AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 30.07.2017.

MIŠLJENJA EUROPSKOG GOSPODARSKOG I SOCIJALNOG ODBORA O RURALNOM RAZVOJU

IZMJENA ZPP ALI S NAGLASKOM NA UNAPREĐENJE!


Savjetodavno tijelo Europskoj komisiji, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), u pvoj polovici 2017. donio je tri mišljenja vezana za ruralni razvoj i to :1. Uloga poljoprivrede u multilateralnim, bilateralnim i regionalnim trgovinskim pregovorima u svjetlu ministarskog sastanka WTO-a u Nairobiju 2. Uključivi otoci 3. Moguća izmjena ZPP-a .
Lidija Pavić-Rogošić je članica EGSO-a i Hrvatske mreže za ruralni razvoj i pripremila je pregled tih mišljenja.
Iz internet publikacije HRVATSKA MREŽA ZA RURALNI RAZVOJ prenosim taj informacijski materijal.


523. plenarna sjednica EGSO-a – 22 - 23.2. 2017.

Uloga poljoprivrede u multilateralnim, bilateralnim i regionalnim trgovinskim pregovorima u svjetlu ministarskog sastanka WTO-a u Nairobiju

U sklopu Sporazuma o poljoprivredi u okviru „urugvajskog” kruga pregovora (URAA) iz 1994.,članovi novoosnovanog WTO-a (koji zamjenjuje GATT-a ili Opći sporazum o carinama i trgovini) postigli su sporazum o pokretanju daljnjih pregovora „za nastavak procesa reforme trgovine poljoprivrednim proizvodima” do kraja 1999. Godine 2001. taj „integrirani plan reformi” postao je dio Razvojnog plana iz Dohe (DDA). Ključan dio Deklaracije iz Dohe bio je „jedinstveni paket”, prema kojem se ništa nije moglo dogovoriti dok se oko svega ne postigne dogovor. Međutim,jedinstveni paket konačno je raskinut 2013. na Baliju Sporazumom o olakšavanju trgovine i nizom drugih sporazuma, što je dodatno utvrđeno posebnim sporazumima o poljoprivredi postignutima u Nairobiju.Iako u Ministarskoj deklaraciji iz Nairobija stoji: „Napominjemo, međutim, da je mnogo manji napredak ostvaren u području poljoprivrede”, tamošnju odluku o ukidanju subvencija za izvozne proizvode glavni direktor WTO-a opisao je kao „najvažniji rezultat koji je WTO postigao na području poljoprivrede” u 20 godina. Međutim, realno gledajući, krug pregovora iz Dohe dosegnuo je svoj kraj i sad zahtijeva nova razmišljanja i nove ideje, ne samo za buduće multilateralne pregovore nego i za ono što se najbolje može postići na bilateralnoj ili regionalnoj razini bez narušavanja globalne slike.Bez obzira na to, kao što stoji u komunikaciji Komisije „Trgovina za sve”, sustav multilateralnih odnosa u središtu je svjetske trgovine i mora ostati „temelj trgovinske politike EU-a”. WTO razvija i jača pravila globalne trgovine i osigurava globalnu kompatibilnost. Preostaje stvaran rizik da bi bilateralni sporazumi mogli dovesti do propisa koji se preklapaju ili su čak oprečni.
Poljoprivredna trgovina povezana je i s Globalnim ciljevima održivog razvoja. EGSO vjeruje da usvajanje ciljeva održivog razvoja UN-a, zajedno s Pariškim sporazumom (COP211) iz temelja mijenja plan svjetske trgovine, posebice u pogledu trgovine poljoprivrednim
proizvodima. Ti su sporazumi dalekosežni i nužnost njihove provedbe mora biti u središtu pozornosti svih budućih trgovinskih pregovora. U promicanju i provedbi ciljeva održivog razvoja kao u i promicanju europskih vrijednosti u svijetu postojat će uska sinergija, posebice zahvaljujući društvenom napretku i napretku u zaštiti okoliša. EGSO snažno preporučuje da razine transparentnosti i sudjelovanja civilnog društva, koje je EU naposljetku i dosegla prilikom pregovora sa SAD-om, postanu norma. Odbor pozdravlja Komunikaciju Komisije.

„Budući koraci za održivu europsku budućnost“, objavljenu u studenom 2016. , kojom se predviđa potpuno uvrštavanje ciljeva održivog razvoja „u okvir europske politike i aktualne prioritete Komisije“. Odbor smatra kako će to biti posebice važno za buduće pregovore o trgovini poljoprivrednim proizvodima. Poljoprivreda ima ključnu ulogu u ostvarivanju većine, ako ne i svih ciljeva održivog razvoja, posebice ciljeva broj 2. (iskorjenjivanje gladi), 12 (održiva potrošnja i proizvodnja) i 15 (degradacija tla). Trgovina pomaže pri ujednačavanju potražnje i ponude, može znatno poboljšati sigurnost opskrbe hranom i prehranu povećavanjem dostupnosti hrane, promicati učinkovito korištenje resursa i povećati ulaganja, mogućnosti na tržištu i gospodarski rast, zahvaljujući čemu se u ruralnim područjima otvaraju radna mjesta, te stvaraju prihodi i blagostanje. Odbor smatra kako EU ima težinu kao najveći svjetski izvoznik i uvoznik poljoprivrednih proizvoda, te pokazuje dosljedno zanimanje za trgovinu i razvoj te prije svega, u Nairobiju je pokazao da ima sposobnost smišljanja novih i uravnoteženih ideja. Stoga Odbor smatra kako bi EU trebao predvoditi poticanje ovog programa na globalnoj razini te biti poveznica između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Međutim, kako bi EU to mogao učinkovito obaviti, EGSO potiče Komisiju da najprije provede potpunu procjenu vjerojatnih posljedica koje će provedba ciljeva održivog razvoja i Pariški sporazum imati za poljoprivredu EU-a i trgovinsku politiku EU-a.

524. plenarna sjednica EGSO-a – 29 - 30.3. 2017.

Uključivi otoci

EGSO je donio mišljenje o uključivim otocima. EGSO vjeruje da EU treba uložiti veće napore u prepoznavanje jedinstvenih izazova s kojima se otoci suočavaju. EGSO ključnim područjima politika smatra jedinstveno tržište, politiku tržišnog natjecanja, prometnu politiku, politiku ruralnog razvoja i ribarstvenu politiku te inicijative i programe EU-a kojima se podupiru obrazovanje, osposobljavanje te politike za mlade i sport potrebno je primijeniti s više fleksibilnosti u pogledu otočnih gospodarstava. Odbor također smatra kako je potrebno preispitati kriterije koje Eurostat upotrebljava pri definiranju otočnih područja. Također smatra kako se osobama s invaliditetom i, općenitije govoreći, svim osobama koje se nalaze u nepovoljnom položaju treba se posvetiti posebna pažnja. Odbor smatra kako bi prednost trebalo dati omogućavanju pristupa javnim uslugama, promicanju održivog rasta te poticanju pune zaposlenosti, konkurentnosti i kohezije na europskim otocima. Otoci i otočna područja često pružaju jedinstvenu priliku za primjenu rješenja zasnovanih na čistoj energiji –EGSO smatra kako je potrebno podržati sve napore Europske komisije u ovom pogledu, posebno potpuni prelazak na rješenja zasnovana na čistoj energiji. Također, EGSO vidi nužnim provođenje dubinske studije o dodatnim troškovima kojima su izloženi europski otoci. EGSO smatra kako bi se sva otočna područja ili otočne države članice trebali smatrati područjima koja u okviru kohezijske politike za razdoblje nakon 2020. godine imaju pravo na financiranje infrastrukture. EGSO smatra kako bi komisija trebala utvrditi prikladniji zakonodavni okvir u vezi s primjenom državnim potpora na otocima i otočnim područjiam te kako je potrebno pojačati koordinaciju putem Međusektorske skupine za teritorijalni razvoj i razvoj gradova.

526. plenarna sjednica EGSO-a – 31.5. - 1.6. 2017.

Moguća izmjena ZPP-a

EGSO je donio mišljenje o mogućoj izmjeni ZPP-a. (Zajednička poljoprivredna politika) EGSO smatra da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) bitna politika EU-a kojom se europskim građanima i poljoprivrednom sektoru mora osigurati doista zajednička politika te da je ona ispunila svoje ključne ciljeve utvrđene Ugovorom iz Rima. Iako se u zahtjevu za razmatračko mišljenje govori o izmjeni ZPP-a, EGSO naglasak stavlja na unapređenje ZPP-a u interesu svih dionika, uz usvajanje opreznog i organskog pristupa. Odbor smatra kako se unapređenju ZPP-a mora pristupiti na pozitivan način, a proračun ZPP-a mora biti prikladan za zadovoljavanje postojećih i novih zahtjeva u pogledu poljoprivrednog gospodarstva i socijalnih i okolišnih pitanja. Izmijenjeni ZPP trebao bi ispuniti potrebe koje proizlaze iz novih izazova s kojima se Europa suočava, uključujući obveze EU-a u okviru ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i obveze u pogledu klimatskih promjena u okviru 21. konferencije stranaka (COP21), bilateralne trgovinske dogovore i volatilnost tržišta. Odbor smatra kako ZPP-om treba snažno podupirati europski model poljoprivrede koji obilježavaju tradicionalna obiteljska gospodarstva, poljoprivredne zadruge i trgovačka društva te riješiti velike razlike u prihodima kako između ruralnih i gradskih područja, tako i unutar poljoprivrednog sektora, uz uključivanje organizacija poljoprivrednog sektora.S obzirom na to da se uz njegovu pomoć 500 milijuna građana EU-a na održiv način opskrbljuje visokokvalitetnom i sigurnom hranom te se ostvaruje izvoz u vrijednosti od 131 milijarde EUR, što predstavlja 7,5 % ukupnog izvoza EU-a, proračunom ZPP-a, koji iznosi 38 % od ukupnog
proračuna EU-a, mora se uspostaviti ravnoteža i osigurati vrijednost za novac. Buduća financijska sredstva moraju biti dovoljna za rješavanje dodatnih financijskih zahtjeva koji proizlaze iz Brexita, pritiska na prihod poljoprivrednih gospodarstava i pojačane potražnje za javnim dobrima. EGSO podržava zadržavanje modela dvaju stupova ZPP-a: u prvom stupu, izravnim plaćanjima mora se podupirati prihod poljoprivrednika, mjere za upravljanje tržištem i povećano osiguravanje javnih dobara; u drugom stupu, plaćanja za ruralni razvoj trebaju biti usmjerena na gospodarske, ekološke i socijalne programe koji se temelje na ciljevima iznesenima u Deklaraciji Cork 2.0 za potporu osjetljivim regijama i sektorima te trebaju osiguravati ciljani pristup u osiguravanju javnih dobara. EGSO smatra kako se vrijedan doprinos poljoprivrede okolišu podcjenjuje. Ponor ugljika u travnjacima, šumskim zemljištima, tresetištima i živicama potrebno je uvažiti, zaštititi i povećati u okviru plaćanja i iz prvog i iz drugog stupa ZPP-a. EGSO smatra kako je potrebno uvesti snažne ciljane programe s naglaskom na mladim poljoprivrednicima, naročito ženama, i pitanjima umirovljenja kako bi se riješilo važno pitanje generacijske obnove. Osim toga, potrebno je donijeti programe usmjerene na opće jačanje uloge žena u poljoprivredi.Pojednostavljenje bi trebalo biti ključni dio izmijenjenog ZPP-a, uz uporabu moderne tehnologije kako bi se pojednostavilo i smanjilo sve veće administrativno opterećenje poljoprivrednika. Odbor smatra kako bi u izmijenjenom ZPP-u trebalo zadržati načelo povlaštenosti Zajednice i teritorijalno uravnotežene neovisnosti u opskrbi hranom, prema kojemu je hrana u EU-u namijenjena građanima EU-a. Potencijal poljoprivrede mora se istaknuti u svim bilateralnim ili multilateralnim trgovinskim dogovorima, te se taj sektor ne smije žrtvovati kako bi se ostvarile prednosti u drugim područjima. Sav uvoz hrane u EU mora, uz poštovanje načela sukladnosti, u cijelosti zadovoljiti norme EU-a u području sanitarnih, fitosanitarnih i radnih uvjeta te uvjeta koji se tiču okoliša. Također, EGSO smatra kako je potrebno ojačati položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom. Pozitivne preporuke Radne skupine EU-a za tržišta poljoprivrednih proizvoda trebaju se prihvatiti i provesti. Odbor smatra kako je od presudne važnosti dodatno i snažnije poticati suradnju između poljoprivrednika i postojećih zadruga i organizacija proizvođača, posebice malih, usmjerenu na sektore i regije. Potrebno je staviti poseban naglasak na sektore i regije u kojima je suradnja slaba. Odbor vidi snažni prvi i drugi stup, uz fleksibilne programe ruralnog razvoja usmjerene na osjetljive regije i sektore i dostupne u svim državama članicama, uključujući površine s prirodnim ograničenjima, kao bitne za novi, izmijenjeni ZPP. Odbor također smatra kako se iznos izravnih potpora koje se isplaćuju poljoprivrednicima u različitim državama članicama EU-a mora dodatno ujednačiti kako bi se stvorili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za poljoprivrednike u svim državama članicama te kako bi se osigurao uravnotežen razvoj ruralnih područja u cijelom EU.

petak, 28.07.2017.

ZBOG SPORNIH TEKSTOVA VJEROVNICI POTRAŽUJU 2,5 MILIJUNA KUNA?

NOVINARI MORAJU BITI ODGOVORNIJI U PISANJU SVOGA MIŠLJENJA !

Prema pisanju internet biltena biltena Hrvatskog novinarskog društva Portal Dnevno.hr prošlog je mjeseca promijenio vlasnika. Michael Ljubas, poduzetnik koji je krajem 2015. bio propucan u nogu, prodao je prava na taj portal Mariji Dekanić, vlasnici agencije za digitalni marketing Logobox i članici Hrvatske narodne stranke (HNS). Marija Dekanić preuzela je portale Dnevno.hr, Geopolitika.news i Povijest.hr, dok je tiskano izdanje tjednika 7 Dnevno zadržao Ljubas preko tvrtke Eurocinik i to, kako se u medijma isticalo, zajedno sa svim sudskim procesima koje te novine vuku za sobom.

Prema tablici tražbina objavljenoj 24, srpnja na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa, ukupno je 59 vjerovnika Portala dnevno d.o.o višeg isplatnog reda od kojih najviše potražuje Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava – gotovo 700.000 kuna, a slijedi HRT koji potražuje nešto više od 340.000 kuna.
Među vjerovnicima je njih više desetaka koji na temelju tužbi i sudskih presuda, većinom zbog spornih tekstova objavljenih na Dnevno.hr i 7dnevno, ukupno potražuju oko 2,5 milijuna kuna. U tablici tražbina se navodi da, primjerice, zagrebački odvjetnik Marijan Hanžeković na temelju tužbe od Portala dnevno d.o.o potražuje nešto više od 160.000 kuna, a njegova izdavačka kuća Hanza medija oko 92.000 kuna.
Predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić na temelju sudske presude potražuje nešto više od 80.000 kuna, a bivši SDP-ov gradonačelnik Vukovara Željko Szabo na temelju tužbi i presuda čak 260.000 kuna. Bivša novinarka HTV-a Mila Horvat na temelju tužbe protiv Portala dnevno d.o.o. potražuje gotovo 60.000, a novinar Jutarnjeg lista Dražen Krušelj nešto manje od 25.000 kuna.
Među vjerovnicima Portala dnevno d.o.o je i zagrebačka Klinika za psihijatriju Vrapče koja na temelju tužbe potražuje nešto više od 40.000 kuna, ali i Klinički bolnički centar Osijek koji traži 70.000 kuna. Vjerovnici su i Hrvatski audiovizualni (HAVC) i Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj (HSKJN) s 30.000, odnosno 35.000 kuna na temelju tužbi.
S druge strane, među vjerovnicima koji imaju potraživanja na temelju neplaćenih računa posebno se ističe Tiskara Zagreb koja potražuje nešto više od 230.000 kuna.

četvrtak, 27.07.2017.

KRIMINALIZACIJA HRVATSKIH POMORACA

DVA HRVATSKA POMORCA U PRITVORU U ŠPANJOLSKOJ

Prema informacijama iz Sindikata pomoraca Hrvatske, koji sjedište ima u Rijeci, policija je u Španjolskoj 26.srpnja 2017. pritvorila posadu tegljača koji je teglio brod bez posade na kojemu je, kako se utvrdilo, bila određena količina cigareta. Razlog zadržavanja pomoraca u zatvoru je sumnja u kazneno djelo krijumčarenja cigareta, iako su se cigarete nalazile na tegljenom brodu koji je bio bez posade. Pritvoreni su svi članovi posade koju su činila tri pomorca talinajske nacionalnosti , dva Hrvata i jedan Rumunj. Nelogičnost je u tome što posada nezna što prevozi tegljač.

Sindikat pomoraca Hrvatske je od članova obitelji pomoraca dobio informaciju da su dva Hrvatska pomorca pritvorena u zatvoru Santa Maria u Cadizu u Španjolskoj. Nakon toga je Sindikat pomoraca odmah obavijestio nadležne institucije u RH (MMPI, MVP, Stožer), pravni odjel ITF-a i kolegu ITF inspektora u Cadizu. Predstavnici sindikata stupili su u vezu s vlasnikom tegljača te dobili informacije da je kompanija angažirala odvjetnika te uputila predstavnika kompanije u Cadiz. Zatvorenim pomorcima dodjeljen je prevoditelj na engleski jezik. Sindikat očekuje da će Hrvatsko Veleposlanstvo u Španjolskoj posjetiti naše pomorce. Pomorcima su u tijeku istražnog postupka oduzeti mobiteli te s njima nije moguće stupiti u neposredan kontakt.
Sindikat pomoraca Hrvatske već duže vrijeme upozorava na problem kriminalizacije pomoraca koji je postao sve češći. Najnoviji slučaj kriminalizacije se dogodio u Španjolskoj.

srijeda, 26.07.2017.

SANIRANJE NASTALIH RANA U VINOGRADU

VODITI RAČUNA O PROPISANIM KARENCAMA

U popodnevnim satima 23.07.2017. godine dio Zagrebačke županije i Grada Zagreba zahvatilo je nevrjeme praćeno tučom te je u vinogradima u kojima je došlo do oštećenja potrebno provesti mjere zaštite radi saniranja nastalih rana zbog čega je dipl. ing agr.Aleksandra Radić djelatnica Savjetodavne službe izdala obavijest. U obavijesti se kaže da s obzirom na rokove berbe kod izbora pripravaka je potrebno voditi računa o propisanim karencama.
Nakon tuče moguća je primjena kontaktnih fungicida: Solofol 80 WDG (karenca 28 dana), Folpan 80 WDG (karenca 42 dana), Futura 50 WP (karenca 42 dana).
Primijeniti se mogu i kombinirani pripravci koji u sebi sadrže djelatnu tvar folpet:
Forim Star DF, (karenca 42 dana), Pergado F WG (karenca 42 dana), Ridomil Gold Combi 45 WG (karenca 42 dana).
Također je moguća primjena pripravaka na osnovi bakra (karenca 35 dana).
Ukoliko je od protekle zaštite proteklo 10-tak dana potrebno je dodati i fungicid za zaštitu od pepelnice: Collis SC (karenca 28 dana), Luna Experience SC (karenca 14 dana), Dynali EC (karenca 21 dan), Kusabi SC (karenca 28 dana), te pripravcina osnovi sumpora (karenca 35 dana).

Upozoravamo na oprez jer pripravci na osnovu sumpora pri temperaturama zraka iznad 25°C mogu uzrokovati fitotoksičnost.
Preporučujemo primijeniti energetske biostimulatore: Drin, Amalgerol, Megafol, Trainer ili Polyamin, Folifertil Ultra, Bioplex.
Pripravke za zaštitu bilja upotrijebiti prema uputi proizvođača, a praznu je ambalažu potrebno zbrinuti na propisani način.
Podaci o registriranim sredstvima za zaštitu bilja dostupni su putem web tražilice na sljedećoj adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/
E-mail: Aleksandra.Radic@savjetodavna.hr

MASLININA MUHA U MASLINAMA

ZA ZAŠTITU KORISTITI SAMO REGISTRIRANA SREDSTVA

Marina Kocijančić dipl. ing. agr. djelatnica Savjetodavne službe u Istarskoj županijai izdala je 21. srpnja upozorenje za maslinare s područja Istre da je započeo let maslinine muhe ( Bactrocera oleae), nižeg intenziteta, te da se može započeti sa preventivnom mjerama zaštite.
U preventivne mjere spada i metoda zatrovanih mamaca tj. tretiranje dijelova krošnje. U tu svrhu se može koristiti gotovi pripravak pod nazivom Success bait.
Umjesto gotovog pripravka može se koristiti insekticid + atraktant.
Od insekticida se mogu koristiti oni na bazi dimetoata ( Rogor 40, Chromogor, Perfekthion, Calinogor) te atraktant Buminal.
Ova metoda zasniva se na tome da se prskaju samo dijelovi krošnje ili samo pojedine grančice i to u pravilu koje su manje rodne. Tretiranje ponavljamo svakih 10-15 dana i obavezno nakon kiše.
Također preporučujemo maslinarima da uz redovite preglede svojih maslinika i plodova, u svoje nasade postave žute ljepljive ploče te na taj način da prate populaciju maslinine muhe u nasadu.Kurativno tretiranje za sada nije potrebno provoditi.
Maslinare također upozoravamo da se u zaštiti masline smiju koristiti samo registrirana sredstva za zaštitu bilja (SZB).
Podaci o registriranim SZB u RH vode se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.
Preparate koristiti prema uputama proizvođača" - napisala je u upozorenju ing. Kocijančić meil: Marina.Kocijancic@savjetodavna.hr

petak, 21.07.2017.

PRAVILNIK O OBNOVI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U KATASTROFALNIM DOGAĐAJIMA

NATJEČAJ KROZ DESETAK DANA

Zbog šteta uzrokovanih požarima koji su posljednjih dana prouzročili velike materijalne gubitke kako na domovima naših sugrađana tako i na poljoprivrednim površinama Ministarstvo poljoprivrede donosi Pravilnik koji definira uvjete prihvatljivosti za korištenje Mjere 5, Podmjere 5.2 – obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Pravilnik je u završnoj fazi pripreme i očekujemo da će u ponedjeljak, 24. srpnja 2017. godine biti objavljen u Narodnim novinama.
Natječaj za korištenje ove mjere bit će raspisan kroz desetak dana, a prijave na natječaj bit će omogućene od 1. listopada 2017. godine jer je zbog strogih pravila korištenja EU sredstava potrebno zadovoljenje osnovnih preduvjeta korištenja ove mjere (proglašenje elementarne nepogode, izlazak na teren povjerenstava za procjenu šteta…).
Za razliku od prijašnjih natječaja, u ovom natječaju značajno se olakšavaju uvjeti prihvatljivosti te sustav prijave tako da očekujemo puno veći broj prihvatljivih prijava.

Uvjeti će biti sljedeći:
· proizvođač mora biti upisan u Upisnik poljoprivrednika prilikom podnošenja zahtjeva za potporu,
· u obzir se uzimaju proizvodne površine upisane ili u ARKOD ili u Upisnik poljoprivrednika,
· šteta mora biti veća od 30% što znači ako ste primjerice na parceli imali 500 loza – minimalno 150 mora biti uništeno,
· županija mora proglasiti elementarnu nepogodu za područje JLS-a,
· korisnik mora pribaviti Procjenu štete u skladu s Metodologijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

Dozvoljeni troškovi su sljedeći:
· sanacija poljoprivrednog zemljišta,
· izgradnja, rekonstrukcija i opremanje gospodarskih objekata,
· popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju,
· nabava osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja,
· kupnja i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja,
· opći troškovi (do 10%).

Predviđeni iznos natječaja je 150.000.000 kn uz mogućnost povećanja, a pokriva se do 100% prihvatljivih izdataka.

Korisnik će predati prvi dio zahtjeva za potporu sa dokumentacijom (Procjena štete koja mora biti veća od 30%, procjenu ukupnih radova s obzirom da Procjena sadrži samo broj životinja, stabala i slično, ali ne i ostale radove koje je potrebno obaviti, potvrda porezne uprave da nema duga, izjava da nema dvostrukog financiranja i slično). Nakon toga, a po zatvaranju natječaja, APPRRR će korisniku izdati Odluku o administrativnoj kontroli i Ugovor na temelju kojeg korisnik kreće u prikupljanje ponuda te mu se nakon odobrenja ponuda izdaje Odluka o financiranju.

Razmatra se i mogućnost isplate predujma kako bismo još više olakšali unesrećenim korisnicima da čim prije obnove svoj proizvodni potencijal.

Ministarstvo će tijekom ljetnih mjeseci obaviti niz konzultacijskih i edukacijskih radionica kako s potencijalnim korisnicima tako i sa županijama, gradovima i općinama, županijskim razvojnim agencijama te LAG-ovima kako bi cijeli sustav odradio sve aktivnosti sinkronizirano te s čim manjim zahtjevima za krajnje korisnike.

U izradi je i Uputa u kojoj će biti navedeni svi zahtjevi i uvjeti kao i primjeri dobre prakse.

„Ova mjera je najbrža i najizdašnija pomoć koju u ovom trenutku možemo staviti na raspolaganje našim poljoprivrednim proizvođačima. Krećemo s alokacijom od 20 milijuna Eura, no prema potrebi možemo ta sredstva i povećati. Svaki pedalj zemlje u Dalmaciji je neprocjenjiv i generacije su se borile s teškim terenima i nepristupačnim kršem da bi došli do plodnog tla. Maslinici i vinogradi prehranjivali su i školovali generacije da bi vatra sav taj trud i odricanje izbrisala u nekoliko trenutaka. Dali smo mogućnost svima koji imaju poljoprivrednu proizvodnju da sudjeluju na natječaju. Pojednostavili smo proceduru i aktivirat ćemo sve službe da bi korisnici imali što manje opterećenja oko prijave na natječaj. Većina je osim poljoprivrednog potencijala ostala i bez domova, pa ako im uistinu želimo pomoći moramo maksimalno olakšati pristup ovim sredstvima.“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.

četvrtak, 20.07.2017.

MINISTAR TOLUŠIĆ U ISTRI

NAVODNJAVANJE, MASLINE I VINO

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić prisustvovao je 19. srpnja u Poreču potpisivanju Ugovora o financiranju za ulaganje u gradnju cjelovitog sustava navodnjavanja (CN ČERVAR PORAT – BAŠARINKA) sufinanciranog iz mjere 4.3.1. Programa Ruralnog razvoja RH, vrijednog 104 milijuna kuna te Ugovora o financiranju za projekte opskrbe i odvodnje s komunalnim poduzećima u potpunosti financiranog iz mjere 7.2.1. Programa ruralnog razvoja RH u iznosu od 64,8 milijuna kuna.

„Ovim projektom navodnjavat će se dodatnih 490 hektara poljoprivrednog zemljišta u Istarskoj županiji. Navodnjavanje je budućnost sigurne poljoprivredne proizvodnje, a izdašna sredstva Programa ruralnog razvoja u tome će nam pomoći. Ipak, navodnjavanje još uvijek spada u naprednije gospodarenje resursima, a znamo da neki dijelovi naše zemlje nisu pokriveni vodoopskrbom i odvodnom. Program ruralnog razvoja pokrit ćemo ona područja koja nisu obuhvaćena Operativnim programom konkurentnost i kohezija, a to znači da ćemo osigurati vodoopskrbu i odvodnju u onim mjestima koja imaju do 2000 stanovnika. Danas potpisanih ukupno 12 projekata u Istarskoj županiji u potpunosti će se financirati EU sredstvima“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić u Poreču.

SAVJET ZA MASLINARSTVO
Na Institutu za poljoprivredu i turizam ministar Tolušić je održao 1. sjednicu Savjeta za maslinarstvo koja je dogovorena na prošlotjednom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede. Savjet za maslinarstvo čine predstavnici maslinara, predstavnici Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča i predstavnici Ministarstva poljoprivrede. Teme prvog Savjeta ticale su se uspostave katastra maslinika, Zakona o maslinarstvu i donošenju Strategije maslinarstva. Ministar Tolušić složio se s maslinarima da Strategiju trebaju pisati najbolji maslinari i stručnjaci, a ne profesori, kao što je do sada bio slučaj u pisanju strategija, a na Zakonu će se zajednički raditi s ciljem formaliziranja već postojećih najboljih rješenja u praksi. Maslinari su iskazali zanimanje za osnivanje regionalne proizvođačke organizacije, a ministar Tolušić ih je pobliže upoznao s mogućnostima financiranja rada proizvođačkih organizacija sredstvima iz Programa ruralnog razvoja.

Nakon sjednice Savjeta za maslinarstvo ministar se uputio u Brtoniglu gdje se sastao s istarskim vinarima koje je izvijestio o najnovijoj situaciji vezanoj uz teran. Na jučerašnjem sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije održanom u Bruxellesu Delegirani akt kojim se hrvatskim proizvođačima terana omogućava korištenje imena teran na vinima dobio je i konačnu potvrdu. Ovime je okončana višegodišnja bitka za teran, a argumentirana rasprava unutar pravnog okvira Europske unije nagrađena je razumijevanjem i jedinim ispravnim rješenjem za Hrvatsku.

TERAN OSTAJE TERAN
„Vijesti koje našim proizvođačima terana donosim iz Bruxellesa i više su nego dobre. Konačno smo ostvarili svoj cilj i izborili se da teran ostane teran. Dobili smo podršku velike većine zemalja članica EU i ovo je dokaz da emocije mogu dati energiju u borbi za nacionalne interese kao što je to bilo u slučaju Slovenije, koja nije odustala čak i kad je ostala usamljena u svojim stavovima, ali da je za uspjeh potrebna velika želja, motiviranost i poznavanje procedure, pravila i propisa. Za teran se borilo više ljudi nego što je proizvođača terana ukupno, no svaki sat utrošen u ovu bitku višestruko se isplatio. Na primjeru terana i mi smo stekli novo iskustvo i znanje i u budućnosti ćemo se daleko pripremljenije i daleko spretnije nositi s izazovima zaštite naših prava unutar Europske unije. Čestitam svima koji su dali svoj doprinos ovom procesu, a našim proizvođačima terana želim puno rodnih godina i puno dobroga vina. Susreo sam se i s maslinarima s kojima sam započeo suradnju na nekoliko vrlo bitnih segmenata uspješne budućnosti maslinarstva u Hrvatskoj. Radit ćemo na uspostavi katastra maslinika, Zakonu o maslinarstvu i Strategiji maslinarstva. Očekujem da ćemo u okviru Savjeta za maslinarstvo dobro i učinkovito surađivati na dobrobit svih naših maslinara,“ izjavio je ministar Tolušić 19. srpnja u Istri, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.

utorak, 18.07.2017.

"MLIJEČNA STAZA" NAJAVA UTRKE

DONIRANJE ZA BANKU HUMANOG MLIJEKA

UNICEF i DŠR Aktivan život pozivaju sportaše rekreativce i sve koji se bave trčanjem na 1. humanitarnu utrku "Mliječna staza". Utrka će se održati u nedjelju 10.9.2017. u 18:30 sati na Kvaternikovom trgu u Zagrebu.

Prema planu trčati će se na dvije staze i to na 5.100 metara i na 10.000 metara. Kotizacija iznosi 123 hrvatske kune, što trkaču osigurava unicefovu majicu, finišersku medalju te čip za elektronsko mjerenje vremena.
No u ovoj se utrci trči za životno važnu stvar jer je startnina odnosno kotizacija zapravo donacija za pomoć najranjivijim bebama za otvaranje banke humanog mlijeka.
Detaljne informacije nalaze se na www.mlijecnastaza.hr

UNICEF naime pokreće osnivanje prve banke humanog mlijeka u Hrvatskoj čime se pomaže prijevremeno rođenoj djeci i ostaloj novorođenčadi da prežive prvo, neizvjesno razdoblje života i lakše se oporave uz pomoć najzdravije hrane koja za njih postoji a to je majčino mlijeko.

Informacije na FB event www.facebook.com/events/419124915154073/

IZDANE ODLUKE ZA DODJELU 26, 3% EU SREDSTAVA!

DO SADA ISPLAĆENO 347,4 MILIJUNA EURA

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 11. srpnja od ukupno 2,38 milijardi eura koji su kroz Program ruralnog razvoja (2014. - 2020.) dostupni Hrvatskoj za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i razvoj sela - ukupno 1.114.899.456 eura raspoloživo je kroz dosad raspisane natječaje - što predstavlja gotovo polovicu (46,8%) ukupno dostupnih sredstava za šestogodišnje razdoblje.
Korisnicima Programa koji su uspješno pripremili svoje projekte izdane su odluke o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu od 625,7 milijuna eura, što čini više od četvrtine dostupnih sredstava u ovom programskom razdoblju (26,3%). Od ukupno dodijeljenih sredstava do sada je isplaćeno 347,4 milijuna eura ili, više od polovice dodijeljenog iznosa (55,5%). Isplaćena sredstva ne prate dodijeljena jednakim tempom, obzirom da se isplaćuju nakon što korisnici završe svoju investiciju (osim avansnog dijela potpore u nekim mjerama).

„Do kraja ovog ljeta iznos ugovorenih sredstava povećat će se za dodatnih 85 milijuna eura, odnosno narast će na 63,5% zbog činjenice što će u tom razdoblju biti izdane odluke o dodjeli sredstava za drugi sektorski natječaj iz podmjere 4.1.1. (22 milijuna eura) zatim za podmjeru 7.2.1. još 42 milijuna eura te 23 milijuna eura za podmjeru 7.2.2. U konačnici, do kraja 2017. očekujemo isplatu završenih projekata u iznosu od 30% ukupno dostupnih sredstava u okviru Programa ruralnog razvoja što je odličan rezultat i na razini EU s obzirom da je riječ o tek drugoj godini provedbe Programa“– izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Podsjetimo!, Provedba Programa ruralnog razvoja RH započela je u 2015. te je tek tijekom te godine i potom u 2016. raspisan veći broj natječaja. Nažalost, dinamika raspisivanja evidentno nije uzela u obzir dostupne mogućnosti ni administrativna ograničenja, pa je obrada zahtjeva potrajala značajno duže od planiranog vremena, a tek se početkom 2017. godine krenulo s paralelnom obradom oko 20 različitih završenih natječaja.
Apsolutni prioritet rada Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bilo je rješavanje otvorenih pitanja vezanih uz prvi natječaj za mjeru 4, koji je završio prije čak 27 mjeseci (15. travnja 2015.) te izrada novih, pravednijih i boljih pravila za raspisivanje budućih natječaja i njihovu bržu obradu, kao i izgradnja učinkovitog sustava komunikacije potencijalnim korisnicima i konzultantima.

Sva komunikacija s potencijalnim korisnicima sada se odvija brže, bolje i učinkovitije putem on-line sustava pitanja i odgovora:

http://ruralnirazvoj.hr/pitanja-odgovori/, a preko Portala ponuda: https://agronet.apprrr.hr/Forms/CommonForms/TenderOffer.aspx oglašavanje i prikupljanje ponuda za robe, radove i usluge koje su potrebne za realizaciju projekata koje korisnici prijavljuju na natječaje. Tim portalom osigurali smo transparentan postupak prikupljanja ponuda, odabir najboljih ponuditelja te tako i najveću vrijednost za uloženi novac.

petak, 14.07.2017.

KAKO PRAVILNO POSTUPATI S HRANOM?

OPERI, ODVOJI, OBRADI I OHLADI

Ministarstvo poljoprivrede uputilo je 13. srpnja priopćenje medijima u kome kaže da s Hrvatskom agencijom za hranu kreće s javnom medijskom kampanjom kojoj je cilj informirati građane o pravilnom postupanju s hranom, kako bi se građani što bolje zaštitili od bolesti porijeklom iz hrane.
"Pripremili smo TV oglas pod nazivom „4 O“ koji će se tijekom ljeta emitirati na Hrvatskoj radio televiziji, a može se preuzeti i s YouTube kanala Ministarstva poljoprivrede: https://youtu.be/npR_UcSOH-A
TV oglas „4 O“ na jednostavan i pristupačan način a 4 O znače Operi, Odvoji, Obradi, Ohladi ukazuje na najčeąće pogrške prilikom pripreme i rukovanja s hranom te savjetuje potrošače kako ih izbjeći. Najčešće greške prilikom pripreme hrane su nenamjerni doticaji termički obrađene hrane sa sirovom hranom, tzv. kržna kontaminacija, zatim nedovoljno posvećivanje pažnje pravilima higijene te nepostizanje potrebne temperature u svim fazama čuvanja i pripreme hrane.
„U Hrvatskoj je tijekom 2016. godine prijavljeno više od 23.000 slučajeva oboljenja uzrokovanih nepravilnim rukovanjem hranom, a iako se često čini da opasnost dolazi izvana, kućanstva su najčešće mjesto izlaganja patogenom mikroorganizmu. Stoga smo zaključili da potrošače moramo pokušati potaknuti da u svojim kućanstvima promjene krivo stečene navike pri rukovanju s hranom.“, navodi ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te kaže u nastavku: „Mi, kao nadležna tijela, moramo napraviti sve što je u našoj moći da zaštitimo građane provedbom kontrola i sustavom brzog uzbunjivanja, ali naša zadaća tu nikako ne prestaje - građani trebaju znati kako pravilno postupati s hranom.“
„Izgled, miris i okus hrane mogu biti pokazatelji je li hrana koju konzumiramo sigurna ili nije. Međutim, hrana koja dobro izgleda i nema čudan miris ili okus, ne mora nužno biti sigurna za konzumaciju jer, ako nije pravilno čuvana i obrađena, može biti štetna za zdravlje. To je posebno izraženo sada, tijekom ljeta, kada je hrana zbog visokih temperatura podložnija kvarenju,“ upozorava Andrea Gross-Boąković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu.

4 O FILOZOFIJA = Operi + Odvoji + Obradi + Ohladi

1. OPERI – održavajte čistoću ruku, radnih površina, kuhinjskog pribora

• Perite ruke sapunom i toplom vodom prije kontakta s hranom i često tijekom pripreme hrane, pogotovo nakon rukovanja sa sirovim mesom te neopranim voćem i povrćem.
• Perite i održavajte higijenu svih površina, pribora i posuđa kojim se koristite prilikom pripreme hrane.
• Temeljito perite voće i povrće, posebno ako se jede sirovo.

ZAšTO? Iako većina mikroorganizama ne uzrokuje bolesti, opasni mikroorganizmi se često mogu naći u tlu, vodi, životinjama i ljudima. Ovi mikroorganizmi mogu se naći na rukama, krpama za brisanje i kuhinjskom priboru, posebno na daskama za rezanje namirnica i mogu se prenijeti na hranu čak i najmanjim dodirom te uzrokovati bolesti koje se prenose hranom. Uz mikroorganizme, ostaci pesticida su samo neke od opasnosti koje se mogu u velikoj mjeri otkloniti temeljitim pranjem voća i povrća.

2. ODVOJI - odvojite sirovu od termički obrađene hrane, također sirovo meso od hrane koja se neće termički obrađivati

• Odvojite sirovo meso, perad, ribu i plodove mora od ostale hrane.
• Upotrebljavajte posebne daske i pribor za rezanje sirovog mesa i povrća te sirove i termički obrađene hrane.
• Čuvajte hranu zatvorenu u posebnim posudama kako bi izbjegli međusobni dodir sirove i termički obrađene hrane.
ZAŠTO? Sirova hrana, a posebno meso peradi , riba i morski plodovi, mogu sadrŽavati opasne mikroorganizme koji se mogu prenijeti na druge namirnice tijekom pripreme i čuvanja hrane. Ti mikroorganizmi će se termičkom obradom mesa uništiti, ali preko daski i pribora za rezanje kontaminirat će drugu hranu koja se termički ne obrađuje, kao što je npr. povrće.

3. OBRADI – hranu uvijek temeljito termički obradite

• Hranu temeljito skuhajte ili ispecite, a posebno meso peradi, jaja te ribu i morski plodovi.
• Ostatke juha, variva, gulaąa i sličnih jela podgrijavajte dok ne proključaju, kako bi postigli dovoljno visoku temperaturu

ZAŠTO? Temeljito kuhanje i pečenje uništava gotovo sve opasne mikroorganizme. Istraživanja su pokazala da termička obrada namirnica pri 70 °C može pomoći da hrana bude sigurna za konzumaciju. Posebna pažnja potrebna je kod pojedinih namirnica poput mljevenog mesa, kosanog i rolanog pečenja, velikih komada mesa i cijele peradi.

4. OHLADI - čuvajte hranu na sigurnim temperaturama

• Ne ostavljajte kuhanu ili pečenu hranu na sobnoj temperaturi dulje od 2 sata.
• Nakon konzumiranja spremite u hladnjak svu termički obrađenu i lako pokvarljivu hranu (na temperaturi ispod 2-8 °C)
• Ne pohranjujte hranu predugo, čak ni u hladnjaku. Ostatke hrane konzumirajte u roku od 2 dana.
• Ne odmrzavajte smrznutu hranu na sobnoj temperaturi.

ZAšTO? Mikroorganizmi se mogu brzo umnožavati ukoliko se hrana drži na sobnoj temperaturi. Držanjem hrane na temperaturi ispod 5 °C ili iznad 60 °C, usporava se ili zaustavlja rast mikroorganizama. Neki opasni mikroorganizmi mogu se razvijati i na temperaturi ispod 5 °C.

četvrtak, 13.07.2017.

U ZADRU SE OTVARA SVEUČILIŠNI STUDIJ ZA UPRAVLJANJE VODENIM EKOSUSTAVIMA

STUDIJ ZA SEKTOR PLAVOG GOSPODARSTVA

Prema Priopćenju dr. Brune Petani iz Zadra akademske godine 2017./2018. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru započinje s izvođenjem novog sveučilišnog diplomskog studija pod nazivom “Održivo upravljanje vodenim ekosustavima”. Ovaj studij nastao je u okviru projekta Blue Education for Sustainable Management of Aquatic Resources, skraćenog naziva Blue Smart. Glavni cilj projekta je stvaranje novih vještina i znanja u sektoru plavog gospodarstva te povećanje mogućnosti novih poslova sadašnjih i budućih zaposlenika ovog sektora u Zadarskoj županiji, te šire.
Upravo ovim studijem daje se prilika mladim stručnjacima da se educiraju o pitanjima održivosti ribarstva i akvakulture, o kojima se u svijetu već puno priča. Osnivanje diplomskog studija prvi je specifičan cilj navedenog projekta, a u budućnosti se očekuje i on line tečaj „Osnove dobre prakse u ribarstvu”, koji je namijenjen osobama već zaposlenima u plavom sektoru ili onima koji se žele zaposliti u tom području, kao dodatna edukacija i unaprjeđenje znanja o segmentu održivosti.

Predviđena upisna kvota diplomskog studija “Održivo upravljanje vodenim ekosustavima” je 30 izvanrednih studenta, a početak izvođenja planiran je za listopad 2017. godine. Diplomski studij trajat će dvije godine odnosno četiri semestra kroz koji se sakuplja 120 ECTS bodova. Da bi ga mogli upisati, studenti su obavezni imati završen preddiplomski sveučilišni studij (180 ECTS) na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru ili drugi srodni preddiplomski sveučilišni ili stručni studij.
Nakon završenog studija studenti stječu titulu magistra održivog upravljanja vodenim ekosustavima. Da bi uspješno magistrirali, studenti će morati položiti predmete poput: Zaštita vodenih sustava, Ribolov i okoliš, Primijenjena ekologija vodenih ekosustava, Sociologija lokalnih zajednica, Upravljanje zaštićenim morskim područjima, Upravljane akvakulturom i ribolovom, te mnoge druge srodne predmete.

Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru je s vanjskim suradnicima, te partnerima u sklopu projekta Blue Smart izradio Elaborat spomenutog studija. Senat Sveučilišta u Zadru je na X. sjednici održanoj 27. lipnja 2017.godine donio Odluku o prihvaćanju sveučilišnog diplomskog studija Održivo upravljanje vodenim ekosustavima. Nositelj navedenog projekta je Sveučilište u Zadru (Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu), a partneri su Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA, Cromaris d.d. i WWF Adria. Od ponedjeljka 17. srpnja bit će dostupna i internetska stranica projekta na www.bluesmart.hr.
Predstavljanje spomenutog diplomskog studija održat će se 5. rujna 2017. godine u 19:00 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Stari kampus, Obala kralja Petra Krešimira IV br. 2).

Više o studiju na:http://www.unizd.hr/Novosti/View/tabid/3828/articleType/ArticleView/articleId/13464/Novi-sveucilisni-diplomski-studij-Odrzivo-upravljanje-vodenim-ekosustavima.aspx>
http://www.unizd.hr/poljodjelstvo/Diplomskistudij-Odr%C5%BEivoupravljanjevodenimekosustavima/tabid/7650/Default.aspx (kopirati link)

Više o projektu Blue Smart: http://croatia.panda.org/projekti/blue_smart/

HOĆE LI BITI POLITIČKE VOLJE ZA PROVEDBU STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA?

NAJVEĆE PROMJENE U NAČINU PROIZVODNJE ENERGIJE, HRANE I TRANSPORTU


Strategija niskougljičnog razvoja RH je prvi dokument takve širine koji zadaje jasan pravac tranzicije u niskougljično društvo i najavljuje kraj fosilne ere, no postavlja se pitanje političke volje i hitnosti provedbe.
Poruka je to s panel rasprave o Strategiji niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu koju je 10.srpnja organizirala Zelena akcija u Novinarskom domu u Zagrebu kao doprinos javnoj raspravi. Govornici su bili Vladimir Jelavić iz Ekonerga, voditelj projekta izrade strategije u Ministarstvu zaštite okoliša, Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju, Maja Božičević Vrhovčak iz Društva za oblikovanje održivog razvoja, Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva, Denis Frančišković iz Eko Pana Karlovac te Luka Tomac i Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
Panelisti su se u raspravi složili kako će najveći izazovi u provedbi Strategije biti promjena u načinu proizvodnje energije, proizvodnje hrane i transportu te kako smanjiti emisije iz tih sektora. Niskougljična strategija trebala bi biti krovna strategija iz koje proizlaze sve ostale sektorske strategije uz redoviti monitoring napretka smanjenja emisija. U ovoj su strategiji ponuđena tri scenarija: nastavak dosadašnjeg načina razvoja (tzv. referentni scenarij), scenarij postupne tranzicije (NU1) i scenarij snažne tranzicije (NU2).
Pozitivno je što Strategija daje jasne obrise vizije napuštanja fosilnih goriva te prelaska u niskougljično društvo. Ujedno govori o važnosti zelenih poslova i prilikama za gospodarstvo te prepoznaje štednju energije kao ‘novi izvor’ energije. Također, pozitivno spominje komunalnu (građansku) energiju te decentralizaciju energetskog sustava što Zelena akcija, uz pitanje vlasništva, smatra ključnim aspektom pravedne tranzicije. Međutim, čak i u vrlo ambicioznom scenariju NU2, koji predviđa smanjenje emisija za 80% do 2050. godine, ima prostora za popravke jer primjerice predviđa nastavak rada termoelektrane Plomin 2 do 2040. godine. To je neprihvatljivo jer nakon 2030. godine nema mjesta za postrojenja na ugljen.
“Smatramo kako referentni scenarij nikako nije opcija za niskougljični razvoj.
Vlada Republike Hrvatske mora izabrati scenarij snažne tranzicije u ovoj strategiji bez projekata na fosilna goriva poput termoelektrane Plomin 2 koja koristi uvozni ugljen,” izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.
Važno je dodati kako Strategija prepoznaje važnost uključivanja raznih aktera, no to u praksi nažalost ne funkcionira, tj. funkcionira do te razine da zadovolji zakonski minimum. Javna rasprava o Strategiji nije kvalitetno provedena te javna izlaganja nisu održana izvan Zagreba iako je ovaj dokument ključan za budući razvoj cijele države. Ujedno su na panel raspravu pozvani predstavnici svih relevantnih ministarstava kao i saborskih odbora, no nažalost se nisu odazvali. Zbog toga se pitamo hoće li postojati snažna politička volja koja je nužna za provedbu ove strategije?

“Sve u svemu, cijelu Strategiju treba pohvaliti, no ključna je njena provedba u praksi kao i hitnost implementacije s obzirom na već vidljive posljedice klimatskih promjena”, zaključio je Tomac.
Zelena akcija poziva građane i građanke, institucije, lokalne samouprave, itd. da sudjeluju u javnoj raspravi koja traje do 16.7.2017. godine. Informacije su to iz ZELENE AKCIJE.

ZELENA AKCIJA (ZA) je nevladino, nestranačko, neprofitno i dobrovoljno udruženje građana i građanki za zaštitu okoliša, osnovano 1990.g., sa sjedištem u Zagrebu. Zelena akcija je članica najveće mreže udruga za zaštitu okoliša na svijetu Friends of the Earth.
Svojim radom želi doprinijeti unaprjeđenju sustava zaštite okoliša na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini na način da potiče promjene kroz kampanje, nenasilne direktne akcije, projekte, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka i sl. Cilj djelovanja je zaštita okoliša i prirode te poticanje razvoja prema nisko ugljičnom društvu pri čemu se vodi principima društvene pravde i sistemske promjene. Najveću pažnju pridaje aktivnostima usmjerenima na poticanje sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu te na poboljšanje kvalitete života u Hrvatskoj .Profesionalni članovi Zelene akcije za sebe kažu da dijele informacije, iskustvo i stručnost u području zaštite okoliša drugim udrugama, pojedincima, zajednicama, školama u Hrvatskoj i šire. Djelovanje ZA temelji se na radu volontera i volonterki, odnosno aktivista i aktivistkinja, koje podržava profesionalni tim. ZA nije u suradnji niti s jednom političkom strankom.

utorak, 11.07.2017.

SEZONSKI RADNICI NA JADRANU SU POTPLAĆENA RADNA SNAGA !

TURISTIČKE KOMPANIJE I HOTELIJERI
UPRAVLJAJU PLATEŽNOM MOĆI SEZONSKIH RADNIKA!

Nedostatak sezonskih djelatnika u turističkom sektoru posljedica je neadekvatnog plaćanja vlasnika za obavljeni rad. Turistička sezona traje, turizam je Hrvatska industrija br. 1 no čini se da nitko od osoba koje bi trebale razumjeti problem nije krenuo riješavati njegovu suštinu. A to je visina plaće sezonskih djelatnika. Da li je naprimjer plaća od 3.500 kuna za pomoćnog konobara – servira, koliko su platile neke kompanije, adekvatna? Za pomoćnog kuhara 4. 000 kuna? To je za količinu posla koja se obavlja u tim zanimanjima u tijeku turističke sezone iznimno malo. Ali tu su i poslovi čišćenja, pranja suđa, sobarica, bez čega turizam doslovno ne može postojati,ti su poslovi još manje plaćeni.
Nakon primljene plaće u lipnju među sezonskim djelatnicima nastalo je pravo nezadovoljstvo koje je iskazano odlascima u druge turističke tvrtke koje su plaćale par stotina kuna više kao i s najavama odlaska ostalih nezadovoljnih. Raditi naprimjer u hotelima s četiri zvjezdice posao pomoćnog konobara za 3.500 kuna čista je eksploatacija, a poznate su mi osobe koje su primile i manje. U hotelima visoke kategorije gdje je gost svoj odmor prethono platio putem interneta, doslovno je ponižavajuće biti eksploatatorska radna snaga. Novcem bogati stranci su po povoljnim uvjetima pokupovali gotovo sve najbolje turističke destinaije u Hrvatskoj, sagradili nove turističke objekte, ili obnovili stare, a Hrvatsku radnu snagu plaćaju minimalno nisko dok, zarađeni višak kapitala iznose iz zemlje ili investiraju u gradnju ponovo novih hotela. Republika Hrvatska od turizma direktno zarađuje samo na turističkoj taksi po jednom noćenju gosta koja je tek 7 kuna u punoj sezoni, a manja je u predsezoni i podsezoni i RH je presretna jer zbog količine turista koji dolaze na odmor u Hrvatsku, samo na taj način može zaraditi milijarde. Koliko tek zarađuju turističke kompanije?

PLAĆE NA KAPALJKU!
Naprimjer u hotelima s četiri zvjezdice jedan bračni par šest dana u predsezoni plati svoj boravak više nego što je u lipnju bila mjesećna plaća jednog sezonskog radnika za 30 dana. U turizmu se dnevno radi 10 - 12 sati . Shema je moćnih korporacija da prekovremene sate sezonskim djelatnicima pišu i zbrajaju u namjeri da nakon kraja turističke sezone plaćaju prekovremeni rad kroz naredna dva ili tri mjeseca. Sve je raspoređeno tako da veći novac sezoncu jednokratno ne dolazi u ruke. Stranac određuje koliko će hrvati zaraditi, a time određuje i koliko i što tom količinom zarađenog novca njihov zaposlenik može kupiti. Tužno je da su hrvatski ljudi svih dobi koji odlaze sezonski raditi u turizam, na prelijepoj obali Jadranskog mora postali jeftina radna snaga u vlastitoj državi. Tužno je i to što se iz Vlade, kao ni iz saborskog Odbora za turizam ne čuje kritički stav prema situaciji s potplaćenim radnicima koja ima tendenciju da je velike kompanije sistemski definiraju i ustabile. A to je iz razloga što hrvatski političari koji o mnogim važnim pitanjima donose odluke zakonom i rade u Saboru RH, ne poznaju situaciju na terenu. Nitko se od političara ove godine nije očitovao konferencijom za novinare ili nekim drugim argumentiranim mišljenjima o informaciji da sezonskih radnika nedostaje radi niskih plaća. Tako se pravi razlozi ne iznose, već prešućuju i zaobile od javnosti. A najtočnije je da te prave razloge politika i političari u Saboru ne poznaju ni ne prepoznaju.

ZAŠTO MINISTAR CAPPELLI ZAOBILAZI STVARNI PROBLEM ?
Ima li ministar turizma Gari Cappelli i predsjednik Vlade RH mr. Andrej Plenković saznanja kako se radi od strane velikih kompanija? Cppelli možda i ima ta saznanja, ali dojam je da se slaže sa svime.
Zašto ministar turizma zaobilazi činjenicu koja je sakrivena od široke hrvatske javnosti da su sezonski radnici u turizmu potplaćeni?. Riješenje turističkog problema sezonaca nije u dovođenju strane radne snage, već u otvorenoj komunikaciji s kompanijama o niskim plaćama koje isplaćuju zaposlenicima.Plaće treba povisiti, to objaviti i zaposliti hrvatske nezaposlene ljude koji traže posao, a nisu prihvatli raditi u turizmu . Komunikaciju o toj temi niskih plaća dakako da neće otvoriti hotelijeri, privatnici i turističke kompanije već to treba učiniti Vlada i ministar turizma. Jer nije li osobna egzistencija hrvatskih građana nacionalni interes broj 1? Zbog nesolventnosti i nemogućnosti kupnje bilo čega radno sposobni ljudi napuštaju Republiku Hrvatsku i odlaze raditi u zemlje u kojima mogu zaraditi, to je činjenica .Hrvatski Jadran je još jedino mjesto gdje hrvatski nezaposleni ljudi mogu naći posao i zaraditi, a to im političari svojim odlukama moraju omogućiti.Zapošljavanje u turizmu ne treba velikodušno – kako je to ministar turizma Cappelli 8.srpnja najavio, otvarati strancima, jer stranci su u svakom pogledu uzeli sve što je dobro i najbolje u Hrvatskoj. Potrebno je prići riješavanju problema što prije na spomenuti način. Podsjetiti ću da se u Hrvatskoj političari od 1996. godine nakon završetka rata, slažu sa svime što stranci predlažu Hrvatima, a očito je da Hrvatska sporo i nikako ne napreduje. U mnogo slučajeva prijedlozima stranaca trebalo je reći Ne, zato u Hrvatskoj jedinoj industriji koju RH još ima, a to je turizam, treba raditi po vlastitom modelu i treba zahtijevati veće plaće za hrvatske sezonske radnike. Uvoz strane radne snage u turizam i na Jadran treba biti marginalna opcija. Stranci Hrvate savjetuju u negativnom kontekstu već 20 godina. Zar još nije prepoznato što se Hrvatskoj dešava? Zato pitanje hrvatskih sezonaca u turizmu treba otvoriti pred javnošću i pred mega kompanijama koje profitabilno i tiho rade i upravljaju hrvatskom platežnom moći sezonskih djelatnika, a time i gospodarskom komponentom Hrvatske.

ANKETOM DO RELEVANTNIH PODATAKA
Kako se kvalitetnije organizirati za slijedeću turističku sezonu?Ministarstvo turizma bi ovu turističku sezonu treba iskoristiti kako bi dobilo što više korisnih relevantnih informacija od sezonskih radnika koji ove godine rade u turizmu. Anketa bi se trebala provesti u hotelima stranih kompanija, domaćim hotelima velikim i malim, privatnim restoranima, da obuhvati što više sezonski zaposlenih djelatnika. Zato bi Ministarstvo ili relevantna turistička institucija trebali pripremiti anketu - koja bi po izboru onog tko ispunjava trebala biti javna- s imenom i prezimenom ili po želji anonimna, ali u kojoj bi stajalo ime hotela ili kompanije sezonskog rada, radno mjesto , godine djelatnika , naobrazba ( u turizmu je mnogo ljudi s nezavršenom srednjom školom ili samo s osnovnom školom) razlozi nezaposlenja u struci, razlozi za rad u turizmu, spremnost na doškolovanje ili prekvalifikaciju, visina primljene plaće u turizmu po mjesecima, mišljenje o kvaliteti prehrane u sezoni rada, mišljenje o smještaju, ( gdje trenutno stanuje za vrijeme sezone i sa koliko osoba stanuje, tko plaća smještaj i hranu u sezoni i koliko, kakvi su međuljudski odnosi, mišljenje anketiranog : što treba promijeniti.
Činjenica koja se zanemaruje je da grad Dubrovnik koji strani svijet smatra turističkom mekom – nema smještajnih kapaciteta za turističke sezonske radnike. To je činjenica o kojoj mnogi govore, čak i mediji ito bi trebala postati ozbiljna briga županije, a ne samo grada Dubrovnika. Sezonski djelatnici u Dubrovniku spavaju u skladištima, šupama, spremištima, ostavama i još im se to naplaćuje.
Anketa bi trebala dati relevantne odgovore na pitanja:
1. Može li turizam riješiti hrvatsku nezaposlenost u ovoj fazi ekonomskog razvoja
2. Mogu li hrvatske nezaposlene osobe u turizmu, kome bi se sezona trebala produžiti,mogle zarađivati za siguran živoz bez iseljavanja
3. Gdje i u kojim uvjetima žive sezonski turistički djelatnici
Odgovori na ovapitanja trebali bi biti orjentir Hvatskoj Vladi za buduće aktivnosti vezane za turizam i u turizmu. Jer hrvatski sezonski djelatnici u Hrvatskoj ne smiju ostati prepušteni sebi i turističkim vlasnicima kompanija, hotela i restorana za koje rade. Vlada tu ima obvezu imati ingerenciju.


ZAŠTO ČLANOVI SABORA IDU NA ODMOR U JEKU TURISTIČKE SEZONE?
U jeku turističke sezone, umjesto da saborski zastupnici i Sabor rade i da u toj jedinoj Hrvatskoj industriji koja je Republici Hrvatskoj prerostala sudjeluju kao komunikacijski podupiratelj, kao netko tko izabran od naroda će ipak razgovarati sa nekim odgovornim osobama mnogih turističkih objekata, o stanju u turizmu, plaćama sezonaca, namjerama hotelijera, kao netko tko će biti na terenu i donijeti informaciju sa terena, a onda definirati neke zaključke i priopćiti ih javnosti - saborski zastupnici 14. srpnja odlaze na dvomjesečni godišnji odmor!To je kontradiktornost koju treba izbaciti iz prakse. Godišnji odmor Vlade traje 2-3 tjedna, bar je bilo tako prošle godine, no odmor članova Hrvatskog sabora u jeku turističke sezone jedan je od razloga zbog kojeg će i ove godine turistička sezona završiti 30.rujna. Ponovo će mnogi turistički hoteli kao i svi turistički auto kampovi toga datuma, bez obzira na toplo vrijeme zatvoriti svoja vrata- a šatori i kamp vozila biti će deponirani na starim mjestima, jer to je naćin kako se radi u Hrvatskoj. A ponovo će se prethodno pisati u tisku kako će turistička sezona možda biti produljena. Ali kada će nestati taj MOŽDA i nastupiti stvarnost? Onda kada članovi Sabora neće otići na godišnji odmor dug 60 dana usred mjeseca srpnja i čitati u novinama na svom odmoru kako se turistička sezona odvija sama od sebe. Jer ništa ozbiljno ne nemože odvijati samo od sebe, već mora biti upravljano mnogim odlukama zakonodavnih tijela.
MARGARETA ZOUHAR ZEC

fotka

četvrtak, 06.07.2017.

DUG

ZAŠTO DRŽAVA NE POKAZUJE LJUBAV PREMA GRAĐANIMA?

U nedjelju 2. srpnja telefonira mi moja dugogodišnja prijateljica iz Samobora da je dobila opomenu iz Ministarstva financija RH da plati dug od 44.990 kuna u roku od 8 dana ili će joj imovina biti ovršena i pita me što da radi. “ Neznam” odgovaram.” Komuniciraj sa predstavnicima udruge Blokirani ili predstavnicima udruge Franak možda ti netko može dati savjet kako postupiti, što reći kako se spasiti od ovrhe. U slučaju moje prijateljice dug je 24. 569 kuna, a kamata 20.430 kuna. Kada će u Hrvatskoj prestati obračun kamate na kamatu?Primjena realne monetarne hrvatske politike napokon treba doći u upotrebu, a gospodinu guverneru Vujčiću treba zahvaliti na učinjenom.
I još jedan važan detalj, moja prijateljica je nezaposlena osoba.

Pozicije duga moje prijateljice

Ljudi koji primaju obavijesti takve naravi da će biti ovršeni, jer nisu podmirili dug, a nezaposleni su i nemaju prihode pa nemaju ni sredstava iz kojih bi mogli vraćati dugove državi, padaju u očaj. Ljudi su nemoćni, a država, točnije zakonodavna sudbena i izvršna vlast RH je nemilosrdni harač koji pod krinkom demokracije osiromašuje građane i naplaćajue im dug u uzimanju mnogo vrijednije imovine, radi svojih rigidno napisanih odluka i zakona,a da ne vodi zabilješku, da ne pita i nezna tko je od tih dužnika zaposlen, tko je nezaposlen. Da li je zaposlen do sada namjerno zapostavljao vraćane duga državi? A ako je nezaposlen, potpuno je jasno da nije imao sredstava za vraćanje duga. Mogu li zaposleni i nezaposleni dužnici pred Ministartvom financija koje je sakupljač dugova biti u istoj poziciji? Ne mogu nikako. U situaciji koja traje o faktoru zaposlen – nezaposlen mora se voditi evidencija. Situacija o kojoj govorim može se oslikati na način kao da su u ring na boksački meč dovedena dvojica boksača od kojih su jednome ruke sa rukavicama slobodne, a drugome su ruke s rukavicama vezane na leđima.Može li tu meč borba biti sportska i pravedna? Ishod o pobjedniku meća je jasan.
Odakle Ministarstvu financija u nestabilnoj ekonomskoj situaciji uvjerenje da bez jasne informacije o svakom ponaosob, može raditi ovrhe nad svakim dužnikom?U Ministarstvu financija bi lako mogli reći da nije moguće prikupiti podatke o random statusu svakog pojedinog građanina koji su na listama dužnika. No bez takvog podatka država nepravedno postupa prema svojim vlastitim građanina. Raditi ovrhe imovine nad zaposlenima i dugotrajno nezaposlenima nikako nije ista situacija. Vodi li se igdje ikakava evidencija gdje žive ili kako svoj život nastavljaju građani kojima je ovrha provedena nad stanom ili kućom? Gdje završavaju građani koji su bili bez sredstava za život, a onda su još ovršeni?
Zaista gdje i kako nastavljaju svoj život? Odlaze li iz Hrvatske? Kakva je kvaliteta njihova života? Kako si RH temeljem svojih nepravednih i nehumnih Zakona koji krše i Ustavna prava koja su propisana za čovjeka sa službenog držvnog nivoa može dozvoliti osiromašivati ljude i gurati ih na marginu života? Građani su za instituciju države odavno postali broj , no to se mora mijenjati. Ovrhe i ovršenici su teška hrvatska tema, a aktualni političari to doslovno ne razumiju. Pokazuju to svojim diskusijama u Hrvatskom Saboru.
Ovršni zakon koji je u Hrvatskom Saboru u proceduri izmjene toliko je loše izmijenjen da je i premijer RH shvatio da bi trebalo napisati potpuno novi Ovršni zakon. Limit ovrhe i dalje je ostao , od stranke Mosta predloženih - bizarnih 20.000 kuna. A zašto taj limit nije podignut na 100.000 kuna? Zašto nije pokazna dobra volja da se pomogne građanima s visokim dugom? Pretpostavljam - zato jer bi tada država pokazala ljubav prema građanima1 Gdje je prosperitet o kome premijer Plenković priča da želi Hrvatskoj? Može li biti prosperiteta uz ovršni limit od 20.000 kuna? Gdje će biti taj ravnomjerni razvoj RH? Udvostručena financijska sredstva iz fondova EU? Prosperitet i ovršni zakon s limitom od 20.000 kuna do koga se ne čini ovrha, nikako ne mogu ići zajedno.
O Agencijama koje otkupljuju dugove dužnika i rade prisilnu naplatu pod prijetnjama dužnicima, o čemu već dugogodišnji hrvatski turisti ponešto znaju I raspituju se zašto se to događa- u Saboru nema ni riječi. Svi se pretvaraju kao da ništa neznaju. A sve što je u Hrvatskoj novac - predmet je otimaćine i prisile, vezano uz mnoge vrste prijevara. Zakone kojima je proteklih godina bio cilj – legalno što više novca oteti od građana, moraju što prije biti izmijenjeni.

A dok u upotrebu ne dođe bolji Ovršni zakon, po kome se građanima nikakva vlastita imovina ne bi trebala otuđivati – jer u ekonomskoj situaciji koja vlada u RH – gdje je plaća tako niska da je dostatna samo za tekuće životne potrebe, iz koje se ništa ne može uštedjeti i ozbiljnije kupovati- građani i dalje ostaju žrtve rigidne države i njenih rigidnih - prestrogih i neumoljivih- zakona. I dalje 20% imućnih upravlja sa 80 % građana koji jedva spajaju kraj s krajem. Postoci nisu samo šema globalne zajednice, ti su postotci i Hrvatska realnost.
Margareta Zouhar Zec

06.07.2017. u 23:32 • 0 Komentara • Print • # • ^

SKRAĆENI PREGLED VIJESTI ZA HOTELSKE I TURISTIČKE OBJEKTE

OD IDEJE DO REALIZACIJE I U HRVATSKOJ !


Časopis za turizam gastronomijumi hotelijerstvo Turizam info objavio je da su najjače svjetske tiskovine odnedavno svakodnevno dostupne gostima u hrvatskim hotelima u skraćenom formatu. Riječ je o uslugama HotelNewspapers i Good Morning News koje je razvila liverpoolska KVH Media Group, a koje za hotele i turističke objekte u Hrvatskoj zastupa riječka tvrtka Jadran Pismo
Ti skraćeni formati dnevnih novina pružaju najnovije aktualne vijesti i sažetke vijesti iz različitih zemalja na različitim jezicima, te su potpisani od najeminetnijih i najrelevantnijih izdavačkih kuća, a sadrže cijeli spektar političkih, sportskih, poslovnih i zabavnih sadržaja.
HotelNewspapers sadrži skraćeni pregled vijesti na četiri stranice, a na raspolaganju su 34 naslova dnevnih novina na 12 različitih jezika. Vijesti se u večernjim satima dostavljaju na e-mail hotela u pdf formatu spremnom za ispis, tako da ih se u jutarnjim satima može isprintati i ostaviti na recepciji ili mjestu dostupnom gostima, u baru ili za čitanje uz doručak. Mogu se dostaviti i direktno gostu na digitalni uređaj, hotelski TV sustav ili e-concierge uslugu.
Neke od dnevnih novina koje se mogu pregledavati putem HotelNewspapersa su European News, Giornale Italiano, International Finance i U.S.A. Times. Osim Europe i SAD-a, pokriven je i ostatak svijeta – od latinske Amerike do arapskih zemalja, Kine i Indije. Good Morning News sadrži dodatno skraćeni pregled dnevnih novosti na samo jednoj stranici.

Velika prednost je ta što s mjesečnom cijenom od 300 dolara čini varijantu povoljniju za čak 70% u odnosu na svakodnevnu kupovinu novina na različitim jezicima, a nakon pretplate na uslugu, vijesti je moguće printati na zahtjev i više puta. Osim hotelijerima, usluga je namijenjena i drugim turističkim objektima poput kampova, marina i turističkih zajednica koji svakodnevno primaju goste iz raznih dijelova svijeta. www.gdjesutra.hr

06.07.2017. u 16:38 • 0 Komentara • Print • # • ^

KRISTIJAN STANIČIĆ IZABRAN ZA DIREKTORA GLAVNOG UREDA HRVATSKE TURISTIČKE ZAJEDNICE

RAD ĆE TEMELJITI NJA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za izbor direktora Glavnog ureda HTZ-a Kristijana Staničića je jednoglasno predložilo Turističkom vijeću HTZ-a kao najboljeg kandidata. Turističko vijeće HTZ-a na prijedlog posebnog povjerenstva za taj izbor, jednoglasno je u 6. srpnja odlučilo da Kristijan Staničić bude novi direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ).Sjednicu Turističkog vijeća vodio je ministar turizma i predsjednik HTZ-a Gari Cappelli. Ministar se zahvalio dosadašnjem direktoru HTZ-a Ratomiru Ivičiću na dobroj suradnji i uspješnom vođenju Glavnog ureda.
Novoizabrani direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić izjavio je kako će temelj njegovog rada biti provedba strateških dokumenata - Strategije razvoja turizma i Strateško-marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje 2014.-2020. Očekuje da će na poziciju direktora stupiti u drugoj polovici srpnja. Zahvalio je članovima Turističkog vijeća HTZ-a, koji su ga podržali i ukazali mu povjerenje te ministru turizma i predsjedniku HTZ-a Gariju Cappelliju s kojim je i do sada dobro surađivao, posebno i tzuato što obojica dolaze s Kvarnera.

Kristjan Staničić rođen je 1973. godine. Diplomirao je na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji, a potom završio jednogodišnji studij Diplomatske akademije u Zagrebu. Godine 2001. magistrirao je na Fakultetu za hotelski i turistički menadžment u Opatiji. Poslovnu karijeru počeo je u Ministarstvu vanjskih poslova RH, u kojem je radio od 1996. do 2001. godine. U tom razdoblju tri je godine bio tajnik u hrvatskom veleposlanstvu u Ljubljani. Karijeru je nastavio u gospodarstvu, na radnom mjestu pomoćnika direktora marketinga i prodaje Hoteli Novi. Radio je kao član Uprave te tvrtke, predsjednik Uprave Liburnia Riviera Hotela, predsjednik Uprave crikveničke hotelske tvrtke Jadran u stečaju te kao izvršni direktor prodaje i marketinga i prokurist, a potom i predsjednik Uprave Hotela Bernardin iz Portoroža u Sloveniji.

Natječaj za izbor novog direktora Glavnog ureda HTZ-a trajao je 60 dana, a rok za prijave istekao je 30. svibnja u ponoć. Na natječaj je stiglo sedam prijava, koje je pregledalo posebno povjerenstvo za evaluaciju kandidatura izabrano od strane Turističkog vijeća HTZ-a, kako bi utvrdilo koji od kandidata ispunjavaju potrebne uvjete za daljnju evaluaciju. Dosadašnji direktor Ivičić je tražio razrješenje s te pozicije. ( Izvor Info Turizam)

06.07.2017. u 16:27 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 05.07.2017.

HRASTOVU ŠUMU UGROŽAVA MREŽASTA STJENICA

TRAŽI SE PESTICID ZA SUZBIJANJE MREŽASTE STJENICE

Na inicijativu ministra poljoprivrede dipl. iur. Tomislava Tolušića, prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede 4. srpnja u prostorijama Hrvatskih šuma d.o.o. održan inicijalni sastanak operativnog tima zbog ugroze šuma koju čini hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata). Operativni tim čine predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih šuma d.o.o., Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Savjetodavne službe i predstavnika Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.
Hrastova mrežasta stjenica prvi je put u Hrvatskoj registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se već masovno proširila u šumama 14 županija. Riječ je o štetniku koji je, osim na hrastu, pronađen i na drugim vrstama drveća.
Radi sprječavanja širenja hrastove mrežaste stjenice ministar poljoprivrede Tolušić početkom lipnja donio je Naredbu kojom se privremeno na rok od dvije godine ograničava premještanje drveta na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno svako prenošenje ili prevoženje drva koje je u cijelosti ili djelomično zadržalo svoju prirodnu oblu površinu (s korom ili bez nje) te sadnI materijal zaraženih vrsta.

Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata)

Navedeni štetnik djeluje na način da siše lisne sokove zbog čega listovi gube zelenu boju te i ne dolazi do fotosinteze. Zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije. Uzastopnim višegodišnjim napadima na ovaj se način smanjuje vitalnost hrastovih stabala, dolazi do napada sekundarnih štetnika zbog čega se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja. Poseban problem predstavlja ranije odbacivanje žira jer time biva onemogućena prirodna obnova naših najvrjednijih šumskih sastojina. Zbog obilja hrane u Spačvi, manjka prirodnih neprijatelja i prilagodbe klimi stjenica se eksplozivno proširila i u svega nekoliko godina postala štetnik koji ugrožava urod, prirast i zdravstveno stanje spačvanskih šuma, a istovremeno napada i ljude.
Na sastanku su identificirani sljedeći problemi:
1. Nemogućnost izvršenja propisa osnova gospodarenja (nema uroda žira, nema prirodne
obnove, nema izvršenja propisa glavnoga prihoda)
2. Posljedično, nema sječe glavnoga prihoda, tj. najvrjednijih sortimenata, nema sirovine za drvnu industriju, nema izvršenja ugovorenih količina, moguće otpuštanje radnika u drvnome sektoru
3. Golema gospodarska šteta izostankom prirasta, još veća izostankom općekorisnih funkcija šuma
4. Slabljenje stabala, potencijalna odumiranja ogromnih razmjera
5. Javnozdravstveni problem.

Hrvatske šume d.o.o. sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumarskim institutom od početka pojave mrežaste stjenice vrše monitoring štetnika i dulje vrijeme poduzimaju intenzivne aktivnosti na pronalaženju sredstava za zaštitu bilja koje će na odgovarajući način spriječiti daljnje širenje hrastove mrežaste stjenice, no do sada još niti jedno sredstvo koje se pokusno upotrijebilo nije pokazalo zadovoljavajuću učinkovitost. Velik problem predstavlja ograničenje dopuštenih sredstava koja postavljaju EU regulativa i FSC certifikat. Zaključak sastanka je da se s ciljem pronalaženja aktivne tvari koja će djelovati protiv hrastove mrežaste stjenice trebaju konzultirati sve zemlje u okruženju kod kojih je također prisutan ovaj problem.

05.07.2017. u 12:39 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 02.07.2017.

HOTELSKI KOMPLEKS U CVIJEĆU

KOMPLEKS MASLINICA KAO VELIKI CVJETNJAK

Abi Burnić ima najljepši posao na svijetu - jer radi s cvijećem i među cvijećem.Svaki radni dan počinje mu u - cvijeću.

Šetnica uz more od istočne obale Rapca kroz glavnu rivu koju domaći zovu Luka, vjerojatno zbog ispostave Lučke Kapetanije Rijeka, vodi na zapadnu obalu Rapca. Ispred tri velika hotela Narcis, Hedera i Mimoza - Lido Palace koji su hoteli s četiri zvjezdice je velika plaža od sitnog bijelog kamena, a kao velika leđa i štit iza tih hotela su nekoliko stotina metara visoka strma brda obrasla šumom. Na horizontu ali u uvali tih brda iz šetnice se vidi stari grad Labin u sredini kojeg dominira veliki crkveni toranj Sv. Juste zaštitnika grada Labina. Labin je cestom od Rapca udaljen svega pet kilometara. Idući prema turističkom kompleksu Maslinica d.o.o. iz daljine se ništa ne doima posebno, no prilazeći i sve bliže i bliže te ulazeći u kompleks hotela koje čini i auto kamp Oliva slika postaje posebna – jer sve je u tom kompleksu koji je u kompleksu hotela HG Hotels Horstmann - Gentilini Hotels, prepuno cvijeća oleandera, ruža stablašica, običnih ruža, cvijeća trajnica, grmova lavande i stabala maslina.

Hotelski kompleks Maslinica s mora.

Prilaz hotelskom bazenu

Sakib Burnić - Abi

Glavni hortikulturni kreator ovog iznimno lijepog okoliša hotelskog kompleksa Maslinica d.o.o.
je Sakib Burnić – Abi koji ovaj kompleks uređuje već 13 godina.Radio je prethodno u rasadniku u okolici Labina, a tako je upoznao i jednog od većinskih vlasnika kompleksa Maslinica d.o.o. Gospodin glavni vrtlar nije opširan u objašnjenjima kakao je sva ova cvjetna ljepota nastala, tek kaže- “ poznajem geomantiju, ona ima svoju shemu i neke svoje zakonitosti i tako u ljubavi prema cvijeću i zemlji, stvaram, sadim”. A o kakvom se cvijetnom kompleksu radi postaje jasnije kada vrtlar Abi kaže cvijeće u brojevima a oni glase “ ovdije je oko 2 500 ruža, 6 000 oleandera, 500 - 600 maslina, oko pet do šest tisuća komada sezonskog cvijeća.
- Odakle vlasniku ideja da investira u toliko cvijeće? – pitam
- Gospodin Horstmann i u Italiji na Lago di Garda ima svoje hotele gdje isto ima cvijeće. On očito voli cvijeće i zato ga ima i ovdije - kaže Sakib Burnić. Uz glavnog vrtlara ovdije radi i gospodin Samir koji je također došao u ovaj hotelski cvjetnjak iz rasadnika u okolici Labina i nijen bio zainteresiran za razgovor. Tu su i dvojica mladića koji su ovdije prve sezone. A u cvijeću i oko cvijeća ima mnogo posla, zalijevanje, orezivanje, čupanje trave… Jutro za vrtlare počinje u cvjetnjaku rano, ako će prema prognozi biti vruć dan, zalijevanje počinje već u pet ujutro. Općina Labin, kojoj pripada i turističko mjesto Rabac svake godine raspisuje natječaj te nagrađuje najljepše uređene okućnice i balkone. Hotelski kompleks Maslinica trebao bi dobiti priznanje izvan konkurencije. A ovo bi mjesto trebao posjetiti i majstor milenijske fotografije Strikoman te odlučiti se za
fotografiju u jeku turističke sezone kada turisti žive svoj odmor pored cvijeća i sa cvijećem.
Margareta Zouhar Zec tekst i fotke

Plesna terasa hotela Mimoza – Lido Palace koj ima 282 sobe,Hedera ima 272, a Narcis 237 soba. Svaki hotel ima i vanjski bazen.

Vrtlar Samir zalijeva cvijeće

Automobili parkirani u sjeni bujnog zelenila cvijeta tekoma.

Na kratkom putu od bazena s morskom vodom do hotelske sobe - samo cvijeće, opet cvijeće i masline. Fotke M. Zouhar Zec

02.07.2017. u 12:42 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.