AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 30.07.2021.
U ZADRU I ŠIMENIKU RADE SE STAMBENI OBJEKTI IZ PROGRAMA POS
UHLIR I HRISTOV OBIŠLI GRADILIŠTA
U Zadru lokaciju gradilišta „Crvene kuće“ i u Šibeniku lokaciju „Bioci“ obišli su 28. srpnja državni tajnik iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljatva i državne imovine mr. Željko Uhlir i direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretnina Dragan Hristov. Na ta se dva gradilištima grade stanovi: u Zadru će to biti objekt od 100 stanova, ukupne investicijske vrijednosti 64 milijuna kuna, od čega su 19 milijuna kuna poticajna sredstva RH. U Šibeniku na lokaciji „Bioci“ objekat će imati 127 stanova, ukupne investicijske vrijednosti 80 milijuna kuna, od čega su 29 milijuna kuna poticajna sredstva RH. Završetak oba objekta planira se za početak 2023. godine.
Na gradilištima su državni tajnik Uhlir i direktor Hristov napravili uvid u tijek izvođenja radova. Održali su sastanke s nadzornim inženjerima i izvođačima radova.
Tom je prilikom u Zadru održan sastanak s gradonačelnikom Brankom Dukićem i njegovim suradnicima na temu daljnjih planova u vezi POS-a . Državni tajnik je predstavnicima grada Zadra skrenuo pozornost na nove programe koje razvija Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i za koje će se moći povlačiti sredstva iz Europske unije u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prvenstveno je bilo riječi o programima zelene urbane infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, informacije su iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama i Grad Sisak zaključili su 6. srpnja 2021. godine Predugovor o međusobnim pravima i obvezama u pogledu izgradnje građevina prema provedbenom programu društveno poticane stanogradnje, te Ugovor o prijenosu prava vlasništva. Razlog je tome realizacija izgradnje dvije višestambene građevine društveno poticane stanogradnje u Gradu Sisku. U tijeku je ishođenje građevinskih dozvola
četvrtak, 29.07.2021.
U 2020. 12 NAPADA NA NOVINARE U RH
ISTRAŽIVANJE U KOME SU HRVATSKI NOVINARI PONOVO U ZAPADNOM BALKANU
U Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu studentica Monika Kutri predstavila je 28. srpnja u prisutnosti predsjednika HND- a Hrvoja Zovka i novinara istraživanje pod naslovom "HRVATSKA – INDIKATORI MEDIJSKIH SLOBODA I SIGURNOSTI NOVINARA U 2020.
Istraživačica Monika Kutri i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko
Kojeg je ona autorica. Predsjednik Zovko je rekao da se istraživanje provodi u okviru regionalne platforme Safe Journalist, koje ima podršku Europske komisije, a istražuje medijske slobode i sigurnost novinara. Po riječima istraživačice Kutri udruge novinara iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Srbije, a od 2020. tu je priključena Albanija i Hrvatska, uz potporu Europske komisije, analiziraju razvoj medijskih sloboda i sigurnosti novinara.
Monika Kutri je rekla da je u Hrvatskoj 2020. bilo 12 napada na novinare u Hrvatskoj , od toga pet prijetnji i uznemiravanja, dvije prijetnje smrću, te pet stvarnih fizičkih napada.
Podsjetila je na neke od napada te rekla da bi HND Sindikat novinara Hrvatske te državne institucije policije i odvjetništvo trebale bolje surađivati kako bi se učinkovitije štitilo novinare. Kutri je podsjetila kako je napad na Pokojnog Ivu Pukanića izveden 2008., da su napadači pronađeni, ali ne i nalogodavci i taj slučaj ubojstva novinara nikada nije razjašnjen ni završen. Navela je primjer gdje je novinar Dušan Miljuš svojevremeno, prije više godina pretučen, ali da u vezi s tim slučajem nije pokrenut nikakav proces. Frillenseri su, rekla je Kutri najnezaštičenija skupina novinara. Prema riječima Monike Kutri istraživanje je samo djelomično završeno
te će drugi dio – indikatori sigurnosti novinara biti prezentiran u rujnu. M. Zouhar Zec
ZAŠTO SE HRVATSKE NOVINARE NEPRESTANO GURA U ZAPADNI BALKAN?
Hrvatsko novinarsko društvo i njegov predsjednik Zovko, treba se zapitati što Hrvatska udruga novinara radi u skupini, zemalja koje pripadaju Zapadnom Balkanu, kao sada u ovom posljednjem istraživanju Monike Kutri? Zašto je tendencija ad hok istraživača da hrvatske novinare i Hrvatsku pošto –poto gura u Zapadni balkan? Hrvatska teritorijalno samo malim dijelom pripada Zapadnom Balkanu, a u konstelaciji zemalja Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Albanije, Crne Gore, i Sjeverne Makedonije jedino je Hrvatska u Europskoj uniji. Zašto se udruga hrvatskih novinara ne priključi istraživanjima koje provode talijanski, austrijski i njemački novinari u svojim udrugama, gdje bi također bilo zanimljivo znati kakva je sigurnost, zaštita i medijske slobode novinara zemalja koje imaju višedesetljetnu europsku praksu i iskustvo?
Zašto HND raširenih ruku prihvaća svaku ideju zemalja s kojima nije u istoj političkoj kategoriji što se pripadnosti tiče? Kategorija politike mijenja zakonodavstvo, a slijedom zakonodavstva i ponašanje. Rejting hrvatskih novinara treba na svaki način podizati, a ne profano ostavljati na milost i nemilost istraživačima koji standarde čitaju iz literature i zakonodavstva kojem Hrvatska više ne pripada.
Činjenica je da Ministarstvo kulture i aktualna ministrica nije baš proaktivna u pogledu suradnje s hrvatskim novinarima što se zakonodavstva tiče. Ministricai kao da bi najradije novinare izbacila iz ministarskog resora i ne poštuje zahtive novinara. Ali na novinarskoj udruzi i njenim predstavnicima je da takvu negativnu dominaciju političke osobe zaustave i promijene, čak i ozbiljnim argumentima zatraže da drugačije radi, upravo raadi rejtinga novinara i novinarstva kao profesije.. Hrvatska pripada Srednjoj Europi, nikako Zapadnom Balkanu i ta praksa istraživanja i nametanja mjerenja hrvatskim novinarima, od onih običaja, načina i zakona kojima je u Hrvatskoj prošao rok upotrebe – treba otići u povijest.
Margareta Zouhar Zec
DRUGA ZLATNA MEDALJA ZA HRVATSKU U TOKIU
BRAĆA SMINKOVIĆ I MATEA JELIĆ OSVOJILI ZLATO
Hrvatski veslači Valent i Martin Sinković osvojili su rano ujutro 28. srpnja po hrvatskom vremenu zlatnu olimpijsku medalju u dvojcu bez kormilara na olimpijskim igrama u Tokiu. Reprezentacija Danske osvojila je srebro, a rumunji su bili treći i osvojili su brončanu medalju.
To je za Hrvatsku druga zlatna olimpijska medalje na igrama u Tokiju.
U ponedjeljak 26.srpnja zlatnu medalju osvojila je Matea Jelić (23) u taekwondou u kategoriji 67 kilograma. Istoga dana i Matein klupski kolega Toni Kanaet ( 25) oboje treniraju u Taekwondo klubu Marijan u Splitu, osvojio je brončanu medalju u taekwondou u kategoriji 80 kilograma na Olimpijskim igrama u Tokiu.
Toni Kanaet ( 25) osvojio je brončanu medalju u taekwondou u kategoriji 80 kilograma na Olimpijskim igrama u Tokiu.
utorak, 27.07.2021.
ZA VIŠE OD 70 POSTO COVID POTVRDA POSLODAVAC OSTVARUJE 100 POSTO POTPORA
PLAĆE ZA MJESEC SRPANJ 2021.
Prema informacijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, (HZZ) Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na sjednici 23. srpnja donijelo je odluku o donošenju nove mjere - Programa zadržavanja radnika u djelatnostima smanjene gospodarske aktivnosti za srpanj 2021. kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost.
Radi se o tome da poslodavcu može odobriti korištenje potpore za srpanj za sve radnike za koje poslodavac traži potporu ako do zaključno 25. kolovoza 2021. godine 70 i više posto radnika za koje poslodavac traži potporu posjeduje EU digitalnu COVID potvrdu ili su stekli uvjete za dobivanje COVID potvrde u RH. Za 70 i više posto Covid-potvrda poslodavac može ostvariti 100% potpore.
Mjera je namijenjena poslodavcima iz sljedećih sektora:
• Prijevoz i skladištenje –prijevoz putnika i to kopnom, zrakom i vodom, te zračni prijevoz robe
• Uslužne djelatnosti u vezi sa prijevozom
• Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića
• Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – samo djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) i putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
• Umjetnost, zabava i rekreacija samo kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti, zabavne i rekreacijske djelatnosti i proizvodnja i prikazivanje filmova i video filmova, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa te distribucija istih
• Organizatori kulturnih, poslovnih i sportskih događanja, organizatori sajmova i vjenčanja, te prateće djelatnosti poput tvrtki za najam opreme, audio i video snimanje, prodaju ulaznica, najam dvorana te ostale tvrtke koje većinu svojih prihoda ostvaruju od događanja i javnih okupljanja
• Poslodavci s područja na kojima je proglašena katastrofa uzrokovana potresom za područje Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije bez obzira na djelatnost i pad prometa i to u slučaju kada su zbog objektivnih razloga poslovno-proizvodi procesi bitno smanjeni ili onemogućeni.
Ova mjera može biti dodijeljena svim poslodavcima koji su registrirali djelatnost i izvršili prijavu u sustav osiguranika HZMO - a do 28. veljače 2021. godine i to za radnike zaposlene najkasnije do 30. lipnja 2021. godine.
Isplata mjesečnih troškova plaće za srpanj 2021. godine odobravat će se za zahtjeve zaprimljene od 26. srpnja 2021. godine do zaključno 25. kolovoza 2021. godine.
Ako na dan 25. kolovoza 2021. MANJE od 70 posto radnika za koje poslodavac traži potporu posjeduje EU digitalnu COVID potvrdu ili su stekli uvjete za dobivanje iste, tada se postotak potpora može odobriti sukladno postotku udjela radnika s EU digitalnim COVID potvrdama. Za manje od 70% Covid potvrda poslodavac može ostvariti potpore proporcionalno, tj. jednako postotku udjela Covid-potvrda od ukupnog iznosa potpore.
Hrvatski zavod za zapošljavanje će do podataka o posjedovanju EU digitalnu COVID potvrde ili stečenim uvjetima za posjedovanje EU digitalne COVID potvrde doći na temelju razmjene podatka sa nadležnim tijelima.
Kriteriji za dodjelu potpore je i dokaz o padu prihoda u propisanim razdobljima. Izuzetak su poslodavci s područja pogođenih potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, koji ne moraju dokazati da su imali pad prihoda. Poslodavci s tog područja kod podnošenja zahtjeva izjavit će pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da su nastupile okolnosti iz kriterija za dobivanje potpore.
Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. i natječaj „ Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim COVID-19,“ čiji je nositelj Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi se od 1.3.2020.- 30.11.2021. godine, ukupna je vrijednost projekta 836.000.000,00 kuna. Od toga je do sada ovjereno 835.946.100,00 kuna što čini 99,99% ugovorene vrijednosti projekta. Udio EU sredstava u financiranju projekta je 710.600.000,00 kuna ili 85%.
U svrhu očuvanja radnih mjesta putem mjere ‘’Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim COVID-19 (koronavirusom)’’ u periodu od početka ožujka 2020. u trajanju najviše tri mjeseca se isplaćivala poslodavcima plaća za radnike u visini subvencije koja je iznosila 3.250,00 (za mjesec ožujak 2020. god.) te iznos od 4.000,00 (za mjesece travanj i svibanj 2020. god.) kuna mjesečno po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu. Također, vršila se i isplata doprinosa (MO II stup) srazmjerno visini dodijeljene potpore i to u iznosima od 203,12 kuna (za mjesec ožujak 2020.) te 250,00 kuna (za mjesece travanj i svibanj 2020.). Potpore su se isplaćivale do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Rezultat projekta je taj što je osiguran ostanak u zaposlenosti za 114.491 radnika kojem je prijetio gubitak radnog mjesta uslijed velikih poremećaja u gospodarstvu koji su nastali kao posljedica pandemije koronavirusa. Izvor HZZ
nedjelja, 25.07.2021.
870 TISUĆA TURISTA U HRVATSKOJ NA ODMORU
DA LI JE OVO PO BROJEVIMA VRHUNAC TURISTIČKE SEZONE?
TIsuće turista stiglo je Hrvatsku na odmor. Odredište im je neko od turističkih mjesta na Jadranu. Prema podacima eVizitora u Hrvatskoj je trenutno, 25.srpnja, 870 tisuća turista. Najposjećenije destinacije su Poreč, Rovinj, Medulin, te otoci Vir, i Lošinj , te sljede sve ostale turističke destinacije .
Direktor Turističke zajednice Kristijan Staničić kaže da su gosti prvenstveno iz Njemačke, Austruje, Slovačke, Češke i Poljske.
Trenutno je to 42 posto više gostiju u Hrvatskoj nego u isto vrijeme 2020. godine.
Rabac, objekat Valamar
Ipak ne treba zaboraviti, u posljednja 24 sata zabilježeno je 191 novih slučajeva korona virusa u RH. U Slitsko dalmatinskoj županiji su 52 oboljela, a u Dubravačko neretvanskoj 36 oboljelih osoba.
Nitko nije umro od posljedice COVIDA 19, ali je postotak oboljelih zabilježen jučer u subotu 24.7. za 37 posto veći nego što je to bio prošle subote 17. srpnja.
MINISTARSTVO POMAŽE I PODRŽAVA PROIZVOĐAČE MLIJEKA
ZA MODERNIZACIJU MLIJEČNOG SEKTORA PROIZVOĐAČI TRAŽE POVEĆANJE IVESTICIJSKIH MJERA
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, ministrica poljoprivrede Marija Vučković je uz državnog tajnika Zdravka Tušeka, s ravnateljem Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravkom Baraćem i ravnateljem Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goranom Lipavićem 22. srpnja 2021. godine u Ministarstvu poljoprivrede održala sastanak s predstavnicima uzgojnih udruženja mliječnih pasmina goveda, Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (SUHUH) i Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (HUSIM), te Hrvatskom poljoprivrednom komorom (HPK) na temu aktualnog stanja na tržištu mlijeka u Republici Hrvatskoj te u cilju pronalaženja mjera pomoći sektoru mliječnog govedarstva. Na sastanku su bili nazočni predsjednik HUSIM-a Damir Horvatić, predsjednik SUHUH-a Branko Kolak i dopredsjednica Lidija Pavić, predsjednik HPK Mladen Jakopović, predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK Igor Rešetar i voditeljica odjela u HPK Tajana Radić.
Uzgajivači su kao dodatnu otežavajuću okolnost koja se pojavila u proizvodnji mlijeka istaknuli rast cijene žitarica na svjetskom tržištu. Nakon razmjene informacija i mišljenja predstavnika proizvođača sektora proizvodnje mlijeka i predstavnika Ministarstva poljoprivrede definirane su konkretne aktivnosti kojima će Ministarstvo poljoprivrede nastaviti pomagati i podržavati hrvatske proizvođače mlijeka.
Ministarstvo poljoprivrede se obvezalo žurno iznaći mogućnost potpore kroz Program potpore sektoru mliječnog govedarstva zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom Covid-19 i poskupljenjem stočne hrane u iznosu od 15 milijuna kuna te će do kraja kolovoza 2021. raspisati natječaje za Podmjere 6.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ i 6.2. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“, s posebnim naglaskom na kupovinu stoke u okviru navedenih natječaja. Također, do kraja listopada raspisat će se natječaj u sklopu Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva s ciljem modernizacije mljekarske proizvodnje“ kroz nabavu robota za mužnju krava. Kako bi se učinkovito pomoglo modernizaciji sektora, prijedlog proizvođača mlijeka je da se intenzitet potpore za investicijske mjere iz Programa ruralnog razvoja za sektor mliječnog govedarstva poveća sa sadašnjih 50 % na 70 %, a što će biti razmotreno i provedeno sukladno mogućnostima u sklopu pojedinih mjera Programa ruralnog razvoja.
Nadalje, budući da je Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva izazvao veliki interes uzgajivača goveda te polučio pozitivne rezultate u održanju broja mliječnih goveda, dogovoreno je da Ministarstvo poljoprivrede uloži dodatne napore u usuglašavanju s tijelima Europske komisije kako bi se nastavilo provođenje programa u dijelu koji se odnosi na potporu za uzgoj junica.
Predstavnici proizvođača sektora proizvodnje mlijeka su izrazito pozitivno ocijenili napore Ministarstva poljoprivrede koji su rezultirali proširenjem broja operacija i povećanjem potpora u mjeri M14 Dobrobit životinja Programa ruralnog razvoja.
„Sektorski dijalozi su način konstruktivnog i efikasnog rješavanja izazova s kojima se suočavamo u ovom ranjivom sektoru i poljoprivredi općenito. Na isti način, u dijalogu s HPK i drugim stručnjacima, smo izradili rekalkulacije i povećali iznose za mjere koje se tiču dobrobiti životinja za dodatnih 130 milijuna kuna, uz novu potporu za korištenje stajskog gnoja na oranicama vrijednu 90 milijuna kuna. Napravit ćemo sve što je u našoj moći da pomognemo hrvatskim proizvođačima mlijeka, u prvom redu programom pomoći vrijednim 15 milijuna kuna, a zatim i kroz Program ruralnog razvoja“, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
subota, 24.07.2021.
RADI VELIKOG INTERESA VLADA RH MIKRO SUBJEKTIMA OSIGURALA DODATNA SREDSTVA
SISAČKO MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI JOŠ 7,6 MILIJUNA KUNA
Vlada RH je na svojoj 70. sjednici 22. srpnja donijela izmjene „Programa dodjele potpora male vrijednosti mikro subjektima malog gospodarstva za saniranje posljedica potresa na području Sisačko-moslavačke županije“ na temelju kojih se poduzetnicima osigurava dodatnih 7,6 milijuna kuna.
S ciljem osiguranja pomoći poduzetnicima koji su pretrpjeli štete uslijed razornih potresa koji su krajem 2020. godine pogodili područje Sisačko-moslavačke županije, Vlada Republike Hrvatske je 29. siječnja 2021. usvojila „Program dodjele potpora male vrijednosti mikro subjektima malog gospodarstva za saniranje posljedica potresa na području Sisačko-moslavačke županije“ vrijedan 10 milijuna kuna.
Odaziv poduzetnika za uključivanje u Program je bio iznimno velik, te je zaprimljeno preko 870 prijava. Budući da je od navedenog broja više od 600 prijava zadovoljilo administrativne uvjete i uvjete prihvatljivosti, osigurana su dodatna sredstva u iznosu od 7,6 milijuna kuna kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljile iskazane potrebe poduzetnika.
Od 25. veljače, od kada su završile prijave, dodijeljeno je preko 400 potpora poduzetnicima u ukupnom iznosu od 9.5 milijuna kuna, od čega je dosad već isplaćeno 5.7 milijuna kuna.
S obzirom na to da su Odlukom Vlade Republike Hrvatske osigurana dodatna sredstva, planirano je do početka rujna utrošiti sva raspoloživa sredstva i svim poduzetnicima isplatiti potpore.
petak, 23.07.2021.
VISOKI PREDSTAVNIK EU U BiH DONIO ODLUKU O ZABRANI NEGIRANJA GENOCIDA
TKO ODOBRI, POREKNE, ILI OPRAVDA ZLOČIN GENOCIDA - DO 5 GODINA ZATVORA
Visoki predstavnik European Union Special Representatives EUSR u Bosni i Hercegovini dr.Valentin Inzko donio je 23. srpnja 2021. Odluku na svojoj funkciji visokog predstavnika, kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, a kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.
U odluci između ostalog piše:
Imajući u vidu izjavu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira donesenu u lipnju 2015. godine, u kojoj je ovaj odbor potvrdio da se genocid u Srebrenici, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni u toku sukoba u Bosni i Hercegovini ne smiju zaboraviti ili poricati;
Pozivajući se na pravomoćne presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, pravomoćne presude Odjela za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine i brojne izjave međunarodne podrške radu tih institucija;
Svjesni činjenice da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i odgovornosti, te da govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili otvoreno negiranje genocida, zločin protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim sudskim odlukama ugrožavaju vladavinu prava i predstavljaju izravnu prepreku miru, pomirenju i izgradnji povjerenja i na kraju ugrožavaju izglede za sigurnu, mirnu budućnost Bosne i Hercegovine;
Konstatirajući da su sve zakonodavne inicijative pokrenute pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine za rješavanje ovog pitanja blokirane, Visoki predstavnik je donio već spomenutu Odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
Dopuna članka 145a:
ČLAN 1.Stavak 3
Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Stavak 6 kaže:
Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
Stavak 7 kaže:
“ Počinitelj kaznenog djela koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
„Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave na službenoj internetskoj stranici Ureda Visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, koji god od tih dana nastupi ranije.“
Odluka je na linku: http://www.ohr.int/odluka-visokog-predstavnika-kojom-se-donosi-zakon-o-dopuni-kaznenog-zakona-bosne-i-hercegovine/
POČINJU 32. LJETNE OLIMPIJSKE IGRE U TOKIJU
SUDJELUJE 59 HRVATSKIH SPORTAŠA
Ceremonija otvaranja 32. Olimpijskih igara u Tokiju je 23, srpnja u 13 sati po hrvatskom vremenu. Igre će biti otvorene bez sudjelovanja publike i uz ograničen broj dužnosnika i medija, uz stroge epidemiološke mjere. Predsjednica Organizacijskog odbora je Seiko Hashimoto.
Hrvatska na 32. ljetnim olimpijskim igrama u Tokiju sudjeluje s 59 sportaša.
Olimpijske igre Tokio 2020 zbog pandemije koronavirusa (COVID -19) odgođene su za 2021. godinu a održat će se od 23. srpnja do 8. kolovoza. Prema informacijama Hrvatskog olimpijskog odbora " novi datum za Igre XXXII. olimpijade službeno su potvrdili Međunarodni olimpijski odbor (MOO), Organizacijski odbor Tokio 2020, Gradsko poglavarstvo Tokija i japanska vlada na telefonskoj konferenciji održanoj 30. ožujka 2020. godine.
Glavni grad Japana bio je već 1964. godine domaćin Igara, prvih održanih u Aziji, a Japanu će ovo biti ukupno četvrto domaćinstvo. Zimske olimpijske igre održane su u Sapporu 1972. i u Naganu 1998. gdje je debitirala naša najveća alpska skijašica svih vremena Janica Kostelić.
U programu Igara je 38 sportova i jedna sportska grana prema hrvatskoj nomeklaturi sportova, a među njima su NOVI sportovi uvršteni na prijedlog Organizacijskog odbora OI Tokio 2020.; karate, skateboarding, sportsko penjanje, daskanje, baseball i softball."
NEODGOVORNO! RADNI SASTANAK ZA ŠTETE OD 25.LIPNJA!?
KADA RADNI SASTANAK ZA ŠTETE U ILOKU, NAŠICAMA, OSIJEKU OD 18 I 19. SRPNJA?
U obavijesti iz Ministarstva poljoprivrede najavljeno je da će ministrica poljoprivrede Marija Vučković sa suradnicima 23. srpnja 2021. godine održati radni sastanak u Požegi u nazočnosti županice Požeško-slavonske županije Antonije Jozić, gradonačelnika Požege Željka Glavića, gradonačelnice Pleternice Marije Šarić, gradonačelnika Kutjeva Josipa Budimira, načelnika Općine Jakšić Ivice Kovačevića, načelnika Općine Kaptol Mile Pavičića te predstavnika lokalnih poljoprivrednika, vinara i udruga na temu prirodne nepogode u vidu olujnog nevremena praćenog tučom koje je zahvatilo područja Požeško-slavonske županije 25. lipnja 2021. godine.
Sa cijelim mjesecom zakašnjenja ministrica Vučković održava radni sastanak s predstavnicima županije, lokalne zajednice i poljoprivrednika u Požegi radi šteta koje je prouzročilo olujno nevrijeme prošloga mjeseca. Zašto?
A kada će ministrica Vučković održati radni sastanak s predstavniciuma Vukovarsko srijemske županije, grada Iloka, Osijeka, Našica i poljoprivrednika iz tih krajeva radi velikih šteta koje je 17., a onda i 18.i 19. srpnja 2021. nanilo nevrijeme u vidu jake kiše i olujnog vjetra .Nevrijeme, čije su posljedice ostale na njivama poljoprivrednika na istoku Hrvatske, pogodilo je Vukovarsko-srijemsku županiju vrlo silovito, a posebno Ilok. Njive gotovo zrelog suncokreta, kao i kukuruza ostale su ležati na tlu u blatu kao da je valjak prešao preko njih. Slikom i riječju o tome su na HTV-u svjedočili poljoprivrednici Pavle Radić , Boris Jovanović, Mirko i Ivan Rumbović, a o štetama na grožđu govorio je poljoprivrednik Ivica Purić. Što će ti poljoprivredni proizvođaći i vinari ubrati?Kako je rekao Pavle Radić, on ima 48 jutara povaljanog kukuruza. Zar to nije predmet interesa minisrice Vučković?
M. Zouhar Zec
Grada Našica čije su stambene objekte poplavile obilne kiše dana 19. srpnja 2021. godine. će sredstvima iz vlastitog proračuna pomoći najugroženijim građanima sa svog područja, prije svega građanima koji su pretrpjeli štetu isključivo na stambenim objektima, prostorijama u kojima se trajno boravi. No pomoć ne uključuje štete na podrumskim i pomoćnim prostorijama, kao ni oštećenja na vrtovima i poljoprivrednim kulturama. Izlili su se potoci radi obilnih padalina. Voda je ušla i u trafostanicu u Našicama.
Preko svoje web stranice Grad Našice poziva sve koji su pretrpjeli štetu na stambenim objektima, odnosno čije su prostorije u kojima se trajno boravi bile poplavljene, da do 23. srpnja 2021. – podnesu zahtjev za dodjelu pomoći u otklanjanju štete.
Zahtjev se podnose u slobodnoj formi i dostavljaju neposredno ili poštom na adresu: Grad Našice, Trg dr.F.Tuđmana 7. Nakon zaprimljenog zahtjeva gradske službe će izići na teren, izvršiti uvid i procijeniti nastalu štetu. Na temelju ovako provedenog postupka odobrit će se pomoć oštećenima.
četvrtak, 22.07.2021.
OBNOVA ZAGREBA IDE PRESPORO!
HOĆE LI MILIJUNI EURA ZA OBNOVU ZAGREBA IZ FONDA SOLIDARNOSTI BITI POTROŠENI DO KRAJA 2022.
ILI ... ĆE NOVAC BITI POVUČEN, A GRAD OSTATI NEOBNOVLJEN?
Kako ide obnova stambenih objekata koji su stradali u potresu u mjesecu ožujku i prosincu 2020. godine u RH?
Tema obnove uz temu cijepljenja protiv korone Vladi treba biti tema broj jedan u RH. Porušene objekte treba obnoviti i time građanima omogućiti život dostojan čovjeka. Jer živjeti naprimjer usred Zagreba bez grijanja za zimskih mjeseci, ili mjesecima bez tople vode je doslovno anomalija potresa koju treba ispravljati što prije. Treba raditi, obnavljati i popravljati objekte. I ono što je još jako važno, novca za obnovu IMAAA. Iz Fonda solidarnosti EU Hrvatskoj je ukupno osigurano 683,7 milijuna eura, za sanaciju posljedica nastalih od prirodnih katastrofa. Već u mjesecu kolovozu 2020. godine Hrvatskoj je doznačen predujam od 88,9 milijuna eura. Za četiri mjeseca kasnije 18. prosinca obavljena je isplata preostalih 594,7 milijuna eura.
No između Fonda za obnovu grada Zagreba i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, odnosno njihovih čelnika Vanđelića i Horvata kao da nema sklada u odlukama. Sve jako sporo ide. Javna nabava, kao da nema Zakona, loše i teško funkcionira kada se radi o potrebama potresom razorenog područja. Što su prave kočnice obnove grada Zagreba? Istovremeno je problem bio i prikupljanje dokumentacije za gradnju ali i sanaciju objekata. Međutim i sada kada ima novca za obnovu postoji još jedan problem, a taj je što novac iz Fonda solidarnosti ima rok potrošnje koji je sada, objavio je ministar Horvat, prolongiran, ali samo za šest mjeseci, do kraja prosinca 2022. godine.
Hoće li rok 2022. isteći, a novac neće biti potrošen, ni obnova Zagreba završena?
Za gradnju i obnovu obiteljskih kuća na Banovini novac će također doći iz EU. Za taj je posao predviđeno 111 milijuna eura i trebao bi stići, bila je prva informacija, sredinom ovoga ljeta 2021. Podpredsjednik Vlade Tomo Medved koji je načelnik Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedca potresa na Banovini na temelju vjerojatno tih saznanja najavio je da će se ove jeseni na Banovini obitelji useljavati u svoje kuće. Sudeći po aktivnostima koje se provode na tom terenu, vjerojatno će biti izgrađenih i završenih objakata, a time će biti i useljavanja.
Margareta Zouhar Zec
Pregled aktivnosti - 21. srpnja 2021. sa stranice STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE
Ukupno je do 21. srpnja 2021. uklonjeno 230 objekata koji su prijetili sigurnosti. U tijeku je uklanjanje objekata na 19 lokacija
21. srpnja 2021.
• na pogođenom području dosad uklonjeno 230 objekata:
o Petrinja 88, Glina 46, Sisak 26, Donji Kukuruzari 12, Lekenik 18, Martinska Ves 6, Hrvatska Kostajnica 8, Hrvatska Dubica 8, Majur 10, Jasenovac 2, Kravarsko 3, Topusko 2, Dvor 1
o poslovni objekt 30, stambeno-poslovni 14, višestambeni 8, obiteljska kuća 146, javni 12, sakralni 3, gospodarski 11, pomoćni 6
• ukupno je u tijeku uklanjanje objekata na 19 lokacija
o Petrinja 13, Sisak 4, Donji Kukuruzari 1, Lekenik 1
Detaljno koje službe i kakve aktivnosti provode na području za koje je proglašeno stanje katastrofe evidentira RAVNATELJSTVO CIVILNE ZAŠTITE:
Angažirano 87 djelatnika
• izdavanje 79 prijenosnih klima uređaja Stožeru civilne zaštite Glina
• Ured Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u Petrinji zaprimio je 10 zahtjeva za obnovom (3011), ured u Sisku zaprimio je 3 zahtjeva (1012), ured u Glini nije zaprimio zahtjeve (773); ukupno 8861
o nije bilo promjene u dostavi zaključaka u vezi ostvarivanja prava na konstrukcijsku obnovu; ukupno 94
o nije bilo promjene u broju zaprimljenih zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu; ukupno 7095
o Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje je do sada projektantima dodijelio 1364 objekta od čega je 1089 pregledanih a ugovoreno je 760 objekata, izrađeno je 646 elaborata, radovi se izvode na 319 obiteljskih kuća, završeni su radovi na 181 obiteljskoj kući
• nije bilo promjena u prijemu zahtjeva za uklanjanje objekata; ukupno 448
o nije bilo promjene u broju do sada uklonjenih objekata na pogođenom području (ukupno 230), kao ni u broju otvorenih gradilišta (trenutno 19)
o Stožer CZ RH donio je 85 odluka o uklanjanju zgrada, ostale odluke donesene su na razini lokalnih jedinica samouprave
o Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ukupno je pribavilo 84 elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade, 20 postupaka nabave je u tijeku odnosno očekuje se isporuka elaborata, 3 elaborata je preuzelo Ministarstvo kulture i medija, 12 postupaka nabave je stornirano. Ukupno je pokrenuto 50 postupaka nabave za osiguranje usluga nadzora nad uklanjanjem, 6 postupaka nabave je stornirano
• izdano je 340 verificiranih zapisnika na mjeru 5.2.1. obnove narušenog poljoprivrednog potencijala (Petrinja - 212, Glina - 58, Sisak - 53, Karlovačka županija - 9, Krapinsko-zagorska županija - 2, Zagrebačka županija - 5, Požeško-slavonska - 1)
• podijeljeno 2558 toplih i 20 hladnih obroka
HRVATSKA VATROGASNA ZAJEDNICA
Angažirano 6 vatrogasaca s 4 vatrogasna vozila
• provedene 4 vatrogasne intervencije: o 3 prijevoza vode i 1 prijevoz kamp kućice na području Grada Petrinje
HRVATSKA GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA
Angažirana 2 člana HGSS-a iz 2 stanice s 3 vozila
• dežurstvo u HGSS ispostavi Sisak
HRVATSKI CRVENI KRIŽ
Angažirano 77 djelatnika i volontera
• podijeljeno 1,1 tona hrane i 584 litre vode
• pruženo 40 usluga psihosocijalne podrške
• asanacija bunara na 5 lokacija na području GDCK Sisak; ukupno 348
HRVATSKA POLICIJA
• angažirana 41 policijska ophodnja na usmjeravanju prometa, skrbi o sigurnosti imovine i pružanja pomoći građanima
HRVATSKA VOJSKA
Angažirano 8 pripadnika HV-a s 1 radnim strojem i 1 auto cisternom za gorivo
• održavanje i popuna gorivom agregata šatora u OB „Dr. Ivo Pedišić“ Sisak
HRVATSKI CENTAR ZA POTRESNO INŽENJERSTVO
• pregledano 49 objekata (4 na pogođenom području)
• na području tri pogođene županije ukupno dosad zaprimljeno 41.340 prijava štete, a ukupno je pregledano 39.339 objekata (95,15%)
• od ukupnog broja pregledanih, u kategoriji objekata s crvenom naljepnicom (trenutačno neupotrebljivo) je 4777 objekata, sa žutom naljepnicom (privremeno neupotrebljivo) je 8497 objekata i sa zelenom naljepnicom (upotrebljivo s preporukom i upotrebljivo) je 26.065 objekata
MINISTARSTVO ISPLAĆUJE UTROŠENA SREDSTVA, ZA SANIRANJE PRIVATNIH OBJEKATA OD ŠTETE POTRESA
DO SADA ISPLAĆENO 57.644.992,76 kuna, TEMELJEM
1.676 RIJEŠENIH ZAHTJEVA
Prema informacijama od 21. srpnja 2021. iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, čiji je ministar Darko Horvat, građani koji su samostalno odlučili sanirati štete nastale u potresu u Gradu Zagrebu i Krapinsko zagorskoj i Zagrebačkoj županiji te na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije na svojim stambenim objektima, konkretno na krovištima, dimnjacima, zabatima, dizalima i stubištima imaju pravo na povrat novca utrošenih za te poslove o čemu treba čuvati račune. Da bi se ostvarilo pravo na povrat novca potrebno je:
1. angažirati ovlaštenog inženjera koji će načiniti elaborat popravka
2. angažirati izvođača radova
3. angažirati ovlaštenoga građevinskog inženjera, odnosno ovlaštenog inženjera strojarstva (bojler, plinske instalacije)
4. čuvati originalne račune
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je dosada apsolviralo ukupno 1.676 zahtjeva. Na temelju tih zahtijeva odobren je povrat sredstava u iznosu od 57.644.992,76 kuna.
Zahtjev ispunjen na OBRASCU 5 Ministarstva, predaje vlasnik, suvlasnik, predstavnik suvlasnika, odnosno upravitelj višestambene ili poslovne zgrade. Zahtjev se predaje Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Zagrebu, Ul. Republike Austrije 20, a to se može učiniti na slijedeće načine:
• osobno u pisarnici
• poštom
• u izmještenim uredima Ministarstva:
o Sisak,: Ulica Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1;
o Petrinja: Trg Stjepana Radića 8; (tel: 044/555-292 i 044/555-298)
o Glina: Trg bana Josipa Jelačića 2;
• pomoću aplikacije e-Obnova u sustavu e-Građani.
Rok za predaju zahtjeva za povrat uloženih sredstava je 31. prosinca 2021. godine.
Istovremeno, Ministarstvo je do 21. srpnja 2021. godine zaprimilo 12.300 zahtjeva za obnovu ili uklanjanje građevina, gradnju zamjenskih kuća, dodjelu novčane pomoći ili oslobođenje od financijske obveze vlasnika. Izdano je 347 odluka o obnovi.
Odlukom Vlade od 1. travnja 2021. godine ta je mjera povećana sa 12 tisuća na 16 tisuća kuna po posebnom dijelu obiteljske kuće ili zgrade, odnosno na 25 tisuća kuna po obiteljskoj kući (ukoliko nema više posebnih dijelova). Da bi se ostvarilo pravo na isplatu razlike, potrebno je podnijeti zahtjev na Obrascu 5 te se pozvati na klasifikacijsku oznaku (KLASU) rješenja na temelju kojega je isplaćena svota od 12 tisuća kuna. Pritom nije potrebno dostavljati nikakvu dodatnu dokumentaciju.
Publikacija o obnovi:
https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Potres/Vodic_Zagreb_web_rev4.pdf
INFORMATIVNI CENTAR „OBNOVA“
Građani se s pitanjima i nejasnoćama mogu obratiti u Informativni centar „Obnova“ na adresi Ulica kneza Mislava 2, Zagreb gdje mogu dobiti sve važne informacije, kao i savjete za postupak obnove.
Radno vrijeme Centra od ponedjeljka do petka je od 9:00 do 17:00 sati , a subotom od 08:00 do 13:00 sati. Informacije se mogu dobiti i na e-mail: potres@mpgi.hr kao i u izmještenim uredima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine na lokacijama u Sisku, Glini i Petrinji.
srijeda, 21.07.2021.
CIJEPLJENO DO SADA 47,2 POSTO ODRASLOG STANOVNIŠTVA
REALIZIRAJTE ŽELJE ZA DOBRO ZDRAVLJE
U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je testiranjem zabilježeno 146 slučajeva zaraze korona virusom.Tri osobe su umrle.
Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj 19.srpnja je ukupno 739. Među njima je 121 pacijent na bolničkom liječenju, od toga na respiratoru njih 11.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, zabilježeno je 361.759 osoba s koronavirusom, od kojih su 8 243 osobe umrle. Ukupno se oporavilo 352.777 osoba, od toga 89 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji su trenutno 3 573 osobe. Do danas su ukupno testirane 2.223.324 osobe, od toga 4 612 u posljednja 24 sata.
S danom 19. srpnja utrošena je 2.930.768 doza cjepiva, a cijepljeno je 39,3 posto ukupnog stanovništva, odnosno 47,2 posto odraslog stanovništva.
Dana 19. srpnja utrošeno je 14.826 doza cjepiva, od toga je 4 345 osoba cijepljeno je prvom dozom.
Zaključno s 19. srpnja 1.593.590 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.375.054 osoba (1.337.178 osobe cijepljene su s dvije doze te 37.876 osoba sa cjepivom Jannsen), što čini 40,84 posto odraslog stanovništva cijepljenim. Porast zaraženih u postocima kaže da je u utorak 20. 7. broj zaraženih 75 % veći nego prošloga tjedna.
Manje dnevnih otkrivenih zaraza testiranjem moglo bi Hrvatsku spasiti od – crvene boje, kojom bi početkom kolovoza ECDC mogao označiti hrvatsku obalu. Crvena boja biti će alarm, da je Hrvatska obala mora opasna po zdravlje radi korone i gosti, turisti, će se vraćati u matične zemlje, ili će čak od svojih Vlada biti pozvani da se vrate.Tako će svi koji rade u turizmu i od turizma žive ponovo biti ekonomski limitirani. Ako se to dogodilo prošle turističke sezone na Jadranu, ne mora se ponoviti, jer ove godine postoji cjepivo protiv korone, a Hrvatrska u dovoljnim dozama ima više vrtsa cjepiva. Kojem građaninu RH nije jasno da je potrebno da se svaki pojedinac cijepiti.
Ideja da se neće cijepiti je nazadna i konzervativna i ne uklapa se u moderan život kakvim svi žele živjeti. A moderan život podrazumijeva komociju u privatnom, društvenom i kulturnom životu. Ta komocija postaje pod velikim znakom pitanja, ako osoba nije cijepljena protiv korone. Treba li reći da se i djeca koja kreću u srednju školu, a posebno mladi koji kreću na fakultet trebaju cijepiti. Zdravlje, dobro zdravlje i opet zdravlje je riječ koju se najčešće upotrebljava u čestitkama u svakoj prigodi. Kada se nekome nešto dobro želi, zaželi mu se dobro zdravlje. I upravo je ovo prilika da svaki pojedinac odgovoran za sebe i svoju obitelj – odluči se cijepiti protiv korone virusa i tako sačuva svoje zdravlje od iznenadnih posljedica korone virusa. Ako uistinu postoji osjećaj kolika je vrijednost posjedovati zdravlje i biti zdrav, onda se svatko treba odlučiti cijepiti sada. Svaki cijepljeni i svojoj okolini i svakoj svojoj dragoj osobi i prijateljima, svojim cijepljenjem osigurava zdravlje. A mnogi će tako realizirati mnoge primljene želje koje su im bile u raznim prigodama upućene u kojima su im prijatelji željeli dobro zdravlje. Svatko ima prijatelja kojem je drag i važan. I zbog njega je potrebno cijepiti se. Margareta Zouhar Zec
European Centre for Disease Prevention and Control,An agency of the European Union, ECDC, https://www.ecdc.europa.eu/en/covid-19
Ova je karta aktualna od 15. srpnja i biti će do kraja mjeseca. Hrvatska je tu prema pravilu ECDC-a podijeljena na četiri regije - panonsku, sjevernu, jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb.
Jadranska Hrvatska ima 55,6 zaraženih na 100.000 ljudi, a udio pozitivnih na testiranjima je 1,3 i to je razlog da je jadranska Hrvatska obojana narančastom bojom.
European Centre for Disease Prevention and Control,An agency of the European Union, kratko ECDC kaže“ kako je njihova odluka i metodologija "dogovorena na razini država članica prošle godine za vrijeme njemačkog predsjedanja. Promatranje svake jedinice zasebno ne bi bilo praktično, jer bi značilo da se u Europskoj uniji treba obrađivati 1500 regija, dok ih je s ovom metodologijom 330".
Narančastom bojom označena je hrvatska obala zajedno s Istrom. Kategoriju koju je dobila i naša obala, dobivaju regije koje ispunjavaju jedan od ove tri kategorije: U 14-dnevnom razdoblju imaju manje od 50 zaraženih, a stopa pozitivnih testova je četiri posto ili više; U 14-dnevnom razdoblju imaju više od 50, a manje od 75 zaraženih na 100.000 stanovnika, a stopa pozitivnih testova je veća od 1 posto, a u toj skupini je Hrvatska. U 14- dnevnom razdoblju stopa incidencije je između 75 i 200, a stopa pozitivnih testova je manja od četiri posto.
Zelenom bojom ECDC označava područja koja u periodu od 14 dana imaju manje od 50 zaraženih na 100.000 ljudi i stopu pozitivnih testova manju od četiri posto ili ona područja koja imaju manje od 75 zaraženih u istom omjeru uz stopu pozitivnih testova manju od 1 posto.
U crvenoj boji su pak one zemlje koje imaju 14-dnevnu incidenciju između 75 i 200, uz stopu pozitivnih testova veću od četiri posto ili one države koje imaju stopu incidencije veću od 200, a manju od 500.
Tamo crvenu boju dobivaju regije koje imaju 14-dnevnu stopu incidencije veću od 500, a sivu boju one regije za koje nema dovoljno informacija ili ako je broj testova manji od 300 na 100.000 stanovnika.
ponedjeljak, 19.07.2021.
MATERIJALNA KATASTROFA IZAZVANA OLUJNOM SNAGOM KIŠE I POPLAVE U NJEMAČKOJ
GUBITAK ŠTETE I PATNJA
Kancelarka Njemačke Angela Merkel posjetila je u nedjelju 18.srpnja područja koja su najteže stradala u poplavama velikih razmjera koje su započela već 15. srpnja s jakim kišama i olujnim nevremenom. Kancelarka Merkel je tu katastrofu izrazila rekavši da njemački jezik nema dovoljno riječi da bi se opisala katastrofa koja je vidljiva na terenu. Osim materjalne štete mnogo je i izgubljenih ljudskih života.
Kako na internetu piše njemački zdf.de „ neprekidna kiša dovela je do jakih poplava u Porajnju-Pfalzu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
U Njemačkoj je poplava ubila najmanje 156 ljudi, a mnogi se još uvijek vode kao nestali.
U Rajni-Palatinatu posebno su pogođena područja oko doline Ahr (okrug Ahrweiler i grad Schuld), Eifel i grad Trier.
U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji nalaze se gradovi Hagen i Wuppertal kao i okrug Euskirchen, okrug Rhein-Sieg, okrug Rhein-Erft (posebno Erftstadt), okrug Rheinisch-Bergisch i dijelovi Bergisches Land-a.
Za vikend je bilo i poplava u jugoistočnoj Bavarskoj. Naročito je pogođena četvrt Berchtesgadener Land. Vojnici Bundeswehra podržavaju hitne službe na licu mjesta.
Pogođene države i savezna vlada obećale su financijsku potporu.
S obzirom na slike patnje, gubitka i štete u Rajni-Pfalzu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Njemačka će na sastanku ministara poljoprivrede u Bruxellesu u ponedjeljak izvijestiti ostale zemlje EU-a o trenutnoj situaciji u pogođenim regijama. Ministarstvo poljoprivrede reklo je da će se u ponedjeljak razgovarati o tome koliko su poljoprivrednici pogođeni i kako su pružili pomoć traktorima i drugom opremom.
Konkretan opseg štete - također za poljoprivrednike - još nije predvidiv.
U pozadini teške vremenske katastrofe, Njemačko okružno udruženje izjasnilo se protiv centralizacije upravljanja katastrofama. "Ovaj izvanredni događaj ne bismo trebali koristiti kao priliku da iz temelja dovedemo u pitanje sustav upravljanja katastrofama ili da zatražimo prijenos operativnih ovlasti s okruga i gradova na saveznu vladu", kaže predsjednik skupštine okruga Reinhard Sager iz Düsseldorfa "Rheinische Post" ". "U određenom trenutku ljudi su jednostavno nemoćni protiv sila prirode koje se probijaju takvom brzinom munje", objašnjava Sager. "To bismo trebali biti svjesni i prihvatiti." Međutim, Sager se založio za poboljšanje opcija upozorenja putem mobilnih telefona. "Postojeće tehničke mogućnosti trenutno se koriste premalo", kaže.
Načelnica općine Altenahr, koja je posebno pogođena poplavom, vjeruje da je djelomično ugroženo postojanje njene zajednice. "Izgleda kao da je infrastruktura toliko uništena da na nekim mjestima neće biti pitke vode tjednima ili čak mjesecima", rekao je Weigand u političkom razgovoru lista "Bild". Stoga je vrlo važno "biti sposoban osigurati hitnu opskrbu vodom mjesecima, ako je potrebno". Isto se odnosi na hitno napajanje. Ne može predvidjeti kada će se to vratiti u normalu u Altenahru. "Jasno je da će naše zajednice nakon toga izgledati drugačije, jer će mnoge zgrade koje su bile formirane i koje su tu stajale 50, 100 ili 150 godina morati biti srušene."
Fotka snimljena s TV ekrana, emitiranja programa TV Al Jazera u petak 16. srpnja (mzz)
U priopćenju za javnost 18 srpnja 2021. , GREENPEACE https://www.greenpeace.de/presse/ u dijelu koji je objavljen na internetu, piše
Hamburg, .: Danas kancelarka Angela Merkel (CDU) posjećuje mjesta Schuld i Adenau u Porajnju-Falačkoj, koja su posebno pogođena katastrofom. Volonteri Greenpeacea trenutno podržavaju čišćenje u okrugu Euskirchen u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Član uprave Greenpeacea Martin Kaiser komentira:
Ova razorna katastrofa prekretnica je. Za Angelu Merkel poplava klime predstavlja trenutak Fukušime u klimatskoj politici. Globalno zatopljenje već nas pogađa punom snagom, napokon ga moraju pratiti političke posljedice. Dobrobit ljudi i prirode mora biti u središtu svake politike. Kancelarka, koja je već 16 godina na nogama u politici, ponovno mora pokazati vodstvo. Kao što je to bilo nakon katastrofalne reaktora u Fukušimi u Japanu, sada mora učiniti pravu stvar i značajno ubrzati postupno ukidanje ugljena, nafte i plina.
Potrebne su tri neposredne mjere: Termoelektrane na lignit koje najoštećuju klimu moraju se ranije prigušiti i ukloniti s mreže. Od 2025. nadalje automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem više neće moći biti registrirani. Populacija stoke u poljoprivredi mora se prepoloviti najkasnije do 2035. godine.
Kako bi sredstva hitno potrebna za obnovu bila dostupna u kratkom roku, širenje i izgradnja autocesta i saveznih autocesta moraju se zaustaviti i subvencije štetne za klimu odmah prekinuti. Olakšavanje katastrofa i obnova prilagođena klimi i prirodi prihvatljiva moraju se masovno ojačati u saveznom proračunu.
Fotka snimljena s TV programa Al Jazera.(mzz)
Velike poplave nakon olujnog nevremena prošlog tjedna pogodile su i Belgiju i Nizozemsku, a tijekom vikenda i Austriju,
Na teren je tijekom vikenda u Belgiji došla Ursula fon der Leyen, a u Nizozemskoj premijer. te zemlje. Političari ističu ljudsku solidarnost koja je primjetna na svakom koraku. (MZZ)
nedjelja, 18.07.2021.
OSAM GODINA NACIONALNOG POZIVNOG CENTRA ZA ŽRTVE KAZNENIH DJELA I PREKRŠAJA
STANDARDIZIRANI BROJ ZA PODRŠKU JE 116 006
Prema priopćenju,16. srpnja 2021. godine, Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja obilježio je 8. godišnjicu svog postojanja.
Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja (NPC) djeluje od 2013. godine, a osnovan je kao projekt Udruge za podršku žrtvama i svjedocima koji je nastao u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Time je Republika Hrvatska postala peta europska zemlja koja je uvela besplatan standardizirani broj 116 006 za pružanje podrške žrtvama i svjedocima.
Linija 116 006 dostupna je svima koji će radi potrebe pomoći na području Republike Hrvatske nazvati na hrvatskom ili engleskom jeziku.
Od 25. studenog 2020. godine, 116 006 linija djeluje kao nacionalna linija za žrtve rodno utemeljenog nasilja, i dio je sustava prevencije nasilja i zaštite žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Podrška je dostupna svakim danom, uključujući vikende i blagdane od 0 do 24 sata. Linija je besplatna i anonimna za sve koji zovu .
Pružanje podrške na liniji obuhvaća pružanje pravnih i praktičnih informacija, pružanje emocionalne podrške, informiranje o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela te upućivanje na relevantne institucije i organizacije civilnog društva. Postojanje broja 116 006 je od iznimne važnosti za sustav podrške žrtvama kaznenih djela i prekršaja, pogotovo za žrtve nasilja u obitelji koje najčešće traže pomoć na liniji.
Žrtve kaznenih djela i prekršaja, osim doživljene nepravde, često trpe i niz fizičkih, psihičkih, socijalnih i ekonomskih posljedica samog neželjenog događaja te imaju pravo na pomoć i podršku u suočavanju s izazovima situacije koju nisu birali. Pozivom na 116 006 žrtve nasilja preuzimaju aktivnu ulogu. Uz relevantne informacije i podršku žrtve imaju priliku donijeti samostalne i informirane odluke o vlastitoj dobrobiti koje su nužne za proces oporavka i vraćanja osjećaja osobne autonomije.
Osim u Vukovaru gdje je sjedište UDRUGA ZA PODRŠKU ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA, uredu udruge su u Osijeku i Varaždinu te cool centar za 116 006 koji je u Zagrebu.
Evo njihovih adresa i brojeva telefona:
UDRUGA ZA PODRŠKU ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA
VICTIM AND WITNESS SUPPORT SERVICE CROATIA
MAIL: podrska.zrtvama.i.svjedocima@gmail.com ili/or pzs@pzs.hr
WEB: www.pzs.hr
FOLLOW US ON FACEBOOK : žrtve i svjedoci
SJEDIŠTE/SEAT OF THE VWSSC: Ljudevita Gaja 12, VUKOVAR
TEL: +385 32 639 333
URED OSIJEK/ OSIJEK OFFICE: Hrvatske Republike 43/I, OSIJEK
TEL: +385 31 779 419
URED VARAŽDIN/ VARAZDIN OFFICE: Graberje 33/I, VARAŽDIN
TEL: +385 95 1160066
SAVJETOVALIŠTE ZA ŽRTVE NASILJA U OBITELJI - VARAŽDIN - Graberje 33/I
TEL: +385 95 1160011
NACIONALNI POZIVNI CENTAR/NATIONAL CALL CENTER -116 006 - ZAGREB
TEL: +385 1 3714007 ili 116 006
subota, 17.07.2021.
ZA DAN OPĆINE PREMIJER POSJETIO OPĆINU FARKAŠEVAC
900 TISUĆA KUNA ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković posjetio je općinu Farkaševac 16. srpnja u prigodi obilježavanja Dana općine Farkaševac. Prisustvovao je svečanoj sjednici Općinskog vijeća, na kojoj je uz domaćina načelnika Matiju Copaka bio i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.
Premijer RH je zahvalio za uručeno priznanje za počasnog građanina Općine tim više, rekao je, što je dio svoga djetinjstva proveo u ovom kraju.
Konstatirao je da se ova općina na istoku Zagrebačke županije nalazi na lijepom prometnom pravcu, podsjetivši da je prije dvije godine bio na otvorenju brze ceste kojoj je priključen Farkaševac.
Premijer Plenković je pohvalio razvoj ovoga kraja u kojem su glavne djelatnosti poljoprivreda, stočarstvo i poduzetništvo. "S te strane mi je drago da se razvijaju svi gospodarski potencijali općine Farkaševac i ovoga područja" Podsjetio je da je na području Farkaševaca ukupno iz europskih fondova ugovoreno 18,36 milijuna kuna. Od toga je korisnicima ukupno isplaćeno 11,12 milijuna kuna. "To je samo dio sredstava šireg mozaika od četiri milijarde kuna, koliko je ugovoreno na području Zagrebačke županije", rekao je je Plenković. Pohvalio je ugovoreni projekt „Izgradnja reciklažnog dvorišta Općine Farkaševac“ i provođenje projekta „Zaželi“ kojim je ugovoreno zapošljavanje 33 žene koje će pružati podršku za 180 starijih nemoćnih osoba.
Naglasio je da je Vlada na području Općine Farkaševac za očuvanje radnih mjesta isplatila skoro 900 tisuća kuna, čime je obuhvaćeno 19 poslodavaca i 57 radnika. Podsjetio je pritom da je u Zagrebačkoj županiji očuvano 46.681 tisuća radnih mjesta kod 7.266 poslodavaca za što je isplaćeno 620,3 milijuna kuna.
Premijer je izrazio zadovoljstvo efektima porezne reforme, koja je, kako je rekao, jedna od ključnih reformi prvog mandata ove Vlade te je njome osigurano tri milijarde kuna prihoda jedinicama lokalne samouprave. "Uspoređujući podatke za Farkaševac ostvareno je 2,2 milijuna kuna više prihoda u odnosu na 2017. To je izrazito visok porast u odnosu na ono što je bilo ranije", naglasio je.
Premijer Plenković je istaknuo je da će razvoju ovoga kraja pridonijeti i izgradnja dionice brze ceste prema Bjelovaru u dužini od 17 kilometara, a u vrijednosti od 265 milijuna kuna. "Na taj način će se povezati Bjelovar i Zagreb onako kako žitelji ovoga kraja već dugi niz godina očekuju", dodao je.
Govoreći o demografskoj revitalizaciji ovoga kraja, predsjednik Vlade je podsjetio na nedavno realiziran projekt i otvoren Dječji vrtić koji može primiti nešto više od 40-ero djece, ukupne vrijednosti 6,5 milijuna kuna, od čega je 5,38 milijuna kuna financirano europskim sredstvima.
Važnim smatra i nadogradnju vodno-komunalne infrastrukture kroz projekt „Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije – Zagreb istok“, u vrijednosti od skoro 900 milijuna kuna.
Premijer je kazao da je Vladina politika ravnomjernog regionalnoga razvoja bazirana na četiri temeljna načela: kontinuirani dijalog, funkcionalna i fiskalna decentralizacija te potpora za realizaciju projekata sredstvima državnog proračuna, izvanproračunskih korisnika, javnih poduzeća te europskih fondova. "U te četiri točke biti će koncipiran i daljnji regionalni razvoj Zagrebačke županije i svih njenih općina", rekao je premijer Vlade RH Andrej Plenković, čestitavši svima Dan općine Farkaševac.
GDJE JE I ŠTO JE OPĆINA FARKAŠEVAC?
Na području Općine Farkaševac, prema popisu stanovništva iz 2011. godine u
11 naselja i to Bolč, Brezine, Donji Markovac, Farkaševac, Ivančani, Kabal, Mački, Majur, Praščevac, Zvonik, Žabnica živi i 1913 stanovnika u 552 kućanstva.
Područje općine prostire se na površini od 73,66 km kvadratnih odnosno 2,41% ukupne površine. Zagrebačka županija ima površinu od 3058,15 km kvadratnih.
Prostor koji danas obuhvaća općina Farkaševac bio je u sastavu nekadašnje općine Vrbovec do 1993. godine, kada je promjenom teritorijalno-političkog ustrojstva Republike Hrvatske izdvojena kao samostalna jedinica lokalne samouprave.
Područjeo općine Farkaševac na zapadu graniči sa općinama Gradec i Dubrava. Sjeverna granica općine ujedno je i granica Zagrebačke županije sa Koprivničko-križevačkom županijom, odnosno općinom Sveti Ivan Žabno. Najveći dio općinske granice predstavlja granica sa Bjelovarsko-bilogorskom županijom. Tako se na istoku pruža granica sa gradom Bjelovarom, dok južni dio općine graniči sa gradom Čazmom.
Prostorna lokacoja općine Farkaševac (otvoranjem teksta na mobitelu, te dodirom na sliku, ona se povećava)
Općina Farkaševac locirana je u krajnjem istočnom dijelu Zagrebačke županije na ravničarskom području, velikim dijelom obraslom šumom. Glavni prometni pravci su županijske ceste Ž-3042 u smjeru istok-zapad i Ž-2231 u smjeru sjever-jug. Na raskrižju ova dva prometna pravca smješteno je središte općine Farkaševac. Na prostoru uz ove ceste je više od polovice stanovništva općine, što mu u gospodarskom i razvojnom pogledu daje veći značaj.
U zapadnom dijelu općine nalaze se vodotokovi Dunjara i Žabnica sa pritocima, a uz istočnu granicu teče rijeka Velika. Šume prekrivaju 47,3% ukupne površine općine. To su šume Brezina i Šikava u zapadnom, Bolčanski Lug u središnjem dijelu općine te Česma na jugu i Bolč Velika na istoku. Područje Česme zaštićeno je 1982. godine kao specijalni rezervat šumske vegetacije sa trajnom pokusnom plohom, vezano uz program“ Čovjek i biosfera“ agencije UNESCO. Ovdje se nalaze stoljetne, vrlo dobro očuvane šumske zajednice hrasta lužnjaka, običnog graba, te šuma johe.
Prostor općine je u proteklom razdoblju obilježen procesom depopulacije ,što predstavlja problem i kočnica je u razvoju općine. Zbog toga naselja uz glavne prometne pravce stagniraju, dok naselja smještena u rubnim dijelovima općine demografski nazaduju zbog iseljavanja i postupnog izumiranja stanovništva, što treba promijeniti
četvrtak, 15.07.2021.
RAZGOVORI VLADE I SINDIKATA O CIJEPLJENJU I POTPORAMA
TVRTKAMA SA 70 POSTO CIJEPLJENIH, POTPORE ZA SVE ZAPOSLENIKE
Cijepljenje protiv zaraze krona virusom nije obvezno, ali je radi zaštite zdravlja potrebno, tim više što je virus COVID 19 smrtonosan virus. Nije smrtonosan za svakoga, jer to ovisi od imuniteta organizma ako nastupi zaraza. Ali tko može znati unaprijed ako oboli od korone – hoće li imati blagi oblik bolesti, hoće li se na respiratoru boriti za udisaj zraka i hoće li ostati živ? Hrvatska ima dovoljno cjepiva, a procijepljeno je oko 45% stanovništva. To nije dovoljno već Vlada traži procijepljenost od oko 70 % stanovništva. Znanstvenici smatraju da je potrebno 80 % procijepljenih radi novih sojeva virusa koji se pojavljuju, a radi održivosti zdravlja stanovništva i ekonomije koja mora aktivno cirkulirati, a ne biti samo hladni pogon. (mzz)
Na pregovorima između predstavnika Vlade i socijalnih partnera 13. srpnja predstavljena je ideja u kojoj je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović rekao da će Vlada stimulirati poslodavce na način da svi oni čije tvrtke imaju više od 70 posto osoba koje su zaposlene i imaju COVID-potvrdu dobiju potpore za sve zaposlenike. Oni koji se nalaze ispod tog postotka, dobiti će potpore proporcionalno sukladno broju onih koji imaju COVID-potvrde. Ministar Aladrović smatra da se tako dostiže ciljana vrijednosti, odnosno povećanje broja onih koji su zdravstveno, a sada i ekonomski zaštićeni. "S druge strane potičemo i na odgovornije ponašanje", rekao je Aladrović.
"Cijelo vrijeme ponavljamo da postoje u društvu oni koji su odgovornost preuzeli ranije, puno adekvatnije, i na taj način želimo stimulirati upravo te. Porezni obveznici moraju znati da su njihova sredstva najadekvatnije iskorištena u interesu onih koji su najodgovorniji i da oni u društvu koji podnose teret moraju također određeni segment preuzeti na sebe i na taj način štititi i zdravlje i turističku sezonu, ali i vlastita radna mjesta u budućem vremenu", istaknuo je ministar Aladrović.
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić naglasio je kako će se potpore za tvrtke nastaviti prema starom modelu."S time da smo mi oponirali onom uvjetu da svi ljudi moraju biti cijepljeni da bi tvrtka mogla dobiti potpore. Došli smo do toga da bi taj kvalifikacijski prag, da ga tako nazovem, trebao biti 70 posto cijepljenih. U jednoj takvoj tvrtki, čiji su predstavnici danas bili na sastanku, i koja dolazi iz ugroženog sektora rekli su da će oni to relativno jednostavno dosegnuti", ističe Zorić.
Poručio je kako se koronavirus mora zaustaviti na razini cjelokupnoga društva te da moramo zajedno dostići kolektivni imunitet radi zaštite zdravlja, ali i ekonomije.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel naglasio je u ime svojeg sindikata kako nisu prihvatili i nije im prihvatljiv prijedlog da se selektivno omogućava dodjela mjera.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić smatra da su Vladine mjere nesvrhovite iz razloga što se odnose na 110.000 radnika.
"Zaključio bih, ako je moguće političkom akcijom povećati broj procijepljenih ljudi, više nego poželjno, ako nije moguće - čini nam se da obavezno cijepljenje kao društvo nećemo moći izbjeći", poručio je Ribić.
srijeda, 14.07.2021.
NAPOKON ODLUKA O PRODAJI STANOVA U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU
TRENUTNO OKO 1 600 ZAHTJEVA
Hrvatska Vlada je na sjednici 8.srpnja donijela odluku kojom se propisuju uvjeti prodaje stanova u vlasništvu odnosno u vlasništvu države.
Ministar prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je da se tom Odlukom NN 78/2021 rješavaju svi do sada podneseni, a neriješeni zahtjevi te se otvara novi rok za podnošenje zahtjeva. Ispunjenje uvjeta za kupnju stana dokazivat će se dokumentacijom koja će se službeno pribavljati.
Odluka o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_78_1451.html
Ministar Horvat je rekao da temeljem donesene tri odluke, do mjesea lipnja ove godine prodana su ukupno 274 stana u vlasništvu države. U ovom je trenutku broj evidentiranih aktivnih zahtjeva za otkup stana nešto manji od 1600, od čega je 400 zahtjeva podneseno izvan roka. Istaknuo je da se korekcijom koeficijenata kod izračuna cijene stana strankama omogućava otkup stana pod povoljnijim uvjetima, rješavaju se i dvojbe oko izračuna stanova s balkonima, lođama, parkirnim prostorom, ostavama ili podrumima.
"Osobama koje stanove koriste temeljem ugovora o najmu stana omogućava se kupnja stana u onoj površini na koju prema posebnim propisima imaju pravo prema broju članova obiteljskog domaćinstva te popust od 20 posto kod jednokratne isplate", naveo je. Propisuje se i mogućnost otkupa obročnom otplatom na rok od maksimalno 20 godina, uz kamatnu stopu od dva posto godišnje ili jednokratnom isplatom uz popust od 20 posto. Regulira se i prodaja državnih stanova površine veće od 65 metara četvornih u gradovima iznad 100 tisuća stanovnika tako da se za ostatak površine preko 65 metara četvornih utvrđuje tržišna vrijednost po procjeni ovlaštenog sudskog vještaka.
Cijena stana utvrđuje se kupoprodajnim ugovorom, ovisno o vrijednosti stana utvrđenoj umnoškom neto korisne površina stana i cijene građenja, umanjene za iznos amortizacije s umnoškom koeficijenta položaja stana u zgradi i koeficijentom veličine naselja, te umnoškom osobnog popusta koji se priznaje kupcu. Propisuje se i da ugovor o prodaji stana obvezno sadrži odredbu o zabrani otuđenja u roku od pet godina od sklapanja ugovora bez suglasnosti prodavatelja.
Riječ je o prodaji stanova kojima upravljaju Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo unutarnjih poslova, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i druga državna tijela, a koji nisu predmet prodaje po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
utorak, 13.07.2021.
VIJEĆE EU DONIJELO ZAKLJUČKE "GLOBALNO POVEZANA EUROPA"
AMBICIOZAN PLAN POVEZIVANJA
Vijeće Europske unije je 12. srpnja odobrilo i javnosti objavilo zaključke pod nazivom „Globalno povezana Europa”. U njima se ističe da EU treba nastojati osigurati geostrateški i globalni pristup povezanosti kako bi se unaprijedila gospodarska, vanjska i razvojna politika i sigurnosni interesi te promicale europske vrijednosti.
Globalno povezana Europa – zaključci Vijeća
• https://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10629-2021-INIT/hr/pdf
Vijeće ističe i važnost partnerstava za povezivanja sa zemljama i regijama koje dijele slične stavove. Ta partnerstva mogu doprinijeti promicanju kompatibilnosti i komplementarnosti djelovanja i inicijativa u bliskoj suradnji s korisnicima. Vijeće EU potiče operacionalizaciju postojećih partnerstava s Japanom i Indijom te poziva na uspostavu dodatnih partnerstava i suradnju, među ostalim s ASEAN-om i Sjedinjenim Američkim Državama. Potiče se i suradnja u okviru multilateralnih foruma, među ostalim u okviru skupina G7 i G20. Vijeće posebno pozdravlja rasprave skupine G7 u cilju bolje ponovne izgradnje svijeta.
Kako bi se proveo taj ambiciozni plan u području povezivanja, u zaključcima se poziva da se do proljeća 2022. predstavi nova zajednička komunikacija. Predviđena su i dodatna djelovanja u sljedećim područjima:
• utvrđivanje i provedba skupa vidljivih projekata i mjera visokog učinka na svjetskoj razini
• predstavljanje pojednostavnjenih programa financiranja za poticanje ulaganja
• mobiliziranje privatnog sektora za financiranje i provedbu projekata
• osiguravanje vidljivosti djelovanja EU-a u području globalne povezanosti
• osiguravanje učinkovite suradnje i koordinacije među svim dionicima.
Kontekst
Zaključci se nadovezuju na zajedničku komunikaciju i zaključke Vijeća iz 2018. naslovljene „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a”. U njima je potvrđeno isto osnovno načelo, tj. potreba da povezivanje bude održivo, sveobuhvatno i utemeljeno na pravilima.
U zaključcima od 12. srpnja se ističe važnost povezivanja za gospodarski rast, sigurnost i otpornost. Zahvaljujući boljoj povezanosti doprinijelo bi se diversifikaciji lanaca vrijednosti, smanjile bi se strateške ovisnosti te bi se potaknula konkurentnost EU-a i njegovih partnera.
Vijeće naglašava da je važno ulagati i u fizičku infrastrukturu i u regulatorne okvire. Poziva Komisiju i visokog predstavnika da uspostave koordinaciju s državama članicama i europskim poduzećima te s financijskim i razvojnim institucijama kako bi se ostvarili ciljevi povezanosti EU-a. Napominje da su potrebne međunarodne norme i standardi kako bi se očuvali jednaki uvjeti i poticala privatna ulaganja.
ODRŽAN 14. DUBROVAČKI FORUM
O POST PANDEMIJSKOJ GEOPOLITICI
U Dubrovniku je 9.srpnja održana međunarodna konferencija Dubrovnik forum 14. po redu koju je otvorio hrvatski premijer Andrej Plenković. Bila je posvećena post pandemijskoj geopolitici s utjecajem na svjetsku ekonomiju. Forum je okupio ministre vanjskih poslova Grčke, Slovenije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne gore, a na konferenciji je bio i visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i novi visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt te više drugih diplomata i političkih dužnosnika. Uvodnim govorima, sudionicima Dubrovnik foruma uz premijera Andreja Plenkovića obratili su se visoki predstavnik EU Josep Borrell te predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Sudionici 14. Dubravačkog foruma 2021..
Premijer Plenković naglasio je kako je pandemija COVIDA 19 i kriza koju je uzrokovala do sada, bila test za države i Vlade. Tu je istaknuo kako su Vlade prepoznale da treba stati uz poduzetnike i tako sačuvati radna mjesta i gospodarstvo. Izrazio je nadu kako će se RH priključiti Schengenu 2022. godine.
Moglo se čuti kako bi svijet trebao 2023. godine izaći iz pandemije, Europa i prije zbog procijepljenosti, a spomenuta je i teška situacija u Africi gdje je procijepljenost iznimno niska. Premijer Andrej Plenković imao je više bilateralnih sastanaka, među kojima i s Christianom Schmidtom novim predstavnikom za BiH.
Uz ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića na forumu su bili i hrvatski ministri: gospodarstva i održivog razvoja dr.Tomislav Čorić, turizma i sporta Nikolina Brnjac te kulture i medija dr. Nina Obuljen Kržinek, Marija Pićinović Burić tajnica Vijeća za Europu, Dubravka Šuica podpredsjednica EK i
povjerenica za demografiju, te predsjednika Sabora RH Gordan Jandroković..
ponedjeljak, 12.07.2021.
NA PATNJU STRAH I ZLO PODSJEĆA OBLJETNICA GENOCIDA U SREBRENICI
SREBRENICA - RADI POVEZIVANJA REPUBLIKE SRPSKE SA SRBIJOM !
Objavljujem u cjelosti govor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića koji je gospodin govorio na obilježavanju 26. obljetnice genocida u Srebrenici 11. srpnja 2021. godine
Govor sam skinula sa stranice predsjedništva BiH gdje je i objavljen.
Zašto objavljujem govor? Zato što gospodin Džaferović objašnjava, upozorava, ukazuje na događanje i traži pomoć. To nitko ne može shvatiti ako samo jednom čuje. Za bolje razumijevanje njegov govor treba pročitati, pa i dva, tri puta. Bosni i Hercegovini političari izvan BiH trebaju pomoći. Pretpostavka je da političari ipak imaju moć pokretanja događaja, da mogu utjecati na političke procese koji su krenuli u smjeru koji nije dobar, pa se zlo proglašava dobrim i pozitivnim činom. Mogu reći da Džaferović nije prvi koji ukazuje na društveno negativna događanja u srpskom entitetu. Takvih se opažanja u medijskom prostoru može čuti od ljudi koji žive u BiH. Na takva upozorenja s obzirom na suživot koji se mora odvijati između tri entiteta u Bosni i Hercegovini, političari u regiji ne bi smjeli ostati bez želje za djelovanjem. m.zouhar zec
Počivalište srebreničkih muškaraca.
Govor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića koji je gospodin govorio na obilježavanju 26. obljetnice genocida u Srebrenici 11. srpnja 2021. godine.
"Poštovane majke Srebrenice, preživjeli, obitelji žrtava, Vaše ekselencije, eminencije, Dame i gospodo, Ovo je mjesto na kojem je teško govoriti. Ovdje sve govore tisuće bijelih nišana, zeleni tabuti i suze majki koje oplakuju svoju djecu. Suočena s razmjerama genocida, ljudska misao i riječ pokazuju svu svoju nemoć, sve svoje slabosti. Na ovome mjestu, u srebreničkoj dolini tuge, čovjek osjeća da bi mogao vječno šutjeti. Ta šutnja bila bi jedini valjan odgovor pred količinom patnje, straha i zla na koje podsjeća ovaj dan.
Pa ipak, nemamo izbora nego da podsjećamo, da opominjemo, da ponavljamo istinu. To je naša obveza prema žrtvama, koje leže u hladnoj potočarskoj zemlji. To je naša obveza i prema onima, koje tek trebamo spustiti u kabure.
Danas ćemo ukopati Huseina Kurbašića, koji je u vrijeme ubistva imao 63 godine. Uz njega ćemo ukopati i malodobnog Azmira Osmanovića, dječaka koji je kada je ubijen imao samo 16 godina. Svoje počivalište će konačno naći i sedamnaestogodišnji Fikret Kiverić. Fikret će biti spušten uz svog oca Ramiza Kiverića, koji je u potočarskom mezarju ukopan još prije deset godina. Konačno će otac i sin ponovo biti skupa.
Danas će biti ukopan i Ramiz Selimović. On će biti četvrti Selimović iz iste kuće, koji će svoje počivalište naći ovdje. U potočarskom mezarju bit će ukopan, sa svojim sinom Jusufom, i Aljić Hajro, i to tamo gdje odavno leži njegov brat Šaban, sa svojim sinom Nerminom.
Ovi tabuti svjedoče strašnu istinu. Nakon pada Srebrenice, ubijano je i staro i mlado. Tisuće je očeva i sinova pobijeno, tisuće braće i rođaka, tisuće gladnih i izmučenih ljudi je izvedeno s povezom na rukama i očima i strijeljano u leđa i potiljak, a zatim zatrpano u jame. Samo s jednim ciljem. Uništiti jedan narod. Haški tribunal je u svojim presudama jasno utvrdio da je genocidna namjera zločinaca da pobiju sve muškarce, bez izuzetka, formirana uz jasnu svijest o kobnim posljedicama fizičke eliminacije dvije ili tri generacije muškaraca na zajednicu podrinjskih Bošnjaka.
Planirani rezultat zločina u srpnju 95. nije završavao samo u zastrašujućem ubijanju više od osam tisuća ljudi. Namjera je bila da se njihovim uništenjem obezglavi i uništi tisuće obitelji; da se prekinu čitave obiteljske loze; da se iznemogli starci, žene i djeca ostave nezbrinuti, istraumirani i očajni, da se protjeraju kako se zajednica podrinjskih Bošnjaka, koja je opstala u srebreničkoj enklavi, nikada više ne bi obnovila.
Navedeni cilj je, kako je to utvrđeno u haškim presudama, bio rezultat posve svjesne političke odluke tadašnjeg rukovodstva Republike Srpske, koje je trajnim eliminiranjem srebreničke enklave htjelo provesti jedan od šest svojih strateških ciljeva, povezujući dva dijela teritorija Republike Srpske i brišući granicu sa Srbijom. Pobijenim podrinjskim Bošnjacima nije presudila nikakva nekontrolirana mržnja, već institucionalizirana namjera da se napravi etnički čist prostor, da se stvori Velika Srbija.
O tome vrlo jasno svjedoči dokazana uloga političkog vrha i Glavnog štaba Vojske Republike Srpske u naređivanju, organizaciji i koordinaciji masovnih pogubljenja u srpanjskim danima 1995. godine. Sve se zna, sve je otkriveno. Zna se za jasnu naredbu da se ne dopusti bijeg nijednom srebreničkom muškarcu. Zna se za upornost s kojom je vršena potraga po šumama oko enklave. Zna se za mobilizaciju svih borbenih i materijalno-tehničkih sredstava Vojske Republike Srpske u Srednjem Podrinju, u svrhu prikupljanja zarobljenika i njihovog transporta na lokacije pogubljenja. Zna se za masovna pogubljenja, koja su vršena po identičnom obrascu, na različitim i međusobno kilometrima udaljenim mjestima. I na koncu, vrlo dobro se zna o zakopavanju tijela u primarne, a zatim i u sekundarne i tercijarne masovne grobnice, kako bi se prikrili tragovi zločina.
O cijeloj toj industriji smrti postoje jasni materijalni dokazi, kao i svjedočenja malobrojnih preživjelih, koji su uspjeli izbjeći smrti. Postoje svjedočenja i samih izvršitelja, srpskih časnika koji su organizirali pogubljenja, svjedočenja vojnika koji su strijeljali, bagerista koji su kopali grobnice. Sve su to neumoljive činjenice, utvrđene pred sudovima, i o tome više ne može biti rasprave.
Nažalost, iako su brojni izvršitelji genocida i nositelji politike koja je dovela do njega osuđeni, utvrđena istina se u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, kao i u susjednoj Srbiji, još uvijek ne prihvaća. Štoviše, iz faze poricanja prešlo se u fazu otvorenog veličanja genocida i njegovih počinitelja, o čemu svjedoče odlikovanja koja im je dodijelila Skupština tog entiteta ili murali koji se u njihovu čast crtaju po nekim gradovima.
Čak se otišlo i u fazu napada na one koji svojim rezolucijama osuđuju genocid u Srebrenici, kao što je to slučaj poslije donošenja civilizacijskih rezolucija u skupštinama Crne Gore i Kosova, kao i u slučajevima ranije donesenih rezolucija u svijetu. Ovo je fenomen kojim će se morati pozabaviti cijeli svijet. Ako netko misli da je to problem samo Bosne i Hercegovine, grdno se vara. Zakon zla je takav da će se ono, ako ne bude zaustavljeno, širiti i jačati, sve dok ne ugrozi i one zajednice koje vjeruju da su zaštićene pred njim.
Nakon Srebrenice došla je međunarodna vojna intervencija, došle su presude haških sudova. Došle su sa zakašnjenjem, jer su nedužni ljudi bili već pobijeni. Ali, sve je to davalo makar zrno nade da se savjest čovječanstva ipak probudila. Međutim, ako se šuti pred negiranjem tih presuda, onda nema razloga da vjerujemo da je ta nada živa. Zato pozivam međunarodnu zajednicu – neka zaštiti presude svojih sudova od negiranja, neka zaštiti dostojanstvo žrtava, ali i svoje dostojanstvo. Jer, ukoliko se sljedbenicima zla nastavi dopuštati da cinično vrijeđaju žrtve, ni o kakvim civilizacijskim vrijednostima neće moći biti ozbiljnog govora.
Sud savjesti i sud povijesti najmanje će milosti imati za one ljude koji su mogli zaustaviti zlo, ali nisu to uradili. Ne postoji izgovor koji će to moći da opravda. Gospodine Inzko, ove ljude koje danas sahranjujemo nitko ne može vratiti u život, ali poruka da su njihove ubice heroji – strašna je poruka. Vi to možete spriječiti. Pozivam vas sa ovog svetog mjesta da to i učinite.
Dragi prijatelji,
Danas ćemo u kabur položiti posmrtne ostatke Zajima Hasanovića. On je ubijen sa svojom dvojicom braće, Alijom i Emirom, koji još uvijek nisu pronađeni i identificirani. Ukopat ćemo i Esnafa Halilovića, ali ne i njegovog brata Almira, koji je također ubijen u genocidu. Za njegove kosti još uvijek se ne zna, kao ni za oko tisuću drugih ubijenih koji se vode kao nestali.
Otkako je Bog stvorio svijet i čovjeka, ljudima je dato da sahranjuju svoju braću, svoje najmilije, kako bi duše našle svoj smiraj. Mi i 26 godina nakon pada Srebrenice još uvijek tragamo za skeletima ubijenih, koji se nalaze u primarnim, sekundarnim i tercijarnim grobnicama, na nepoznatim lokacijama, za koje zna samo uzak krug onih koji su svjedočili zakopavanju tijela. Sa ovog mjesta ih pozivam: recite nam gdje se nalaze preostale grobnice, skinite teret sa svoje savjesti i zlu kob sa svoje djece, olakšajte obiteljima koje tragaju za svojim najmilijima, omogućite dušama da konačno pronađu svoj smiraj.
Uz žrtve, koje danas sahranjujemo, kao i sve one koji leže ovdje u Potočarima i one za kojima se još traga, prisjetimo se danas i majki Srebrenice, njih 570 koje su preminule, a da nisu uspjele pronaći kosti svojih najmilijih. Nemoguće je zaboraviti kada je jedna od majki kazala da sanja o tome da pronađe samo jednu kost od dvojice ubijenih sinova i zamota je u najljepšu svilu kako bi mogla rahat umrijeti. Nažalost, i ona je umrla prije nego što su kosti jednog od njenih sinova pronađeni.
Zastrašujući je osjećaj kada jedna majka mora sahraniti svoje ubijeno čedo, a samo gore od toga je kada čak ni to, nakon njegovog ubistva, nije u prilici uraditi. Teško onome koga stigne suza takve majke.
Dame i gospodo,
Imajmo danas i ovdje dovoljno snage da, uprkos svemu, vjerujemo da će i političke, vjerske i intelektualne elite naših susjeda konačno prihvatiti istinu i da će kod njih nadvladati snage koje su spremne suočiti se s istinom. Mi možemo živjeti i bez toga, ali samo s time je moguće da se u potpunosti obnovi povjerenje i da nove generacije žive u jednom boljem društvu, neopterećene naslijeđem zločina.
Dok čekamo dan kada će se svi u Bosni i Hercegovini i regiji suočiti s istinom, na nama je da radimo sve što je u našoj moći da izgradimo državu, u kojoj nikada više neće biti moguće da bilo ko bude nezaštićen kako su bili podrinjski Bošnjaci u srpnju 1995. godine, kada nikakvog utočišta nije bilo.
Uvjeren sam da, uz aktiviranje svih naših snaga, kao i potporu naših prijatelja u svijetu, možemo graditi modernu, demokratsku i prosperitetnu državu, u kojoj će ljudi moći spokojno planirati budućnost za sebe i svoju djecu.
Podržavat ćemo rad Memorijalnog centra. Čuvat ćemo istinu o genocidu, širiti je po svijetu. Ali, jedini način da, u konačnici, pobijedimo naum zločinaca jeste da osiguramo održivi povratak i opstanak Bošnjaka u Podrinju. Zato Srebrenica, kao i sva druga mjesta u Podrinju u kojima su odvajkada živjeli Bošnjaci, ne smiju biti samo mjesta smrti, već i života.
Učinimo sve da duše ubijenih nađu smiraj, ali, istodobno, potrudimo se da svaki podrinjski Bošnjak, koji se vratio na svoje ili se želi vratiti, dobije adekvatnu potporu. To je naš dug i prema onima koje ćemo danas spustiti u potočarske kabure i ispratiti na bolji svijet, uz molitvu „da tuga bude nada, da osveta bude pravda, da majčina suza bude molitva, da se više nikada i nikome ne ponovi Srebrenica“.
Hvala vam.
nedjelja, 11.07.2021.
26. GODINA OD GENOCIDA U SREBRENICI
ZA GENOCID U SREBRENICI IPAK NITKO NIJE OSUĐEN!
U genocidu u Srebrenici ubijeno je 8.372 muškaraca i dječaka bošnjaka s područja, tzv. enklave Srebrenice, a ubili su ih vojnici Vojske Republike Srpske i specijalne srpske vojne postrojbe. Srebrenicu kao enklavu je 1993. godine Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom. Ali zauzele su je srpske snage 11. srpnja 1995. godine.Srpske snage ubile su sve muškarace u dobi od 13 do 77 godina.
Do sada, kroz 26 godina, su pronađena tijela tek oko 6 300 ubijenih.Treba podsjetiti da su nakon rata , kako bi grobnice ubijenih bile sakrivene, počela premiještanja tijela i kosti pobijenih sve kako bi se otežalo nalaženje, a time i prikrili zločini.
Glavni organizator pogubljena u Srebrenici bio je general JNA Ratko Mladić. Govorio je ljudima da im se ništa neće dogoditi i da se odjele, muškarci na jednu stranu žene na drugu. Postoje o tome izvještaji, izvorne dokumentarne snimke, svjedočanstva. Ali Odbačena je žalba u Haggu na odluku kojom je Mladić prvostupanjskom presudom odgovoran za genocid u Srebrenici.Mladiću je 8. 6 .2021. kao ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba, izrečena pravomoćna presuda - doživotni zatvor za ratne zločine u BiH, objavilo je u Haagu peteročlano Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za kaznene sudove.
Tri od pet sudaca Žalbenog vijeća usprotivilo se zahtjevu tužiteljstva kojim se tražilo da se bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba proglasi krivim za genocid počinjen 1992. u šest BiH općina Prijedoru, Kotor Varoši, Foči, Sanskom Mostu, i Vlasenici. Na osnovu dokaza Tužiteljstva, Žalbeno vijeće odbija temelj žalbe za genocid 1992. godine.
A za genocid u Srebrenici nije bilo sudačke volje, ili je u pitanju bilo jako lobiranje srpskih instrumentaliziranih činovnika koji su skidanje presude za genocid Mladiću, skinuli, misle, stigmu bilo kakvog povezivanja genocida sa srpskim narodom i Srbijom kao državom uopće.
Mladić za genocid u Srebrenici nije osuđen, pa srpska službena politika negira događanja u Srebrenici. Osuđen nije nitko za zločin genocida nad bošnjacima i srpska službena politika ne želi biti proizvoljna žrtva.
Kako je to moguće u 21 stoljeću da nitko nije osuđen za Srebrdnicu? Još uvijek dovoljno utjecajnih ljudi u svijetu europske i američke politike nije sjelo za stol, iako su se već prije 26 godina bavili politikom i poznat im je slijed događanja da bi napisalo Deklaraciju o potvrdi genocida u Srebrenici. I objavilo je svijetu u ovo vrijeme visoke informatičke tehnologije.
Ubijenih 8300 muškaraca moraju biti jači pravorijek od pet sudaca u Hagu, koji nikada nisu bili na terenu u selima u Bosni u kojima više nema muškaraca, o čemu svjedoče sada žene koje tamo žive, koji nisu posjetili nijednu grobnicu ni Memorijalni centar u Potočarima, čija svijest rat doživljava kao politiku jačeg nad slabijim, kao cikličko kretanje u društvima, koje u pozadini donosi novi ekonomski poredak. Što je genocid za pet sudaca u Haagu? To je riječ koja za njih nema nikakav opis počinjenja! Ono što nije učinilo sudbeno viječe i Međunarodni sud, mora učiniti međunarodna politika. Tu sadisfakciju Srebrenica i žene koje su ostale same, zaslužuju. Margareta Zouhar Zec
PRENOSIM VIŠE TEKSTOVA S PORTALA SRBIJE I BIH KOJI DONOSE IZJAVE OSOBA KOJE U DRUŠTVU IMAJU ODREĐENE FUNKCIJE, TE NJIHOV STAV O SREBRENICI DANAS 11. SRPNJA 2021., 26. GODINA NAKON GENOCIDA
Nezavisna Novinska agencija Beta, u Srbiji piše:
Danas 26. godišnjica genocida u Srebrenici, u Potočare stigli zvaničnici BiH i Crne Gore, političari iz Srbije i ambasadori
Na komemoraciju povodom 26. godišnjice genocida nad srebreničkim Bošnjacima došli su zvaničnici Bosne i Hercegovine i Crne Gore, pojedini političari iz Srbije i ambasadori brojnih zemalja.
U Potočare su stigli bošnjački član Predsedništva BiH Šefik Džaferović, zamenik predsedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Denis Zvizdić, ministrarka spoljnih poslova Bisera Turković, ministar bezbednosti Selmo Cikotić.
Došli su i lider Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić i potpredsednik Socijaldemokratske partije BiH Vojin Mijatović.
Iz Srbije su u Potočare stigli predsednik Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović, koji je savetnik hrvatskog člana Predsedništva BiH Željka Komšića, i lider Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak.
U Memorijalni centar Srebrenica Potočari došla je delegacija Skupštine Crne Gore, koja je kao poklon ponela tekst Rezolucije o genocidu u Srebrenici, nedavno usvojene u tom telu, navode sarajevski mediji.
U crnogorskoj delegaciji su predsednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, poslanici Kenana Strujić Harbić i Amer Smailović, kao i 60 članova Foruma mladih Bošnjačke stranke. Poslanici Bošnjačke stranke su bili inicijatori Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je 17. juna usvojila Skupština Crne Gore.
Sa delegacijom Crne Gore stigao je i Boris Bojović, nikšićki vladika kanonski nepriznate Crnogorske prvoslavne crkve.
Poštu srebreničkim žrtvama u Potočarima odao i predsednik Crne Gore Milo Djukanović, potpredsednik Vlade Dritan Abazović i ministar spoljnih poslova Djordje Radulović.
Komemoraciji će prisustvovati i ambasadori brojnih država u BiH.
Portal klix.ba iz BiH :
Prilikom nošenja tabuta 19 žrtava genocida koji su danas ukopani u Potočarima, vjernicima su se pridružili i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i lider LDP-a Čedomir Jovanović.
U Memorijalnom centru Srebrenica Potočari danas će biti obeležena 26. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su srpske snage počinile u julu 1995. godine. Danas će biti sahranjeno još 19 žrtava. genocida koje su identificirane u posljednjoj godini.Đukanović je po dolasku u Srebrenicu kazao kako ovim činom staje u odbranu civilizacijskih vrijednosti.
"Obaveza je pokloniti se žrtvama, a u ovom vremenu nije manje važno i podsjetiti da svi moramo biti odgovorni zbog nesprečavanja pokušaja revizije, relativiziranja zločina", naveo je on.
Obilježavanju 26. godišnjice genocida u Srebrenici prisustvovali su brojni lideri iz naše zemlje, regiona i svijeta.
ZVANIČNICI CPC / PORTAL KLIX.BA
Na komemoraciji u Srebrenicu došao i mitropolit crnogorski Mihailo sa episkopom Bojovićem
.
Među brojnim delegacijama iz zemlje i svijeta koje su danas bile na komemoraciji srebreničkim žrtvama u Potočarima bio je i mitropolit crnogorski Mihailo.
U delegaciji Crnogorske pravoslavne crkve na komemoraciji sa mitropolitom Mihailom bio je i episkop Boris Bojović.
Mitropolit Mihailo prvi put je komemoraciji u Potočarima prisustvovao 2005. godine, čime je postao prvi pravoslavni sveštenik koji je ovaj grad posjetio nakon genocida.
Podsjećamo, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihajlo u fokus bh. javnosti je došao nakon što je prokomentarisao izjave ministra Vladimira Leposavića kazavši da je "negiranje užasnog zločina u Srebrenici, zločin samo po sebi pa makar to učinila vlada ili neki njen ministar".
"U Srebrenici je bio genocid, to jeste bio i bit će za sva vremena dok je ljudi. Danas je groblje žrtava genocida u Srebrenici jezivo mjesto koje pokazuje i opominje da je zlo među nama i čeka priliku da se očituje na najsvirepiji način", kazao je Mihajlo.
Klix.ba / portal BiH
Vedad Ibišević klanjao dženazu i odao počast svim žrtvama ukopanim u Potočarima
Bivši proslavljeni reprezentativac BiH Vedad Ibišević danas je posjetio Potočare te zajedno s članovima porodica i mnogim drugim ljudima klanjao dženazu za 19 identifikovanih žrtava genocida.
Ibišević je odao počast svim žrtvama koje su ukopane u Potočarima, a 1992. godine je i sam bio prognanik iz rodne Vlasenice.
Uspješni nogometaš je često u svojim izjavama spominjao Srebrenicu, za koju kaže da mu je bolna tačka.
Poznato je da Ibišević često upućuje donacije i organizuje iftare u ramazana kao vid pomoći ljudima koji žive na ovom području.
Nedavno je s ocem Šabanom prisustvovao i na kolektivnoj dženazi nevinih žrtava u Vlasenici, odakle su spletom sretnih okolnosti izbjegli zločin odlaskom preko Tuzle do Sjedinjenih Američkih Država.
U srcima navijača BiH Ibišević je ostao kao neko ko je uvijek igrao maksimalno za reprezentaciju te je postigao neke od najvažnijih golova u historiji.
klix.ba /BiH
POČAST ŽRTVAMA GENOCIDA :Emine Erdogan: I kada se pomisli da su suze presušile, znajmo da one teku unutra
Supruga predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, Emine Erdogan, odala je počast žrtvama genocida u Srebrenici, najstravičnijem zločinu počinjenom na tlu Evrope.
Prva dama Turske Emine Erdogan je na društvenim mrežama podijelila poruku povodom 26. godišnjice genocida u Srebrenici.
"I kada se pomisli da su suze presušile, znajmo da one teku unutra", napisala je Erdogan.
Balkans.aljazeera.net / portal piše:
Kavazović: Europa šuti i okreće glavu negirajući zločin genocida u BiH.
Srebrenica je mjesto sjećanja i sjećanja na nevine ljude ubijene u BiH pred očima cijele Europe koja ih nije željela vidjeti, rekao je reisu-l-lema Islaamske zajednice u Bosni i Hercegovini Hussein ef. Kavazović pripremajući se za dženazu. Kavazović je proučio molitvu za mučenike genocidau Memorijalnom centru Potočari.
Rekao je da Europa još uvijek dopušta poricanje genecida. „ Srebrenica je bila i ostala ne samo naše pitanje, već pitanje savjesti i morala cijele Europe.Srebrenica je mjesto sjećanja i sjećanja na nevine ljude ubijene u BiH pred očima cijele Europe koja ih nije željela vidjeti.A ne želi ih ni danas jasno vidjeti, jer šuti i okreće glavu negirajući zločine genocida u BiH i veličajući i odlikovajući ratne zločince.“
Aljazera. balkans.net
Džaferović: Iz faze poricanja prešlo se u fazu otvorenog veličanja genocida i njegovih počinilaca
“Iz faze poricanja prešlo se u fazu otvorenog veličanja genocida i njegovih počinilaca o čemu svjedoče odlikovanja koja im je dodijelila skupština entiteta i murali koji se u njihovu čast crtaju po nekim gradovima. Čak se ušlo u fazu napada na one koji svojim rezolucijama osuđuju genocid u Srebrenici”, poručio je Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Bešlin: U Srbiji se otvoreno ismijavaju žrtve i slave počinioci genocida
“Negiranjem genocida se štiti ratna prošlost onih koji su u Srbiji i dalje na vlasti… cilj je zaštititi ideologiju i politiku koja je odgovorna za genocid”, kazao je Milivoj Bešlin, historičar i naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.
Jovanović: Srebrenica je simbol strašnog grijeha mog naroda
Predsjednik srbijanske Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović istakao je da je prošlo 26 godina od genocida te da je to previše vremena za svakog razumnog.
„Nema više razloga za priču o Srebrenici jednom godišnje. Odavno te rezolucije više nemaju smisla, kao što nikog od odgovornosti neće spasiti ni takve reakcije često na naknadnu pamet onih kojih je prepuna naša svakodnevnica“, kazao je komentirajući odnos Srbije prema Rezoluciji o genocidu koju je usvojila Skupština Crne Gore.
Ono što je za neke Jasenovac, dodao je, za druge je Srebrenica.
„Srebrenica je simbol strašnog grijeha mog naroda i vlasti koje su tada vodile tu zemlju“, istakao je.
Ta zla kojih je prepuna prošlost, smatra on, bit će ponovljena ako se nastavi dalje ovako.
„Mi ćemo svoj mir naći kada preuzmemo odgovornost za ono što smo uradili ili ono što nismo uradili, a bili smo dužni“, zaključio je Jovanović.
HRVATSKA IMA NAJBOLJI TENISKI PAR NA TRAVI U WIMBLEDONU
NAKON IVANIŠEVIĆA NASLOV U RUKAMA MUŠKOG PARA
Nakon dva sata i 43 minuta dugog teniskog meča hrvatski par Mate Pavić i Nikola Mektić pobjedili su 10. srpnja 2021. na turniru u Wimbledonu u Londonu. Najbolji teniski par svijeta u finalu je svladao Španjolca Marcela Granollersa i Argentinca Horacija Zeballosa sa 6-4, 7-6 (5), 2-6, 7-5. Za Mektića i Pavića bio je to već 10. finale ove sezone te osmi naslov, ali ali najznačajniji.
Wimbledon je najstariji je i najugledniji turnir u tenisu na travi koji se igra od 1877 godine. Otkako su počeli igrati u paru Pavić i Mehtić osvajali naslove u Antalyi, Melbourneu, Rotterdamu, Miamiju, Monte Carlu, Rimu i Eastbourneu.
Da podsjetim 9. srpnja 2001. tenisač iz Splita Goran Ivanišević osvojio je naslov pobjednika u Wimbledonu. Mate Pavić je također iz Splita.
BRITANSKA TRADICIJA WIMBLEDONA
Najviše naslova na turniru Wimbledona u Londonu ima švicarac Roger Federer .
Tradicije Wimbledona uključuju strogo pravilo oblačenja - potpuno bijelu odjeću za natjecatelje i kraljevsko pokroviteljstvo. Jagode i vrhnje tradicionalno se konzumiraju na turniru. Godine 2017. godini navijači su potrošili 34 tisuće kilograma engleskih jagoda i 10.000 litara vrhnja, informacija je iz Wikipedie.
Turnir je osebujan po nepostojanju sponzorskog oglašavanja na terenima, osim Rolexa koji osigurava tehnologiju brojača vremena tijekom teniske utakmice.
subota, 10.07.2021.
SUMMIT DUŽNOSNIKA INICIJATIVE BALTIK-JADRAN- CRNO MORE
NAKON LNG TERMINALA NOVI PROJEKTI
Summit visokih dužnosnika Inicijative tri mora Baltik – Jadran - Crno more održan je ove godine 8.srpnja u Sofiji. Premijer RH Andrej Plenković rekao je da je Hrvatska upravo ove godine otvorila LNG terminal na otoku Krku. „ U kontekstu energetske suradnje utisnuli smo se ne samo na kartu Europe nego i na kartu svijeta. LNG terminal na Krku je relevantan za Hrvatsku jer se plinovodnom mrežom spaja s već ranije izgrađenim terminalom u Poljskoj. S te strane vjerujemo da je to veliki doprinos Hrvatske suradnji u energetskom sektoru u ovoj Inicijativi. Projekti koji se tiču energetske, lučke ili željezničke infrastrukture trebaju biti idući korak koji ćemo realizirati na jedan komplementaran način“ –rekao je premijer Plenković. Uz predsjednika Vlade u glavnom gradu Bugarske u Sofiji bili su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar gospodarstva i održivog razvoja dr.Tomislav Ćorić.
Inicijativa triju mora nastoji povezati zemlje srednje Europe u najširem smislu, od Baltika do obala Crnog mora i Jadrana", Zemlje regije u tome imaju snažnu podršku Sjedinjenih Država, Njemačke, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Japana a Hrvatska kao sudionica ima cijeli niz projekata. Plenković je rekao da će Hrvatska kao sudionica Inicijative nastojati iskoristiti okupljanje sredstava i fondova za projekte koji su korisni za sve zemlje od Baltika do Jadrana i Crnog mora.
Sudionici summita Inicijative tri mora Baltik- Jadran - Crno more koji je održan u Sofiji 8. srpnja 2021.
.
Pred novinarima premijer je rekao da između četvrtine i trećine turista koji dolaze u Hrvatsku su upravo iz zemalja koje su dio Inicijative triju mora. U ukupnoj vanjskoj trgovinskoj razmjeni između četvrtine i trećine se odnosi na zemlje koje su u Inicijativi, to su nama važni partneri.Ponovio je da je izgradnjom LNG terminala Hrvatska realizirala jedan od najvažnijih projekata koji je Hrvatsku stavio na energetsku kartu Europe i svijeta na način kako prije nismo bili.
"To se ovdje uvažava. Projekti koji se tiču cestovne, energetske ili lučke infrastrukture trebaju biti idući koraci koje ćemo realizirati s ostalim izvorima međunarodnog financiranja", rekao je.Upitan o bilateralnim susretima koje je održao, predsjednik hrvatske Vlade rekao je da je susret s bugarskim predsjednikom bio kvalitetan te da se uz bilateralne odnose razgovar vodio o ambicijama za ulazak u Schengenski prostor i eurozonu. "Prenio sam poruku Hrvatske da želimo da se što prije postigne rješenje između Bugarske i Sjeverne Makedonije i otklone zapreke da se započnu pregovori o članstvu Sjeverne Makedonije u EU, a to bi onda podrazumijevalo i pregovore Albanije i EU, Hrvatska snažno zagovara tu politiku", rekao je premijer Plenković.
Premijer Plenković je s estonskom predsjednicom razgovarao je o nizu tema koje su europskog karaktera, a posebno digitalizacije. "Za Hrvatsku to je uz zelenu transformaciju glavni prioritet korištenja sredstava odobrenog Plana oporavka i otpornosti. Uvjeren sam da nam iskustva Estonije mogu pomoći da što brže digitaliziramo sve vrste usluga na korist svih građana", rekao je Plenković.
"Što se tiče sastanka s predsjednikom Dudom, razmotrili smo sve aspekte bilateralne suradnje i mislim da je i taj sastanak bio koristan", nastavio je.
Upitan o sastanku s predstavnicima Amazona, Plenković je rekao da su zainteresirani za suradnju na području digitalizacije."Uputit ćemo ih na razgovore s čelnikom središnjeg državnog ureda za digitalno društvo", rekao je je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
ŠTO JE INICIJATIVA TRI MORA?
Inicijativa tri moram inicijativa je zemalja srednje Europe, država članica EU na potezu Baltik-Jadran-Crno more.
Inicijativa triju mora danas povezuje 12 zemalja članica EU-a - Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. Prvi summit bio u Dubrovniku 2016. godine.
Područje Inicijative Jadran-Baltik-Crno more čini 28% teritorija Europske unije i 22% njezina stanovništva.Izvozno orijentirane zemlje svoj će izvoz unaprijediti izgradnjom prometnih koridora i prometne infrastrukturom.
Ciljevi Inicijative Jadran-Baltik-Crno more jest jačanje političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske, sigurnosne suradnje. Izgradnjom LNG terminala na Krku i njegovim spajanjem s već izgrađenim terminalom u Poljskoj, stvorit će se alternativa plinskoj osovini Moskva-Berlin i rusko njemačkom monopolu za opskrbu prirodnim plinom. mzz
petak, 09.07.2021.
NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI DOBIO POZITIVNU OCJENU EUROPSKE KOMISIJE
PREDSJEDNICA EK U ZAGREBU
Predsjednica Europske komisije Ursula fon der Leyen 7. srpnja u 14 sati izašla je iz automobila na crveni tepih ispred ulaza zgrade NSBA u Zagrebu u dijelu koji Vlada RH od predsjedanja Europskim Vijećem 2020. koristi svakodnevno za svoje potrebe.
Predsjednica Europske komisije izašla je pred hrvatskog premijera Plenkovića bez maske na licu . Na samom početku mjeseca srpnja rekla je u Bruxellesu da se do sada u Europskoj uniji cijepilo 34 posto građana i pozvala i ostale da se cijepe.
Dolazak predsjednice Europske komisije Ursula fon der Leyen u Zagreb i susret s premijerom RH Plenkovićem
No tema dolaska predsjednice Europske komisije u Hrvatsku nije bila pandemija korona virusa i cijepljenje. Tema je bila Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji je Hrvatska u Bruxelles poslala nekoliko dana prije kraja mjeseca ožujka ove godine, Predsjednica Fon der Leyen došla je u Zagreb s službenom informacijom da je Nacionalni plan oporavka i otpornosti dobio pozitivnu ocijenu od Europske komisije.
„Jako mi je drago što sam danas ovdje, jer to je zaista poseban trenutak. Imamo mnogo toga slaviti. Europska komisija je poduprla Nacionalni plan oporavka i otpornosti slijedećih nekoliko godina. To je sjajan plan koji pokriva šest milijardi i 300 milijuna eura. Zahvaljujem Vam na napornom radu proteklih dana i tjedana, te na suradnji koja je bila odlična.
Ursula fon der Leyen i premijer Andrej Plenković
(dodirom fotografije na mobitelu, fotka se povećava)
Hrvatska je u Nacionalnom Planu napisala projekte vrijednosti 47,5 milijuna kuna. A Premijer Plenković je rekao „S tako vekim sredstvima smo stvorili predpostavku da izađemo iz ove krize snažniji, da nam gospodarstvo bude konkurentnije i održivije, da povećamo zaposlenost i razvijenost digitalnih vještina. „
Predvođena premijerom RH Plankovićem i Hrvatskom delegacijom Ursula fon der Leyen obišla je i Zagrebačku katedralu teško stradalu u potresu 22. ožujka 2020. godine, gdje je bila dočekana od pomoćnog nadbiskupa zagrebačkog dr. Ivana Šaška.
te automobilsku industriju Automobili Rimac , čija će tvrtka također biti financirana iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost .
Tvrtka električnih automobila Mate Rimca dobila je novac za projekt autonomne vožnje i robotaksije. „Ovo što radimo, robotaksije, radimo za svačiji đep, da ga mogu svi koristiti, ali o tome više kada predstavimo projekt krajem godine ili počekom slijedeće“ – istakao je Mate Rimac
Nakon posjeta tvornici automobila Rimac u Svetoj Nedjelji, a koja je samo dva dana nakon što je Hrvatska javnost dobila informaciju da tvrtka Automobili Rimac postaje većinski vlasnik tvrtke automobila Bugattija i tvrtka Rimac Automobila transformira se u Rimac Grupu koja se dijeli u kompanije - Bugatti Rimac i Rimac Technology, predsjednica Europske komisije Ursula fon der Leyen je rekla da je impresionirana time što u Hrvatskoj rade mladi. Plenković je u tvrtki Mate Rimca rekao da je to projekt budućnosti koji se poklapa sa ciljevima četvrtke industrijske revolucije sa europskim zelenim planom, a on je 100 posto digitalan i 100 posto zeleni.
Vlada će Rimca poduprijeti na način da iz bespovratnih sredstava projekt dobije 200 milijuna eura.
Pozitivno ocijenjen plan ide pred Vijeće Europe na usvajanje. M. Zouhar Zec
Novac je Hrvatskoj raspoloživ do sredine 2026. godine
Fotografije uz tekst: Margareta Zouhar Zec
srijeda, 07.07.2021.
ŽALBE ZAUSTAVLJAJU POSTUPAK JAVNE NABEVE
PRIPREMA SE KRAJ ŽALBAMA BEZ ŽALBENOG NAVODA
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je 5. srpnja u javnu raspravu uputilo obrazac prethodne procjene za prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi, a primjedbe se zaprimaju do 20. srpnja, informacija je sa internet stranice Vlade RH.
U tom obrascu prethodne procjene daje se okvir promjena koje idu ka demotiviranju tzv. profesionalnih žalitelja, dok će potpuniji detalji biti poznati kada će prijedlog zakonskih izmjena biti upućen u e-Savjetovanje. Plan je, kako su odgovorili iz Ministarstva ,na upit Hine, da Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi u javnoj raspravi bude do kraja ljeta, a njegova primjena od početka 2022. godine.
Prijedlog je Ministarstva da se zakonskim izmjenama uvede e-žalba kao obvezan, odnosno jedini način izjavljivanja žalbe kako bi se skratio sam žalbeni postupak.
Pritom se podsjeća da je trenutno e-žalba mogućnost, ali ne i obveza. No, praksa je pokazala da izjavljivanje žalbe u postupcima javne nabave elektroničkim sredstvima komunikacije, koristeći povezane sustave Elektroničkog oglasnika javne nabave i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), doprinosi učinkovitosti jer skraćuje sam žalbeni postupak.
ZAŠTO SU MOGUĆE ŠALBE U SVAKOJ FAZI POSTUPKA ?
Veliki problem javnih nabava, posebice kada je riječ o velikim infrastrukturnim projektima, kao što su cestovni ili željeznički projekti i sl., su žalbe, koje se mogu izjaviti u svakoj pojedinoj fazi postupka (npr. na sadržaj ili izmjenu dokumentacije o nabavi, na odluke naručitelja i sl.).
Tako prema važećem zakonu pravodobna žalba na dokumentaciju zaustavlja postupak javne nabave.
Međutim, postupak se zaustavlja i u slučaju nepravodobnih i nedopuštenih žalbi dok DKOM ne odluči o žalbi. Naručitelji su obavezni po završetku žalbenog postupka produžiti rok za dostavu ponuda, čime se omogućava žaliteljima koji nemaju za cilj ostvariti pravnu zaštitu da izjavljivanjem žalbi izvan zakonom propisanih rokova (nepravodobnih žalbi) zaustave postupak nabave i dovedu do produljenja roka za dostavu ponuda i na taj način odugovlače postupke javne nabave, što predstavlja osobit problem u postupcima javne nabave koji su financirani iz EU fondova zbog očuvanja rokova koji su određeni za povlačenje predmetnih sredstava, zamjećuje i Ministarstvo.
"Praksa Državne komisije pokazuje učestale žalbene predmete pojedinih žalitelja, koji vješto koristeći važeće zakonske odredbe, izjavljuju žalbe bez žalbenih navoda, prisiljavajući Državnu komisiju da traži uređenje žalbe u tom dijelu. Žalitelji na taj način dobivaju na vremenu odnosno praktički produljuju žalbeni postupak, a time i sam postupak javne nabave", ističu iz resora gospodarstva.
GODINE 2019. 1.194 ŽALBE U VEZI JAVNE NABAVE
Praksa je, dodaju, pokazala da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već iskorištavaju važeće zakonske odredbe, kao i niske žalbene naknade kako bi zaustavili postupak javne nabave i odgodili otvaranje ponuda.
Potkrepljuju to i podacima iz izvješća o radu DKOM-a u 2019. godini, kada su zaprimljene 1.194 žalbe u vezi javne nabave.
Od toga je 385 žalbi ili gotovo trećina, 32 %, bilo na dokumentaciju o nabavi, a sama je Komisija u izviješću navela kako je to u velikoj mjeri i "zbog jedinstvene naknade za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5.000 kuna, neovisno o procijenjenoj vrijednosti nabave".
DKOM je 2019. usvojio 519 žalbi, Na dokumentaciju otpada 135 ili 26,01 %.
Tijekom 2019. uočen je i porast broja odbačenih žalbi na dokumentaciju o nabavi (najvećim dijelom zbog nepravodobnosti te ne plaćanja žalbene naknade) - više od 42 posto žalbi koje su izjavljene u toj fazi postupka završi odbačajem ili obustavom postupka.
Stoga u Ministarstvu smatraju da je, radi sprječavanja mogućnosti da se izjavljivanjem žalbe na dokumentaciju zaustavi postupak javne nabave bez stvarne namjere za ostvarivanjem pravne zaštite, potrebno zakonskim izmjenama omogućiti naručiteljima da postupak nabave ne zaustavljaju, odnosno da javno otvaranje ponuda ne odgađaju u slučaju da je izjavljena žalba očito nepravodobna.
Smatraju i da je potrebno osigurati da izjavljene žalbe obvezno sadrže žalbene navode.
Određeni žalitelji "zaboravljaju" taj temeljni dio žalbe i na taj način praktički produljuju rok za izjavljivanje žalbe, trajanje žalbenog postupka, a samim time i postupka javne nabave, ističu iz Ministarstva, za što navode i primjer jednog žalitelja koji je u 2020. ukupno izjavio 21 žalbu od čega njih 18 bez žalbenog navoda.
Uz to, uočeno je i da se velik broj žalbi izjavljuje neposredno pred otvaranje ponuda, 0-4 dana prije otvaranja ponuda. Te žalbe iznimno rijetko završavaju usvajanjem (svega u 13,9 posto slučajeva), dok ih čak 69,7 posto završava odbacivanjem ili obustavom postupka (najvećim dijelom radi nepravodobnosti i ne plaćanja naknade za pokretanje žalbenog postupka).
ŽALBU BEZ ŽALBENIH NAVODA TREBA ODBACITI
Stoga će se predložiti da se žalba koja ne sadržava žalbene navode (opis nepravilnosti i obrazloženje) može odbaciti kao neuredna, bez pozivanja žalitelja na uređenje žalbe u tom dijelu.
Također, predložit će se i uređenje iznosa žalbenih naknada "na način da se postigne ravnoteža između procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi", najavljuje Ministarstvo, koje u obrascu prethodne procjene ne precizira što bi to konkretno značilo i kako bi se konkretno uredilo.
"Obveznim uvođenjem žalbenih navoda kao dijela žalbe te visina žalbene naknade koja je u ravnoteži između procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi, onemogućiti će se zlouporaba prava na žalbu i ubrzati će se žalbeni postupak. Žalitelji neće imati prostora za naknadno sastavljanje i dostavljanje žalbenih navoda. Tako će se pridonijeti učinkovitosti, transparentnosti i načelu jednakog tretmana", obrazlažu iz Ministarstva gospodarstva.
Uz napomenu da se žalbena naknada i u važećem zakonskom rješenju vezuje se uz procijenjenu vrijednost nabave, najavljuju da će se točan model definirati tijekom izrade samog zakonskog prijedloga, a temeljit će se i na prijedlozima iz javne rasprave te prijedlozima koje će stručni nositelj usuglašavati s dionicima u sustavu javne nabave, tijekom međuresornog usuglašavanja i javne rasprave o prijedlogu kada on bude objavljen.
POTPISAN UGOVOR O JAVNOJ NABAVI ZA GEODETSKA MJERENJA NA BANOVINI
GEODETSKI POSLOVI ZA 88 KATASTARSKIH OPĆINA
Predsjednik Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane razornim potresom koji se jakosti 6,2 po Richteru dogodio 29.12. 2020. u Sisačko moslovačkoj i Karlovačkoj županiji, a osjetio je snažno i u Zagrebačkoj županiji, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, vodi poslove za obnovu objekata u dvjema županijama na način da mu nitko ne može prigovoriti da se ne radi ništa, za usporedbu od poslova obnove u Zagrebu. Evidencija učinjenog po danima može se pročitati na portalu Stožera civilne zaštite na Internet adresi :
https://potresinfo.gov.hr/vijesti/uklanjanje-tesko-ostecenih-objekata-na-banovini/501
Tako su i 5. srpnja glavni ravanatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek, dipl. ing.geod., i direktor tvrtke GEO-GAUSS Jeronim Moharić potpisali u Petrinji Ugovor o početku geodetskih mjerenja na potresom pogođenom području. Ugovor o javnoj nabavi tog dosad jedinstvenog projekta vrijedan je 2,5 milijuna kuna. Vrijednost ugovora je 2.499.000 bez PDV-a, a predviđeni rok za izvođenje radova je šest mjeseci.
Jeronim Moharić rekao je kako je taj projekt novo iskustvo te kako slijede opsežna terenska mjerenja, za što će biti potrebno angažirati i lokalne geodete. Istaknuo je kako je riječ o velikom prostoru te da će radovi početi odmah.
Među ostalima, na potpisivanju ugovora bio je predsjednik Stožera za otklanjanje posljedica potresa Tomo Medved.
Potres koji je pogodio područja Sisačko-moslavačke te Zagrebačke i Karlovačke županije značajno je utjecao i na podatke službenih evidencija koje su u nadležnosti Državne geodetske uprave, što je utvrđeno od strane službenika Državne geodetske uprave koji su odmah nakon potresa, u razdoblju od 4. do 28. siječnja 2021. godine, izašli na teren te obavili precizna kontrolna satelitska (GNSS) mjerenja na području gradova Gline, Petrinje i Siska.
Na temelju dobivenih rezultata GNSS mjerenja, utvrđeni su pomaci zemljine kore u Petrinji sa srednjim vrijednostima pomaka 45 cm u smjeru jugoistoka, dok su srednje vrijednosti pomaka na području Gline 10 cm u smjeru sjeverozapada odnosno 10 cm u smjeru istoka za područje homogenog polja Sisak. Također, utvrđen je visinski pomak od 10 cm (spuštanje tla) na području Gline.
Ti rezultati dali su jasne smjerove Državnoj geodetskoj upravi za poduzimanje hitnih radnji za obavljanje geodetskih poslova te je glavni ravnatelj Državne geodetske uprave dr. sc. Damir Šantek, dipl. ing. geod. donio Odluku o privremenim postupanjima u cilju izrade, pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata na potresom pogođenim područjima za 88 katastarskih općina.
„Budući da je pomicanje tla utjecalo na katastarske podatke i sve drugo što čovjek koristi u svakodnevnom radu, pripremili smo dokumentaciju i otvorili javnu nabavu da se ovo područje sanira“ rekao je Šantek.Pojasnio je kako će se napraviti matematički modeli i transformacijski parametri da se upisani podatci u službenim evidencijama u katastru i u zemljišnim knjigama mogu usporediti s onima na terenu. Kada se učini ta usporedba, stanovnici će moći u normalnoj proceduri, kao i drugi građani, izrađivati svoje parcelacijske elaborate te rješavati imovinsko-pravne odnose i sve ostalo što je nužno za svakidašnji život i kvalitetnu obnovu potresom porušenih objekata.
utorak, 06.07.2021.
EUROPSKI JAVNI TUŽITELJ PROZVAO VINKA GRGIĆA
NEZAKONITO NIJE DOZVOLJENO!
Iz Ureda europskog javnog tužitelja je zatraženo od Saborskog Mandatno-imunitetnog povjerenstva ukidanje imuniteta nezavisnom saborskom zastupniku Vinku Grgiću, gradonačelniku Nove Gradiške.
Ured je u zahtjevu naveo da na temelju kaznene prijave MUP-a postoji osnovana sumnja da je Grgić kao gradonačelnik Nove Gradiške u razdoblju od listopada 2018. do veljače 2021. počinio kazneno djelo primanja mita i zloporabe položaja, čime je grad oštećen za 90.624 kune, a Kohezijski fond EU-a za 427. 228 kuna. Stoga treba provesti daljnju istragu kako bi se odlučilo hoće li se podignuti optužnica.
Riječ je o projektu izgradnje reciklažnog dvorišta u Novoj Gradiški vrijednog 5,4 milijuna kuna, od čega je 4,2 milijuna kuna europskih sredstava. Grgiću je već skinut imunitet u rujnu prošle godine na zahtjev DORH-a vezano uz malverzacije solarnog postrojenja u aferi Janaf , dok je sada riječ o reciklažnom dvorištu.
Ured europskog javnog tužitelja formirale su članice EU-a 2017. godine, počeo je s radom u lipnju 2021., pa je zahtjev Hrvatskom saboru među prvima upućenim iz tog ureda.
O skidanju imuniteta zastupnici u Hrvatskom saboru glasati će sredinom mjeseca srpnja.
ponedjeljak, 05.07.2021.
PRIZNAANJA POSLODAVAC GODINE ZA 2020. GODINU
ZA RADNA MJESTA OSOBA S INVALIDITETOM
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Damira Benc i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar svečano su 2. srpnja dodijelili priznanja Poslodavac godine za osobe s invaliditetom za 2020. godinu.
Ministar Aladrović istaknuo je kako su nagrađeni poslodavci kroz svoj primjer poslovanja pokazali kako je uključivanje osoba s invaliditetom u radnu sredinu i promicanje različitosti moguće primijeniti na obostranu korist i zadovoljstvo. Naglasio je kako je doprinos ovakvih poslodavaca u uklanjanju prepreka i mijenjanje percepcije javnosti o mogućnostima osoba s invaliditetom od iznimnog značaja.
Ministarstvo je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje za mjere aktivne politike zapošljavanja tijekom 2020. godine za ukupno 1.019 osoba s invaliditetom izdvojilo je više od 20 milijuna kuna. Poseban naglasak stavljen je na provedbu mjera za očuvanje radnih mjesta svih radnika, uključujući i osobe s invaliditetom, zahvaljujući čemu je izbjegnuta kriza na tržištu rada. U 2020. godini ukupno je isplaćeno 109,7 milijuna kuna za poticaje koje isplaćuje ZOSI, što je povećanje od 126,3 posto u odnosu na 2019. godinu. Poticaji su isplaćeni za 476 poslodavaca, odnosno 1.513 osoba s invaliditetom.
Projekt se provodi u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Institutom za razvoj tržišta rada, Portalom Moj Posao i Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH.
Projektom Poslodavac godine za osobe s invaliditetom želi se potaknuti povećanje zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz promicanje pozitivnih primjera u zapošljavanju i odnosu prema osobama s invaliditetom. ZOSI dodjeljuje priznanje poslodavcima koji su prepoznali svoju ulogu u ostvarivanju pozitivnijeg stava prema zapošljavanju osoba s invaliditetom, a time posljedično jačanju njihove zaposlenosti.
Za osobe s invaliditetom POSLODAVCIMA GODINE ZA 2020. godinu su po kategorijama proglašeni sljedeći poslodavci:
Mikro poslodavac:
QUAHWA d.o.o. iz Zagreba - Od ukupno 11 zaposlenih, 6 osoba zaposlenih je s invaliditetom.
Mali poslodavac:
ELEKTROIMPEX d.o.o. iz Pule – Zapošljava ukupno 20 osoba, od kojih 3 osobe s invaliditetom.
Srednji poslodavac:
TPK NOVA d.o.o. iz Zagreba – Zapošljava 90 radnika, od toga su 4 osobe s invaliditetom.
Veliki poslodavac:
GENERA d.d. iz Kalinovice – Zapošljava više od 260 osoba, od toga 9 osoba s invaliditetom.
Poslodavac javnog sektora:
FLORA VTC d.o.o. iz Virovitice – Zapošljavaju 6 osoba s invaliditetom od ukupno 156 radnika.
Primjer dobre prakse:
HT d.d. iz Zagreba – Zapošljava oko 4 200 osoba, od toga više od 40 osoba s invaliditetom.
nedjelja, 04.07.2021.
U POTRESU OŠTEĆENO 56 ŠKOLSKIH OBJEKATA
SREDSTVA ZA OBNOVU IZ FONDA SOLIDARNOSTI EU
Prema informacijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u potresu koji je 2020. pogodio Hrvatsku, te je najviše oštećenja na objektima nastalo u Zagrebačkoj, Krapinsko zagorskoj te Sisaško moslavačke županije," oštećeno je 56 školskih objekata. Od toga broje devet objekata je zbog nastalih oštećenja neupotrebljivo, privremeno je neuporabljivo 12 objekata, 11 je uporabljivo s preporukom, a 24 je uporabljivo."
Nakon obilaska dijela školskih ustanova u Petrinji, Glini i Sisku, osnovana je i operativna jedinica u Ministarstvu koja će izravno, na terenu, s osnivačima škola dogovoriti konkretne korake u ponovnoj uspostavi nastave, ali i interventne zahvate na obrazovnim objektima koje će na taj način biti moguće u kratkom vremenu staviti u funkciju. Glavne aktivnosti Ministarstva usmjerene su na organizaciju nastave za učenike i studente ukoliko to epidemiološki uvjeti dozvole te pripremu za obnovu infrastrukture.
Ministarstvo će osigurati potrebna materijalna sredstva za izgradnju i obnovu objekata te provesti žurne aktivnosti za pravovremenu pripremu projektne dokumentacije, jer će sredstva za obnovu škola biti povlačena iz europskoga Fonda solidarnosti EU
Školama je poslan upitnik kako bi se utvrdile potrebe u svezi opremanja učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika IT opremom. U suradnji s teleoperaterima osigurat će se SIM kartice onog operatera koji ima najveću pokrivenost na tom području.
Ministarstvo je interventno financiralo nabavku 20 seizmografa za Prirodoslovno - matematički fakultet u iznosu od 4,5 milijuna kuna.
subota, 03.07.2021.
UKLANJANJE OŠTEĆENIH OBJEKATA OD POTRESA
DO SADA UKLONJENO 156 OBJEKATA
Prema internet stranici Stožera civilne zaštite ukupno je do 2. srpnja 2021. uklonjeno 156 objekata koji su prijetili sigurnosti. U tijeku je uklanjanje 14 objekata
Prema tim podacima
• na pogođenom području dosad je uklonjeno 156 objekata i to :
- Petrinja 61, Glina 29, Sisak 20, Donji Kukuruzari 1, Lekenik 12, Martinska Ves 6, Hrvatska Kostajnica 8, Hrvatska Dubica 8, Majur 1, ostale općine 10
- poslovni objekti 32, stambeno-poslovni 21, višestambeni 6, obiteljska kuća 81, javni 5, sakralni 3, gospodarski 8
• ukupno je u tijeku uklanjanje objekata na 15 lokacija i to: Petrinja 9, Sisak 2, Hrvatska Kostajnica 2, Dvor 1, Majur 1
To je priprema za gradnju, pa je za očekivati da će se i gradnja objekata na lokacijama precizno voditi.
Na Internet stranici Stožera civilne zaštite vodi se evidencija o objektima koji se uklanjanju radi katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko moslavačke
Krapinsko zagorske i Zagrebačke županije. Stanje se može iz dana u dan pratiti na internet adresi :
https://potresinfo.gov.hr/vijesti/uklanjanje-tesko-ostecenih-objekata-na-banovini/501
petak, 02.07.2021.
NEPRAVOMOĆNA PRESUDA ZA POŽAR U DOMU ZA STARIJE I NEMOĆNE 2020. GODINE
OBITELJI TRIJU ŽRTAVA U ODVOJENOM SUDSKOM POSTUPKU, TRAŽE 780 000 KUNA ODŠTETE
Županijski sud u Zagrebu nepravomoćno je 1. srpnja osudio Gabrijelu Čičković na četiri i pol godine zatvora, vlasnicu Doma za starije i nemoćne osobe Zelena oaza u Andraševcu u Krapinsko zagorskoj županij u kojem je u požaru život izgubilo šest korisnika.
Da podsjetim: u noći 11. siječnja 2020. u rano jutro između 4,10 sati i 4,55 sati došlo je do kvara i zapaljenja električnog kalorifera, kojim je zagrijavana prostorija. Radi izostanka nadzora jedine njegovateljice, došlo je do širenja požara na cijelu unutrašnjost pomoćnog objekta.
Radi gušenja ugljičnim monoksidom smrtno su stradali korisnici stari 69, 82, 84, 85, 90 i 104 godine čija tijela su potom izgorjela.
Tužiteljstvo okrivljenicu tereti da je propustila teško pokretnim i nepokretnim korisnicima osigurati skrb dovoljnog broja njegovatelja, tako da je za skrb o svih 25 korisnika u stambenom i pomoćnom objektu rasporedila za rad u noćnoj smjeni samo jednu njegovateljicu.Tužiteljstvo vlasnicu doma tereti i da je tijekom 2012. i 2013. ishodila rješenje Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Krapinsko-zagorske županije o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga skrbi izvan vlastite obitelji a u okviru stalnog smještaja starijih i nemoćnih osoba za trinaest korisnika u obiteljskom domu u Andraševcu. Potom je, kao predstavnica obiteljskog doma za starije i nemoćne, bez odobrenja nadležnog tijela socijalne skrbi, proširila profesionalnu djelatnost pružanja socijalnih usluga skrbi sa smještajem starijih osoba na stambeni i pomoćni objekt u Andraševcu.U stambeni objekt smjestila je još devetnaest korisnika, dok je u pomoćni objekt odnosno preuređeno spremište, izgrađeno od drveta i cigle, smjestila još šest starijih te teško pokretnih i polupokretnih korisnika.
Prema presudi, Čičković, koja nije došla na izricanje presude, zbog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti dovođenjem u opasnost života i imovine, morat će platiti oko 100.000 kuna sudskih troškova. U odvojenim parničnim postupcima obitelji triju žrtava koji su izgubili život u požaru u nutrašnjosti pomoćnog objekta 11. siječnja 2020.u Andraševcu , od vlasnice Zelene oaze traže 780.000 kuna za naknadu neimovinske štete, ali za smrt svojih roditelja.
Korisnici Doma za starije i nemoćne u pomoćnom objektu bili su potpuno ovisni o tuđoj pomoći i zbog toga im je bila potrebna stalna prisutnost njegovatelja. Vlasnica Doma za starije i nemoćne Zelena oaza, sa svojom obitelji živi u dislociranoj obiteljskoj kući, udaljenoj oko 700 metara od pomoćnog objekta.
četvrtak, 01.07.2021.
U SPLITSKO DALMATINSKOJ ŽUPANIJI BITI ĆE SREDIŠTE ZA OBUKU VATROGASACA
PREMIJER RH OZNAČIO POČETAK RADOVA!
U Programu prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija - Hrvatska 2014.-2020.” i u okviru projekta “FIRESPILL u čijoj provedbi je Splitsko-dalmatinska županija partner, a nositelj cijele priče je županijska razvoja agencija RERA-a, premijer Andrej Plenković je 30. lipnja popodne označio početak radova na izgradnji budućeg središta za osposobljavanje vatrogasaca. Lokacija je to u zaseoku Brčići, u blizini od izlaska sa čvora Vučevica na autocesti A1 u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Uz premijera u zaseoku Brčići bili su ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, te vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Grlić-Radman, predsjednik Vatrogasne zajednice Ante Sanader, glavni državni vatrogasac Slavko Tucaković i županijski Ivan Kovačević te lokalni dužnosnici.
Vrijednost tog hrvatsko-talijanskog projekta je oko 120 milijun kuna europskog novca, a oko 65 milijuna kuna usmjereno je za projekte na području Splitsko-dalmatinske županije kojim upravlja RERA. Ravnatelj Regionalne razvojne agencije RERA Jozo Sarač je istaknuo kako će središte u Brčićima imati i ispostavu na području Dubrovačko-neretvanske županije. Po njegovim riječima, središte će osim na osposobljavanju vatrogasaca surađivati i s ustanovama koje se bave morskim havarijama, odnosno onečišćenjima mora.
U planu je nabava vozila, opreme i sustava telekomunikacije te uspostava poligona za vježbanje .
| < | srpanj, 2021 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Prosinac 2024 (34)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter