AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 11.07.2017.
SEZONSKI RADNICI NA JADRANU SU POTPLAĆENA RADNA SNAGA !
TURISTIČKE KOMPANIJE I HOTELIJERI
UPRAVLJAJU PLATEŽNOM MOĆI SEZONSKIH RADNIKA!
Nedostatak sezonskih djelatnika u turističkom sektoru posljedica je neadekvatnog plaćanja vlasnika za obavljeni rad. Turistička sezona traje, turizam je Hrvatska industrija br. 1 no čini se da nitko od osoba koje bi trebale razumjeti problem nije krenuo riješavati njegovu suštinu. A to je visina plaće sezonskih djelatnika. Da li je naprimjer plaća od 3.500 kuna za pomoćnog konobara – servira, koliko su platile neke kompanije, adekvatna? Za pomoćnog kuhara 4. 000 kuna? To je za količinu posla koja se obavlja u tim zanimanjima u tijeku turističke sezone iznimno malo. Ali tu su i poslovi čišćenja, pranja suđa, sobarica, bez čega turizam doslovno ne može postojati,ti su poslovi još manje plaćeni.
Nakon primljene plaće u lipnju među sezonskim djelatnicima nastalo je pravo nezadovoljstvo koje je iskazano odlascima u druge turističke tvrtke koje su plaćale par stotina kuna više kao i s najavama odlaska ostalih nezadovoljnih. Raditi naprimjer u hotelima s četiri zvjezdice posao pomoćnog konobara za 3.500 kuna čista je eksploatacija, a poznate su mi osobe koje su primile i manje. U hotelima visoke kategorije gdje je gost svoj odmor prethono platio putem interneta, doslovno je ponižavajuće biti eksploatatorska radna snaga. Novcem bogati stranci su po povoljnim uvjetima pokupovali gotovo sve najbolje turističke destinaije u Hrvatskoj, sagradili nove turističke objekte, ili obnovili stare, a Hrvatsku radnu snagu plaćaju minimalno nisko dok, zarađeni višak kapitala iznose iz zemlje ili investiraju u gradnju ponovo novih hotela. Republika Hrvatska od turizma direktno zarađuje samo na turističkoj taksi po jednom noćenju gosta koja je tek 7 kuna u punoj sezoni, a manja je u predsezoni i podsezoni i RH je presretna jer zbog količine turista koji dolaze na odmor u Hrvatsku, samo na taj način može zaraditi milijarde. Koliko tek zarađuju turističke kompanije?
PLAĆE NA KAPALJKU!
Naprimjer u hotelima s četiri zvjezdice jedan bračni par šest dana u predsezoni plati svoj boravak više nego što je u lipnju bila mjesećna plaća jednog sezonskog radnika za 30 dana. U turizmu se dnevno radi 10 - 12 sati . Shema je moćnih korporacija da prekovremene sate sezonskim djelatnicima pišu i zbrajaju u namjeri da nakon kraja turističke sezone plaćaju prekovremeni rad kroz naredna dva ili tri mjeseca. Sve je raspoređeno tako da veći novac sezoncu jednokratno ne dolazi u ruke. Stranac određuje koliko će hrvati zaraditi, a time određuje i koliko i što tom količinom zarađenog novca njihov zaposlenik može kupiti. Tužno je da su hrvatski ljudi svih dobi koji odlaze sezonski raditi u turizam, na prelijepoj obali Jadranskog mora postali jeftina radna snaga u vlastitoj državi. Tužno je i to što se iz Vlade, kao ni iz saborskog Odbora za turizam ne čuje kritički stav prema situaciji s potplaćenim radnicima koja ima tendenciju da je velike kompanije sistemski definiraju i ustabile. A to je iz razloga što hrvatski političari koji o mnogim važnim pitanjima donose odluke zakonom i rade u Saboru RH, ne poznaju situaciju na terenu. Nitko se od političara ove godine nije očitovao konferencijom za novinare ili nekim drugim argumentiranim mišljenjima o informaciji da sezonskih radnika nedostaje radi niskih plaća. Tako se pravi razlozi ne iznose, već prešućuju i zaobile od javnosti. A najtočnije je da te prave razloge politika i političari u Saboru ne poznaju ni ne prepoznaju.
ZAŠTO MINISTAR CAPPELLI ZAOBILAZI STVARNI PROBLEM ?
Ima li ministar turizma Gari Cappelli i predsjednik Vlade RH mr. Andrej Plenković saznanja kako se radi od strane velikih kompanija? Cppelli možda i ima ta saznanja, ali dojam je da se slaže sa svime.
Zašto ministar turizma zaobilazi činjenicu koja je sakrivena od široke hrvatske javnosti da su sezonski radnici u turizmu potplaćeni?. Riješenje turističkog problema sezonaca nije u dovođenju strane radne snage, već u otvorenoj komunikaciji s kompanijama o niskim plaćama koje isplaćuju zaposlenicima.Plaće treba povisiti, to objaviti i zaposliti hrvatske nezaposlene ljude koji traže posao, a nisu prihvatli raditi u turizmu . Komunikaciju o toj temi niskih plaća dakako da neće otvoriti hotelijeri, privatnici i turističke kompanije već to treba učiniti Vlada i ministar turizma. Jer nije li osobna egzistencija hrvatskih građana nacionalni interes broj 1? Zbog nesolventnosti i nemogućnosti kupnje bilo čega radno sposobni ljudi napuštaju Republiku Hrvatsku i odlaze raditi u zemlje u kojima mogu zaraditi, to je činjenica .Hrvatski Jadran je još jedino mjesto gdje hrvatski nezaposleni ljudi mogu naći posao i zaraditi, a to im političari svojim odlukama moraju omogućiti.Zapošljavanje u turizmu ne treba velikodušno – kako je to ministar turizma Cappelli 8.srpnja najavio, otvarati strancima, jer stranci su u svakom pogledu uzeli sve što je dobro i najbolje u Hrvatskoj. Potrebno je prići riješavanju problema što prije na spomenuti način. Podsjetiti ću da se u Hrvatskoj političari od 1996. godine nakon završetka rata, slažu sa svime što stranci predlažu Hrvatima, a očito je da Hrvatska sporo i nikako ne napreduje. U mnogo slučajeva prijedlozima stranaca trebalo je reći Ne, zato u Hrvatskoj jedinoj industriji koju RH još ima, a to je turizam, treba raditi po vlastitom modelu i treba zahtijevati veće plaće za hrvatske sezonske radnike. Uvoz strane radne snage u turizam i na Jadran treba biti marginalna opcija. Stranci Hrvate savjetuju u negativnom kontekstu već 20 godina. Zar još nije prepoznato što se Hrvatskoj dešava? Zato pitanje hrvatskih sezonaca u turizmu treba otvoriti pred javnošću i pred mega kompanijama koje profitabilno i tiho rade i upravljaju hrvatskom platežnom moći sezonskih djelatnika, a time i gospodarskom komponentom Hrvatske.
ANKETOM DO RELEVANTNIH PODATAKA
Kako se kvalitetnije organizirati za slijedeću turističku sezonu?Ministarstvo turizma bi ovu turističku sezonu treba iskoristiti kako bi dobilo što više korisnih relevantnih informacija od sezonskih radnika koji ove godine rade u turizmu. Anketa bi se trebala provesti u hotelima stranih kompanija, domaćim hotelima velikim i malim, privatnim restoranima, da obuhvati što više sezonski zaposlenih djelatnika. Zato bi Ministarstvo ili relevantna turistička institucija trebali pripremiti anketu - koja bi po izboru onog tko ispunjava trebala biti javna- s imenom i prezimenom ili po želji anonimna, ali u kojoj bi stajalo ime hotela ili kompanije sezonskog rada, radno mjesto , godine djelatnika , naobrazba ( u turizmu je mnogo ljudi s nezavršenom srednjom školom ili samo s osnovnom školom) razlozi nezaposlenja u struci, razlozi za rad u turizmu, spremnost na doškolovanje ili prekvalifikaciju, visina primljene plaće u turizmu po mjesecima, mišljenje o kvaliteti prehrane u sezoni rada, mišljenje o smještaju, ( gdje trenutno stanuje za vrijeme sezone i sa koliko osoba stanuje, tko plaća smještaj i hranu u sezoni i koliko, kakvi su međuljudski odnosi, mišljenje anketiranog : što treba promijeniti.
Činjenica koja se zanemaruje je da grad Dubrovnik koji strani svijet smatra turističkom mekom – nema smještajnih kapaciteta za turističke sezonske radnike. To je činjenica o kojoj mnogi govore, čak i mediji ito bi trebala postati ozbiljna briga županije, a ne samo grada Dubrovnika. Sezonski djelatnici u Dubrovniku spavaju u skladištima, šupama, spremištima, ostavama i još im se to naplaćuje.
Anketa bi trebala dati relevantne odgovore na pitanja:
1. Može li turizam riješiti hrvatsku nezaposlenost u ovoj fazi ekonomskog razvoja
2. Mogu li hrvatske nezaposlene osobe u turizmu, kome bi se sezona trebala produžiti,mogle zarađivati za siguran živoz bez iseljavanja
3. Gdje i u kojim uvjetima žive sezonski turistički djelatnici
Odgovori na ovapitanja trebali bi biti orjentir Hvatskoj Vladi za buduće aktivnosti vezane za turizam i u turizmu. Jer hrvatski sezonski djelatnici u Hrvatskoj ne smiju ostati prepušteni sebi i turističkim vlasnicima kompanija, hotela i restorana za koje rade. Vlada tu ima obvezu imati ingerenciju.
ZAŠTO ČLANOVI SABORA IDU NA ODMOR U JEKU TURISTIČKE SEZONE?
U jeku turističke sezone, umjesto da saborski zastupnici i Sabor rade i da u toj jedinoj Hrvatskoj industriji koja je Republici Hrvatskoj prerostala sudjeluju kao komunikacijski podupiratelj, kao netko tko izabran od naroda će ipak razgovarati sa nekim odgovornim osobama mnogih turističkih objekata, o stanju u turizmu, plaćama sezonaca, namjerama hotelijera, kao netko tko će biti na terenu i donijeti informaciju sa terena, a onda definirati neke zaključke i priopćiti ih javnosti - saborski zastupnici 14. srpnja odlaze na dvomjesečni godišnji odmor!To je kontradiktornost koju treba izbaciti iz prakse. Godišnji odmor Vlade traje 2-3 tjedna, bar je bilo tako prošle godine, no odmor članova Hrvatskog sabora u jeku turističke sezone jedan je od razloga zbog kojeg će i ove godine turistička sezona završiti 30.rujna. Ponovo će mnogi turistički hoteli kao i svi turistički auto kampovi toga datuma, bez obzira na toplo vrijeme zatvoriti svoja vrata- a šatori i kamp vozila biti će deponirani na starim mjestima, jer to je naćin kako se radi u Hrvatskoj. A ponovo će se prethodno pisati u tisku kako će turistička sezona možda biti produljena. Ali kada će nestati taj MOŽDA i nastupiti stvarnost? Onda kada članovi Sabora neće otići na godišnji odmor dug 60 dana usred mjeseca srpnja i čitati u novinama na svom odmoru kako se turistička sezona odvija sama od sebe. Jer ništa ozbiljno ne nemože odvijati samo od sebe, već mora biti upravljano mnogim odlukama zakonodavnih tijela.
MARGARETA ZOUHAR ZEC
fotka
| < | srpanj, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Travanj 2024 (36)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter