ZAPADNI BALKAN U EUROPSKOJ UNIJI DO 2030.
Na Bledu u Sloveniji održan je 29. kolovoza Bledski strateški forum, sastanak ministara vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana i posebnih izaslanika za tu regiju. Tanja Fajon, ministrica vanjski poslova Slovenije bila je domaćica sastanka na kome se razgovaralo o proširenju Europske unije na zemlje Zapadnog Balkana. Predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michela predviđa zapadni Balkan unutar EU do 2030. godine. Naglasio je to upravo na strateškom forumu u Bledu .
„U današnjem sve složenijem svijetu, mi, kao Europljani, moramo donijeti ključne odluke: jesmo li zadovoljni Europskom unijom koja upravlja samo krizama? Ili želimo biti vodeći globalni akter koji oblikuje budućnost? Jesmo li rezignirani bipolarnim sukobljenim svijetom? Ili želimo pomoći u izgradnji multipolarnog svijeta utemeljenog na globalnoj suradnji?“rekao je u svom govoru na Bledu predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michela te nastavio
ŽELIMO BITI JAČI SAVEZNIK
„Već smo postali utjecajniji , radi se o klimatskoj neutralnosti, odlučniji, kada je riječ o suočavanju s agresijom Rusije i realističniji, što je vidljivo u radu s partnerima koji nisu u potpunosti usklađeni s našim vrijednostima. Također naporno radimo kako bismo pomogli u preoblikovanju globalnog pristupa razvoju. Zato što je bitno učiniti svijet sigurnijim i prosperitetnijim. Želimo biti utjecajniji kako bismo oblikovali bolji svijet. I želimo biti jači - biti jači saveznik. Zbog toga gradimo našu stratešku autonomiju, ciglu po ciglu.“ „Kako bi bila jača i sigurnija“ rekao je dalje Charlesa Michela , „EU mora ojačati naše veze i postati moćnija. Zato je sada vrijeme da se uhvatimo u koštac s izazovom proširenja. I za nas u EU i za naše buduće članice. Da, vjerujem da bi tako sada trebali zvati zemlje s potvrđenom EU perspektivom, buduće članice. Vrijeme je da se riješite dvosmislenosti. Vrijeme je da se s izazovima suočite s jasnoćom i poštenjem. Put ka EU za Zapadni Balkan započeo je prije više od 20 godina. Regija u srcu Europe, okružena EU. To je također bila regija koja je izlazila iz sukoba nakon raspada Jugoslavije. Solunski summit 2003. godine potvrdio je europsku perspektivu Zapadnog Balkana. Ali spori tempo ovog putovanja u EU razočarao je mnoge, kako u regiji tako i u EU. Slažem se s kancelarom Scholzom kada kaže da Europa mora održati svoja obećanja“ – rekao je
u Bledu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel
ŠEST ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA
Regija zapadnog Balkana obuhvaća šest zemalja Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Kosovo.
EU je predan europskoj perspektivi zapadnog Balkana, blisko je povezan s partnerima iz te regije i s njima surađuje u nizu važnih područja. EU toj regiji također pruža znatnu pomoć i financijsku potporu.
Na sastanku na vrhu EU-a i zapadnog Balkana održanom 2003. u Solunu Europska unija je potvrdila da je budućnost zapadnog Balkana unutar EU-a. No nakon toga je prošlo 19 godina, a onda su u lipnju 2022. čelnici EU-a izrazili svoju potpunu predanost perspektivi članstva zapadnog Balkana u EU-u i pozvali na ubrzanje procesa pristupanja. Sva pitanja između šest zemalja Zapadnog Balkana, koje su i kandidatkinje za članstvo u EU nisu bila potpuno riješena. To su politička pitanja između.Srbije i Kosova, odnosno Beograda i Prištine, kao i pitanja između Bugarske i Sjeverne Makedonije. Kosovo još uvijek ne priznaju ni neke zemlje EU, kao ni Srbija. Sukob između Srbije i njene bivše pokrajine Kosovo posljednjih mjeseci je više puta eskalirao, a to, prema riječima visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepha Borrella, blokira svaki napredak u pristupnim pregovorima.Gabrijl Eskcobar specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan intenzivno ove godine posjećuje vodeće političke osobe zemalja Zapadnog Balkana razgovara s njima o ključnim globalniom pitanjima, kao i regionalnim i podrška je ulasku tim zemljama u članstvo Europske unije.
Proširenje je proces za pristupanje država Europskoj uniji. Svaka europska država koja poštuje demokratske vrijednosti EU može podnijeti zahtjev za članstvo u EU-u. Kriteriji za pristupanje ključni su uvjeti koje sve zemlje kandidatkinje i moraju ih ispuniti kako bi postale države članice EU. A ti kriteriji su politički , gospodarski te administrativni i institucijski.
Zemlje sa zapadnog Balkana sklopile su sporazume o stabilizaciji i pridruživanju kojima se utvrđuje opći okvir za njihov odnos s EU-om.
M. Zouhar Zec
Post je objavljen 30.08.2023. u 01:36 sati.