petak, 11.12.2020.

Sistematski pregled

Kako li sam samo bahata bila u posljednjem postu?! – 'vatam se za glavu i kimam lijevo desno. – I stavila naslov ; „Ko ima masla i muda maže!!!“. I pivčila se kako ja mogu obaviti preglede preko firme u par dana dok običan smrtnik čeka na preglede mjesecima.
Sad sam manja od makova zrna i samo ću reći da mogu ja......... . Ovdje ide ono piiip koje stave na tv-u kad netko beštima. A ja stvarno nikada ne beštimam, osim sama u sebi i u svojim mislima što znači da na blogu mogu beštimati do mile volje jer blog je moje unutarnje ja, blog su moje misli.
No, beštime ću staviti na stranu i prisjetit se mog prvog liječničkog sistematskog pregleda na poslu.
Dakle, ovu godinu moja ljubljena,j....... (piiip) Firmica je izabrala za Sistematski novu Kliniku u Gradu koja je svega nekoliko minuta vožnje udaljena od Firmice. I ta udaljenost je također bila jedan od faktora zašto sam se odlučila ovu godinu ići na preglede. Naravno, osim što je Klinika u prizemlju, a i ovu godinu nisam ništa obavila od redovnih liječničkih kontrola. Nazvat ću, onako figurativno tu Kliniku Papilon (po onom poznatom filmu iz 1973. Leptir o zatvoru,... ma znate....svi znaju taj film, a ja ga obožavam).
Preglede u Papilonu sam obavljala tijekom dva dana;

Dan 1., Srijeda;

Tata je kao i uvijek točan i došao je po mene u Firmicu i za doslovno pet minuta vožnje bili smo pred Klinikom. Iako se Klinika nalazi u samom centru Grada i promet je gust, odmah smo pronašli parking. Yessss, krenulo nas!- pomislih- i s hodalicom u pratnji tate se doguram do vrata Papilona. Naravno,ima jedna stepenica i ćaća mi prebaci hodalicu i ulazimo u Kliniku. Prvo što sam pomislila je da je ordinacija moje doktorice opće prakse puno veća. Ali ako oni kažu da su Klinika, ko sam ja da im proturječim?!! Sjednem na prvu slobodnu stolicu i uljudno pozdravim kolegu koji isto čeka na vađenje krvi. Sestra jako nervozna i ljuta leta po Ordinaciji i odgovara na tel. pozive i uz sve to nama se opravdava da joj kompjuter ne radi i da bi ga najrađe bacila u more. Meni je sve to simpatično, mada se gušim ispod maske i uhvatio me kašalj koji nikako da prestane. Opravdavam se kolegi da nemam koronu, a tek onda dođe sestra i izmjeri nam temperaturu i kaže da ću ja prva (pomislim kako sam sritna što sam invalid pa imam prednost?!!!). Ulazim u malu sobicu, sjedam , ispružim ruku i....kreće ludilo!

Sestra kaže da mi neće vaditi krv.
- Zašto?!!-pitam se ja.
- Ti uopće nemaš žila, a ja imam debele igle i ja to ne mogu.
- Molim Vas probajte... mene to ništa ne boli.... ma bodite me di oćete... samo mi izvadite krv..- molila sam i preklinjala.
- Ne mogu ja to, Ajde u polikliniku A. .. (btw oni valjda surađuju sa poliklinikom A.)
- A ne mogu, jedva sam došla do ovde,... molim Vas pokušajte.- i ona samo prisloni iglu na moju ruku i onako površinski zagrebe i ustane kukajući da ona to ne može... da ona nema srca meni vaditi krv i da će pasti u nesvijest. A pritom je molila Boga i sve svete...onako poptiho šapatom.

Ja sve ne vjerujem što mi se ovo događa i tješim g-đu sestru da će sve biti u redu i ispričavam se što sam joj izazvala neugodnosti i da ću ići u Polikliniku A. i usput pitam u koji sat su mi pregledi u Petak, a ona začuđeno odgovori da nema upisanog nikoga za petak. Ebente živote, kako nema?!!!- pomislih i rečem da me je kolega upisao za preglede u petak. Pa imam službeni e-mail, nisam luda.
Ona još jednom ponovi da nema nikoga u petak i da će mi izaći u susret i ugurati me za preglede u četvrtak ako hoću. Naravno da hoću kad sam već krenula s ovim. I u sebi smotanom kolegi spomenem mater.
Nakon što mi je dala termin u četvrtak i lijepo sam ju pozdravila, tata i ja smo se teškom mukom doveli do poliklinike A. Em zbog gužve em zbog toga što moj ćaća nema pojma di je ta poliklinika (a neće da sluša). I da skratim, u toj poliklinici su mi krv izvadili za sekund sa još debljim iglama nego je imala ova sestra u Papilona ,. A i nikad do sad nisam imala problema s vađenjem krvi.
Falin Te Bože!!!!

Dan 2., Četvrtak;

Iznenađujuće sam bila zadovoljna kad me primila neka druga sestra (ona stara je bit će mijenjala smjenu zbog mene) i ljubazno provela me od doktora do doktora. I svi su bili izuzetno susretljivi i dragi te su mi odmah napravili nekoliko pregleda tako da se ne vraćam ponovo. Svaka im čast!
Odmah sam dobila nalaze i ,hvala Bogu, sve je dobro.

I još moram spomenuti da je od strane Firmice ovu godinu organiziran mini Sistematski bez svih onih zajamčenih pregleda Kolektivnim ugovorom. Nema ni ginekološkog pregleda, ni mamografije, a kamoli da su ikome kao što je rekla Annaboni, pružili psihološku pomoć.
Ma, dobro je, ...ja zadovoljna i ;

GODIŠNJI MOŽE DA POČME!!!!!



- 09:21 -

Komentari (29) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

Opis bloga

Vesele i manje vesele priče jedne Šuše.

Skitnica srca

Oduvijek me privlačilo ono nepoznato i na oko nedostižno.
I onda kad to postignem prestaje mi biti zanimljivo.
To sam ja .
Vječito u traženju.
Vječito u lutanju.
Gladna znanja.
Gladna dobrote.
Gladna ljubavi.
Najviše ljubavi.
Ljubavi koju sam upoznala u stihovima nepoznatih pjesnika.
Ljubavi koju sam vidjela kod slučajnih prolaznika.
Ljubavi koju sam skoro dotakla, ali onda je izabrala nekog drugog.
I uvijek to tako meni biva. Ali ne ljutim se. Jer i Ljubav zna da ću je ja čekati.
I u žudnji i u čežnji da ću je poželjeti još više. I još jače. I uhvatit ću je.
A onda pustiti. I opet strepiti za novim prilikama. Jer to sam ja;
Vječna lutalica koja uvijek traži nešto više.
Strastveni kolekcionar lijepih riječi i gospodskih manira.
Riznica tajni i neispričanih priča.
To sam samo ja.

JEDNA MALA ŠUŠA

Linkovi

......moj prvi post

Važno je.....ne sekirati se!!!









Flag Counter

Od 25.07.2021.