga sam sretan što ću vidjeti brojnu mladež, te što ću ih vidjeti sjedinjene u želji za Bogom i za doista humanim svijetom. Glavna poruka je sadržana u riječima koje čine geslo ovoga dana: razgovarajmo o Duhu Svetome koji nas čini svjedocima toga duha. Stoga bih želio usredotočiti svoju poruku upravo na tu stvarnost Duha Svetoga koji se pojavljuje u različitim dimenzijama: on je Duh stvoritelj Stvorenoga – rekao je Sveti Otac.
Oko 20 sati putovanja, za više od 16.000 kilometara, koji će ponijeti papu Benedikta XVI. i njegovu pratnju u Sydney, započeli su tradicionalnom razmjenom pozdravnih brzojava sa šefovima država koje Papa nadlijeće tijekom puta, a među kojima su bili predsjednici Albanije, Grčke i Turske. A putovanje mladih hodočasnika koji još uvijek, i to sve brojniji, stižu iz cijeloga svijeta u Sydney, obilježili su simboli Svjetskoga dana mladeži – Križ i Marijina ikona, te domorodački drveni štap u koji su urezani znakovi dobrodošlice na njihovu jeziku. U ogromnoj australskoj zemlji, ovi su simboli obišli 400 zajednica i susreli 400.000 ljudi.
Zrakoplov kojim putuje Sveti Otac sletjet će najprije, radi opskrbe, u vojnoj zračnoj bazi u Darwinu, u sjevernoj Australiji, nakon čega će nastaviti put koji će trajati još četiri sata, i dovesti Svetoga Oca do Kenthursta, mjesta uronjenoga u zelenilo, 40 kilometara daleko od Sydneya, gdje će se Papa zadržati u privatnome posjetu do srijede 16. srpnja, kako bi se odmorio od putovanja i osmosatne razlike u vremenu.
Kakva će se Australija pokazati pred očima pape Benedikta XVI., trećega pape koji će, nakon Pavla VI. i Ivana Pavla II., biti treći papa koji posjećuje tu veliku i daleku zemlju? Australija, „otok kontinent“, velika kao cijela Europa, zemlja je ne samo velikih udaljenosti, nego i snažnih opreka. U toj zemlji živi jedno od najbogatijih društava, s dohotkom po glavi stanovnika koji nadilazi 700 eura tjedno. Međutim, Australija se ipak stalno suočava s nesigurnim stanjem starosjedilačkoga pučanstva, kojima se novi premijer, Kevin Rudd, u veljači ove godine ispričao zbog patnji i ponižavanja prouzrokovanih politikom asimilacije provođene od 1910. do 1970. godine. Kada se kapetan Cook iskrcao u Australiji 1770. godine, domorodaca je bilo najmanje milijun, a sada ih je malo više od 500.000, i to s nadom u život koji je – kako je napomenula Jackie Huggins, ravnateljica Centra za proučavanje domorodaca na državnome sveučilištu u Queenslandu – u odnosu na Australce kraći za 17 godina. Međutim, osim problema domorodaca, u australskome društvu postoji još jedno zlo koje zahvaća obiteljsko tkivo. U deset godina se, naime, povećao broj razvoda, za 30% se povećao broj bračnih parova bez djece, i samo 49% posto odraslih je vjenčano. Osim toga, više od četiri i pol milijuna Australaca s više od 20 godina, odnosno gotovo četvrtina stanovništva, izjasnilo se samcima, a udvostručio se i broj mladih beskućnika – prema podacima Nacionalnoga odbora za mlade, riječ je o 22.000 mladih u dobi između 12 i 18 godina. Utrostručen je i broj maloljetnika koji uživaju alkohol, dok je mladih koji uzimaju ecstacy više od pola milijuna. Stoga su proročke riječi pape Benedikta XVI. iz poruke za ovaj 23. svjetski dan mladeži, kojima poziva mlade iz cijeloga svijeta da pođu u Sydney kako bi društvu koje je zbog raznih razloga sekularizirano, naviještali ljepotu i radost Evanđelja. Australija treba ponovno otkriti svoje kršćanske korijene – napisao je Papa.
Upravo je za ponovno otkrivanje kršćanskih korijena, Svjetski dan mladeži providnosni dar za Crkvu našega doba; on je poziv na otkrivanje Duha Svetoga u vlastitu životu – uvjerenje je kardinala Stanisława Ryłka, predsjednika Papinskoga vijeća za laike. Svjetski dani mladeži su crkveni događaji koji se odnose na Crkvu u svim njezinim sastavnicama. Širenje umornoga, obeshrabrenoga kršćanstva dovodi nas do osjećaja velike potrebe za svjedočanstvom vjere pune poleta i oduševljenja, a koje polazi upravo od svjetskih dana mladeži. U tom su smislu oni upravo providnosni dar za Crkvu – primijetio je kardinal. Na novinarov upit mogu li svjetski dani mladeži pomoći pristup srcima i one mladeži koja se ne poistovjećuje s crkvenom zajednicom, koja se ne vidi u njoj, kardinal je istaknuo kako su ti događaji zamišljeni i za mlade koji su daleko od vjere, i koji nerijetko do nje dolaze slijedeći svoje prijatelje, prema – kako je kazao – evanđeoskome pravilu „dođi i vidi“. Često se dogodilo da je ovakav svjetski skup mladih za njih bio odlučujući preokret u život. Nije rijetkost da taj događaj dovede do otkrivanja vjere, ili čak do odluke za krštenjem – rekao je kardinal te dodao kako mladi u Sydney donose prije svega mladost, koja je njihovo najveće bogatstvo. Oni donose svoju mladu vjeru koju valja radosno ispovijedati i slaviti. Donose svoja iskustva, pitanja, i probleme koje imaju u svojim zemljama. Iz Sydneya će u svoje domove ponijeti zanosno iskustvo Crkve kao puka okupljenoga istom vjerom u Isusa Krista i nadahnutoga njegovim Duhom. Ponijet će, kao sigurni kompas koji pokazuje put, snažnu riječ Petrova nasljednika. Za brojne su pak mlade kršćane svjetski dani mladeži postali važno spremište hrabrosti vjere – djelotvorno sredstvo da se ne osjećaju sami kada se vrate kući gdje će živjeti vjeru u Isusa Krista – naglasio je kardinal Ryłko.
U povodu pastirskog pohoda pape Benedikta XVI. Australiji na XXIII. svjetski dan mladih, Središnji statistički ured Crkve objavio je statističke podatke Crkve u Australiji. Na dan 31. prosinca 2006. godine Australija je imala 20.700.000 stanovnika, od kojih je njih 5.704.000, odnosno 27,56% katolika. Crkva u Australiji organizirana je u 33 crkvena područja, 1390 župa i 109 pastoralnih centara. Australska Crkva ima 65 biskupa, 3125 svećenika, 7950 redovnika i 40 laika posvećenog života te 83 mala i 244 velika sjemeništa. U 2252 katolička obrazovna centra od dječjih vrtića do sveučilišta školuje se ukupno 736.288 djece i mladih. Također 58 bolnica, 5 klinika, 407 domova za starije i invalidne osobe, 164 sirotišta i skloništa, 210 obiteljskih savjetovališta i centara za zaštitu života, 480 centara za obrazovanje i resocijalizaciju, te 24 institucije drugih tipova pripada Crkvi ili njima upravljaju svećenici i redovničke zajednice.