IZMJENA ZPP ALI S NAGLASKOM NA UNAPREĐENJE!
Savjetodavno tijelo Europskoj komisiji, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), u pvoj polovici 2017. donio je tri mišljenja vezana za ruralni razvoj i to :1. Uloga poljoprivrede u multilateralnim, bilateralnim i regionalnim trgovinskim pregovorima u svjetlu ministarskog sastanka WTO-a u Nairobiju 2. Uključivi otoci 3. Moguća izmjena ZPP-a .
Lidija Pavić-Rogošić je članica EGSO-a i Hrvatske mreže za ruralni razvoj i pripremila je pregled tih mišljenja.
Iz internet publikacije HRVATSKA MREŽA ZA RURALNI RAZVOJ prenosim taj informacijski materijal.
523. plenarna sjednica EGSO-a – 22 - 23.2. 2017.
Uloga poljoprivrede u multilateralnim, bilateralnim i regionalnim trgovinskim pregovorima u svjetlu ministarskog sastanka WTO-a u Nairobiju
U sklopu Sporazuma o poljoprivredi u okviru „urugvajskog” kruga pregovora (URAA) iz 1994.,članovi novoosnovanog WTO-a (koji zamjenjuje GATT-a ili Opći sporazum o carinama i trgovini) postigli su sporazum o pokretanju daljnjih pregovora „za nastavak procesa reforme trgovine poljoprivrednim proizvodima” do kraja 1999. Godine 2001. taj „integrirani plan reformi” postao je dio Razvojnog plana iz Dohe (DDA). Ključan dio Deklaracije iz Dohe bio je „jedinstveni paket”, prema kojem se ništa nije moglo dogovoriti dok se oko svega ne postigne dogovor. Međutim,jedinstveni paket konačno je raskinut 2013. na Baliju Sporazumom o olakšavanju trgovine i nizom drugih sporazuma, što je dodatno utvrđeno posebnim sporazumima o poljoprivredi postignutima u Nairobiju.Iako u Ministarskoj deklaraciji iz Nairobija stoji: „Napominjemo, međutim, da je mnogo manji napredak ostvaren u području poljoprivrede”, tamošnju odluku o ukidanju subvencija za izvozne proizvode glavni direktor WTO-a opisao je kao „najvažniji rezultat koji je WTO postigao na području poljoprivrede” u 20 godina. Međutim, realno gledajući, krug pregovora iz Dohe dosegnuo je svoj kraj i sad zahtijeva nova razmišljanja i nove ideje, ne samo za buduće multilateralne pregovore nego i za ono što se najbolje može postići na bilateralnoj ili regionalnoj razini bez narušavanja globalne slike.Bez obzira na to, kao što stoji u komunikaciji Komisije „Trgovina za sve”, sustav multilateralnih odnosa u središtu je svjetske trgovine i mora ostati „temelj trgovinske politike EU-a”. WTO razvija i jača pravila globalne trgovine i osigurava globalnu kompatibilnost. Preostaje stvaran rizik da bi bilateralni sporazumi mogli dovesti do propisa koji se preklapaju ili su čak oprečni.
Poljoprivredna trgovina povezana je i s Globalnim ciljevima održivog razvoja. EGSO vjeruje da usvajanje ciljeva održivog razvoja UN-a, zajedno s Pariškim sporazumom (COP211) iz temelja mijenja plan svjetske trgovine, posebice u pogledu trgovine poljoprivrednim
proizvodima. Ti su sporazumi dalekosežni i nužnost njihove provedbe mora biti u središtu pozornosti svih budućih trgovinskih pregovora. U promicanju i provedbi ciljeva održivog razvoja kao u i promicanju europskih vrijednosti u svijetu postojat će uska sinergija, posebice zahvaljujući društvenom napretku i napretku u zaštiti okoliša. EGSO snažno preporučuje da razine transparentnosti i sudjelovanja civilnog društva, koje je EU naposljetku i dosegla prilikom pregovora sa SAD-om, postanu norma. Odbor pozdravlja Komunikaciju Komisije.
„Budući koraci za održivu europsku budućnost“, objavljenu u studenom 2016. , kojom se predviđa potpuno uvrštavanje ciljeva održivog razvoja „u okvir europske politike i aktualne prioritete Komisije“. Odbor smatra kako će to biti posebice važno za buduće pregovore o trgovini poljoprivrednim proizvodima. Poljoprivreda ima ključnu ulogu u ostvarivanju većine, ako ne i svih ciljeva održivog razvoja, posebice ciljeva broj 2. (iskorjenjivanje gladi), 12 (održiva potrošnja i proizvodnja) i 15 (degradacija tla). Trgovina pomaže pri ujednačavanju potražnje i ponude, može znatno poboljšati sigurnost opskrbe hranom i prehranu povećavanjem dostupnosti hrane, promicati učinkovito korištenje resursa i povećati ulaganja, mogućnosti na tržištu i gospodarski rast, zahvaljujući čemu se u ruralnim područjima otvaraju radna mjesta, te stvaraju prihodi i blagostanje. Odbor smatra kako EU ima težinu kao najveći svjetski izvoznik i uvoznik poljoprivrednih proizvoda, te pokazuje dosljedno zanimanje za trgovinu i razvoj te prije svega, u Nairobiju je pokazao da ima sposobnost smišljanja novih i uravnoteženih ideja. Stoga Odbor smatra kako bi EU trebao predvoditi poticanje ovog programa na globalnoj razini te biti poveznica između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Međutim, kako bi EU to mogao učinkovito obaviti, EGSO potiče Komisiju da najprije provede potpunu procjenu vjerojatnih posljedica koje će provedba ciljeva održivog razvoja i Pariški sporazum imati za poljoprivredu EU-a i trgovinsku politiku EU-a.
524. plenarna sjednica EGSO-a – 29 - 30.3. 2017.
Uključivi otoci
EGSO je donio mišljenje o uključivim otocima. EGSO vjeruje da EU treba uložiti veće napore u prepoznavanje jedinstvenih izazova s kojima se otoci suočavaju. EGSO ključnim područjima politika smatra jedinstveno tržište, politiku tržišnog natjecanja, prometnu politiku, politiku ruralnog razvoja i ribarstvenu politiku te inicijative i programe EU-a kojima se podupiru obrazovanje, osposobljavanje te politike za mlade i sport potrebno je primijeniti s više fleksibilnosti u pogledu otočnih gospodarstava. Odbor također smatra kako je potrebno preispitati kriterije koje Eurostat upotrebljava pri definiranju otočnih područja. Također smatra kako se osobama s invaliditetom i, općenitije govoreći, svim osobama koje se nalaze u nepovoljnom položaju treba se posvetiti posebna pažnja. Odbor smatra kako bi prednost trebalo dati omogućavanju pristupa javnim uslugama, promicanju održivog rasta te poticanju pune zaposlenosti, konkurentnosti i kohezije na europskim otocima. Otoci i otočna područja često pružaju jedinstvenu priliku za primjenu rješenja zasnovanih na čistoj energiji –EGSO smatra kako je potrebno podržati sve napore Europske komisije u ovom pogledu, posebno potpuni prelazak na rješenja zasnovana na čistoj energiji. Također, EGSO vidi nužnim provođenje dubinske studije o dodatnim troškovima kojima su izloženi europski otoci. EGSO smatra kako bi se sva otočna područja ili otočne države članice trebali smatrati područjima koja u okviru kohezijske politike za razdoblje nakon 2020. godine imaju pravo na financiranje infrastrukture. EGSO smatra kako bi komisija trebala utvrditi prikladniji zakonodavni okvir u vezi s primjenom državnim potpora na otocima i otočnim područjiam te kako je potrebno pojačati koordinaciju putem Međusektorske skupine za teritorijalni razvoj i razvoj gradova.
526. plenarna sjednica EGSO-a – 31.5. - 1.6. 2017.
Moguća izmjena ZPP-a
EGSO je donio mišljenje o mogućoj izmjeni ZPP-a. (Zajednička poljoprivredna politika) EGSO smatra da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) bitna politika EU-a kojom se europskim građanima i poljoprivrednom sektoru mora osigurati doista zajednička politika te da je ona ispunila svoje ključne ciljeve utvrđene Ugovorom iz Rima. Iako se u zahtjevu za razmatračko mišljenje govori o izmjeni ZPP-a, EGSO naglasak stavlja na unapređenje ZPP-a u interesu svih dionika, uz usvajanje opreznog i organskog pristupa. Odbor smatra kako se unapređenju ZPP-a mora pristupiti na pozitivan način, a proračun ZPP-a mora biti prikladan za zadovoljavanje postojećih i novih zahtjeva u pogledu poljoprivrednog gospodarstva i socijalnih i okolišnih pitanja. Izmijenjeni ZPP trebao bi ispuniti potrebe koje proizlaze iz novih izazova s kojima se Europa suočava, uključujući obveze EU-a u okviru ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i obveze u pogledu klimatskih promjena u okviru 21. konferencije stranaka (COP21), bilateralne trgovinske dogovore i volatilnost tržišta. Odbor smatra kako ZPP-om treba snažno podupirati europski model poljoprivrede koji obilježavaju tradicionalna obiteljska gospodarstva, poljoprivredne zadruge i trgovačka društva te riješiti velike razlike u prihodima kako između ruralnih i gradskih područja, tako i unutar poljoprivrednog sektora, uz uključivanje organizacija poljoprivrednog sektora.S obzirom na to da se uz njegovu pomoć 500 milijuna građana EU-a na održiv način opskrbljuje visokokvalitetnom i sigurnom hranom te se ostvaruje izvoz u vrijednosti od 131 milijarde EUR, što predstavlja 7,5 % ukupnog izvoza EU-a, proračunom ZPP-a, koji iznosi 38 % od ukupnog
proračuna EU-a, mora se uspostaviti ravnoteža i osigurati vrijednost za novac. Buduća financijska sredstva moraju biti dovoljna za rješavanje dodatnih financijskih zahtjeva koji proizlaze iz Brexita, pritiska na prihod poljoprivrednih gospodarstava i pojačane potražnje za javnim dobrima. EGSO podržava zadržavanje modela dvaju stupova ZPP-a: u prvom stupu, izravnim plaćanjima mora se podupirati prihod poljoprivrednika, mjere za upravljanje tržištem i povećano osiguravanje javnih dobara; u drugom stupu, plaćanja za ruralni razvoj trebaju biti usmjerena na gospodarske, ekološke i socijalne programe koji se temelje na ciljevima iznesenima u Deklaraciji Cork 2.0 za potporu osjetljivim regijama i sektorima te trebaju osiguravati ciljani pristup u osiguravanju javnih dobara. EGSO smatra kako se vrijedan doprinos poljoprivrede okolišu podcjenjuje. Ponor ugljika u travnjacima, šumskim zemljištima, tresetištima i živicama potrebno je uvažiti, zaštititi i povećati u okviru plaćanja i iz prvog i iz drugog stupa ZPP-a. EGSO smatra kako je potrebno uvesti snažne ciljane programe s naglaskom na mladim poljoprivrednicima, naročito ženama, i pitanjima umirovljenja kako bi se riješilo važno pitanje generacijske obnove. Osim toga, potrebno je donijeti programe usmjerene na opće jačanje uloge žena u poljoprivredi.Pojednostavljenje bi trebalo biti ključni dio izmijenjenog ZPP-a, uz uporabu moderne tehnologije kako bi se pojednostavilo i smanjilo sve veće administrativno opterećenje poljoprivrednika. Odbor smatra kako bi u izmijenjenom ZPP-u trebalo zadržati načelo povlaštenosti Zajednice i teritorijalno uravnotežene neovisnosti u opskrbi hranom, prema kojemu je hrana u EU-u namijenjena građanima EU-a. Potencijal poljoprivrede mora se istaknuti u svim bilateralnim ili multilateralnim trgovinskim dogovorima, te se taj sektor ne smije žrtvovati kako bi se ostvarile prednosti u drugim područjima. Sav uvoz hrane u EU mora, uz poštovanje načela sukladnosti, u cijelosti zadovoljiti norme EU-a u području sanitarnih, fitosanitarnih i radnih uvjeta te uvjeta koji se tiču okoliša. Također, EGSO smatra kako je potrebno ojačati položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom. Pozitivne preporuke Radne skupine EU-a za tržišta poljoprivrednih proizvoda trebaju se prihvatiti i provesti. Odbor smatra kako je od presudne važnosti dodatno i snažnije poticati suradnju između poljoprivrednika i postojećih zadruga i organizacija proizvođača, posebice malih, usmjerenu na sektore i regije. Potrebno je staviti poseban naglasak na sektore i regije u kojima je suradnja slaba. Odbor vidi snažni prvi i drugi stup, uz fleksibilne programe ruralnog razvoja usmjerene na osjetljive regije i sektore i dostupne u svim državama članicama, uključujući površine s prirodnim ograničenjima, kao bitne za novi, izmijenjeni ZPP. Odbor također smatra kako se iznos izravnih potpora koje se isplaćuju poljoprivrednicima u različitim državama članicama EU-a mora dodatno ujednačiti kako bi se stvorili jednaki uvjeti tržišnog natjecanja za poljoprivrednike u svim državama članicama te kako bi se osigurao uravnotežen razvoj ruralnih područja u cijelom EU.
Post je objavljen 30.07.2017. u 05:41 sati.