DOSTAVITI MIŠLJENJE NA KLJUČNE TOČKE!
Hrvatska poljoprivredna Komora dostavlja nacrt izvješća na inicijativu zastupnika u Europskom parlamentu g. Herberta Dorfmanna.
„Radi se o dokumentu Europskog parlamenta o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. godine koji će odraditi sadržaj budućeg zakonodavnog paketa s perspektivom do 2030. godine, a time i odrediti budućnost hrvatskih poljoprivrednika,
U ovom trenutku tekst izvješća dostupan je isključivo na engleskom jeziku, ali je napravljen neslužbeni prijevod ključnih točaka.
Zamoljeni smo od strane hrvatskih parlamentarnih zastupnika da damo svoje prijedloge kako bi oni mogli napisati amandmane. Ministarstvo poljoprivrede poslalo je svoja stajališta. Molimo zainteresirane da nam svoje komentare pošalju najkasnije do petka, 9. ožujka 2018. godine do 16.00 sati, na adresu: Odjel za regionalni razvoj
Hrvatska poljoprivredna komora
(Croatian Chamber of Agriculture)
Ulica grada Vukovara 78, Zagreb
E-mail: vijesti@komora.hr
Tel: +385 1 6109 260
Dokument na koji Hrvatska poljoprivredna komora traži mišljenje je slijedeći:
Nacrt izvještaja i prijedlozi za novu ZPP
Novi odnos Eurospke unije i država članica, regija i poljoprivrednika
1. Pozdravlja namjeru pojednostavljenja i modernizacije ZPP-a, ali podcrtava da integritet Zajedničkog tržišta i stvarna zajednička politika moraju biti najvažniji prioritet;
2. Ističe kako već postojeća fleksibilnost država članica u definiranju osnovnih pravila nosi opasnost narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu i davanje nejednakog pristupa potporama za poljoprivrednike u različitim državama članicama ili čak u različitim regijama;
3. Smatra da bi načelo supsidijarnosti država članica trebalo biti dodijeljeno samo u okviru zajedničkih pravila i alata dogovorenih na razini EU kao jedinstvenog pristupa svim programskim naporima i kriterijima prihvatljivosti, da trebaju obuhvaćati oba stupa ZPP-a te posebno osigurati europski pristup u I. stupu, a time i ravnopravnost;
4. Podsjeća Komisiju na potrebu da u potpunosti poštuje raspodjelu ovlasti unutar svake države članice, često utvrđeno u njihovim ustavima, posebice u pogledu poštivanja pravnih ovlasti regija EU pri provedbi politike;
5. Pozdravlja napore Komisije da uspostavi program izrade, provedbe i kontrole na pristupu koji se temelji na izlaznim rezultatima, kako bi se unaprijedila učinkovitost, a ne usklađenost, uz osiguravanje adekvatnog praćenja putem jasno definiranih kritičnih i mjerljivih pokazatelja na razini EU uključujući odgovarajući sustav kontrole kvalitete i kazni;
6. Poziva Komisiju da osigura da se financijske i izvršne funkcije kontrole i revizije provode prema istim standardima i istim kriterijima u svim državama članicama bez obzira na povećanu fleksibilnost za države članice pri oblikovanju i upravljanju programima, a posebno radi osiguranja pravovremenog isplate sredstava u državama članicama svim članovima koji ispunjavaju uvjete;
7. Poziva Komisiju da dodijeli više fleksibilnosti državama članicama i regijama u okviru de minimis poljoprivrednih pravila;
Pametan i učinkovit sektor za građane, ruralna područja i okoliš
8. Smatra neophodnim održati postojeću strukturu s dva stupa, gdje se posebno ističe kako je 1. stup posvećen dohodovnoj potpori poljoprivrednicima, istodobno nadoknađujući pružanje javnih dobara utemeljenih na jedinstvenim kriterijima, ali dopuštajući državama članicama da poduzimaju specifične pristupe kako bi odražavale lokalne uvjete;
9. Smatra da trenutna struktura ZPP-a može ostvariti svoje ciljeve samo ako bude dostatno financirana i stoga poziva na održavanje proračuna CAP-a u barem na sadašnjim razinama kako bi se postigle namjere revidirane i učinkovite Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. godine;
10. Smatra da je nužna usmjerena podrška obiteljskim gospodarstvima i da se to može postići uvođenjem obvezne veće stope potpore malim gospodarstvima, a istodobno i odražavajući ekonomiju razmjera. Potpore za veća gospodarstva trebala bi biti drugačija, s mogućnošću ograničenja prema odluci država članica;
11. Naglašava potrebu utvrđivanja ključnih elemenata transparentnog i objektivnog sustava kazni i poticaja za utvrđivanje prihvatljivosti poljoprivrednika za javnim sredstvima, koje bi se trebalo sastojati od dobrovoljnih i obveznih mjera;
12. Poziva na zamjenu postojećeg sustava za izračunavanje izravnih plaćanja u I. stupu, koja se često temelji na povijesnim pravima, s jedinstvenom metodom izračuna plaćanja na razini EU kako bi sustav postao jednostavniji i transparentniji;
13. Naglašava potrebu za pravednom raspodjelom izravnih plaćanja između država članica koje moraju uzeti u obzir socio-ekonomske razlike, različite troškove proizvodnje, kao i iznose koje je država članica primila u okviru drugog stupa;
14. Vjeruje da bi se, pod uvjetom da se zajamči ravnopravno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu, isplata proizvodno vezanih potpora (VCS) trebala održavati kao sredstvo za suzbijanje posebnih poteškoća, posebno onih koje proizlaze iz strukturnih nedostataka konkurentskih nepovoljnih i planinskih područja kao i one koje su koje proizlaze iz, na primjer, iz povijesnih prava;
15. Podsjeća da je generacijska obnova izazov s kojim se susreću članovi obitelji u mnogim državama članicama, te da svaka nacionalna strategija mora riješiti ovo pitanje kroz sveobuhvatan pristup, uključujući dodatke u 1. stupu i ciljane mjere u II. stupu, kao i kroz nove financijske instrumente i nacionalne mjere, kako bi poticao poljoprivrednike da prenesu svoje poljoprivredne poslove;
16. Naglašava važnost ruralnog razvoja, uključujući LEADER, potporu multifunkcionalnoj poljoprivredi, također u cilju poticanja dodatnih poduzetničkih aktivnosti i prilika za generiranje prihoda kao što su agroturizam, lokalno podržana poljoprivreda i pružanje socijalnih usluga u ruralnim područjima;
17. Poziva Komisiju na uvođenje novog sveobuhvatnog pravnog okvira koji omogućuje integraciju različitih vrsta ekoloških mjera koje su trenutno na snazi (usklađenost, zelenu energiju i GAEC) te mjere agro-zaštite okoliša u okviru ruralnog razvoja kako bi ih poljoprivrednici uz manje birokracije mogli učinkovito provesti mjere o zaštiti okoliša, biološkoj raznolikosti i klimatskim aktivnostima, osiguravajući primjerenu kontrolu država članica te uzimajući u obzir lokalne uvjete;
18. Smatra da bi novi okvir trebao biti potkrijepljen mogućnošću raspodjele minimalnog iznosa ukupnog raspoloživog proračuna na mjere poljoprivredne zaštite okoliša uključujući ekološku poljoprivredu, podršku bioraznolikosti i genetskoj raznolikost životinja i biljaka;
19. Poziva Komisiju da potiče inovacije i modernizaciju u poljoprivredi podupirući edukacije i proširenje kao preduvjet za oblikovanje i provedbu programa u svim državama članicama uz poticanje razmjene znanja i primjene modela najbolje prakse između država članica;
Snažan položaj za poljoprivrednike u globalnom prehrambenom sustavu
20. Poziva Komisiju da održi postojeću Zajedničku organizaciju tržišta uključujući odgovarajuće sektorske planove (vino, voće i povrće, shemu školskog voća) s cjelokupnim ciljem jačanja održivosti i konkurentnosti sektora, istovremeno omogućavajući pristup svim poljoprivrednicima;
21. Inzistira na potrebi buduće poljoprivredne politike kako bi se poljoprivrednicima omogućila učinkovitija borba s cijenama i volatilnošću prihoda zbog klimatskih, zdravstvenih i tržišnih rizika stvaranjem dodatnih poticaja za fleksibilne alate za upravljanje i stabilizaciju rizika uz istovremeno osiguravanje širokog pristupa;
22. Inzistira na potrebi jačanja položaja proizvođača u lancu opskrbe hranom, posebice jamčeći im pravi udio dodane vrijednosti te potičući međusektorsku suradnju i jačanje transparentnosti tržišta, kao i prevenciju krize;
23. Poziva Komisiju da dopusti i potiče - posebno u sektoru mlijeka - aktivne instrumente za upravljanje kriznim situacijama kao što su sporazumi o dobrovoljnom sektoru za upravljanje kvantitativnim opskrbljivanjem među proizvođačima, organizacijama proizvođača i prerađivačima i ispitivanje mogućnosti proširenja takvih instrumenata u druge sektore;
24. Zatraži detaljni pregled trenutnog mehanizma kriznih rezervi kako bi se stvorio neovisni financijski instrument koji se nalazi izvan godišnjeg proračuna, čime se omogućuje prijenos proračuna iz jedne godine u drugu kako bi se omogućilo brzo i učinkovito reagiranje na krizne situacije uključujući one koje uključuju pitanja zdravlja životinja i biljaka i bolesti kao i sigurnosti hrane;
25. Smatra da, iako su trgovinski sporazumi, u cjelini, korisni za poljoprivredni sektor EU i nužni za jačanje pozicije EU na svjetskom poljoprivrednom tržištu, predstavljaju niz izazova koji zahtijevaju pojačane zaštitne mehanizme kako bi se osigurala ravnopravnost između poljoprivrednika EU i ostatak svijeta;
26. Poziva na inicijative za promicanje standarda EU za proizvodnju, sigurnost i okoliš, kao i kvalitetne sheme proizvodnje kroz označavanje i marketinške aktivnosti na unutarnjim i tržištima trećih zemalja;
Proces transparentnog odlučivanja za prijedlog ZPP-a 2020-2027
27. Naglašava da bi Europski parlament i Vijeće trebali putem postupka suodlučivanja postaviti opće ciljeve, mjere i financijske alokacije te također odrediti odgovarajuću razinu fleksibilnosti kako bi se država članica mogla nositi s njihovim specifičnostima i potrebama u skladu s jedinstvenim tržištem;
28. Žali što se cijeli proces programiranja programa CAP nakon 2020. - konzultacije, komunikacije, procjene učinaka i zakonskih prijedloga događaju sa značajnom odgodom te se time ugrožava finalni dogovori koji se podudaraju s europskim izborima.
29. Poziva Komisiju da predloži dovoljno dugo prijelazno razdoblje kako bi se osigurao lakši prijelaz i izbjeglo kašnjenje u godišnjim plaćanjima poljoprivrednika te provedba Programa ruralnog razvoja;
30. Upućuje predsjednika da proslijedi ovu rezoluciju Vijeću i Komisiji.
Post je objavljen 05.03.2018. u 23:54 sati.