SUMMIT DUŽNOSNIKA INICIJATIVE BALTIK-JADRAN- CRNO MORE
NAKON LNG TERMINALA NOVI PROJEKTI
Summit visokih dužnosnika Inicijative tri mora Baltik – Jadran - Crno more održan je ove godine 8.srpnja u Sofiji. Premijer RH Andrej Plenković rekao je da je Hrvatska upravo ove godine otvorila LNG terminal na otoku Krku. „ U kontekstu energetske suradnje utisnuli smo se ne samo na kartu Europe nego i na kartu svijeta. LNG terminal na Krku je relevantan za Hrvatsku jer se plinovodnom mrežom spaja s već ranije izgrađenim terminalom u Poljskoj. S te strane vjerujemo da je to veliki doprinos Hrvatske suradnji u energetskom sektoru u ovoj Inicijativi. Projekti koji se tiču energetske, lučke ili željezničke infrastrukture trebaju biti idući korak koji ćemo realizirati na jedan komplementaran način“ –rekao je premijer Plenković. Uz predsjednika Vlade u glavnom gradu Bugarske u Sofiji bili su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar gospodarstva i održivog razvoja dr.Tomislav Ćorić.
Inicijativa triju mora nastoji povezati zemlje srednje Europe u najširem smislu, od Baltika do obala Crnog mora i Jadrana", Zemlje regije u tome imaju snažnu podršku Sjedinjenih Država, Njemačke, Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Japana a Hrvatska kao sudionica ima cijeli niz projekata. Plenković je rekao da će Hrvatska kao sudionica Inicijative nastojati iskoristiti okupljanje sredstava i fondova za projekte koji su korisni za sve zemlje od Baltika do Jadrana i Crnog mora.
Sudionici summita Inicijative tri mora Baltik- Jadran - Crno more koji je održan u Sofiji 8. srpnja 2021.
. Pred novinarima premijer je rekao da između četvrtine i trećine turista koji dolaze u Hrvatsku su upravo iz zemalja koje su dio Inicijative triju mora. U ukupnoj vanjskoj trgovinskoj razmjeni između četvrtine i trećine se odnosi na zemlje koje su u Inicijativi, to su nama važni partneri.Ponovio je da je izgradnjom LNG terminala Hrvatska realizirala jedan od najvažnijih projekata koji je Hrvatsku stavio na energetsku kartu Europe i svijeta na način kako prije nismo bili.
"To se ovdje uvažava. Projekti koji se tiču cestovne, energetske ili lučke infrastrukture trebaju biti idući koraci koje ćemo realizirati s ostalim izvorima međunarodnog financiranja", rekao je.Upitan o bilateralnim susretima koje je održao, predsjednik hrvatske Vlade rekao je da je susret s bugarskim predsjednikom bio kvalitetan te da se uz bilateralne odnose razgovar vodio o ambicijama za ulazak u Schengenski prostor i eurozonu. "Prenio sam poruku Hrvatske da želimo da se što prije postigne rješenje između Bugarske i Sjeverne Makedonije i otklone zapreke da se započnu pregovori o članstvu Sjeverne Makedonije u EU, a to bi onda podrazumijevalo i pregovore Albanije i EU, Hrvatska snažno zagovara tu politiku", rekao je premijer Plenković.
Premijer Plenković je s estonskom predsjednicom razgovarao je o nizu tema koje su europskog karaktera, a posebno digitalizacije. "Za Hrvatsku to je uz zelenu transformaciju glavni prioritet korištenja sredstava odobrenog Plana oporavka i otpornosti. Uvjeren sam da nam iskustva Estonije mogu pomoći da što brže digitaliziramo sve vrste usluga na korist svih građana", rekao je Plenković.
"Što se tiče sastanka s predsjednikom Dudom, razmotrili smo sve aspekte bilateralne suradnje i mislim da je i taj sastanak bio koristan", nastavio je.
Upitan o sastanku s predstavnicima Amazona, Plenković je rekao da su zainteresirani za suradnju na području digitalizacije."Uputit ćemo ih na razgovore s čelnikom središnjeg državnog ureda za digitalno društvo", rekao je je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
ŠTO JE INICIJATIVA TRI MORA?
Inicijativa tri moram inicijativa je zemalja srednje Europe, država članica EU na potezu Baltik-Jadran-Crno more.
Inicijativa triju mora danas povezuje 12 zemalja članica EU-a - Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. Prvi summit bio u Dubrovniku 2016. godine.
Područje Inicijative Jadran-Baltik-Crno more čini 28% teritorija Europske unije i 22% njezina stanovništva.Izvozno orijentirane zemlje svoj će izvoz unaprijediti izgradnjom prometnih koridora i prometne infrastrukturom.
Ciljevi Inicijative Jadran-Baltik-Crno more jest jačanje političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske, sigurnosne suradnje. Izgradnjom LNG terminala na Krku i njegovim spajanjem s već izgrađenim terminalom u Poljskoj, stvorit će se alternativa plinskoj osovini Moskva-Berlin i rusko njemačkom monopolu za opskrbu prirodnim plinom. mzz