AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 31.08.2023.
REZULTATI TURIZMA U ISTARSKOJ ŽUPANIJI
U KAMPOVIMA I HOTELIMA TURIZAM NAJDOHODOVNIJI
Denis Ivošević predsjednik Turističke zajednice istarske županije 22. kolovoza 2023. je objavio informaciju o tijeku turističke godine u Istarskoj županiji. Prenosim tu informaciju.
Ivošević kaže da „ turistička Istra može biti zadovoljna, jer u dosadašnjem dijelu godine bilježi odlične rezultate. Sveukupno imamo za 4% bolji rezultat u dolascima: 3,7 milijuna (+ 160.000 dolazaka) te 2% bolji rezultat u noćenjima: ukupno 22,3 milijuna (+ 450.000 noćenja) u odnosu na prethodnu godinu.
Pritom je posebno važno naglasiti da je Istra jedina primorska turistička regija u Hrvatskoj koja je u 2022. godini ostvarila bolji rezultat nego rekordne 2019. godine. U odnosu na 2019. imamo plus od 5% u noćenjima. Dakle i u odnosu na 2022. i na 2019. Istra bilježi pozitivan rezultat fizičkih pokazatelja.
Za kvalitetnije razumijevanje aktualne turističke godine, potrebno je pojasniti tržišne uvjete koji su definitivno različiti od prošlogodišnjih. Uspoređujući, po pitanju ekonomskih, poslovnih i turističkih režima, ovu godinu s prošlom, vidimo da su to kompletno dvije različite turističke godine s važnom razlikom da je ova godina prva nakon pandemijskih kojom smo se vratili u „normalne“ uvjete, a ti normalni uvjeti znače da se vratila i naša konkurencija, da se stabilizirao odnos ponude i potražnje na Mediteranu unatoč svim izazovima energetske, inflatorne i ekonomske krize.
I u tim izmijenjenim uvjetima Istra pokazuje da je vrlo dobro posložena i organizirana turistička regija koja dokazuje da je spremna brzo reagirati na novonastale promjene i izazove na međunarodnom turističkim tržištu.
Najbolji rezultati u kampovima i hotelima, najdohodovnijem segmentu turizma
U toj optici ocjenjivanja uspješnosti turističke godine je definitivno bitno sagledati činjenicu da Istra svake godine ostvaruje sve bolje rezultate u predsezoni i posezoni, a da se sve više Istra profilira kao zimska odnosno cjelogodišnja destinacija, posebno u segmentu sportskih priprema i velikih sportskih evenata. Zar nije to bila naša prioritetna zadaća prema Master planu razvoja turizma Istre? Zar takve ciljeve ne postavlja i nacionalna Strategija razvoja održivog turizma republike Hrvatske?
Definitivno da, i to najbolje dokazuje ova 2023. godina koja je najvećim dijelom višak noćenja akumulirala upravo u zimskim mjesecima i predsezoni.
U HOTELIMA 5,6 MILIJUNA NOĆENJA,
U KAMPOVIMA 8,4 MILIJUNA NOĆENJA
U ocjeni ove godine treba spomenuti da su svi plusevi ostvareni u hotelskom i kamping segmentu, koji je ujedno i najdohodovniji segment turizma u našoj zemlji. Hoteli su u dosadašnjem dijelu godine realizirali 5,6 milijuna noćenja: 5% povećanje (+ 235.000 noćenja), a kampovi 8,4 milijuna noćenja: 2% povećanje (+170.000 noćenja).
Gomilanje gostiju u samo par tjedana, agresivno pritišće ukupnu infrastrukturu.
Svima nam je dobro poznata činjenica da je Istra dostigla gotovo 500.000 postelja raspoloživog kapaciteta, a da smo ove godine imali najveći dnevni rekord od 311.000 prijavljenih gostiju, što znači da skoro 190.000 gostiju nije nigdje evidentirano u sustavu prijave, ali da ih naša infrastruktura itekako osjeća: i opskrba vodom, strujom, odvoženje otpada pa do problematike vijabilnosti svake pojedine destinacije u Istri, parking, plaže...
Uz agresivnu gradnju nekretnina namijenjenih kratkoročnom turističkom najmu to predstavlja glavne izazove budućeg ukupnog, ne samo turističkog razvoja Istre.
Ideja Istre kao održive i odgovorne destinacije nije obarati rekordne u srpnju i kolovozu, već “rastegnuti” turistički promet na pred i posezonu, pametno turistički razviti unutrašnjost Istre, podizati razinu kvalitete usluge i smještaja kako bi bili kompetitivniji i istovremeno profitabilniji.
Činjenica da najbolju posjećenost i popunjenost imaju objekti više kategorije a to su hoteli, kampovi i kuće za odmor, nam potvrđuje da jedino ulaganje u kvalitetu i generalno podizanje razine usluge kako privatnog, tako i javnog sektora, predstavlja dobitnu formulu za uspjeh i za podizanje konkurentnosti Istre kao destinacije u cjelini s osnovnim predznakom održivog i odgovornog razvoja.“
srijeda, 30.08.2023.
STRATEŠKI FORUM NA BLEDU
ZAPADNI BALKAN U EUROPSKOJ UNIJI DO 2030.
Na Bledu u Sloveniji održan je 29. kolovoza Bledski strateški forum, sastanak ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana i posebnih izaslanika za tu regiju. Tanja Fajon, ministrica vanjski poslova Slovenije bila je domaćica sastanka na kome se razgovaralo o proširenju Europske unije na zemlje Zapadnog Balkana. Predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michela predviđa zapadni Balkan unutar EU do 2030. godine. Naglasio je to upravo na strateškom forumu u Bledu .
„U današnjem sve složenijem svijetu, mi, kao Europljani, moramo donijeti ključne odluke: jesmo li zadovoljni Europskom unijom koja upravlja samo krizama? Ili želimo biti vodeći globalni akter koji oblikuje budućnost? Jesmo li rezignirani bipolarnim sukobljenim svijetom? Ili želimo pomoći u izgradnji multipolarnog svijeta utemeljenog na globalnoj suradnji?“rekao je u svom govoru na Bledu predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michela te nastavio
ŽELIMO BITI JAČI SAVEZNIK
„Već smo postali utjecajniji , radi se o klimatskoj neutralnosti, odlučniji, kada je riječ o suočavanju s agresijom Rusije i realističniji, što je vidljivo u radu s partnerima koji nisu u potpunosti usklađeni s našim vrijednostima. Također naporno radimo kako bismo pomogli u preoblikovanju globalnog pristupa razvoju. Zato što je bitno učiniti svijet sigurnijim i prosperitetnijim. Želimo biti utjecajniji kako bismo oblikovali bolji svijet. I želimo biti jači - biti jači saveznik. Zbog toga gradimo našu stratešku autonomiju, ciglu po ciglu.“ „Kako bi bila jača i sigurnija“ rekao je dalje Charlesa Michela , „EU mora ojačati naše veze i postati moćnija. Zato je sada vrijeme da se uhvatimo u koštac s izazovom proširenja. I za nas u EU i za naše buduće članice. Da, vjerujem da bi tako sada trebali zvati zemlje s potvrđenom EU perspektivom, buduće članice. Vrijeme je da se riješite dvosmislenosti. Vrijeme je da se s izazovima suočite s jasnoćom i poštenjem. Put ka EU za Zapadni Balkan započeo je prije više od 20 godina. Regija u srcu Europe, okružena EU. To je također bila regija koja je izlazila iz sukoba nakon raspada Jugoslavije. Solunski summit 2003. godine potvrdio je europsku perspektivu Zapadnog Balkana. Ali spori tempo ovog putovanja u EU razočarao je mnoge, kako u regiji tako i u EU. Slažem se s kancelarom Scholzom kada kaže da Europa mora održati svoja obećanja“ – rekao je
u Bledu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel
ŠEST ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA
Regija zapadnog Balkana obuhvaća šest zemalja Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo.
EU je predan europskoj perspektivi zapadnog Balkana, blisko je povezan s partnerima iz te regije i s njima surađuje u nizu važnih područja. EU toj regiji također pruža znatnu pomoć i financijsku potporu.
Na sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana održanom 2003. u Solunu Europska unija je potvrdila da je budućnost zapadnog Balkana unutar EU-a. No nakon toga je prošlo 19 godina, a onda su u lipnju 2022. čelnici EU-a izrazili svoju potpunu predanost perspektivi članstva zapadnog Balkana u EU-u i pozvali na ubrzanje procesa pristupanja. Sva pitanja između šest zemalja Zapadnog Balkana, koje su i kandidatkinje za članstvo u EU nisu bila potpuno riješena. To su politička pitanja između.Srbije i Kosova, odnosno Beograda i Prištine, kao i pitanja između Bugarske i Sjeverne Makedonije. Kosovo još uvijek ne priznaju ni neke zemlje EU, kao ni Srbija. Sukob između Srbije i njene bivše pokrajine Kosovo posljednjih mjeseci je više puta eskalirao, a to, prema riječima visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepha Borrella, blokira svaki napredak u pristupnim pregovorima.Gabrijl Eskcobar specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan intenzivno ove godine posjećuje vodeće političke osobe zemalja Zapadnog Balkana razgovara s njima o ključnim globalniom pitanjima, kao i regionalnim i podrška je ulasku tim zemljama u članstvo Europske unije.
Proširenje je proces za pristupanje država Europskoj uniji. Svaka europska država koja poštuje demokratske vrijednosti EU može podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u. Kriteriji za pristupanje ključni su uvjeti koje sve zemlje kandidatkinje i moraju ih ispuniti kako bi postale države članice EU. A ti kriteriji su politički , gospodarski te administrativni i institucijski.
Zemlje sa zapadnog Balkana sklopile su sporazume o stabilizaciji i pridruživanju kojima se utvrđuje opći okvir za njihov odnos s EU-om.
M. Zouhar Zec
ponedjeljak, 28.08.2023.
OD LIPNJA DO SRPNJA 1,6 POSTO PORAST ZAPOSLENIH
ZA GODINU DANA PORAST ZAPOSLENIH ZA 1,5 POSTO U RH
Državni zavod za statistiku kaže da je u srpnju 2023. ukupan broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 1 683 394 stanovnika. Statistika kaže da je zaposlenih žena bilo 787 932.
U odnosu na mjesec lipanj 2023. ukupan broj zaposlenih porastao je za 1,6%, a broj zaposlenih žena za 1,3%. U odnosu na isti mjesec 2022. godine ukupan broj zaposlenih u srpnju 2023. porastao je za 1,5%, a broj zaposlenih žena za 1,6%.
subota, 26.08.2023.
VOJNA DIPLOMACIJA I MEĐUNARODNA OBRAMBENA SURADNJA
REGIONALNA I GLOBALNA SIGURNOST
Ministar obrane RH dr. Mario Banožić sudjelovao je 24. kolovoza 2023. godine u Zagrebu na Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula, konzula i vojnih izaslanika Republike Hrvatske.Konferenciju je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je u uvodnom izlaganju predstavio prioritete hrvatske diplomacije naglasivši kako Schengen i Eurozona pozicioniraju Republiku Hrvatsku u jezgru Europske unije, a osnaženi vanjskopolitički položaj koristi se za dobrobit građana i gospodarstva.
U svom izlaganju ministar obrane RH dr. Banožić osvrnuo se na ulogu vojne diplomacije u promicanju vanjskopolitičkih prioriteta Republike Hrvatske. Rekao je kako je vojna diplomacija i međunarodna obrambena suradnja od iznimnog značaja te postaju prva linija u procesu definiranja odgovora u kontekstu trenutačnih sigurnosnih izazova i promijenjenih okolnosti.
„Sveukupna europska i globalna situacija pred obrambeni sektor gotovo svih država svijeta pa tako i Republike Hrvatske, postavlja zahtjev spremnosti i jači doprinos regionalnoj i globalnoj sigurnosti, bilo kroz pomoć Ukrajini, nacionalnu i savezničku pripremu za sve vojne scenarije, kroz praćenje tehnološkog razvoja ratovanja, kao i kroz izgradnju otpornosti ključnih infrastruktura“, rekao je ministar obrane RH.
Govoreći o NATO summitu u Vilniusu koji je održan u srpnju ove godine i na kojemu su potvrđene prilagodbe savezničkog postava odvraćanja i obrane, adaptiranja zapovjedne strukture te uspostave triju Regionalnih planova.„Osim razvoja kolektivne obrane, Summit je pružio okvir za jačanje suradnje NATO-a i Ukrajine, a Hrvatska će i dalje pružati sveobuhvatnu bilateralnu pomoć Ukrajini, od čega se najveći iznos, do sada oko 180 milijuna eura, odnosi na vojnu pomoć. Pomoć se ostvaruje i kroz inicijative Europske unije, odnosno trodijelni pristup usmjeren na donaciju opreme Ukrajini, nabavu i jačanje industrijske proizvodnje“, rekao je ministar istaknuvši kako su aktualni procesi zajedničke nabave kritične opreme, poput streljiva, od važnosti i za Republiku Hrvatsku.
Osvrnuo se na intenziviranje bilateralne suradnje s partnerima i saveznicima, kao i na sudjelovanje u inicijativama NATO-a i EU-a, misijama i operacijama u potpori jačanju mira te jačanja kolektivne sigurnosti. U tom kontekstu istaknuo je aktivnosti Ojačane prednje prisutnosti na području Poljske i Litve, aktivnost Ojačane budnosti u Mađarskoj, te operaciju KFOR koja i dalje ostaje operacija s našim najvećim doprinosom. Također, rekao je, „nastavit će se sa sudjelovanjem u EU misijama Atalanta i Irini, te UN misijama UNMOGIP, UNIFIL te MINURSO čime doprinosimo da djelovanje naših Oružanih snaga izvan domovine pridonosi većoj stabilnosti u domovini, ali i šire“.
Na konferenciji su analizirani aktualni globalni odnosi i zbivanja u međunarodnoj zajednici, a ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije brigadni general Ivan Turkalj sudjelovao je na panel raspravi na temu nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske u kontekstu aktualne političko-sigurnosne situacije u Jugoistočnoj Europi. Na Konferenciji je sudjelovala i ravnateljica Uprave za obrambenu politiku Dunja Bujan Šujster.
Izvor:priopćenje Ministarstva obrane
petak, 25.08.2023.
NA SNAZI ZAKON PO KOME JE KLEVETA KAZNENO DJELO U BiH
TEMELJEM PRIJAVE - PODIZANJE OPTUŽNICE
U Bosni i Hercegovini na snagu je 25. kolovoza 2023. stupio zakon po kojemu je kleveta postala kazneno djelo a visoke novčane kazne prijetnja su svima u BiH unatoč činjenici da je riječ o zakonu kojega je po nalogu Milorada Dodika, predsjednika RS, donio parlament Republike Srpske, podsjećaju u petak lokalni mediji, a prenosi novinska agencija Hina.
Vlasti Republike Srpske kriminalizirale su klevetu zakonom koji je njihov parlament usvojio 20. srpnja a ukaz o njegovu stupanju na snagu Dodik je potpisao 18. kolovoza 2023.
Zakonom su uz obvezni sudski postupak propisane kazne u rasponu od tisuću do tri tisuće eura a njegovim odredbama mogućnost podnošenja tužbe ostavljena je svakome tko se subjektivno osjeća oklevetanim nečijim tvrdnjama, izjavama ili medijskim objavama na društvenim mrežama bez obzira na to jesu li ti navodi istiniti ili ne.
U zakonu izrijekom stoji kako se istinitost tvrdnji "ne dokazuje".
UNAZAD 20 GODINA
Kleveta u BiH dekriminizirana je još prije 20 godina a unatoč primjedbama i prosvjedima novinarske zajednice, nevladinih udruga i međunarodnih organizacija poput OESS-a vlasti pod Dodikovom kontrolom odlučile su napraviti korak unatrag što je protumačeno kao nastojanje da se uguše mediji koji o njima kritički izvještavaju.
"Danas umire jedno od ustavnih prava i sloboda građana Republike Srpske, ali i cijele BiH. Vlast je kompletan državni sistem i o trošku građana RS stavila po službenoj dužnosti u istraživanje da li je netko nekoga oklevetao", izjavio je povodom stupanja na snagu ovog zakona Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banje Luke kako ga citiraju "Nezavisne novine".
Vukelić je istaknuo kako je „ zaprepašćujuće da od sada svatko tko se osjeti oklevetanim može podnijeti kaznenu prijavu protiv novinara, susjeda ili bilo koga čak i u slučajevima kada nisu nastupile nikakve štetne posljedice. Obični ljudi tako će ubuduće morati dobro paziti hoće li javno kritizirati nekoga tko je dio vlasti jer im u svim takvim slučajevima prijete tužbe.“
TEMELJEM PRIJAVE, PODIZANJE OPTUŽNICE
U praksi to znači automatsko podizanje optužnice na temelju prijave, policijska privođenja i isljeđivanja te opetovane dolaske na suđenja.
Primjena zakona uz to se ne ograničava samo na RS jer su odluke sudova u jednom entitetu obvezujuće na teritoriju cijele države, što znači mogućnost kaznenog progona zbog javnih istupa i osoba koje žive na teritoriju Federacije BiH.
"Dakle ako u kavani u Federaciji BiH klevećete građanina RS on vas može prijaviti tužiteljstvu i postoji mogućnost da kazneno odgovarate. Ili ako iz FBiH pišete na društvenim mrežama o osobama iz RS o recimo, političarima ili sportašima", pojasnio je posebno problematične dimenzije ovog zakona Aleksandar Jokić, odvjetnik iz Banje Luke.
OBNOVLJENO 10.398 OBJEKATA, SA DVIJE MILIJARE I PEDESET MILIJUNA EURA
DODATAK ZA 29.000 SLUŽBENIKA
ZA PET DO 10 POSTO
INFORMACIJE S 245.SJEDNICE VLADEE RH , ODRŽANE 24. kolovoza 2023.SU SLIJEDEĆE:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja ugovorilo je radove i usluge u iznosu višem od 66 milijuna eura, što uključuje hitne sanacije i cjelovitu obnovu 27 škola, dva fakulteta i dva učilišta. Ministar Medved je rekao da na ukupno 21 školi i jednom učilištu su završeni radovi ili su u završnoj fazi te će biti spremni za redovni početak nastave u novoj školskoj godini.Tako će za početak nove školske godine biti spremni: Gimnazija Sisak, vrijednost projekta je 5 milijuna i 400 tisuća eura, Osnovna škola Ivan Goran Kovačić i njezina Područna škola Nebojan u vrijednosti 4 milijuna eura, Osnovna škola Katarina Zrinski u Mečenčanima, vrijednost radova je milijun i 360 tisuća eura, Osnovna škola Braća Ribar u Sisku u vrijednosti 900 tisuća eura, Osnova škola Viktorovac u Sisku, vrijednosti 135 tisuća eura, Područna škola Topolovac, vrijednosti 82 tisuće eura i Osnovna škola u Komarevu u vrijednosti 70 tisuća eura.
Radovi se nastavljaju na Pučkom otvorenom učilištu Hrvatski dom u Petrinji, vrijednost radova iznosi 12 milijuna i 700 tisuća eura, Srednjoj školi Petrinja, vrijednost radova je 10 milijuna eura, Glazbenoj školi u Sisku, vrijednost radova iznosi 5 milijuna i 900 tisuća eura, Metalurškom fakultetu, vrijednost radova 5 milijuna i 700 tisuća eura, Učiteljskom fakultetu u Petrinji, 5 milijuna eura, Strukovnoj školi u Sisku, 3 milijuna i 300 tisuće eura, Srednjoj školi u Glini, 3 milijuna i 170 tisuća eura te Osnovnoj školi u Lekeniku, odnosno Područnoj školi u Letovaniću u vrijednosti 330 tisuće eura. Završetak radova očekuje se tijekom naredne školske godine.
U tijeku su i radovi na izgradnji nove Prve osnovne škole u Petrinji koja se gradi iz donacije Mađarske ekumenske zajednice.
OBNOVLJENO 10.398 OBJEKATA, ZA DVIJE MILIJARE I PEDESET MILIJUNA EURA
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić uvodno je rekao kako je od početka obnove pa do danas obnovljeno 10.398 kuća, zgrada ili infrastrukturnih objekata financiranih sredstvima Fonda solidarnosti ili sredstvima državnog proračuna. Iznos uložen u te obnove je 2 milijarde i 50 milijuna eura.
Potpredsjednik Vlade Bačić rekao je da je aktivno 1347 gradilišta, od toga 987 se odnosi na privatnu imovinu, a 360 na objekte financirane iz Fonda solidarnosti, radi se o zgradama javne namjene ili komunalnoj i prometnoj infrastrukturi. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja i Grada Petrinje, osigurana su sredstva od 4 milijuna i 83 tisuće eura kako bi se nastavila izgradnja i uređenje osnovne škole u Petrinji. Od početka 2023.godine u obnovu privatnih kuća iz ministarstva prostornog uređenja je uloženo 120 milijuna eura.Privodi se završetku nabava na 422 lokacije na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, a najavio je i novih 975 novih javnih nabava za obnovu privatnih kuća.
Pražnjenje dosadašnjih naselja
„Što se tiče iseljavanja naših sugrađana iz kontejnerskih naselja, u idućih desetak dana ( danas je 24.8. op.a.)bit će ispražnjena sva naselja na području gradova Siska, Petrinje i Gline, te će svi sugrađani biti zbrinuti u boljim, kvalitetnijim i primjerenijim smještajnim jedinicama, bilo da su to njihove obnovljene kuće, bilo obnovljeni stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske ili kuće koje je APN u ime države kupio i koje smo dali na raspolaganje i korištenje za privremeni, a vrlo vjerojatno za neke obitelji trajni smještaj u zgradama u vlasništvu države, a oni bi u zamjenu svoje kuće prepustili Republici Hrvatskoj“, pojasnio je ministar Bačić.
PRIJEDLOG ZA VEĆU NACIONALNU NAKNADU
Vlada je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojima bi se te naknade podigle na 150 eura.
Izmjenama se nacionalna naknada za starije osobe podiže sa sadašnjih 120,71 eura na 150 eura od 1. siječnja 2024., kazao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Pravo na naknadu imaju osobe starije od 65 godina, a nisu ostvarile pravo na mirovinu temeljem rada i uplaćenih doprinosa. Redovno godišnje usklađivanje početi će se primjenjivati do 1. siječnja 2025., najavio je ministar. Izmjenama se predlaže i ublažavanje uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalu naknadu, uvjet sa sadašnjih 20 godina neprekidnog boravišta na području Hrvatske od dana podnošenja zahtjeva smanjuje se na 10 godina, te povećava prihodovni cenzus, s 120 na 300 eura po glavi kućanstva.
Omogućava se i ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu i u slučajevima kada je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenje ugovora o doživotnom odnosno dosmrtnom uzdržavanju. Omogućila bi se i isplata naknade na adresu korisnika i putem pošte, kazao je Piletić. Za provedbu zakona trebati će u 2024. osigurati dodatnih 13,7 milijuna eura, u 2025. gotovo 16 milijuna, a u 2026. 16,1 milijun eura. „Očekujemo da broj korisnika naknade sa sadašnjih 6.841 korisnika naraste na minimalno 13.400”, rekao je Piletić.
Donesen Nacionalni plan održivog turizma i Akcijski plan
Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja održivog turizma, ima miljardu eura za provedbu, za razdoblje do 2025. godine izrađeni su na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
"Nacionalni plan definira provedbu ciljeva strategije razvoja održivog turizma i nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine u području turizma, a usklađen je s temeljnim dokumentima i politikama EU i Hrvatske a sadrži 10 posebnih ciljeva i pripadajućih mjera. Akcijskim planom za razdoblje do 2025., pak, pobliže se definira provedba mjera i aktivnosti, a obuhvaća 21 mjeru, kao i okvir za njihovo praćenje i vrednovanje“ rekla je ministrica Brnjac.
ISPLATA DODATKA DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA OD 5 DO 10 POSTO
Vlada je donijela i Odluku o isplati dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima u visini od 5 do 10 posto.Riječ je o policijskim službenicima, službenicima pravosudne policije, carinske i porezne uprave, te državnim službenicima i namještenicima u tijelima državne uprave koji ne ostvaruju dodatke za poslove utvrđene posebnim propisima ili sporazumom."Dodatkom će biti obuhvaćeno oko 29 tisuća zaposlenika, a početi će se isplaćivati u rujnu za plaće u kolovozu", rekao je ministar pravosuđa dr. Ivan Malenica.
SANACIJA ODLAGALIŠTA OTPADA U ROKU DVIJE GODINE
Donesen je i Zaključak o sanaciji odlagališta otpada na lokaciji Biljane Donje kojim se predlaže da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donese odluku o sanaciji, a Fond za zaštitu okoliša osigura sredstva i provede sanaciju u roku od dvije godine.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić podsjetio je da je prije 15 godina počela obrada i sanacija tog odlagališta otpadne troske na lokaciji tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku. „Radi se o 140 tisuća tona otpadne troske koja je odložena na nezakonitom odlagalištu na lokaciji Biljane Donje.
Kako se radi o nezakonitom postupanju s otpadom, po prijavi Europske komisije sud EU-a donio je odluku da Hrvatska mora sukladno EU direktivi s tim otpadom postupati sukladno planu gospodarenja otpadom”, rekao je. Plan gospodarenja otpadom Vlada je donijela u srpnju za razdoblje od 2023. do 2026. kojim je predviđena sanacija.
Zaključkom se predlaže da Ministarstvo gospodarstva donese plan sanacije te da se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaduži da provede taj plan u roku od dvije godine, rekao je Bačić.
Nacrt o osnivanju GOSPODARSKO SOCIJALNOG VIJEĆA
Na sjednici Vlade RH je prihvaćen novi Nacrt sporazuma o osnivanju Gospodarsko- socijalnog vijeća.
Temeljem rješenja Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti, pravo na sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini na strani sindikata više razine stekli su: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati te Matica hrvatskih sindikata, a na strani udruge poslodavaca više razine Hrvatska udruga poslodavaca, pa je potrebno pristupiti potpisivanju novog Sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća, pojasnio je ministar Piletić.
58. VINKOVAČKE JESENI SUFINANCIRA MINISTARSTVO KULTURE
Vlade je također prihvatila i pokroviteljstvo nad 20. međunarodnom konferencijom o poticanju izvoza te nad 58. Vinkovačkim jesenima. Ministarstvo kulture i medija sufinancirat će 58. Vinkovačke jeseni s 21.235 eura.
"To je naša najveća i najvažnija manifestima tradicionalnog folklora važna za ukupno amatersko stvaralaštvo te za Slavoniju i taj dio Hrvatske", rekla je ministrica Obiljen Koržinek.
DOZVOLA ZA LET IZDANA NA PROPISAN NAČIN
JEDINSTVEN, DRUŠTVEN I UPORAN
Nakon što je Jevgenij Viktorovič Prigožin poginuo u padu aviona 23. kolovoza, portal LENTA.RU prenio je informcije koje je predsjednik Čečenije Ramzan Kadirov napisao na svom Telegram kanalu o smrti -, on ga naziva biznismenom - Jevgenija Prigožina. Pad aviona nazvao je incident koji je "veliki gubitak za cijelu državu".“Dugo smo prijatelji. I to dugo vremena. S Evgenijem Viktorovičem često smo morali rješavati najteža pitanja. Od drugih ga je razlikovala osjetljivost, jedinstvena društvenost i upornost", napisao je šef republike Čečenije Kadirov.Kako je rekao Kadirov, Prigožin je došao u Grozni na prvi poziv.S biznismenom je "bilo moguće razgovarati o bilo kojoj temi i problemu". “Uvijek sam bio spreman pomoći i stvarno sam pomogao od srca. Također smo mu pomogli u nekim pitanjima o Libiji i Africi”, dodao je. Šef Čečenije nazvao je Prigožina "važnom osobom na nacionalnoj razini". Međutim, prema Kadirovu, nedavno Prigožin "ili nije vidio ili nije želio vidjeti potpunu sliku onoga što se događa u zemlji". Šef Čečenije rekao je da ga je "zamolio da napusti osobne ambicije radi pitanja od najveće nacionalne važnosti". “Ali takav je bio Prigožin, sa svojim željeznim karakterom i željom da postigne svoj cilj upravo ovdje i sada”, piše Kadirov, a prenosi portal LENTA.RU. Kadirov je istaknuo Prigožinov veliki doprinos provođenju specijalne vojne operacije (SVO) u Ukrajini. “Ova zasluga mu se ne može oduzeti. Njegova smrt veliki je gubitak za cijelu državu", zaključio je šef Čečenije, izrazivši sućut obitelji i prijateljima biznismena.
TALENTIRANI BIZNISMEN
Agencija INTERFAKS.RU piše 24. 8. navečer „ da je Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio sućut obiteljima poginulih u zrakoplovnoj nesreći kod Tvera, u kojoj je, bio i Jevgenij Prigožin, te obećao temeljitu istragu ove tragedije. Predsjednik Putin je naglasio da Prigožina "zna jako dugo, od ranih 90-ih". "Bio je čovjek teške sudbine, napravio je teške greške u životu i postigao je rezultate koje je trebao - i za sebe i kada sam ga pitao za opću stvar, kao i ovih zadnjih mjeseci", rekao je predsjednik Vladimir Putin. Prema Putinovim riječima, Prigožin je "bio talentirana osoba, talentirani biznismen, i to ne samo u našoj zemlji, radio je s rezultatima u Africi, tamo se bavio naftom, plinom, dragim kamenjem i metalima". "Koliko ja znam, upravo se jučer vratio iz Afrike i sastao se s nekim dužnosnicima ovdje", rekao je predsjednik Putin povodom smrti Jevgenija Prigožina.
Privatni zrakoplov Embraer Legacy srušio se u blizini sela Kuženkino u Tverskoj oblasti, izvijestila je u srijedu navečer tiskovna služba Ministarstva za izvanredne situacije. Deset ljudi na brodu je poginulo.
DOZVOLA ZA LET IZDANA NA PROPISAN NAČIN
Agencija Interfaks piše da je“ let zrakoplova Embraer - 135 (EBM-135BJ) izveden "temeljem dozvole za korištenje zračnog prostora izdane na propisani način".
"Prema avioprijevozniku, sljedeći putnici bili su u Embraer-135 (EBM-135BJ): Propustin Sergej, Makaryan Evgeniy, Totmin Aleksandr, Chekalov Valerij, Utkin Dmitriy, Matuseev Nikolay, Prigozhin Evgeniy", stoji u izvješću. Posadu poslovnog aviona činilo je troje ljudi. Posadu su činili Levšin Aleksej zapovjednik, Karimov Rustam kopilot, Raspopova Kristina stjuardesa. ( Utkin Dmitriy je bio glavni zapovjednik plačenićke skupine Wagner)
Avion je letio kao što je već poznato na ruti Moskva - Sankt Peterburg. Povjerenstvo Federalne agencije za zračni promet pokrenulo je istragu nesreće. Prema tvrdnjama agencije, Embraer-135 pripadao je tvrtki MNT Aero LLC, specijaliziranoj za poslovni prijevoz.
MNT Aero je registriran 2006. godine u Moskvi. Prema Jedinstvenom državnom registru pravnih osoba, od rujna 2022. jedini vlasnik tvrtke bila je njezina glavna izvršna direktorica Olga Gubareva. Prema materijalima Savezne agencije za zračni promet, uz Embraer-135, AOC MNT Aero uključuje korporativne zrakoplove BAe 125-800 i Hawker 800XP. Sva tri broda su pod američkim blokirajućim sankcijama“- piše u informaciji agencije Intefaks. ( m.zouhar zec)
četvrtak, 24.08.2023.
PRIGOŽIN POGINUO U PADU AVIONA
PLAĆA ZA POKUŠAJ DRŽAVNOG UDARA
Jevgenij Viktorovič Prigožin (62) osnivač i šef privatne ruske vojske Wagner poginuo je 23. kolovoza pri padu privatnog aviona Embraer-135 , koji je bio na letu iz Moskve prema Sankt Petrsburgu. Avion je prevozio sedam putnika i tri člana posade. Srušio se u blizini sela Kuženkino u Tverskoj oblasti. Svi koji su se nalazili u avionu su poginuli” potvrđeno je na društvenoj mreži Telegram, koja je platforma grupe Wagner.
Jevgenij Prigožin (62) pokušao je 23. i 24. lipnja 2023. sa svojim vojnim jedinicama Wagner, čiji su pripadnici regrutirani prvenstveno iz ruskih zatvora, izvesti državni udar u Rusiji.
Nezadovoljan ponašanjem ministra obrane Rusije Sergeja Šojgua prema vojsci Wagner na ratištu u Ukrajini, u što ulazi spora i neredovita doprema ratnog streljiva, posebno na bojište prilikom zauzimanja ukrajinskog grada Hersona, Prigožin je sa dijelom svoje vojske Wagner koja je zauzela ruski grad Rostov na rijeci Donu i grad Voronjež, krenuo prema Moskvi koja je udaljena 500 kilometara. Intervenirale su Ruske vojne snage, u Moskvi je stanovništvo obavješteno o terorizmu, a Putin se obratio naciji rekavši da se „Rusija bori za opstanak“.
No Prigožin je odustao od krajnjeg čina svrgavanja vlasti u Moskvi. Mada je to realno gledajući mogao učiniti sa svojom privatnom vojskom Wagner. Dozvolio je sam sebi da bude uhapšen od Putinovog režina, a potom prebačen u Bjelorusiju u nadležnost Lukašenka koji je najdugovječniji Putinov podupiratelj. Potom je upućen na ratište u Afriku.
Jevgenij Viktorovič Prigožin završio je svoj život na način koji ruski
vladajući režim namjenjuje svima koji se usude na bilo koji način suprotstaviti vladavini predsjednika Rusije Vladimira Putina. (m.zouhar zec)
srijeda, 23.08.2023.
SUMMIT ZEMALJA BRICS-a U JOHANNESBURGU
KINA I JUŽNA AFRIKA ŽELE SURAĐIVATI
Šefovi zamalja ekonomskog saveza BRICS sastali su se u Johanesburgu gdje od 22. do 24. kolovoza održavaju summit. Naziv BRICS ujedinjuje Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku. Od 2006. nastoje razviti gospodarsku i političku suradnju, te stvaranjem financijskih i drugih institucija zajednički djelovati na svjetskom tržištu od 2009. godine.
No čak 19 država izrazilo je želju da se pridruži ekonomskom savezu ,a među njim su Argentina, Iran, Alžir, Tunis, Turska, Saudijska Arabija i Egipat. BRICS je za ove zemlje alternativa globalnim organizacijama, a nadaju se da će im članstvo donijeti nove mogućnosti kao što su investicije i rast trgovine.
Južna Afrika je ranije ove godine preuzela predsjedavanje BRICS-om od Kine do kraja 2023. godine.
Kineski predsjednik Xi Jinping iskoristio je priliku boraveći na sastanku BRICS da službeno posjeti Južnu Afriku, jer kako je prethodno izjavio Kina je odlučila produbiti odnose prijateljstva i suradnje s Južnom Afrikom. Predsjednik Južnoafričke Republike Cyril Ramaphosa na zajedničkoj konferenciji za novinare sa kineskim predsjednikom istakao je da se Južna Afrika i Kina drže istih stavova o rješavanju ukrajinskog sukoba, a to su diplomacija, politički dijalog i pregovori.
Predsjednik Brazila Luiz Inacio Lula da Silva izjavio je 22.8. kako BRICS nema namjeru izazivati druge međunarodne saveze poput grupe G7 ili G20 već žele zemlje takozvanog globalnog juga ekonomski organizirati. Rekao je da podržava pridruživanje drugih zemalja savezu BRICS no pod određenim uvjetima “kako taj savez ne bi postao babilonska kula”.
Rusiju na sastancima predstavlja ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, a ruski predsjednik Vladimir Putin će učestvovati putem video linka. Postoji naime bojazan da bi u Johannesburgu Vladimir Putin mogao biti uhićen, jer je za njim je raspisana uhidbena tjeralica Međunarodnog kaznenog suda, pa je Putin ostao u Rusiji. (mzz)
utorak, 22.08.2023.
NASILJE NAD ŽENAMA REGULIRATI KAZNENIM ZAKONOM
„SIGURNOST ŽENA JE ODGOVORNOST DRŽAVE“
„Sigurnost žena je odgovornost države“ naziv je akcije koju su organizirale ženske organizacije 21. kolovoza kao javnu akciju u Zagrebu te u još 12 gradova u Hrvatskoj . Ti su gradovi slijedeći Split, Rijeka, Osijek, Virovitica, Križevci, Pakrac, Korenica, Karlovac, Vukovar, Beli Manastir, Šibenik i Mali Lošinj. Tom akcijom žene su željele podsjetiti na pravno nefunkcioniranje zaštite žena od nasilja. A nasilje nad ženama čine – koje li kontradiktornosti – njihovi muški partneri, vjenčani ili ne vjenčani i to najčešće u trenutku nastupa ljubomore i bijesa, u kojem ne vide, ili ne žele vidjeti nikakav drugi način ophođenja s partnericom, već jedino nju mrtvu. Kako je moguće da su u 21. stoljeću odnosi muškaraca i žena dospjeli na tako primitivan stupanj odnosa, da se sve više emocionalnih nesuglasica rješava – ubojstvom. Neki psihoanalitičari čak tvrde da su najljubomorniji oni koji ne mogu voljeti, već se samo moraju osjećati voljenim te da intenzitet njihove ljubomore ne odgovara intenzitetu njihove ljubavi. Ljubomora postaje patološko stanje, jer se iz nje rađa mržnja, agresija, želja za vladanjem i posjedovanjem i na kraju sve eskalira nasiljem i oduzimanjem života. Primitivci koji su nasilnici i koji su spremni na ubojstvo partnerice i vlastito samoubojstvo izmislili su rečenicu koja kaže „ ako ne budeš moja, nećeš biti ničija“
PROŠLE GODINE UBIJENO 13 ŽENA
Tijekom 2022. godine, prema statistici Ministarstva unutarnjih poslova RH, 13 žena ubijeno je od bliskih osoba kojima su vjerovale i u čijem su okruženju živjele. Da li ih je ubila ljubomora njihovih partnera? Ili su oni sumnjali na nevjeru svojih partnerica, ili pak nisu željeli prihvatiti činjenicu da će biti ostavljeni, i da će njihova partnerica život nastaviti s drugim muškarcem? Ništa više nije važno za njih 13, ali je važno za zajednicu u kojoj žene traže od Hrvatske države da preuzme odgovornost i poduzme konkretne korake za zaštitu žena od nasilja, koje ide sve do ubojstva.
Femicid se treba suzbiti. Žene prosvjednice zato traže 1. da Vlada RH hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida 2.definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela u Kaznenom zakonu 3.donošenje zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu 4.donijeti Nacionalnu strategiju koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istambulskom Konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu.
POŠTOVANJE PREMA UBIJENOJ
Akcijom „SIGURNOST ŽENA JE ODGOVORNOST DRŽAVE“ žene Hrvatske željele su iskazati dužno poštovanje prema Nizami Hećimović koju je nevjenčani partner ubio u Gradačcu u BiH 11. kolovoza 2023. Njen nevjenčani partner tom je prilikom ubio osim Nizame još dvije osobe, a tri osobe je ranio. Iako je zatražila pomoć policije, pomoć joj nije pružena, a za nekoliko dana njen nasilni partner otkrio je mjesto gdje se sakrila i oduzeo joj život. Njeno ubojstvo pokazalo je nefunkcioniranje sustava zaštite žena od nasilja i u BiH. No femicid je veoma prisutan u cijelom svijetu.
PONOVO NOVO UBOJSTVO
No na sam dan Akcije iz BiH nova vijest o ubojstvu žene. Dana 20. kolovoza u naselju Podgajevi kod Živinica u Tuzlanskom kantonu u BiH muškarac od 58 godina iz vatrenog oružja ubio 52. ženu s kojom je živio u izvanbračnoj , a potom ubio i sebe.
Emotivna zajednica dvoje ljudi trebala bi biti mjesto gdje se žena osjeća najsigurnije .No to više nije tako i zato država svojim represivnim zakonima mora zaštiti ženu.
Margareta Zouhar Zec
ponedjeljak, 21.08.2023.
Christian Schmidt: NEKA DODIK NE POTCJENJUJE ODLUČNOST MEĐUNARODNE ZAJEDNICE
INTERES JE JAKA BiH I DA MLADI OSTAJU U ZEMLJI
Objavljujem i PRENOSIM intervju, ne odviše dug, ali vrlo sadržajan, koji je novinarka Amina Bijelonja Muminović za Glas Ameriuke, vodila s Visokim predstavnikom Christianom Schmidtom. Intervju je objavljen 18. kolovoza 2023. na internet stranici OHR-a u Bosni i Hercegovini.
Novinarka Bijelonja Muminović Visokog predstavnika pita za komentiranje predsjednika RH Zorana Milanovića, za Nenada Stevandića koji je uvršten na američku crnu listu, za Milorada Dodika koji vodi politiku secesije i rušenja države BiH, o novcu EU koji je dodijeljen BiH, te o femicidu u Grdačcu koji se dogodio 11. kolovoza.. (mzz)
OBJAVLJUJEM INTERVJU U CJELOSTI :
„Glas Amerike: Podizanje optužnice protiv Milorada Dodika je komentirao hrvatski predsjednik Zoran Milanović, kazavši da koristite ovlasti kako biste zaštitili sebe te da biste se trebali baviti zaštitom hrvatskog naroda u BiH. Na šta se odnose njegove tvrdnje?
Christian Schmidt: Svaki predsjednik zemlje članice Europske unije ili drugih država zaslužuje poštovanje. To ne mogu reći za svako mišljenje koje pročitam. Njegova tvrdnja mi je više konfuzna, nego logična. Iz poštovanja prema predsjedniku države i instituciji, neću komentirati ovakve izjave.
Glas Amerike: Da li ćete uvažiti zahtjev Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) i sankcionirati predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića zabranom obavljanja bilo koje političke funkcije jer je uvršten na američku crnu listu zbog podsticanja donošenja zakona kojim se nepoštuju Vaše odluke? Kako navode u krivičnoj prijavi, on je učestvovao i u ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti tokom rata u BiH.
Christian Schmidt: Vidio sam dijelove videa u kojem se pojavljuje Stevandić tokom rata u BiH razumijem da Institut iz Kanade traži objašnjenje. Nemam mogućnost utvrditi validnost, autentičnost i kontekst tog video materijala. Treba provjeriti njegovu ulogu za vrijeme rata. On se ne treba zavaravati – pravednost vrijedi za sve, naročito za ljude koji obavljaju funckiju javnu. O tim pitanjima sam govorio 11. jula u Srebrenici. Zajednički moramo postići da ljudi koji su počinioci krivičnih djela, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida, ne mogu biti na javnim pozicijama u BiH. Tu mjeru treba primijeniti na svakoga, kada je riječ o ponašanju bilo koga iz perioda rata, pa i na Stevandića.
Glas Amerike: Da li namjeravate posegnuti za bonskim ovlastima i uvesti dodatne sankcije prema Dodiku i drugim političarima, ukoliko nastave politiku secesije i rušenja države?
Christian Schmidt: To je veoma važna tema. Dodik, nažalost, ne vidi pravu realnost. Izuzetno se brinem o serioznosti takvog rada u RS-u. Ako pogrešno razumijemo Daytonski ugovor, kao što to radi Dodik, onda je to svjesno nerazumijevanje. On mora ostati kod serioznosti i ozbiljnosti. Naravno da je BiH nosilac međunarodnih nadležnosti i to piše u Daytonu. To nisu RS, FBiH niti Disktrikt Brčko, već su svi dio BiH i to treba biti njegov orjentir. Nečuveno je negiranje nezavisnosti ili napad na nezavisnost Ustavnog suda. To je udar na entitet. Dodik na taj način ne prihvata, odnosno krši moju i poziciju moje službe. To je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Iako je generalni sekretar UN-a Antonio Guterres jasno odgovorio na pismo članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o mom izboru, Dodik to ne priznaje. Čemu to pozorište i igre? Neka promijeni zid u koji gleda i neka bude druge boje. Visoki predstavnik ostaje institucija međunarode zajednice u cilju obezbjeđenja mira u BiH i ja to ozbiljno shvatam. Dodiku i njegovim prijateljima želim reći da je bolje da mu prijateljski objasne kakva je realnost, jer radi na tome da postane nepodnošljiv u političkom smislu. To će dovesti do velikih poteškoća. Neka Dodik ne potcjenjuje odlučnost međunarodne zajednice i neka ne misli da može svima igrati na glavi.
Glas Amerike: Iako ste nametnuli odluke i promijenili Krivični zakon FBiH kada je riječ o „političkoj korupciji”, još uvijek nema krivične odgovornosti? Šta je razlog tome?
Christian Schmidt: Državno tužilaštvo ima zadatak da se brine o primjeni Krivičnog zakona i to ćemo posmatrati vrlo pažljivo.
Glas Amerike: Vlada u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je ušla u drugi tehnički mandat. Da li se namjeravate uključiti u deblokadu formiranja nove vlasti po uzoru kako je to učinjeno na nivou FBiH.
Christian Schmidt: Visoki predstavnik je tu da regulira svako nepostojanje ili nemogućnost da se formira određena većina. To znači da je mnogo zadataka koje ljudi u tom kantonu trebaju obaviti. Ako osjetim da se samo primjenjuje taktika, a da se ne slijede ideje i razmišljanja pri kojima su kanton ili država na prvom mjestu, mogu dogoditi određene političke odluke. Ne mogu se dobiti bodovi za EU ako se pri svakoj poteškoći u zemlji, moli ili poziva visoki predstavnik da riješi to pitanje. Visoki predstavnik je u posljednje dvije godine dokazao da je spreman donositi teške odluke.
Glas Amerike: Europska komisija je prošloga mjeseca odobrila četiri projekta za BiH vrijedna 298 miliona eura. Svi su iz Federacije, a nijedan iz RS-a. Je li finansijska izolacija jedan vid kazne i eventualno sklanjanje sa scene svih političara koji negiraju državotvornost?
Christian Schmidt: Meni je u interesu jaka BiH i želim da mladi ljudi ostanu u zemlji. To su mladi koji nešto znaju, a da ne moraju imati prijatelje u bilo kojoj partiji. Zbog toga se mora unaprijeđivati i pomagati ekonomski razvoj. Financijske sankcije koje su usmjerene protiv Dodikove vlade se ne trebaju odnositi na ljude, nego Dodika trebaju natjerati na konstruktivno ponašanje. To je strategija i Njemačka se veoma jasno pozicionirala po tom pitanju – nema novca za projekte u RS-u. To se može promijeniti kada se vidi konstruktivna saradnja, a prije svega ako je obezbjeđeno korištenje tih sredstva u skladu s vladavinom prava. Novac koji daju građani EU ne treba završiti u crnim džepovima pojedinaca.
Glas Amerike: Povodom femicida u Gradačcu, izjavili ste da svi nivoi vlasti u BiH moraju učiniti više na prevenciji svih oblika nasilja. Ima li visoki predstavnik mogućnost da reaguje i femicid uvrsti u Krivični zakon FBiH kao poseban oblik nasilja?
Christian Schmidt: Ovo pitanje mnogo teže utječe na ljude od bilo koje vrste političke govorancije. Ovdje nije samo pitanje zakonodavstva nego i promjena u društvu. Femicid je problem i opasnost u svim zemljama svijeta. Prvi korak da se osvijesti taj problem je da se o njemu govori. Dobro je da postoje nevladine organizacije koje to rade. Naravno da veliku ulogu igra i uvođenje europskih standarda. Ne trebamo dopustiti da se shvati da je to samo pitanje žena, to je pitanje svih nas koji ovdje živimo. Strašno je šta se sve događa i šta je sve rečeno u tom okruženju. To je i pitanje zakona zastupnici moraju donijeti u parlamentu. To nije delikt koji se zaboravi sljedećeg dana. Katastrofu koju smo doživjeli treba jače tematizirati u sociološkom i političkom smislu. Svi koji donose odluke moraju dobiti više mogućnosti kako bi mogli pružiti bolju zaštitu ženama.“
nedjelja, 20.08.2023.
PRAVILNIK ZA RASPODJELU FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA PČELE
ZAHTJEVI DO 26. 8. – A ZA PODJELU JE 150 TISUĆA EURA
U „Narodnim novinama“ broj 93/23 od 11. kolovoza 2023. godine objavljen je Pravilnik o provedbi Programa potpore pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2023. godini. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, Pravilnik se odnosi na raspodjelu financijskih sredstava u vrijednosti 150.000 eura namijenjenih za saniranje šteta nastalih pomorom pčelinjih zajednica u stacionarnim ili selećim pčelinjacima.
Sredstva će se dodijeliti pčelarima koji su podnijeli zahtjev za potporu, a koji su na dan 1. srpnja 2023. godine upisani i ažurirani u Evidenciju za 2023. godinu te kod kojih je na temelju Izvješća o inspekcijskim nadzorima na stradalim pčelinjacima tijekom proljeća 2023. godine zaključno s 1. srpnja 2023. godine, dostavljen od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske, potvrđen pomor pčela.
Program ima za cilj pčelarima nadoknaditi dio izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje te im osigurati mogućnost daljnjeg ostanka u sektoru pčelarstva, što ima izravan utjecaj na brojnost pčelinjih zajednica, nastavak oprašivanja poljoprivrednih i samoniklih usjeva i kontinuiranu proizvodnju pčelinjih proizvoda. Neizravan učinak je vraćanje pčela na isto područje u svrhu očuvanja biološke raznolikosti.
Rok za podnošenje zahtjeva traje do 26. kolovoza 2023. godine, a obrazac zahtjeva za potporu pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u 2023. godini dostupan je na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja.
subota, 19.08.2023.
SVE JE NA GRČKOJ
MINISTAR DR. IVAN MALENICA
" OČEKUJEMO PRAVIČNO SUĐENJE"
Stotinu i dva hrvatska državljana uhićena u Ateni dan prije održavanja nogometne utakmice AEK- a i Dinama i Zagreba 7. kolovoza, strahuju da im u zatvorima u Grčkoj prijeti odmazda i preko svojih roditelja traže od hrvatskih vlasti da ih zaštite i što prije vrate kući. Na konferenciji za novinare ministar dr. Ivan Malenica je objasnio da prema međunarodnom pravu, prebacivanje postupka u Hrvatsku može zatražiti samo Grčka i to u slučaju da su joj osumnjičenici nedostupni, odnosno ako su u Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji.
"Sve je na Grčkoj", rekao je novinarima Malenica. "Očekujemo od grčkih vlasti pravično suđenje i da se postupak provede u što kraćem roku", dodao je.
Prema njegovim riječima, grčko pravosuđe nije od Zagreba tražilo podatke iz kaznene evidencije za uhićene hrvatske državljane ili one koji su se eventualno vratili u Hrvatsku.
No, za potrebe obrane nekih od njih podatke je zatražilo hrvatsko veleposlanstvo u Ateni. Tako je utvrđeno da 47-ica nisu, a jedanaestorica jesu ranije počinili kaznena djela, no ministar Malenica nije mogao precizirati koja.
Uvjeravajući da Vlada čini sve što je u njezinoj moći, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da je iz Zagreba u Atenu otišao službenik koji govori grčki jezik i koji bi trebao dodatno unaprijediti komunikaciju s grčkim vlastima.
"Jako smo zadovolji s tom komunikacijom. Vjerujemo u ono što dolazi od grčkih vlasti, a ne u ono što dolazi iz medija. Grčka je pravna država u kojoj je pravosuđe neovisno", istaknuo je.
Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Grlić Radman podsjetio je da su hrvatski navijači unaprijed znali da ne mogu ući na stadion AEK-a i da su pokušali sakriti svoj dolazak u Grčku.
"Ne želimo se upuštati u kvalifikacije jesu li i za što krivi. Ono što je bitno je zaštita hrvatskih državljana, tko god oni bili i što god oni radili, moraju dobiti konzularnu pomoć i pravnu zaštitu", rekao je Grlić Radman.
"Je li postupak prespor? Teško nam je to komentirati. Prirodno je i ljudski da želimo da se to što prije riješi", dodao je.
No pojavila se i okolnost koja zvuči obećavajuće. Na poziv predsjednika Vlade Grčke Kyriakosa Mitsotakisa, a u povodu neformalne večere na kojoj će lideri u regiji razmijeniti mišljenja o daljnjem tijeku procesa europskih integracija zemalja jugoistočne Europe, kao i o stabilnosti i sigurnosti Europe u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, predsjednik Vlade Andrej Plenković boravit će u posjetu Grčkoj, u Ateni, u ponedjeljak i utorak, 21. i 22. kolovoza 2023. Biti će to prilika da premijer RH sa grčkim predsjdnikom Vlade razgovara o uhićenju hrvatskih državljana, koji se nakon nereda u kojima je život izgubio jedan grčki državljan, nalaze u istražnim zatvorima diljem Grčke. Službeno je oglašeno da će tijekom boravka u Ateni, premijer Plenković održati bilateralni sastanak s predsjednikom Vlade Grčke Kyriakosom Mitsotakisom.
Uz predsjednika Vlade bit će ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Izvor: Ministarstvo pravosuđa i uprave I Vlada RH
petak, 18.08.2023.
RUSIJA RISKIRA NAPADOM NA BRODOVE KOJI IZVOZE UKRAJINSKO ŽITO
NATO PODRŽAVA UKRAJINU
Ukrajina je isporučila 8,1 milion tona žitarica preko rumunjske crnomorske luke Konstanca u prvih sedam mjeseci ove godine, pri čemu je tempo usporen nakon što je Rusija napala infrastrukturu ukrajinskih luka. Ukrajinsko žito sada se izvozi iz luke u Konstanci, odakle tradicionalno Rumunjska izvozi svoje žito i odakle žito izvoze Mađarska i Srbija.Prije rata u Ukrajini, iz te luke je izvezeno 25 miliona tona za godinu dana, ali je uloženo u povećanje kapaciteta za izvoz.
Ukrajinske luke na Dunavu činile su oko četvrtinu izvoza žitarica prije nego što se Rusija povukla iz sporazuma koji su podržale UN, a sada su postale glavni izlazni put za žitarice ka Rumunjskoj.
Međutim Rusija se upliće u izvoz žita tom rutom, te napada brodove. Time Moskva stvara vlastiti rizik da izazove direktan rat sa NATO-om tako što će presretati brodove u međunarodnim vodama i nastojati da nametne ekonomsku kontrolu Ukrajine, upozorava bivši vrhovni komandant NATO Saveza za Evropu James Stavridis.Bivši američki admiral, koji je predvodio snage Saveza na kontinentu između 2009. i 2013. godine, rekao je za list Politico da bi eskalacije na moru, uključujući ukrcavanje turskog broda u nedjelju, mogle primorati partnere Kijeva da interveniraju kako bi spriječili ugrožavanje ukrajinske ekonomije.
„Akcije Rusije u međunarodnim vodama Crnog mora stvaraju realan rizik od eskalacije u rat na moru između NATO-a i Ruske Federacije. NATO neće osiguravati oružje i novac za Ukrajinu, i samo gledati kako Rusija guši njihovu ekonomiju ilegalnom blokadom“, rekao je Stavridis. Prije rata u Ukrajini, iz te luke je izvezeno 25 miliona tona žita za godinu dana, ali pojedini operateri navode da će taj rekord bi sada mogao biti nadmašen, jer se, kako navode, dosta uložilo u povećanje kapaciteta.Ukrajinske luke na Dunavu činile su oko četvrtinu izvoza žitarica prije nego što se Rusija povukla iz sporazuma koji su podržale UN.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kaže da je ruski predsjednik Vladimir Putin podcijenio savez i obećao je da će podupirati Ukrajinu dok “ne dobije rat”.
Govoreći na press konferenciji u Norveškoj 17. kolovoza, Stoltenberg je rekao da su unutar saveza u toku rasprave o tome “kako okončati sukob u Ukrajini i pronaći “put prema miru”.No istaknuo je da “Ukrajinci odlučuju o uslovima mira”.“Uloga NATO-a je podrška Ukrajincima”, rekao je Jens Stoltenberg. Izvor: Al Jazzera
četvrtak, 17.08.2023.
PRIJE ZATVARANJA UREDA OHR-a, PROGRAM 5+2
NESLAGANJE POLITIČARA U BiH DUGO 28 GODINA
Mandat Visokog predstavnika, koji od 1. kolovoza 2021. obnaša njemački političar Christian Schmidt preciziran je u Aneksu 10, Deytonskog sporazuma u kojem se Visoki predstavnik proglašava konačnim autoritetom u Bosni i Hercegovini za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Schmidt je osmi Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Od godine 1995. redom bili su to Carl Bildt, Carlos Westendorp, Volfgang Petritcsh, Paddy Ashdown, Christian Schwarz- Schilling, Miroslav Lajčak i Valentin Inzko.
Vijeće za provedbu mira (PIC) koje čini grupa od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje sponzoriraju i vode proces implementacije mira, postavilo je u veljači 2008. uvjete za zatvaranje ureda Visokog predstavnika ( Office of the High Representative – OHR). Taj uvjet čini "Program 5+2". Dugoročni cilj PIC-a i OHR-a je da Bosna i Hercegovina postane samoodrživa zemlja koja je nepovratno na putu europskih integracija.
Politički predstavnici Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira su na sastanku u Briselu 26. i 27. veljače 2008. godine utvrdili zahtjeve koje su institucije Bosne i Hercegovine već prethodno prihvatile. Zato Bosna i Hercegovina treba prije zatvaranja OHR-a ispuniti slijedeće zahtijeve:
1.riješiti pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti
2. iznaći održivo rješenje za vojnu imovinu
3. u potpunosti implementirati konačne odluke za distrikt Brčko
4. utvrditi fiskalnu održivost (promovirana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava UIO-a i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća;
5. uspostaviti vladavinu prava (demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa).
Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je također utvrdio još dva uvjeta koje je potrebno ispuniti prije zatvaranja OHR-a:
1.Potpisivanje SSP-a; (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanja)
2. Pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira koja je zasnovana na punom poštivanju Deytonskog mirovnog sporazuma.
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je redovno na svojim sastancima od veljače 2008. godine radio uvid u pomake ostvarene u pogledu realizacije Programa 5+2. Iako su u nekim područjima ostvareni pomaci, neslaganje vodećih političkih stranaka, kao i pojedinaca, dovelo je do zastoja koji sprečava realizaciju programa.
srijeda, 16.08.2023.
PROGLAŠAVA NEPRIJATELJIMA ONE KOJI SE NE SLAŽU S NJIM
Velika Britanija: Dodikova politika opasnost je za BiH i međunarodni poredak
Vlada u Londonu smatra zabrinjavajućim ponašanje ključnih političara iz bh. entiteta Republika Srpska koji poduzimaju ‘opasne i nezakonite’ postupke. Rekao je to ambasador Juliaan Riley u intervjuu koji su u ponedjeljak 14. kolovoza objavile banjalučke Nezavisne novine.
PRENOSIM TEKST S STRANICE Al Jazzera Tv.
"Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Julian Riley potvrdio je kako vlada u Londonu smatra zabrinjavajućim ponašanje ključnih političara iz reda bosanskih Srba koji poduzimaju “opasne i nezakonite” postupke, ali u cijelosti podržava Dejtonski sporazum. koji uključuje postojanje dva entiteta. Rekao je to ambasador Julian Riley u intervjuu koji su u ponedjeljak 14. kolovoza objavile banjalučke Nezavisne novine, prenosi Hina.
Vlada Velike Britanije uvela je 2022. godine sankcije aktuelnom predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku i sadašnjoj članici Predsjedništva Bosne i Hrecegovine iz reda srpskog naroda Željki Cvijanović, pridruživši se tako SAD-u u kažnjavanju političara iz reda bosanskih Srba koji zagovaraju separatističku politiku i ugrožavaju funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao države.
Nakon što je američka administracija ranije ovog mjeseca pojačala sankcije, kažnjavajući zabranom izdavanja viza i zamrzavanjem imovine za još jedan krug Dodikovih saradnika, on je optužio SAD, Veliku Britaniju i Evropsku uniju za urotu, čiji je cilj rušenje RS-a te da to rade podržavajući isključivo bošnjačke interese.
“Istina je da je Velika Britanija veoma zabrinuta zbog politike i ponašanja određenih političara iz RS-a. To je zato što oni promoviraju aktivnosti koje su nezakonite, opasne po sigurnost i stabilnost zemlje i predstavljaju direktni izazov očuvanju mira i stabilnosti na nacionalnom, ali i međunarodnom planu”, rekao je ambasador Riley u intervjuu
koji su u ponedjeljak objavile banjalučke Nezavisne novine, prenosi Hina.
Odbacio je Dodikove tvrdnje kako London zagovara bošnjačke interese.
Dodik prijeti novinarima
Kazao je kako bi učestale Dodikove optužbe na račun Zapada bile smiješne kada ne bi isticale štetu koju on i njegova vladajuća koalicija u RS-u nanose Bosni i Hercegovini.
Istaknuo je kako Dodik neprijateljima proglašava sve koji se s njim ne slažu te je podsjetio kako su sada sve češća meta njegovih napada novinari koji kritički pišu o postupcima entitetskih vlasti.
Iz Udruženja bh. novinari su upozorili kako je Dodik ishodio usvajanje zakona kojim je u RS-u kriminalizirana kleveta upravo kako bi ušutkao kritički orijentirane medije koje smatra svojim neprijateljima.
Riley je rekao kako ima razloga za takvu zabrinutost.
“Veoma smo zabrinuti zbog moguće zloupotrebe zakonodavstva od političara ili politiziranih pravosudnih struktura. OSCE, Ujedinjeni narodi, Vijeće Evrope i Delegacija EU-a u Bosni i Hercegovini pojasnili su da je zakon kojim se kriminalizira kleveta u suprotnosti s obavezama Bosne i Hercegovine na planu ljudskih prava i nije u skladu s njenim evropskim putem”, kazao je britanski amabsador u BiH.“
utorak, 15.08.2023.
ALAT BEOGRADA NA ZAPADNOM BALKANU
Brčko je Ahilova peta projekta ‘velike Srbije’
Komentator švicarskog lista Neue Zuercher Zeitung smatra kako EU ili NATO sa nekoliko stotina vojnika mogu spriječiti realizaciju sna Slobodana Miloševića, objavila je Al Jazzera 14. kolovoza.
Potrebno je biti informiran. Bosna i Hercegovina je u hrvatskom susjedstvu. Poznato je mnogo toga, ali pri čitanju ovog kratkog teksta, ima niz činjenica, koje otkrivaju nove spoznaje.
Nadnaslov je moj, naslov teksta sam zadržala kao glavni naslov . Međunaslovi su orginalni, u sklopu teksta.
Prenosin tekst bez ikakvih mojih intervencija
Mir na Balkanu, skoro 30 godina od okončanja rata u Bosni i Hercegovini, nije samo krhak već akutno ugrožen zbog aspiracija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da nastavi sa projektom „velike Srbije“ svog prethodnika Slobodana Miloševića, a Ahilova peta ovog plana (da svi Srbi žive u jednoj državi) je Brčko Distrikt gdje je potrebno razmjestiti strane trupe.
Ovo je stav Alexandera Rhoterta, bivšeg uposlenika Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR) i OSCE-a, koji je iznio u autorskom tekstu za švicarski list Neue Zuercher Zeitung.
Metoda malja
On na početku navodi kako je „od 21. novembra 1995. termin ‘Dayton’ označavao određenu vrstu diplomatije – ‘metodu malja’ gdje su sve strane zatvorene dok ne postignu dogovor“.
„Tako je napisao ‘arhitekta Dejtonskih mirovnih sporazuma, ambasador Richard Holbrooke, u svojoj knjizi ‘Moja misija’ iz 1998. Neumorni diplomatski napori Holbrookea, zajedno sa NATO-vim bombardiranjem srpskih napadača, okončali su skoro četverogodišnji rat u Bosni“, navodi autor.
„Danas, skoro 30 godina od okončanja rata, mir na Zapadnom Balkanu nije samo krhak već akutno ugrožen. Ovo ima veze sa aspiracijama srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da nastavi i provede projekat svog prethodnika Slobodana Miloševića o ‘velikoj Srbiji’. Plan se zove – na osnovu ‘Ruskog sveta’ Vladimira Putina – ‘srpski svet’ i provodi ga glavni protagonist i obavještajni šef Vučića Aleksandar Vulin, kako bi napravio politički i državni prostor u čijim bi granicama živjeli svi Srbi.“
Rhotert dalje nastavlja kako je upravo to bio Miloševićev cilj, dakle stvaranje ‘velike Srbije’ i ujedinjenje svih Srba u jednoj državi.
„Kako bi postigao ovaj cilj, Milošević je između 1991. i 1999. vodio četiri agresorska rata. Umro je tokom suđenja za ratne zločine u Hagu 2006. godine. Vulin je od nedavno na udaru američkih sankcija zbog njegove odanosti Moskvi gdje je prije nekoliko sedmica, zajedno sa liderom bosanskih Srba Miloradom Dodikom, bio i na jednom ‘sigurnosnom forumu’.“
Bez ispaljenog metka
Autor ističe kako je Dodik, koji je od 2006. (poput Putina u Rusiji) na vlasti u Republici Srpskoj, glavni alat Beograda na Zapadnom Balkanu. Dodaje kako je Putin veliki broj puta ugostio Dodika u Kremlju i u januaru mu dao orden.
„Vijeće sigurnosti UN-a izdalo je rezoluciju 2022. u kojoj se navodi kako ‘situacija u regiji bivše Jugoslavije ostaje prijetnja svjetskom miru i međunarodnoj stabilnosti’. Razlog za ovo su nastojanja Dodika da napravi paralelne oružane snage. Kada se pogleda godišnja neustavna vojna parada povodom obilježavanja osnivanja RS-a 9. januara, može se pretpostaviti kako je brojka tih trupa već značajna: posljednji put je marširalo do 2.000 teško naoružanih pripadnika, uz pratnju paravojnih grupa i specijalne policije, te oklopnih vozila i helikoptera.“
Rhotert ukazuje kako Dodikovo formiranje paravojnih trupa ide paralelno uz masivno naoružavanje Vojske Srbije koje provodi Vučić godinama.
„No, ‘Ahilova peta’ velikosrpskih stratega je grad Brčko. Bez kontrole nad ovim gradom ‘srpski svet’ nije moguć. Jako naoružana međunarodna vojna jedinica u Brčkom svačije avanture može spriječiti bez ispaljenog metka. Zato je važno čim prije poslati jedinice u Brčko, a trenutno je tamo jedan tim EU-a za praćenje i vezu, jer bi u slučaju proglašenja nezavisnosti Dodikove snage prvo krenule da zauzmu i okupiraju Brčko.“
Dodik već godinama demonstrira svoje teritorijalne namjere, nastavlja autor teksta u švicarskom listu, te ukazuje kako se tokom posjeta međunarodnih predstavnika Banjoj Luci, oni slikaju sa Dodikom pred neustavnom mapom RS-a gdje se Brčko Distrikt pokazuje kao dio teritorije RS-a.
„Dodikova ‘državna mapa’ RS-a sugerira kako je država Bosna i Hercegovina već prestala postojati“, nastavlja se u tekstu, te dodaje kako su hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić i bh. ministar odbrane Zukan Helen nekoliko puta govorili kako niko ne može uništiti Bosnu i odgovarali na te istupe.
Nema mirnih promjena granica na Balkanu
Dalje se navodi kako je nizozemska ministrica odbrane Kajsa Ollongren u aprilu najavila kako je neophodno stabilizirati eksplozivnu situaciju i kako će 160 vojnika EUFOR-a biti poslato u BiH kao pojačanje do oktobra. Nastavlja se kako SAD traži slanje dodatnih pojačanja, te kako se navodno razmatra povratak britanskih snaga u EUFOR.
„Jedna stvar mora biti jasna: Nikada nije bilo mirnih promjena granica na Balkanu. Vojna kontrola Brčko Distrikta od strane međunarodnih trupa – bilo da je to EUFOR ili NATO koji i dalje ima svoju misiju u Bosni na čelu sa američkim generalom – je preduvjet za mir u BiH i Zapadnom Balkanu.“
„Ovo je naročito istina dok god su secesionisti i političari koji uništavaju državu, poput Dodika, na vlasti. Prije nekoliko godina, bivši supervizor za Brčko i američki ambasador Raffi Gregorian mi je rekao kako bi jedinica EUFOR-a ili bataljon bili sasvim dovoljni za sprečavanje bilo kojeg plana o secesiji – uz uvjet da su te jedinice razmještene prije nego je aktivna RS. Korištenje ‘Opcije Brčko’ imalo bi maksimalne rezultate za EU uz jako ograničene investicije, čak i za spašavanje Daytona“, zaključuje Rhotert. „
nedjelja, 13.08.2023.
POLITIČAR DODIK NE VOLI ISTINITA PITANJA
VERBALNO NASILJE I SIGURNOSNE PRIJETNJE NOVINARIMA
Al Jazerra je na internet stranici 13. kolovoza objavila tekst koji prenosim u njegovu izvornom obliku ( na bosanskom izričaju i pismu). Ali prije teksta pod naslovom „ BH novinari: Pravosuđe mora zaustaviti Dodikovo nasilje prema novinarima“ moj uvod iz kog će se bolje razumjeti tko je političar Milorad Dodik.
DODIK PRECJENJUJE SEBE
Radi se o neobičnom ponašanju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske prema novinarima iz nekoliko redakcija što se dogodilo 12. kolovoza na press konferenciji. Političar Milorad Dodik odavno precjenjuje svoje realne mogućnosti i ponaša se potpuno kontraverzno u političkom svijetu. Možda njegovo vlastito precjenjivanje nije svima dovoljno vidljivo. Međutim postati će vidljivo. Sada taj model svog kontraverznog ponašanja prenio je u komunikaciju s novinarima.
Naime Milorad Dodik za prijatelja ima Vladimira Putina kojeg je prošle godine posjetio dva puta, a ove godine također već jednom. Taj političar Republike Srpske (RS), Dodik, negira genocid u Srebrenici, priča o odcjepljenju Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, ne priznaje Visokog predstavnika za implementaciju mira u BiH Christiana Schmidta. Dodikovim posredovanjem donesen je Zakon u RS koji je usvojila Narodna skupština RS-a o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriju entiteta Republike Srpske, što je Visoki predstavnik Schmidt ,srećom, hitro poništio. Dodik želi državnu imovinu BiH pretvoriti u imovinu entiteta RS. Kod predsjednika RH Zorana Milanovića Dodik je sve češći gost.Potkraj srpnja pridružio se predsjedniku Milanoviću na otoku Hvaru, kamo je stigao u helikopteru srpskog predsjednika Vučića. Političar Milorad Dodig pod sankcijama je koje podrazumijevaju zabranu putovanja i transakcijskog poslovanja i blokadu imovine i to od strane SAD-a i Velike Britanije. Taj političar pridonosi da Bosna i Hercegovina što duže bude nestabilna i da politički ne funkcionira i da što duže bude samo zemlja kandidatkinja
za punopravno članstvo u EU. Status zemlje kandidatkinje BiH je dobila 15.12. 2022.godine.
Novinari traže način da se Dodik zaustvavi, najprije iz razloga ponašanja upravo prema novinarima.
Margareta Zouhar Zec
U tekstu pod naslovom „ BH novinari: Pravosuđe mora zaustaviti Dodikovo nasilje prema novinarima“ piše slijedeće:
Upravni odbor Udruženja BH novinari pozvao je Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci da “hitno, po službenoj dužnosti i poštujući odredbe Krivičnog zakonika Republike Srpske, kao i preporuku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, istraži verbalno nasilje i sigurnosne prijetnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika novinarima N1, Capitala, Buke i BN Televizije”.
Na konferenciji za novinare, održanoj u subotu u Banjoj Luci, Milorad Dodik se na uvredljiv, klevetnički, brutalan i huškački način obrušio na ova četiri medija, proglašavajući ih “neprijateljima srpskog naroda”, “rušiteljima Republike Srpske” i iznoseći netačne informacije o načinu finansiranja i rada navedenih medija, saopšteno je iz Udruženja BH novinari, prenosi Fena.
Posebno je bio agresivan i nekulturan prema novinaru N1 televizije Mladenu Vujinoviću, kojega je izvrijeđao na profesionalnoj i na ljudskoj osnovi, samo zato što je Dodiku postavio pitanje o njegovoj prevrtljivoj politici i nepoštivanju odluka Narodne Skupštine Republike Srpske.
Decenijska nekažnjivost Dodikovih eskapada
Upravni odbor BH novinara ocjenjuje kako je napad na novinare i medije “vrhunac Dodikovog militantnog, višegodišnjeg ograničavanja medijskih sloboda i kršenja prava na slobodu izražavanja u tom entitetu”.
“U nekontralisanom bijesu i konfuznom govoru, Dodik je nagovijestio kako neće prezati ni od najgorih mjera, samo da bi utišao nekolicinu slobodnih novinara i onemogućio ih da pišu o njegovim postupcima i političkim odlukama, koje destabiliziraju Republiku Srpsku više nego bilo koji novinarski tekst”, naglašeno je u saopštenju.
Upravni odbor BH novinara podsjeća na decenijsku nekažnjivost verbalnih eskapada Milorada Dodika praćenih prijetnjama, uvredama, mizoginijom i sigurnosnim rizicima za novinare i opstanak medija u Republici Srpskoj.
“Svi ti postupci prošli su bez ikakve reakcije policijskih i pravosudnih institucija Republike Srpske, kao i drugih nadležnih organa i institucija odgovornih za zaštitu medijskih sloboda i sigurnosti svakog građanina ovog enetiteta.
Ukoliko i ovaj, posljednji napad i otvorena prijetnja nasiljem prema medijima prođu uz institucionalnu šutnju policije i tužilaštva, pa i Odbora Narodne skupštine RS-a za informisanje, bit će to jasan pokazatelj zakonskog i profesionalnog posrnuća institucija Republike Srpske zaduženih za vladavinu prava i zaštitu osnovnih ljudskih sloboda i prava”, navode iz Udruženja BH novinari.
Puna podrška novinarima N1, Buke, Capitala i BN televizije
Upravni odbor BH novinara daje punu podršku novinarima i novinarkama N1, Buke, Capitala i BN televizije, naglašavajući kako će, zbog ozbiljnosti Dodikovih prijetnji i sigurnosnih rizika za targetirane novinare/ke i medije, razmotriti druga sredstva pravne i istitucionalne zaštite koleginica i kolega u medijima Republike Srpske.
Istovremeno, Upravni odbor BH novinara poziva svjetske organizacije za zaštitu medijskih sloboda i slobode izražavanja da iskoriste međunarodne pravne mehanizme sankcioniranja nasilja prema novinarima u Banjoj Luci, te pomognu u preveniraju novih sigurnosnih rizika za nezavisne medije u Republici Srpskoj “u režiji Milorada Dodika i/ili njegovih sljedbenika."
subota, 12.08.2023.
ZAKON O TRGOVINI U PRAKSI
TRENUTNI IZLAZ – SAJAMSKI DANI
Zakon o trgovini stupio je na snagu 1. srpnja 2023. a njime se zabranjuje rad nedjeljom i blagdanom te se ograničava radno vrijeme trgovina.
Već za nekoliko tjedana udruga Glas poduzetnika organizirala se i okupila svoje članove čije je poslovanje pogođeno izmjenama i dopunama Zakona o trgovini. Temeljem toga je Glas poduzetnika podnijela Ustavnom sudu Prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom u odnosu na zakonske odredbe izmjena i dopuna Zakona o trgovini koje se tiču zabrane rada nedjeljom i blagdanom, kao i određivanja maksimalnog broja radnih sati pojedine trgovine. U Prijedlog za ocjenu ustavnosti uključen je zahtjev da se do donošenja konačne odluke Vrhovnog suda, osporavane odredbe Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini obustave od primjene.
Slijedom toga Udruga Glas poduzetnika pozvala je pred pučki i katolički blagdan 15. 8. Veliku Gospu, koji je u RH državni praznik a time i neradni dan, a u tijeku je turistička sezona i veliki broj turista je u Hrvatskoj, gradonačelnike i načelnike općina da omoguće rad svim poduzetnicima koji žele raditi nedjeljama, praznicima i blagdanima da proglase manifestacije ili sajamske dane.
Evo nekoliko gradonačelnika gradova koji su se odazvali pozivu udruge Glas poduzetnika:
Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević proglasio je 15. kolovoza sajamskim danom. Time se omogućuje tradicionalna prigodna prodaja na štandovima i kioscima, kao sastavni dio slavlja u Remetama, Stenjevcu i drugim dijelovima Zagreba. Odluka je donesena na prijedlog Društva obrtnika Grada Zagreba, a kao vid pomoći obrtnicima od kojih su mnogi samozaposleni.
Također, na inicijativu Udruženja obrtnika Opatija, kao i dijela poduzetnika, a u svrhu poboljšanja turističke ponude tijekom blagdana Velike Gospe, zamjenica gradonačelnika donijela je s 11. 08. 2023. godine Odluku kojom se 15. kolovoza 2023. godine proglašava sajamskim danom na području Grada Opatije. Sajamski dan održava se u vremenu od 8 do 24 sata.
Gradonačelnik Grada Labina Valter Glavičić donio je Odluku o odobravanju prigodne prodaje na štandovima za vrijeme trajanja manifestacije „DANI GRADA LABINA 2023.“ koji se održavaju od 9. do 17. kolovoza, a u svrhu promidžbeno turističkih aktivnosti. Također u članku 2. Odluke naglašeno je da je prodaja na štandovima 15. kolovoza 2023. sastavni dio javne manifestacije te da može započeti najranije u 8,00 sati, a završiti najkasnije do 24,00 sata.
Grad Varaždin koji vodi gradonačelnik dr. Neven Bosilj donio je zaključak kojim se proglašavaju dani javnih manifestacija na području Grada Varaždina. U tekstu se kaže da vodeći računa o potrebama građana, nesmetanom odvijanju manifestacija te interesima poduzetnika, a posebno obrtnika i trgovaca, u skladu s novim zakonskim odredbama o radnom vremenu trgovina nedjeljom i blagdanima, a radi
promidžbeno-turističkih aktivnosti proglašavaju se 15. kolovoza, 20. kolovoza i 27. kolovoza danima javnih manifestacija na području Grada Varaždina. Temeljem tog zaključka, prigodna prodaja bit će omogućena na kioscima, štandovima i sličnim mjestima u te dane kao sastavni dio javnih manifestacija i to u vremenu od 8:00 – 24:00 sata.
Grad Varaždin je time omogućio da se na blagdan Velike Gospe, te u dvije nedjelje tijekom održavanja festivala Špancirfest, odvija trgovina i tako zadovolje potrebe građana
Gradonačelnik grada Hvara koji vodi Rikardo Novak odluku o sajamskim danima donio je već 4. kolovoza te su sajamskim danima proglašeni i 5. kolovoz i 15. kolovoz, a u svrhu promidžbeno prodajnih aktivnosti.
To su samo neki od gradova čiji su čelni ljudi svojim Odlukama pokazali da čuju glas i potrebe građana. Hrvatska je turistička zemlja, a nedavno doneseni Zakon o trgovini to dovoljno ne uvažava.
Margareta Zouhar Zec
petak, 11.08.2023.
EUROPSKA KOMISIJA: NJEMAČKOJ 6,5 MILIJARDI EURA ZA RIZIK ISTJECANJA UGLJIKA
NJEMAČKI SUSTAV ZA TRGOVANJE EMISIJAMA GORIVA
Europska komisija odobrila je, prema pravilima EU-a o državnoj potpori, o čemu u priopćenju za medije od 10. kolovoza obaviještava Europska komisija, njemački program vrijedan 6,5 milijardi eura za djelomičnu kompenzaciju energetski intenzivnim tvrtkama za rješavanje rizika od istjecanja ugljika zbog viših cijena goriva koje proizlaze iz njemačkog sustava trgovanja emisijama goriva („German Fuel ETS” ) Njemački ETS za gorivo.
Zašto objavljujem ovaj tekst u kome se govori da Europska komisija odobrava Njemačkoj 6,5 milijardi eura za rizik istjecanja ugljika?
Prvo iz razloga što je Njemačka jedna od najrazvijenijih država svijeta. Osnivačica je, točnije jedna od osnivača Europske unije. Članica je saveza zemalja G4, G7 i G20, članica je Ujedinjenih naroda i NATO-a. S oko 82 milijuna stanovnika ima najsnažnije europsko gospodarstvo i najveća je u Europskoj uniji. Njemačka je vrlo popularna migracijska zemlja, u svjetskim razmjerima odmah iza SAD, što znaći da mnogi koji napuštaju svoju zemlju žele novi život započeti upravo u Njemačkoj.
A drugo u tom kontekstu zanimljivo je znati, kakve programe radi Njamačka, za što aplicira i koliko sredstava dobiva od Europske unije.
Evo teksta priopćenja Europske komisije:
„Njemačka je obavijestila Europsku komisiju o svom planu za potporu energetski intenzivnim tvrtkama izloženim međunarodnoj konkurenciji pokrivanjem dijela viših cijena goriva koje proizlaze iz njemačkog ETS-a za gorivo. Shema će pokriti troškove nastale između 2021. i 2030. Mjera potpore usmjerena je na smanjenje rizika od 'istjecanja ugljika', gdje tvrtke sele svoju proizvodnju u zemlje s manje strogim pravilima o emisijama, što rezultira povećanjem emisija stakleničkih plinova na globalnoj razini.
Mjera će koristiti tvrtkama aktivnim u sektorima i podsektorima navedenima na EU ETS popisu emisija ugljika. Ti se sektori suočavaju sa značajnim troškovima emisija i posebno su izloženi međunarodnoj konkurenciji.
Kompenzacija će se dodijeliti prihvatljivim tvrtkama kroz djelomični povrat dodatnih troškova nastalih u prethodnoj godini, a konačna isplata bit će izvršena 2031. godine. Razina naknade je između 65% i 95% troškova, ovisno o intenzitet emisije korisnika.
Kako bi se zadržali poticaji za korisnike da prijeđu na goriva koja manje zagađuju okoliš, iznos potpore izračunava se na temelju referentnih vrijednosti goriva i topline. Korisnici snose određeni udio u dodatnim troškovima koji proizlaze iz njemačkog ETS-a goriva, što odgovara 150 tCO2 godišnje, za koje se neće dodijeliti potpora.
Kako bi se kvalificirali za naknadu, korisnici će morati uložiti najmanje 50 % (od 2025. najmanje 80 %) iznosa potpore u 1. mjere utvrđene u njihovom „sustavu upravljanja energijom”, postavljajući ciljeve energetske učinkovitosti i strategija za njihovo postizanje; ili 2. dekarbonizaciju njihovih proizvodnih procesa.
OCJENA EUROPSKE KOMISIJE
Komisija je ocijenila mjeru u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, posebno člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) koji državama članicama omogućuje potporu razvoju određenih gospodarskih aktivnosti podložnih određenim uvjetima.
Komisija je utvrdila da je program nužan i prikladan za potporu energetski intenzivnim tvrtkama da se nose s višim troškovima goriva koji proizlaze iz njemačkog ETS-a goriva kako bi se smanjio rizik od istjecanja ugljika.
Štoviše, Komisija smatra da uvjetovanjem potpore naporima za energetsku učinkovitost i dekarbonizaciju mjera doprinosi cilju maksimiziranja poticaja za troškovno učinkovitu dekarbonizaciju gospodarstva. Stoga podupire klimatske i ekološke ciljeve EU-a te ciljeve postavljene u Europskom zelenom planu. Nadalje, Komisija je zaključila da je dodijeljena potpora ograničena na nužni minimum i da neće imati nepotrebne negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu u EU.
Na temelju toga, Komisija je odobrila njemački program prema pravilima EU-a o državnim potporama.
Pozadina PROGRAMA O ODRŽIVIM POTPORAMA EUROPSKE KOMISIJE
Njemačka je uvela „njemački sustav za trgovanje emisijama goriva” kako bi obuhvatila emisije nastale izgaranjem fosilnih goriva koja nisu obuhvaćena EU ETS-om. Primjenjuje se od 1. siječnja 2021. i cilja na emisije iz transportnog i građevinskog sektora, kao i energetskih i industrijskih postrojenja koja nisu obuhvaćena EU ETS-om, pomažući Njemačkoj da postigne svoje klimatske ciljeve.
Svake godine dobavljači goriva koji podnose izvješća moraju kupiti njemačke dozvole za emisiju goriva na temelju količine goriva koju su stavili na njemačko tržište i predati odgovarajuću količinu njemačkih dozvola za emisiju goriva. Dobavljači goriva tada dodatne troškove njemačkog ETS-a za gorivo prenose na potrošače.
Njemačka se obvezala prilagoditi svoj nacionalni ETS za gorivo i prijavljenu mjeru 1. nakon revizije EU ETS Direktive i usvajanja povezanih provedbenih akata ili 2. ako Komisija izda nove ili izmijenjene smjernice o državnim potporama Smjernice o državnim potporama koje se primjenjuju na mjeru, kako bi se uskladile s odredbama i rokovima primjenjivih pravila EU ETS-a.
Nepovjerljiva verzija odluke od 10. kolovoza bit će dostupna pod brojem predmeta SA.63191 u Registru državnih potpora na web stranici Komisije o tržišnom natjecanju nakon što se riješe svi problemi s povjerljivošću"
četvrtak, 10.08.2023.
TRI GODINE OD BRUTALNOSTI U BJELORUSIJI
REŽIM KOJI JE PRIJETNJA GLOBALNOJ SIGURNOSTI
Visoki predstavnik u ime Europske unije, dao je izjavu povodom obilježavanja tri godine od namještenih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji, koja je najbliži saveznik Rusije. Aleksandar Lukašenko Bjelorusijom vlada od 1994. Bjelorusija obuhvaća 207 600 km˛, a u njoj živi 9 503 807 prema popisu iz 2009. godine. No procjene su da je broj stanovnika nešto manji.
Bjelorisija je stvorena raspadom SSSR-a 1991.
Evo što piše u priopćenju Vijeća Europske unije :
„Ovaj 9. kolovoz označio je tri godine od namještenih predsjedničkih izbora održanih u Bjelarusiji. Stotine tisuća bjeloruskih stanovnika na ovaj su dan prije tri godine izišli na ulice kako bi mirno branili svoje pravo na odabir vlastite budućnosti. Lukašekov režim te je spontane prosvjede ugušio ekstremnom brutalnošću.
Danas, tri godine poslije, situacija u kojoj se nalaze oni koji se usude iznijeti bilo kakvu kritiku protiv sustava gora je nego ikad. Izuzetno smo zabrinuti zbog stanja ljudskih prava u Bjelarusiji. Gotovo 1500 političkih zatvorenika trenutačno boravi u zatvoru u užasnim uvjetima, izloženo zlostavljanju i mučenju te bez pristupa osnovnim zdravstvenim uslugama. Mnogi od njih mjesecima su ondje bez kontakta s odvjetnicima i rodbinom, koji ne znaju gdje se aktualno nalaze i kakvog su zdravstvenog stanja. Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava u posljednjem je izvješću naveo da se dio široko rasprostranjenih, sustavnih i teških kršenja ljudskih prava u Bjelarusiji može smatrati zločinima protiv čovječnosti. EU i dalje drži to pitanje pri vrhu globalnog dnevnog reda u okviru međunarodnih foruma te promiče napore usmjerene na to da počinitelji kršenja ljudskih prava odgovaraju za svoje postupke.
Postupcima kao što su prisilno prizemljenje civilnog zrakoplova u svibnju 2021. i instrumentalizacija nezakonitih migracija na istočnim granicama EU-a koja je i dalje u tijeku Lukašenkov režim postao je prijetnja i regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti.
Od 24. veljače 2022. režim je suučesnik u ruskom agresivnom ratu protiv Ukrajine te podupiranjem ruskih zločina u toj zemlji dovodi u pitanje suverenitet i neovisnost Bjelarusije. To suučesništvo omogućilo je rusku nezakonitu deportaciju ukrajinske djece na državno područje Bjelarusije.
Rusija i Bjelarusije 26. svibnja 2023. dodatno su eskalirali situaciju potpisivanjem sporazuma kojim se omogućuje razmještanje ruskih nuklearnih bojnih glava na bjeloruskom državnom području. EU je zabrinut zbog nedavnog razmještanja plaćenika skupine Wagner u Bjelarusiju, njihova destabilizirajućeg učinka u regiji i opasnosti koju predstavljaju za suverenitet Bjelarusije.
Donijeli smo sankcije kao odgovor na represiju nad svim neovisnim glasovima i osobama koje pripadaju nacionalnim manjinama, na povrede međunarodnog prava i na potporu koju Lukašenkov režim pruža ruskom agresivnom ratu protiv Ukrajine. Najnoviji paket sankcija odnosi se na kršenje ljudskih prava i kontinuirano produbljivanje unutarnje represije te šalje poruku da je EU i dalje potpuno predan podupiranju ljudskih prava i demokracije. Paketom se, istodobno, odgovara na rizik od zaobilaženja sankcija. EU će nastaviti izvršavati pritisak na bjeloruski režim dokle god to bude potrebno.
EU uvažava napore bjeloruskog demokratskog pokreta i podupire ih. Odlučnost bjeloruskog stanovništva da se i dalje zalaže za demokraciju unatoč golemom osobnom riziku velik je razlog za nadu.
EU pruža potporu žrtvama represije, borcima za ljudska prava, organizacijama civilnog društva, neovisnim medijima i novinarima i novinarkama, studentima i studenticama te poduzećima u egzilu, kao i inicijativama usmjerenima na zaštitu bjeloruskog identiteta, kulture i jezika.
Nakon što Bjelarusija započne demokratsku tranziciju, EU je spreman pomoći u stabilizaciji gospodarstva i institucijskoj reformi. Cilj je doprinijeti izgradnji otpornosti i provedbi demokratskih reformi, otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju životnog standarda stanovništva. Sveobuhvatni plan za gospodarsku potporu Bjelarusiji predviđa iznos od tri milijarde eura.
EU će, koliko god to bude potrebno, biti uz bjelorusko stanovništvo na njihovu putu prema neovisnoj, demokratskoj i prosperitetnoj zemlji koja je dio Europe.“
srijeda, 09.08.2023.
U ATENI NOŽEM UBIJAN NOGOMETNI NAVIJAČ
DIVLJAČKO PONAŠANJE I NOGOMET
Nogometni klub Dinamo je od 20:45 u Grčkoj u njenom gradu Ateni trebao je igrati utakmicu trećeg pred kola kvalifikacija za Ligu prvaka 7.kolovoza navečer, ali utakmica je odgođena. Jer večer prije hrvatski navijači su priredili takav nered, da je u kaosu, koji ima veze s sportskom igrom, koju svijet smatra najvažnijom sporednom aktivnošću na svijetu, što je nogomet- smrtno stradao 29-godišnji navijač grčkog nogometnog kluba AEK-a. Stradao je tako da ga je navijač suprotne navijačke skupine, smatra se hrvat, tako izboo nožem, da je grčki navijač umro. Ozlijeđeno je, kažu vijesti o tom događaju desetak osoba, ali je grčka policija uhitila i privela 98 hrvatskih navijača, navijačke skupine Bad Blue Boysa koji su učestvovali u navijačkim neredima u tom događaju. Grčka policija istražuje događaj i traži ubojicu. I nakon tog događaja utakmica Dinama i AEK-a se nije odigrala. Nogometaši Dinama vratili su se u Zagreb. Informacije kažu – nisu imali izjava, a UEFA će naći nove datume za odigravanje utakmice.
I onda u Hrvatskoj jedna biser informacija koja kaže „Zašto se grčki policajci nisu bolje pripremili za dolazak hrvatskih huligana?“ Huligani je naziv koji odavno opisuje hrvatku navijačku skupinu koja prati i daje navijačku podršku nogometašima Dinama.
ZAŠTO SE NAVIJAČI UOPĆE SUKOBLJAVAJU?
Činom ubojstva navijača suprotne navijačke skupine sazrjelo je vrijeme da se postavi pitanje na najvišoj razini, bar u Hrvatskoj, zašto se navijači uopće moraju fizički sukobljavati prije utakmice dvaju klubova? A javnost u Hrvatskoj pamti sukobljavanja i nakon utakmica. Kakve veze ima batinjanje bejzbol palicama, željeznim šipkama, drvenim palicama, sada i noževima sa odigravanjem nogometnih utakmica? Zašto među navijačima dvaju klubova rastu tenzije nabijene mržnjom i agresijom, kao prethodnica sportskoj igri? Da li je to neka barbarska navika ali zašto se ona godinama ne mijenja? Da li se u činu nasilja navijača jednog nogometnog kluba, nad navijačima suprotnog nogometnog kluba radi o moralu, o odgoju, o društvu ili o samoj državi?
Nema li tu značajan dio odgovornosti ponašanja navijačkih skupina sam nogometni klub čiji se fanovi tako ponašaju? U ovom slučaju je to zagrebački Dinamo. Nogometni fanovi bi za svoj obožavani klub učinili sve – što bi se od njih tražilo- pa i prestali s nasiljem - da to od njih zatraži klub koji podržavaju. Ali nogometni klubovi od svojih deklariranih fanova organiziranih u navijačku grupu kakva je Bad Blue Boys ne traže ništa . Ne traže prestanak nasilja i divljačkog ponašanja prema navijačima suprotne nogometne strane. Poslovica kaže „ Što siješ to i požanješ“
I poslije ovih nereda radi kojih nije odigrana utakmica u Ateni – vodstvo nogometnog kluba Dinama točnije predsjednik Barišić je tek izrazio sućut, na ime od noža poginulog grčkog navijača, tek da Hrvatska javnost čuje oficijelnu rečenicu žalosti. Ali na ime navijačke skupine i njena divljačkog ponašanja nije progovorio ni riječi. Činjenica je rekao je i da će surađivati s UEFOM, da se takvi događaji spriječe.??!
NOGOMET I NASILJE - IDE LI TO ZAJEDNO?
Kako je uopće spojiv nogomet, koji je sportska igra u kojoj se podržava fer ponašanje s nasiljem i divljačkim ponašanjem fanova nogometnog kluba?
Mora postojati mogućnost promjene uma ljudi i njihovog ponašanja vezano uz nogomet. Sport i nasilje u kome su životi navijača koji žele uživati u sportskom događaju – ugroženi svim opasnostima, pa i gubitkom života, ne može biti ni u kategoriji zabave ni sporta. Nogometne utakmice koje se prethodno opisuju kao „utakmice velikog rizika“ upravo radi ponašanja navijačkih skupina, trebale bi biti prošlost. Ako se to ne ostvari djelovanjem nogometnog kluba, onda je potrebno to ostvariti zakonom i pravilnicima donesenim u Hrvatskom parlamentu.
Zar protiv događaja divljačkog ponašanja nogometnih skupina već danas nema koncenzusa?
Margareta Zouhar Zec
ponedjeljak, 07.08.2023.
EU MOBILIZIRA POMOĆ RADI EKSTREMNIH DOGAĐAJA
U SLOVENIJI POPLAVE, NA CIPRU ŠUMSKI POŽARI
Slovenija i Cipar 6. kolovoza su aktivirali mehanizam Civilne zaštite EU-a zbog poplava i šumskih požara koji pogađaju te zemlje, piše u dnevnim vijestima Europske komisije.
Kao odgovor na zahtjev Slovenije za pomoć u saniranju šteta od poplava, Francuska šalje dva bagera s inženjerijskim jedinicama, a Njemačka dva montažna mosta, dva bagera i odgovarajuće osoblje. Satelitsko mapiranje EU-a Copernicus (Copernicus je program Europske unije za promatranje Zemlje op.a. )do sada je izradilo nekoliko karata pogođenih područja, a časnik za vezu iz EU-ovog Koordinacijskog centra za hitne slučajeve već je na licu mjesta. Prema riječima slovenskih vlasti, ovo je najgora poplavna situacija zabilježena u toj zemlji u novijoj povijesti. Potvrđene su žrtve, a tisuće su morale napustiti svoje domove kako bi pobjegle od poplava, dok teški vremenski uvjeti i dalje traju, a rijeke se izlijevaju diljem zemlje.
Nakon zahtjeva koji je podnio Cipar za pomoć zemlji u borbi protiv razornih požara na otoku, EU mobilizira dva zrakoplova Canadair za gašenje požara iz Pula Civilne zaštite EU stacioniranog u Grčkoj. Grčka također šalje 20 tona tekućeg retardanta putem EU mehanizma civilne zaštite. EU je spremna dodatno mobilizirati pomoć objema zemljama.
Povjerenik Europske komisije za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič rekao je u ovoj prilici : „U svjetlu razornih poplava u Sloveniji i nemilosrdnih šumskih požara na Cipru, EU radi danonoćno na usmjeravanju hitne pomoći. Zahvaljujem Njemačkoj i Francuskoj na njihovoj brzoj reakciji i pozivam cijelu europsku zajednicu civilne zaštite da odgovori na ovu veliku katastrofu koja je pogodila zemlju. Također smo spremni mobilizirati cijeli niz EU alata za oporavak i podršku. Također želim zahvaliti Grčkoj na njezinoj neposrednoj hitnoj pomoći za šumske požare na Cipru. Ovo je najbolja solidarnost EU-a.”
nedjelja, 06.08.2023.
SLOVENIJA JE ZATRAŽILA MEĐUNARODNU POMOĆ
HRVATSKA U SLOVENIJU POSLALA HELIKOPTER S LJUDSTVOM
Zbog olujnog nevremena i velikih padalina koje su 3. kolovoza pogodile Republiku Sloveniju, ali se nevrijeme ponovilo nekoliko puta u naredna tri dana, život stanovnika se odvija u posebno teškim uvjetima te je Vlada Republike Slovenije zatražila međunarodnu pomoć.
Naime u mnogim mjestima Republike Slovenije onemogućen je pristup ugroženim područjima. Iz kampa Menina nekoliko je osoba spašeno helikopterom, a problema ima i s komunikacijskim vezama. Policija je izvijestila o nekoliko smrtnih slučajeva. Veoma teško stanje je u Koruškoj. Nabujala rijeka Mislinja srušila je most na magistralnoj cesti Dravograd-Slovenj Gradec u Otiškom Vrhu, mostovi su srušeni, neprohodno je više cestovnih pravaca, mnoga područja su poplavljena, otvaraju se klizišta, velika područja su pod vodom,, rijeke su se razlile iz korita. Ima jako mnogo poziva za evakuaciju, prema informacijama iz Civilne zaštite.
Prema ocjeni Vlade Slovenije pomoć pri spašavanju u većini područja pogođenih poplavama prelazi u fazu osiguravanja osnovnih uvjeta za život i osiguravanja komunikacija. Zbog razmjera štete na pogođenim područjima, Republika Slovenija je odlučila je zatražiti međunarodnu pomoć kroz mehanizme EU i NATO-a. Preko Mehanizma civilne zaštite Europske unije (ERCC) za pomoć u mehanizaciji uklanjanja otpada i osiguravanju prohodnosti cesta, a kako piše na stranici Ureda Vlade Republike Slovenije za komunikaciju, Slovenija traži slijedeće:
10 radnih strojeva (bager, gusjeničar) do 7,5 tona sa inženjerskim timom,
10 radnih strojeva (bager, gusjeničar) do 17,5 tona sa inženjerskim timom,
10 radnih strojeva (bager, gusjeničar) preko 17,5 tona sa inženjerskim timom,
10 radnih strojeva (bager i buldožer) sa inženjerskim timom,
30 specijalnih vozila za upravljanje vodotocima s inženjerskim timom i
20 montažnih mostova do 40 metara.
„Kroz mehanizam za odgovor na prirodne i druge katastrofe (EADRCC), zatražili smo pomoć u obliku:
5 teških vojnih helikoptera nosivosti najmanje 5 tona za prijevoz,
200 vojnika za provedbu zadaća zaštite, spašavanja i pomoći te
20 montažnih mostova do 40 metara.
Republika Hrvatska već je osigurala pomoć vojnog helikoptera za pomoć u pregrađivanju i učvršćivanju nasipa na Muri. Još uvijek čekamo pomoć iz drugih zemalja. Pomoć se koordinira preko Uprave za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije, koja je u stalnom kontaktu s dva centra za koordinaciju pomoći u Bruxellesu“
U Sloveniju je iz RH upućen jedan helikopter Mi-171Sh s osam pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva 6.8. 2023.
Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o prelasku granice Oružanih snaga Republike Hrvatske radi pomoći uklanjanja posljedica olujnog nevremena u Republici Sloveniji.
Jedan helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Mi-171Sh s osam pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva upućen je u nedjelju 6. kolovoza 2023. u mjesto Dolnja Bistrica kod Lendave.Pripadnici Hrvatske vojske bit će angažirani na prenošenju betonskih blokova, a u svrhu stvaranja barijera za suzbijanje poplava.
Nevrijeme i rekordne oborine u petak su pogodile Sloveniju, a Hrvatska vojska svojim angažmanom ponovno dokazuje svoju visoku razinu spremnosti i profesionalizam. Izvor; priopćenje ministarstva obrane RH.
JEDAN KANAL KOMUNIKACIJE
Sva komunikacija u Sloveniji između ministarstava, Civilne zaštite i onih pojedinaca i organizacija koji žele ponuditi svoju pomoć ili sudjelovati u intervencijama nakon poplava odvija se jednim kanalom, i to putem
e-mail adrese: podpora.urszr@gov.si.
Sve ponude pristigle na ovu adresu bit će evidentirane i po potrebi korištene.
subota, 05.08.2023.
ODGOVOR EUROPSKE UNIJE NA SUDJELOVANJE BJELORUSIJE U POTPORI AGRESIJE RUSIJI NA UKRAJINU
ZAMRZAVANJE IMOVINE I ZABRANA PUTOVANJA U ZEMLJE EU
S obzirom na pogoršanje stanja ljudskih prava u Bjelarusiji, Vijeće EU je donijelo 3. kolovoza 2023.nove mjere ograničavanja protiv 38 pojedinca i tri subjekta iz Bjelorusije koji su odgovorni za teška kršenja ljudskih prava i doprinose represiji civilnog društva i demokratskih snaga te koji imaju koristi od Lukašenkova režima i podupiru ga.
Nova uvrštenja na popis uključuju zatvorske službenike odgovorne za mučenje i zlostavljanje pritvorenika, uključujući političke zatvorenike, te istaknute propagandiste i članove pravosudnog sektora koji sudjeluju u kaznenom progonu i izricanju presuda demokratskim protivnicima, članovima civilnog društva i novinarima.
Sankcije su usmjerene i na poduzeća u državnom vlasništvu koja su poduzela mjere protiv zaposlenika ili ih otpustila zbog sudjelovanja u mirnim prosvjedima i štrajkovima. Belneftekhim, naftni i kemijski konglomerat pod kontrolom države, također je uvršten na popis kao jedno od strateških poduzeća koja podupiru Lukašenkov režim.
EU-ove mjere ograničavanja za Bjelarusiju sada se primjenjuju na ukupno 233 pojedinca i 37 subjekata. Uvrštenima na popis zamrzava se imovina, a građanima i građankama EU-a i poduzećima iz EU-a zabranjuje se stavljati im na raspolaganje financijska sredstva. Osim toga, na fizičke se osobe primjenjuje i zabrana putovanja, što im onemogućuje ulazak na državno područje zemalja EU-a ili prelazak preko njih.
Relevantni pravni akti, koji sadržavaju i imena dotičnih osoba, objavljeni su u Službenom listu Europske unije
Kao odgovor na kontinuirano sudjelovanje Bjelarusije u ruskom agresivnom ratu protiv Ukrajine, EU je uveo ciljane mjere ograničavanja, koje konkretno obuhvaćaju:
• zabranu izvoza robe i tehnologije prikladne za upotrebu u zrakoplovnoj i svemirskoj industriji, uključujući motore zrakoplova i bespilotne letjelice
• zabranu prodaje, opskrbe, prijenosa ili izvoza vatrenog oružja, njegovih dijelova i bitnih komponenata te streljiva
• daljnja ograničenja izvoza robe koju Rusija upotrebljava za agresivni rat protiv Ukrajine, uključujući poluvodičke uređaje, elektroničke integrirane krugove, opremu za proizvodnju i testiranje, fotografske kamere i optičke komponente
• proširenje zabrane izvoza robe i tehnologije s dvojnom namjenom.
Na Bjelarusiju se također i dalje primjenjuju ograničenja u među ostalim, financijskom sektoru, trgovini, energetici i prometu. / Priopćenje Vijeća Europske unije /
RUSKE SANKCIJE SE NE MOGU ZAOBIĆI PREKO BJELORUSIJE
ZABRANA IZVOZA U BJELORUSIJU TEHNOLOGIJE ZA VOJNO UNAPREĐENJE
Sankcije EU protiv Rusije pokazale su se učinkovitima. Oni ograničavaju sposobnost Rusije da vodi rat protiv Ukrajine, proizvodnjom novog oružja i popravkom postojećeg, kao i ometanjem njezinog transportnog materijala.
Geopolitičke, gospodarske i financijske implikacije kontinuiranog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine su jasne, budući da je rat poremetio globalna tržišta robe, posebno za poljoprivredno-prehrambene proizvode i energiju. EU i dalje osigurava da njegove sankcije ne utječu na izvoz energije i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Rusije u treće zemlje.
Kao čuvar ugovora EU-a, Europska komisija prati provedbu sankcija EU-a od strane država članica EU.
Osim toga, Europska komisija je odlučna uložiti sve napore kako bi osigurala provedbu sankcija i predana je borbi protiv njihovog zaobilaženja. Kao dio 11. paketa sankcija protiv Rusije, EU je u lipnju 2023. donio nove mjere protiv zaobilaženja. EU nastavlja blisko surađivati s trećim zemljama te će nastaviti pružati smjernice i tehničku pomoć o opsegu sankcija EU.
EU je ujedinjen u svojoj solidarnosti s Ukrajinom i nastavit će podupirati Ukrajinu i njezin narod zajedno sa svojim međunarodnim partnerima, uključujući dodatnu političku, financijsku, vojnu i humanitarnu potporu dokle god bude potrebno.
Zato Europska komisija pozdravlja usvajanje daljnjih ciljanih restriktivnih mjera od strane Vijeća EU od 3.kolovoza 2023. koje proizlaze iz ruske nezakonite invazije na Ukrajinu i kao odgovor na umiješanost Bjelorusije u rusku agresiju na Ukrajinu.
Konkretno, nove mjere stvaraju bližu usklađenost sankcija EU-a usmjerenih na Rusiju i Bjelorusiju i pomoći će osigurati da se ruske sankcije ne mogu zaobići preko Bjelorusije.
Mjere proširuju zabranu izvoza u Bjelorusiju na brojne vrlo osjetljive robe i tehnologije koje doprinose bjeloruskom vojnom i tehnološkom unapređenju. Vijeće također nameće dodatnu zabranu izvoza vatrenog oružja i streljiva te robe i tehnologije prikladne za uporabu u zrakoplovstvu i svemirskoj industriji. Promjene također usklađuju sankcije Bjelorusije s režimom sankcija Rusiji.
Ove su restriktivne mjere ubrzane s obzirom na hitnost povezanu s borbom protiv zaobilaženja određenih vrlo osjetljivih dobara i tehnologija. Oni ne dovode u pitanje ostatak prijedloga koje su predstavili visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija za izmjenu Odluke 2012/642/ZVSP i Uredbe (EZ) br. 765/2006 od 26. siječnja 2023., koje ostaju na stolu. / Priopćenje Europske komisije/
petak, 04.08.2023.
ZAKUP DRŽAVNIH NEKRETNINA NA 10 GODINA
U OSAM GRADOVA 28 NEKRETNINA
Državne nekretnine raspisale su javni natječaj za zakup 28 poslovnih prostora u Zagrebu, Karlovcu, Matuljima, Opatiji, Osijeku, Rijeci, Splitu i Varaždinu. Ugovor o zakupu sklapa se s najboljim ponuditeljem na vrijeme od 10 godina, a ponude se prikupljaju do 14. rujna 2023. do 12 sati.
U Zagrebu je ponuđeno 18 poslovnih prostora i nalaze se većinom u drugoj i trećoj gradskoj zoni. Prostori za zakup većinom su ulični osim prostora u Medulićevoj 30/1 u Zagrebu koji je dvorišni, pripada drugoj gradskoj zoni, veličine je 66 četvornih metara i može se zakupiti po početnoj cijeni od 5,45 eura po kvadratu, što je i najpovoljnija početna zakupnina među zagrebačkim prostorima.
Površinom najveći poslovni prostor na natječaju od 156 m2 ponuđen je u povijesnoj ulici, ispod južnog kaptolskog zida po kojemu nosi ime - Pod zidom. Danas pripada prvoj gradskoj zoni, a prostor koji se daje u zakup na adresi je Pod zidom 3 i početna mu je zakupnina 17,60 eura po četvornom metru. Od Trga bana Josipa Jelačića udaljen je svega 100 metara. Najmanji prostor na natječaju u zakup se daje u Zagrebu na Vinogradskoj cesti 5, ima nešto više od 11 četvornih metara i početnu cijenu zakupa od 8,40 eura po četvornom metru.
U blizini Dioklecijanove palače u Splitu daje se u zakup ulični prostor na lokaciji Sinjska 7/2 s početnom cijenom po kvadratu od 17,2 eura, a veličine je 55 četvornih metara. U Sinjskoj ulici u Splitu također se daje u zakup dvorišni prostor veličine 58 m2 s početnom zakupninom od 8,63 eura po kvadratu.
U Varaždinu, Osijeku i Opatiji u zakup se daju poslovni prostori u strogom centru. Početna zakupnina po četvornom metru u Varaždinu iznosi 5,10 eura, u Osijeku 9,40 eura i Opatiji 15,55 eura. Na Kastavskoj cesti u Matuljima, nedaleko Opatije, u zakup se daje manji poslovni prostor s početnom cijenom zakupa po četvornom metru od 8,37 eura.
Početne zakupnine za poslovne prostore u Rijeci iznose 28 eura po kvadratu za prostor u prvoj zoni uz staro korito Rječine, a 22 eura po kvadratu za prostor druge zone na lokaciji Školjić 7. Dva poslovna prostora u zakup se daju i u Karlovcu, gdje je početna zakupnina po kvadratu za karlovačku Gundulićevu ulicu 6 eura.
Nakon prethodnog natječaja na kojemu je bio vrlo dobar interes za svim ponuđenim garažama, Državne nekretnine i na ovom natječaju među zagrebačkim prostorima u zakup daju dva garažna mjesta. Garaže se nalaze u III. gradskoj zoni zakupa i obje su u kvartu Knežija, a početna zakupnina po kvadratu iznosi 2,60 eura.
Poslovni prostori i garaže u zakup se daju u viđenom stanju na vrijeme od 10 godina, a prvi mjesec od sklapanja ugovora o zakupu zakupnici su oslobođeni plaćanja zakupnine.
Ponude za zakup dostavljaju se na adresu: Državne nekretnine d.o.o., Planinska 1, 10000 Zagreb, do podneva 14. rujna 2023., a prostori se prethodno mogu pogledati između 4. i 8. rujna 2023. prema rasporedu objavljenom u javnom pozivu, Internet adresa :
https://hr-nekretnine.hr/natjecaji/natjecaj-za-zakup-poslovnih-prostora-6-23/
BIVŠI AMERIČKI PREDSJEDNIK NA SUDU
IZJASNIO SE DA NIJE KRIV
Bivši američki 45. predsjednik Donald Trump pristupio je 3. kolovoza navečer, po srednjoeuropskom vremenu, sudu u Wasingtonu gdje mu je pročitana optužnica za poticanje pokušaja promjene rezultata na predsjedničkim izborima 2020., što je tužiteljstvo okarakteriziralo kao pokušaj potkopavanja temelja američke demokracije.
Optužnica specijalnog tužioca Ministarstva pravde Jacka Smitha koja je objavljena 1. kolovoza tereti Trampa za četiri krivična djela koja se odnose na pokušaj da poništi svoj poraz na predsjedničkim izborima 2020., na pobunu na Capitolu 6. sijčnja 2021., zavjeru za prevaru vlade SAD i zavjeru radi ometanja službenog postupka. Nakon čitanja optužnice Tramp se izjasnio da se ne osjeća krivim, nakon čega je pušten sa suda na slobodu. Suđenje će biti nastavljeno 28. kolovoza.
Iako je Donald Tramp po vokaciji biznismen, milijarder, a ne političar, već bio u četverogodišnjem mandatu predsjednik SAD-a, nakon što je izbore dobio u suparništvu s Hilary Clintin 2016. godine, Tramp ponovo najavljuje kandidaturu za mjesto američkog predsjednika, bez obzira na proces suđenja. Kaže da će tijek suđenja iskoristiti za izbornu kampanju.
(m.zouhar zec)
četvrtak, 03.08.2023.
PAPA FRANJO S PASTIRSKOG PUTA U LISABON UPUTIO OŠTRU KRITIKU EUROPI
„ KAMO PLOVITE AKO SVIJETU NE POKAZUJETE PUTEVE MIRA ?„
Papa Franjo je odmah na početku svog putovanja u Portugal, točnije Lisabon, kamo je stigao 2. kolovoza na proslavu Svjetskog dana mladih, progovorio o ulozi Starog kontinenta, odnosno Europe izrazivši nadu da neće zaboraviti svoj identitet već da će biti sposobna predlagati kreativne načine za mir i mirna diplomatska rješenja umjesto prihvaćanja ideje o neizbježnosti rata i utrke u naoružanju.
Prenosim tekst s portala Vatikan news, autorice Andre Tornielli.
" Petrov nasljednik primijetio je kako "planetarna nepravda, ratovi, klimatske i migracijske krize (...) teku brže od naše sposobnosti, a često i naše volje, da se tim izazovima suočimo na jedinstven način."
Rekao je da bi "Lisabon mogao predložiti promjenu ritma" budući da je upravo ovdje, 2007., potpisan istoimeni Reformski ugovor Europske unije, navodeći da Unija "u svojim odnosima s ostatkom svijeta pridonosi miru , sigurnost, održivi razvoj Zemlje, solidarnost i međusobno poštovanje među ljudima, slobodnoj i poštenoj trgovini, uklanjanju siromaštva i zaštiti ljudskih prava."
Papa Franjo je rekao da "Svijet treba Europu, pravu Europu: treba svoju ulogu mosta i mirotvorca u svom istočnom dijelu, na Mediteranu, u Africi i na Bliskom istoku." Samo na taj način Europa će na međunarodnu scenu moći unijeti "svoj specifičan doprinos", koji se teško pojavljuje u sadašnjem povijesnom raskrižju.
Potrebno je razviti "diplomaciju mira usmjerenu na rješavanje sukoba i smanjenje napetosti, pozornu na najmanje znakove napetosti i čitanje između najkrivijih redaka". Gledajući današnju stvarnost bez ideoloških sjenila, mora se priznati da se to ne događa.
Zato Papa upućuje pitanja Europi: "Kamo plovite ako svijetu ne pokazujete putove mira, kreativne načine za okončanje rata u Ukrajini i mnogih sukoba koji uzrokuju toliko krvoprolića? I opet, šireći opseg: "Zapad, kojim kursom ploviš? Vaše tehnologije koje su donijele napredak i globalizirale svijet same po sebi nisu dovoljne, a još manje vaša visoko sofisticirana oružja koja ne predstavljaju ulaganje u budućnost nego iscrpljivanje njezinog autentičnog ljudskog kapitala: obrazovanja, zdravstva, socijalne države. Zabrinjavajuće je kada čitamo da se na mnogim mjestima sredstva i dalje ulažu u oružje, a ne u budućnost mladih.
"Što se još treba dogoditi da se Europa prodrma i ponovno prisvoji svoju ulogu?
Prema Uredu glavnog tužitelja Ukrajine, od 22. veljače 2023. invazija je odnijela živote 9655 civila, uključujući 461 dijete; ranio 12.829 civila, među kojima 926 djece; i bila je povod za više od 68.000 ratnih zločina, uključujući 2.600 počinjenih protiv djece.
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) procjenjuje da će 8,1 milijun ljudi biti raseljeno u Europi do kraja veljače 2023. Cijela su područja Ukrajine uništena, zagađena ili minirana. Ova tragedija mora završiti, prvo primirjem, a zatim pravednim mirom.
Ali papa Franjo ne odustaje gledati u budućnost s nadom: "Sanjam o Europi, srcu Zapada, koja koristi svoje goleme talente za rješavanje sukoba i paljenje svjetiljki nade; Europa sposobna oporaviti svoje mladenačko srce, gledajući na veličinu cjeline i izvan njezinih neposrednih potreba; Europa koja uključuje narode i osobe, bez jurnjave za ideologijama i oblicima ideološke kolonizacije."
Zaslužuje da ga se čuje, prije nego bude prekasno."
srijeda, 02.08.2023.
MINISTAR VANJSKIH POSLOVA RH U UKRAJINI
IZVOZ UKRAJINSKIH ŽITARICA PREKO H RVATSKIH LUKA
Za radnog posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Grlića Radman Ukrajini 31.srpnja u razgovoru s ministrom vanjskih poslova Ukrajine Dmytrom Kulebom, postignut je dogovor o izvozu ukrajinskih žitarica preko hrvatskih plovnih luka. Žito će se dopremati u Hrvatsku Dunavom do luke u Vukovaru, a zatim željeznicom do Jadranske obale te izvoziti dalje. Na taj bi se način izbjegla blokada izvoza ukrajinskih žitarica preko Crnog mora. Naime sredinom mjeseca srpnja Rusija je izašla iz Inicijative o izvozu žita preko Crnog mora, koja je bila prethodno dogovorena. Obustavom izvoza žita iz Ukrajine ugrožen je i Svjetski program za hranu, specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija zadužena za pružanje pomoći u hrani koja je najveća svjetska humanitarna organizacija i koja pribavlja hranu za oko 100 milijuna gladnih ljudi u svijetu godišnje.
.
Ministar Grlić Radman istaknuo je ponovo nepokolebljivu potporu Hrvatske neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica. Zbog jedinstvenog hrvatskog iskustva tijekom Domovinskog rata i mirne reintegracije istočne Slavonije, ministar je, također, istaknuo važnost dijeljenja iskustava s Ukrajinom. Naglasio je pritom kako je Hrvatska prošla dug put od osamostaljenja i vojne agresije do potpune europske i euroatlantske integracije te je spremna prenositi iskustva i nastaviti pružati sve oblike pomoći.
Ministar Kuleba zahvalio je Hrvatskoj na solidarnosti s ukrajinskim narodom i pomoći koju je pružila od prvoga dana. "Ukrajina osjeća potporu i pomoć Republike Hrvatske. Naše dvije zemlje ne vežu samo odlični međuvladini odnosi, već i prijateljski odnosi naših naroda. Ukrajina prepoznaje Hrvatsku kao ključnog partnera za proces razminiranja", naglasio je ministar Kuleba.
Hrvatski ministar Grlić Radman je potom sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Yevhenom Perebyinisom kod "Zida sjećanja" odao počast hrabrim braniteljima, koji su dali svoje živote za obranu Ukrajine i njenih vrijednosti.Ministar Grlić Radman je u okviru radnog posjeta Ukrajini posjetio Hostomelj, gdje je prisustvovao primopredaji generatora, koji su osigurani u okviru razvojne i humanitarne pomoći Vlade Republike Hrvatske, a u suradnji s Uredom Fonda Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) za Hrvatsku.
Vlada RH donirala je milijun eura UNICEF-u za pomoć u hitnoj obnovi energetske infrastrukture u Ukrajini. Zahvaljujući donaciji Hrvatske, UNICEF je nabavio 50 generatora i isporučio ih školama i bolnicama diljem zemlje, uključujući i dječji vrtić Veselka, koji je danas ministar Grlić Radman posjetio. Navedeni generatori predstavljaju vitalnu infrastrukturu te će značajno unaprijediti uvjete života lokalnog stanovništva. Njihova instalacija omogućit će pristup neophodnoj električnoj energiji, koja je od izuzetne važnosti za funkcioniranje osnovnih usluga poput obrazovnih institucija i drugih društvenih objekata. Uz predanost unaprjeđenju obrazovanja i dobrobiti djece diljem svijeta, Vlada RH će, također, u suradnji s organizacijom CARITAS, osigurati sredstva za opremanje navedenog vrtića Veselka. „Hrvatska je solidarna s ukrajinskim narodom, čvrsto stoji u svojoj podršci Ukrajini te će nastaviti pomagati u budućnosti, kako bilateralno tako i s međunarodnim partnerima", rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija.
utorak, 01.08.2023.
NA LISTU SANKCIONIRANIH SAD upisao JOŠ ČETIRI OSOBE
UGROŽAVAJU BiH, NA ŠTETU GRAĐANA
Sjedinjene Američke Države su na listu sankcioniranih osoba upisale Nenada Stevandića predsjedavajućeg NSRS, Radovana Viškovića premijera Republike Srpske, Željku Cvijanović članicu predsjedništva Bosne i Hercegovine i Miloša Bukejlovića ministra pravde RS, četiri političke osobe iz Bosne i Hercegovine koji su sudjelovale u donošenju zakona u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republike Srpske kojim se podriva Ustav BiH, ujedno i Aneks Dejtonskog mirovnog sporazuma - navodi se 31. srpnja u izjavi glasnogovornika State Departmenta Matthewa Millera.
U izjavi se kaže kako zakon, koji je predložio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, (Zakon RS , o Ustavnom sudu BiH) a Dodik je također pod sankcijama SAD-a, predstavlja “drski pokušaj podrivanja državnih institucija”.“Zakon ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, kao i izglede za integriranje zemlje u euroatlantske i evropske institucije, a na štetu građana BiH”, dodaje se u izjavi.
Glasnogovornik Miller dalje podsjeća kako je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, vrhovni autoritet za tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, javno osudio zakon kao neprihvatljivu povredu vladavine prava te nasrtaj na ustavni poredak BiH. “Usprkos nastojanju visokog predstavnika da se zakon poništi, Dodik je 7. srpnja 2023. godine potpisao Ukaz o stupanju zakona na snagu. Današnja objava o sankcioniranju nastavak je ranijih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD koje smo nametnuli radi promocije odgovornosti, mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana. Nastavit ćemo pružati podršku građanima BiH u naporima za jačanje vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta”, izjavio je Miller.
Objavljeno je kako je do sankcija došlo u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 “zbog odgovornosti za ili saučesništvo ili zbog direktnog ili indirektnog učešća u kršenju ili postupku kojim je opstruirana ili ugrožena provedba bilo kojeg regionalnog sporazuma u području sigurnosti, mira, suradnje ili sporazuma o međusobnom priznavanju ili okvira ili mehanizama odgovornosti koji se odnose na Zapadni Balkan, uključujući Dejtonski mirovni sporazum”.
Izvor : Al Jazerra
| < | kolovoz, 2023 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Studeni 2024 (41)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter