AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 05.03.2018.
PRIJEDLOZI ZA NOVU ZAJEDNIČKU POLJOPRIVREDNU POLITIKU EU S PERSPEKTIVOM DO 2030.
DOSTAVITI MIŠLJENJE NA KLJUČNE TOČKE!
Hrvatska poljoprivredna Komora dostavlja nacrt izvješća na inicijativu zastupnika u Europskom parlamentu g. Herberta Dorfmanna.
„Radi se o dokumentu Europskog parlamenta o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. godine koji će odraditi sadržaj budućeg zakonodavnog paketa s perspektivom do 2030. godine, a time i odrediti budućnost hrvatskih poljoprivrednika,
U ovom trenutku tekst izvješća dostupan je isključivo na engleskom jeziku, ali je napravljen neslužbeni prijevod ključnih točaka.
Zamoljeni smo od strane hrvatskih parlamentarnih zastupnika da damo svoje prijedloge kako bi oni mogli napisati amandmane. Ministarstvo poljoprivrede poslalo je svoja stajališta. Molimo zainteresirane da nam svoje komentare pošalju najkasnije do petka, 9. ožujka 2018. godine do 16.00 sati, na adresu: Odjel za regionalni razvoj
Hrvatska poljoprivredna komora
(Croatian Chamber of Agriculture)
Ulica grada Vukovara 78, Zagreb
E-mail: vijesti@komora.hr
Tel: +385 1 6109 260
Dokument na koji Hrvatska poljoprivredna komora traži mišljenje je slijedeći:
Nacrt izvještaja i prijedlozi za novu ZPP
Novi odnos Eurospke unije i država članica, regija i poljoprivrednika
1. Pozdravlja namjeru pojednostavljenja i modernizacije ZPP-a, ali podcrtava da integritet Zajedničkog tržišta i stvarna zajednička politika moraju biti najvažniji prioritet;
2. Ističe kako već postojeća fleksibilnost država članica u definiranju osnovnih pravila nosi opasnost narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu i davanje nejednakog pristupa potporama za poljoprivrednike u različitim državama članicama ili čak u različitim regijama;
3. Smatra da bi načelo supsidijarnosti država članica trebalo biti dodijeljeno samo u okviru zajedničkih pravila i alata dogovorenih na razini EU kao jedinstvenog pristupa svim programskim naporima i kriterijima prihvatljivosti, da trebaju obuhvaćati oba stupa ZPP-a te posebno osigurati europski pristup u I. stupu, a time i ravnopravnost;
4. Podsjeća Komisiju na potrebu da u potpunosti poštuje raspodjelu ovlasti unutar svake države članice, često utvrđeno u njihovim ustavima, posebice u pogledu poštivanja pravnih ovlasti regija EU pri provedbi politike;
5. Pozdravlja napore Komisije da uspostavi program izrade, provedbe i kontrole na pristupu koji se temelji na izlaznim rezultatima, kako bi se unaprijedila učinkovitost, a ne usklađenost, uz osiguravanje adekvatnog praćenja putem jasno definiranih kritičnih i mjerljivih pokazatelja na razini EU uključujući odgovarajući sustav kontrole kvalitete i kazni;
6. Poziva Komisiju da osigura da se financijske i izvršne funkcije kontrole i revizije provode prema istim standardima i istim kriterijima u svim državama članicama bez obzira na povećanu fleksibilnost za države članice pri oblikovanju i upravljanju programima, a posebno radi osiguranja pravovremenog isplate sredstava u državama članicama svim članovima koji ispunjavaju uvjete;
7. Poziva Komisiju da dodijeli više fleksibilnosti državama članicama i regijama u okviru de minimis poljoprivrednih pravila;
Pametan i učinkovit sektor za građane, ruralna područja i okoliš
8. Smatra neophodnim održati postojeću strukturu s dva stupa, gdje se posebno ističe kako je 1. stup posvećen dohodovnoj potpori poljoprivrednicima, istodobno nadoknađujući pružanje javnih dobara utemeljenih na jedinstvenim kriterijima, ali dopuštajući državama članicama da poduzimaju specifične pristupe kako bi odražavale lokalne uvjete;
9. Smatra da trenutna struktura ZPP-a može ostvariti svoje ciljeve samo ako bude dostatno financirana i stoga poziva na održavanje proračuna CAP-a u barem na sadašnjim razinama kako bi se postigle namjere revidirane i učinkovite Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. godine;
10. Smatra da je nužna usmjerena podrška obiteljskim gospodarstvima i da se to može postići uvođenjem obvezne veće stope potpore malim gospodarstvima, a istodobno i odražavajući ekonomiju razmjera. Potpore za veća gospodarstva trebala bi biti drugačija, s mogućnošću ograničenja prema odluci država članica;
11. Naglašava potrebu utvrđivanja ključnih elemenata transparentnog i objektivnog sustava kazni i poticaja za utvrđivanje prihvatljivosti poljoprivrednika za javnim sredstvima, koje bi se trebalo sastojati od dobrovoljnih i obveznih mjera;
12. Poziva na zamjenu postojećeg sustava za izračunavanje izravnih plaćanja u I. stupu, koja se često temelji na povijesnim pravima, s jedinstvenom metodom izračuna plaćanja na razini EU kako bi sustav postao jednostavniji i transparentniji;
13. Naglašava potrebu za pravednom raspodjelom izravnih plaćanja između država članica koje moraju uzeti u obzir socio-ekonomske razlike, različite troškove proizvodnje, kao i iznose koje je država članica primila u okviru drugog stupa;
14. Vjeruje da bi se, pod uvjetom da se zajamči ravnopravno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu, isplata proizvodno vezanih potpora (VCS) trebala održavati kao sredstvo za suzbijanje posebnih poteškoća, posebno onih koje proizlaze iz strukturnih nedostataka konkurentskih nepovoljnih i planinskih područja kao i one koje su koje proizlaze iz, na primjer, iz povijesnih prava;
15. Podsjeća da je generacijska obnova izazov s kojim se susreću članovi obitelji u mnogim državama članicama, te da svaka nacionalna strategija mora riješiti ovo pitanje kroz sveobuhvatan pristup, uključujući dodatke u 1. stupu i ciljane mjere u II. stupu, kao i kroz nove financijske instrumente i nacionalne mjere, kako bi poticao poljoprivrednike da prenesu svoje poljoprivredne poslove;
16. Naglašava važnost ruralnog razvoja, uključujući LEADER, potporu multifunkcionalnoj poljoprivredi, također u cilju poticanja dodatnih poduzetničkih aktivnosti i prilika za generiranje prihoda kao što su agroturizam, lokalno podržana poljoprivreda i pružanje socijalnih usluga u ruralnim područjima;
17. Poziva Komisiju na uvođenje novog sveobuhvatnog pravnog okvira koji omogućuje integraciju različitih vrsta ekoloških mjera koje su trenutno na snazi (usklađenost, zelenu energiju i GAEC) te mjere agro-zaštite okoliša u okviru ruralnog razvoja kako bi ih poljoprivrednici uz manje birokracije mogli učinkovito provesti mjere o zaštiti okoliša, biološkoj raznolikosti i klimatskim aktivnostima, osiguravajući primjerenu kontrolu država članica te uzimajući u obzir lokalne uvjete;
18. Smatra da bi novi okvir trebao biti potkrijepljen mogućnošću raspodjele minimalnog iznosa ukupnog raspoloživog proračuna na mjere poljoprivredne zaštite okoliša uključujući ekološku poljoprivredu, podršku bioraznolikosti i genetskoj raznolikost životinja i biljaka;
19. Poziva Komisiju da potiče inovacije i modernizaciju u poljoprivredi podupirući edukacije i proširenje kao preduvjet za oblikovanje i provedbu programa u svim državama članicama uz poticanje razmjene znanja i primjene modela najbolje prakse između država članica;
Snažan položaj za poljoprivrednike u globalnom prehrambenom sustavu
20. Poziva Komisiju da održi postojeću Zajedničku organizaciju tržišta uključujući odgovarajuće sektorske planove (vino, voće i povrće, shemu školskog voća) s cjelokupnim ciljem jačanja održivosti i konkurentnosti sektora, istovremeno omogućavajući pristup svim poljoprivrednicima;
21. Inzistira na potrebi buduće poljoprivredne politike kako bi se poljoprivrednicima omogućila učinkovitija borba s cijenama i volatilnošću prihoda zbog klimatskih, zdravstvenih i tržišnih rizika stvaranjem dodatnih poticaja za fleksibilne alate za upravljanje i stabilizaciju rizika uz istovremeno osiguravanje širokog pristupa;
22. Inzistira na potrebi jačanja položaja proizvođača u lancu opskrbe hranom, posebice jamčeći im pravi udio dodane vrijednosti te potičući međusektorsku suradnju i jačanje transparentnosti tržišta, kao i prevenciju krize;
23. Poziva Komisiju da dopusti i potiče - posebno u sektoru mlijeka - aktivne instrumente za upravljanje kriznim situacijama kao što su sporazumi o dobrovoljnom sektoru za upravljanje kvantitativnim opskrbljivanjem među proizvođačima, organizacijama proizvođača i prerađivačima i ispitivanje mogućnosti proširenja takvih instrumenata u druge sektore;
24. Zatraži detaljni pregled trenutnog mehanizma kriznih rezervi kako bi se stvorio neovisni financijski instrument koji se nalazi izvan godišnjeg proračuna, čime se omogućuje prijenos proračuna iz jedne godine u drugu kako bi se omogućilo brzo i učinkovito reagiranje na krizne situacije uključujući one koje uključuju pitanja zdravlja životinja i biljaka i bolesti kao i sigurnosti hrane;
25. Smatra da, iako su trgovinski sporazumi, u cjelini, korisni za poljoprivredni sektor EU i nužni za jačanje pozicije EU na svjetskom poljoprivrednom tržištu, predstavljaju niz izazova koji zahtijevaju pojačane zaštitne mehanizme kako bi se osigurala ravnopravnost između poljoprivrednika EU i ostatak svijeta;
26. Poziva na inicijative za promicanje standarda EU za proizvodnju, sigurnost i okoliš, kao i kvalitetne sheme proizvodnje kroz označavanje i marketinške aktivnosti na unutarnjim i tržištima trećih zemalja;
Proces transparentnog odlučivanja za prijedlog ZPP-a 2020-2027
27. Naglašava da bi Europski parlament i Vijeće trebali putem postupka suodlučivanja postaviti opće ciljeve, mjere i financijske alokacije te također odrediti odgovarajuću razinu fleksibilnosti kako bi se država članica mogla nositi s njihovim specifičnostima i potrebama u skladu s jedinstvenim tržištem;
28. Žali što se cijeli proces programiranja programa CAP nakon 2020. - konzultacije, komunikacije, procjene učinaka i zakonskih prijedloga događaju sa značajnom odgodom te se time ugrožava finalni dogovori koji se podudaraju s europskim izborima.
29. Poziva Komisiju da predloži dovoljno dugo prijelazno razdoblje kako bi se osigurao lakši prijelaz i izbjeglo kašnjenje u godišnjim plaćanjima poljoprivrednika te provedba Programa ruralnog razvoja;
30. Upućuje predsjednika da proslijedi ovu rezoluciju Vijeću i Komisiji.
| < | ožujak, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Prosinac 2024 (38)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter