AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 30.06.2016.
MALIM PODUZETNICIMA PRVI PUTA U RH PRISTUP EU FONDOVIMA KROZ FINANCIJSKE INSTRUMENTE
HAMAG - BICRO SPORAZUMOM OSIGURAO GOTOVO 1,2 MILIJARDE KUNA
Sporazum o financiranju između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO-a), za provedbu financijskih instrumenata u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020. potpisan je u hotelu Sheraton 30. lipnja 2016. godine. Prema informacijama iz ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, sporazumom je malim i srednjim poduzetnicima po prvi puta je u Hrvatskoj omogućen pristup europskim strukturnim i investicijskim fondovima kroz financijske instrumente.
Sporazum o financiranju su potpisali ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić, ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat i predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Vjeran Vrbanec.
Riječ je o najznačajnijoj reformi hrvatskog poduzetništva - novim financijskim instrumentima s najvećim kreditnim potencijalom kojim će se poduzetnicima osigurati povoljnija jamstva za njihove poduzetničke projekte, po najpovoljnijim uvjetima na tržištu, s iznimno niskim kamatnim stopama. Mikro i mali zajmovi, individualna i portfeljna jamstva te subvencija kamatne stope uvelike će olakšati poduzetnicima pristup financiranju u nadolazećem periodu.
„Poduzetnicima će na raspolaganju biti zajmovi po kamatama nižim od uobičajenih kredita komercijalnih banaka i moći će ostvariti povoljnija jamstva. Financijski instrumenti također predstavljaju bitno jednostavniji pristup fondovima EU za poduzetnike u Hrvatskoj, zbog bitno manjih administrativnih zahtjeva“, izjavio je ministar Tolušić. „Novi financijski instrumenti još su jedan pokazatelj našeg ustrajnog zalaganja za otklanjanje barijera poduzetničkog okruženja, osiguravanju snažnog pogona hrvatskom gospodarstvu i stvaranju zdrave investicijske klime. Ovom reformom uspjeli smo i prealocirati intenzitet potpora malom gospodarstvu s proračuna Republike Hrvatske na proračun Europske unije.“ – izjavio je ministar Horvat. Kroz četiri nova financijska proizvoda „Mikro krediti“, „Mali krediti“, „Ograničena portfeljna jamstva“ i „Pojedinačna jamstva“ koja će provoditi HAMAG-BICRO, malim i srednjim poduzetnicima osigurano je gotovo 1,2 milijarde kuna, odnosno 150 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, po tečaju na dan 30.lipanj. Aktivacijom ovih instrumenata realizira se jedna od mjera Nacionalnog programa reformi 2016., a kroz četiri navedena financijska proizvoda očekuje se realizacija povoljnih kredita za malo i srednje veliko poduzetništvo u iznosu od oko 600 milijuna eura.
S događaja potpisivanja Sporazuma za male i srednje poduzetnike u hotelu Sheraton 30.lipnja. 2016.
srijeda, 29.06.2016.
U KOMPLEKSU VELEUČILIŠTA U ČAKOVCU GRADITI ĆE SE STUDENTSKI DOM
PROJEKT „UKLJUČIVO STUDIRANJE „ IMA VRIJEDNOST 8.992.075,00 KUNA
U Međimurskom Veleučilištu u Čakovcu, 29. lipnja svečano je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Uključivo studiranje“, ukupne vrijednosti 8.992.075,00 kuna. Od ukupne vrijednosti projekta, 8.866.180,00 kuna su bespovratna sredstva iz fondova Europske unije.
Ugovor je potpisan u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga: Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.
Ugovor su potpisali dipl.iur Tomislav Tolušić ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dekanica Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc. Nevenka Breslauer i Darko Horvat ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije u prisustvu Tomislava Petrica, župana Međimurske županije mag. ing.Matije Posavca, zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta mr. sc. Hrvoje Šlezak .
U starom vojnom kompleksu u kojem djeluje Međimursko veleučilište u Čakovcu, biti će do rujna 2017. revitalizacijom postojeće zgrade izgrađen studentski dom sa 23 sobe za smještaj studenata, te u okviru kojega će biti kafić, restoran, kuhinja, sportsko-rekreacijska prostorija, društvena prostorija, knjižnica, čitaonica, skriptarnica portirnica i praonica.
„Ovaj projekt značajno će unaprijediti studentski standard, osigurati studiranje uz niže troškove i tako povećati učinak studiranja, odnosno broj diplomiranih studenata u gradu Čakovcu, ali i u Međimurskoj županiji gdje trenutno ne postoji niti jedan studentski dom“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.
S potpisivanja ugovora o financiranju gradnje studentskog doma u Čakovcu 29.6. 20116.
Studentski dom imat će 23 sobe s ukupno 32 ležaja u 14 jednokrevetnih i 9 dvokrevetnih soba prosječne veličine od oko 10 kvadratnih metara. Većina smještajnog kapaciteta u studentskom domu bit će namijenjena osobama u nepovoljnom položaju, a realizacijom projekta osigurat će se i četiri kreveta sa svom popratnom infrastrukturnom prilagodbom za osobe s invaliditetom.
U okviru natječaja „Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju“, usmjerenog na podršku javnim visokim učilištima za proširenje i poboljšanje smještajnih kapaciteta za studente s naglaskom na studente u nepovoljnom položaju, do sada su potpisana četiri ugovora: sa Sveučilištem u Zagrebu, Visokom školom za menadžment u turizmu i informatici Virovitica, Sveučilištem u Zagrebu – Sveučilišni kampus Varaždin i Sveučilištem u Rijeci. Idući tjedan očekuje se i potpisivanje ugovora sa Sveučilištem u Dubrovniku. Informacije su to iz ureda glasnogovornice ministra Tomislava Tolušića.
utorak, 28.06.2016.
PROJEKT U ŠEST ZEMALJA DUNAVSKOG SLIVA
OBNAVLJANJE MOČVARNIH I POPLAVNIH PODRUČJA UZ RIJEKU DUNAV
Rijeka Dunav izvire u Schwarzwaldu u šumovitoj planinskoj pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke u mjestu Donaueschingenu. Dunav dalje teče prema istoku, kroz glavne gradove u središnjoj i istočnoj Europi : Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd, te nakon 2850 km, ulijeva se u Crno more.
Rijeka Dunav kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica starorimske države. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka (5,8 %), Mađarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska (28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %). U riječni sustav Dunava spadaju i devet drugih država: Italija (0,15 %), Poljska (0,09 %), Švicarska (0,32 %), Češka (2,6 %), Slovenija (2,2 %), Bosna i Hercegovina (4,8 %), Crna Gora, Makedonija i Albanija (0,03 %).
srijeda, 22.06.2016.
OTROVANA RIBA U RIBNJAKU ŠRD " SLAVONAC"
ŠUTNJA JE ZNAK NEBRIGE I RELATIVIZIRANJA VRIJEDNOSTI
Objavljujem informaciju koju je u utorak 21 .lipnja objavio dnevni list "24 sata" na 14 i 15 strani pod naslovom "Otrovali su nam svu ribu u ribnjaku".
Zašto to objavljujem?
Informacija je to na koju je već u utorak 21. javno trebali reagirati i ministar poljoprivrede RH i načelnik Uprave za ribarstvo i načelnik Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, kao i načelnik Vodnog gospodarstva ministarstva poljoprivrede kao bi svojim javno izrečenim stavom protiv ovakvih nemilih događaja - javnosti i svima kojima ovakvi nevjerojatni čini uopće i padaju na pamet, poslali poruku putem elektronočkih medija da se ničija imovina, kao ni imovina ovog Sportsko ribolovnog društva "Slavonac" kome je otrovana riba, ne smije uništavati, te da će počinioci biti najstrože kažnjeni. Šutnja je i znak nebrige. Šutnja šalje poruku da nitko važan za događaj nezna, da se ništa ozbiljno nije dogodilo, a počinioc jedan ili više njih sve promatraju i osječaju se pobjednicima.
U ministarstvu poljoprivrede saznala sam 21. lipnja da je vodopravna isnpekcija izašla na teren, policija da također radi svoj dio posla te da će biti podnesena odgovarajuća prijava.
No u situaciji kada , predpostavljam, postoje ljudi koji se usuđuju zbog, pretpostavljam, eventualno nekih verbalnih neslaganja možda s nekim od članova sportskog ribolovnog društva " Slavonac" ili, pretpostavljam, moguće zavisti ili zlobe počiniti pomor 3,5 tona ribe u ribnjaku koji se prostire na 2,5 hektara, tada za takav događaj treba znati putem medija široka javnost te biti upozorena sa sakcijama koje su za takva djela zakonom propisana. Informiranje javnosti o gospodarskim štetama oblik je prevencije.
DRŽAVNI PRAZNIK 22. LIPANJ NA KOLJENIMA!
TKO ĆE SE NAPOKON POČETI BRINUTI ZA RADNIKE?
Državni praznik 22.lipanj Dan antifašističke borbe ovih sedmero radnika u Radićevoj obilježili su radeći, a oni koji polažu ciglu i klečeći na svojim koljenima. Polaganje kamene cigle u pločnik posao je koji se ne može raditi stojeći, to je jasno, ali zar ovi radnici nisu kao i ostali radnici na ovom gradilištu u Radićevoj ulici, mogli na državni praznik biti slobodnii i provesti taj dan sa obitelji, prijateljima bilo gdje, ali da znaju da je državni praznik i njihov dan? Zašto šef gradilišta trapi poslom ljude onda kada svi po pravilu propisanom zakonom imaju pravo na neradni dan? Kakva je to odmazda ? Taj pločnik s lijeve strane Radićeve ulice mora biti završen i biti će, no hoće li biti završen dan prije ili dan poslije, savim je svejedno. Ti radnici kojima je uskraćen slobodan dan u vidu državnog praznika, ne mogu spasiti svojim radom ni gospodarstvo grada Zagreba, ne mogu utjecati ni na povečanje broja turista. Osim što šefu gradilišta kod nadređenoga mogu donijeti poene - jer će posao biti završen prije vremena.
Kako šef gradilišta može biti čovjek koji nema senzibiliteta za radnika? Zna li taj čovjek da i radniku koji radi na koljenima i kičma mu vrlo mnogo trpi, treba odmor? Ti su isti radnici u utorak 21.6 radili od 7-18 sati. Prekovremeno plaćeni rad mala je sadisfakcija radniku, ako ga se trapi sa radom na državni praznik. Radnik nije stroj. I ovaj fizički posao mora netko raditi. Ali i taj radnik je od krvi imesa. Radnik je čovjek.
U ovoj zemlji nema sreće u mnogo čemu pa ni u zdravom razumu. Sreća je imati razumnog šefa, koji za mjeru ima svoju poziciju na istom mjestu, pa jako lako razumije jad radnika i teškoče njegovog dugoga radnoga dana.
Tko će se u ovoj zemlji napokon početi brinutI za radnike? Saborski zastupnici? Oni samo obećavaju i brinu se za sebe, svoje prijatelje i rodbinu. Izgubili su osjećaj za realnost. Birači, a posebno radnici trebaju napokon postati rigorozni na izborima prema političarima debele kože koji već po inerciji događanja ponovo očekuju mjesto u Saboru.U saborske klupe trebaju doći potpuno novi zastupnici.
Državni praznik je i u subotu 25. lipnja. Hoće li radnici u Radićevoj ulici radeći na polaganju cigle u pločnik, provesti i Dan državnosti?
Margareta Zouhar Zec
Snimka: M.Zouhar Zec
Radnici na poslu u Radićevoj 22. lipnja 2016. od ranog jutra. (snimka 8:04 h)
SNIMKA: M.Zouhar Zec
Radnici na poslu u Radićevoj ulici 22. lipnja 2016. od ranog jutra. (snimka 8:04 h)
utorak, 21.06.2016.
BOLEST KVRGAVE KOŽE POTVRĐENA U JUŽNOJ SRBIJI
VIRUSNA ZARAZA KOJA JE 2015. STIGLA U EUROPU
Uprava za veterinarstvo i ispravnost hrane ministarstva poljoprivrede RH objavila je 13. lipnja informaciju o bolesti kvrgave kože kod stoke na svojoj Internet stranici. Tu vijest novinarski uređenu objavljujem radi njene važnosti, jer kako poljoprivredni proizvođači tako i svi ostali trebaju biti informirani.
Izbijanje bolesti kvrgave kože (Lumpy skin disease) prijavljeno je na području južnog dijela Republike Srbije, u općini Bujanovac.
Bolest je potvrđena na malom gospodarstvu sa osam krava. Sumnja na bolest je postavljena 4. lipnja 2016. na temelju kliničkih znakova. Naime vlasnik je primijetio čvoriće po koži na jednoj kravi i o tome je obavijestio nadležnog veterinara. Bolest kvrgave kože potvrđena je službeno 7. lipnja 2016. u laboratoriju Naučnog instituta za veterinarsku medicinu u Beogradu.Republika Srbija poduzela je sve zakonske mjere kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.
Bolest kvrgave kože prenosi virus iz porodice Poxviridae, rod Capripoxvirus. Virus je relativno otporan na vansjke utjecaje. Ta
zarazna bolest goveda je prvi puta zabilježena u Africi, dok je proteklih godina, preko Turske, virus ušao na Europski kontinent - 2015. godine Grčku i Cipar, 2016 Bugarsku, Makedoniju te Srbiju.
Bolest se širi vektorima, do sada je dokazan prijenos muhom, određenim vrstama krpelja i komaraca te izravnim ili neizravnim dodirom bolesnih sa zdravim govedima preko sline zaraženih životinja.
Vrijeme inkubacije virusne bolesti je do 28 dana, a klinička slika bolesti očituje se jednim od sljedećih znakova: povišena tjelesna temperatura (40°-41°C), inapetencija, iscjedak iz oka i nosa, pojačano slinjenje, pojava čvorića po koži, okruglastog oblika, izbočenog vrha, veličine 1 do 5 cm u promjeru. Broj čvorića može varirati od nekoliko do masovne pojave u teškim kliničkim slučajevima, lezije na sluznici usta, nosa i ždrijela.
Bolest uzrokuje značajne ekonomske štete jer pogađa većinom krave u vrhuncu laktacije i uzrokuje značajan pad u proizvodnji mlijeka. Česti su sekundarni bakterijski mastitisi, te privremena ili trajna neplodnost. Izrazito mršavljenje zaraženih životinja uzrokuje značajno smanjenje rasta u tovnih goveda. Duboke lezije po koži ostavljaju trajne ožiljke i smanjuju vrijednost kože.
Na nacionalnoj razini štete se očituju u ograničenjima u trgovini živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te skupim mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti. (usmrćivanja i uklanjanja svih goveda u zaraženom uzgoju).
Kako je za širenje bolesti ključna brzina dijagnosticiranja prvog slučaja bolesti i promptno provođenje mjera, neophodno je svaku promjenu zdravstvenog stanja životinje prijaviti veterinaru. Na taj način se 90% epidemije može ograničiti na usko područje oko inicijalnog slučaja bolesti.
Zaštiti goveda od ove virusne bolesti moguće je tako da se što više smanji
kontakt između vektora i goveda, da se propisanim sredstvima protiv insekata tretiraju
objektu u kojima se drže životinje. Također životinje treba tretirati repelentnim sredstvima protiv insekata , prema uputi proizvođača kako bi se smanjio razvoj insekata, koji su prijenosnici bolesti..
OBJAVLJEN NATJEČAJ ZA ODABIR IZVOĐAČA RADOVA PELJEŠKOG MOSTA!
OZNAČEN POČETAK RADOVA UKUPNE VRIJEDNOPSTI 525.947.820 EURA !
Povodom početka projekta izgradnje Pelješkog mosta, ukupne vrijednosti 525.947.820 eura, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković održali su 20. lipnja konferenciju za medije u prostorijama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u Zagrebu.
Projekt „Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom“, kojim je predviđena izgradnja Pelješkog mosta, sufinancira se sredstvima EU u iznosu od 330 milijuna eura, odnosno 78,5 posto od ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova projekta. Objavom natječaja za odabir izvođača radova na Pelješkom mostu i izgradnju pristupnih cesta označen je početak najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj financiranog iz fondova Europske unije.„Pelješki most više nije samo želja ove ili one Vlade, Pelješki most je sada stvarnost! Objavom ovog natječaja u predviđenom roku pokazali smo da smo spremni za velike EU projekte koji su pred nama“, izjavio je ministar Tolušić.U razdoblju od 2016. do 2022. godine predviđene su četiri faze projekta koje uključuju izgradnju pristupnih cesta mostu, izgradnju samog mosta Pelješac, izgradnju dionice ceste na Pelješcu (relacija Zaradeže - Prapratno) i izgradnju tzv. Stonske obilaznice (relacija Đonta - Doli). Informacije su to glasnogovornice mr. Ane Odak iz ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Ministri Tomislav Tolušić i Oleg Butković na konfefrenciji za novinare.
nedjelja, 19.06.2016.
MLADI U RURALNOM PODRUČJU - KONFERENCIJA
KAKO ĆE IZGLEDATI SELO NAKON 2020. GODINE ?
U kongresnom centru “Forum” u Zagrebu održana je 18.lipnja konferencija iz Programa ruralnog razvoja pod imenom “MLADI U RURALNOM PODRUČJU”. Konferenciju je otvorio pred šezdesetak mladih poljoprivrednih proizvođača do 40 godina ministar poljoprivrede dr. Davor Romić, s izlaganjem je nastavio pomoćnik ministra dr. Mario Njavro s temom, “Mladi i Program ruralnog razvoja mogućnosti i izazovi”. Dr. Ornella Mikuš s Agronomskog fakulteta u Zgrebu izlagala je temu pod naslovom “ Mladi poljoprivrednici u ruralnom području Europske unije. Ines Dundović dipl. ing. agr. samostalna je mlada poljoprivrednica koja je početke svoga rada na poljoprivredi predstavila u svom predavanju “ Veggie d.o.o”. Valentina Hadžić radi i na OPG-u svojih roditelja I u razvojnoj agenciji u Varaždinu. OPG Hadžić je 2015. od Večernjeg lista bilo proglašen najboljim OPG-om u RH i dobilo je priznanje “Zlata vrijedan”. Valentina je govorila o svom poslu i svojim iskustvima preuzimanja gospodarstva na kome radi zajedno sa roditeljima i sestrom. Gost Konferencije je bio Rok Damijan iz Slovenije, mladi poljoprivrednik iz okolice Maribora koji je govorio o slovenskim iskustvima u provedbi mjere “Mladi poljoprivrednici”.
Konferencija "Mladi u ruralnom području"
Vrijednost te konferencije je u više održanih panela na kojima su prisutni mladi poljoprivrednici postavljali pitanja iz procedure Natječaja za Mjeru 6. , opraciju 6..1.2. i 6.1.3. djelatnicima Agencije za plaćanja i djelatnicima Ministarstva, a sve u cilju da se procedure natječaja dovedu u što realnije okvire pri sakupljanju relevantne dokumentacije što je naglasio i pomoćnik ministra dr. Mario Najvro.
Tek što je prišo mikrofonu u kongresnoj dvorani “Forum” ministar poljoprivrede dr. Davor Romić je rekao kako u prvim , drugim i trećim redovima, a i u ostalim redovima ima mladih ljudi koji koje poznaje jer su bili njegovi studenti. “Mladi u ruralnom prostoru” za mene je ipak ovaj susret jedno posebno događanje” počeo je svoj govor ministar dr. Romić te upitao “ Zašto?”, a onda dajući odgovor nastavio “ Zato što sam trebao donijeti odluku o povećanju alokacije za mjeru 6.1. i to sam najugodnije i napravio, zato što vjerujem da upravo vi, mladi poljoprivredni proizvođaći činite ono što se zove budućnost poljoprivrede u ruralnom prostoru.
Ministar poljoprivrede dr. Davor Romić
Ova Mjera u ruralnom razvoju, odnosno svi ovi novci koji su osigurani tih 3, 6 milijardi eura, ako se ugrade u ruralni prostor mi smo uvjereni da će to biti prostor za ugodan život. To je ono čemu težimo. Povećati smo alokaciju da bi svi mladi proizvođači dobili 50 000 eura iz Mjere 6.1. Isto tako mladim poljoprivrednim proizvođačima iz Mjere 6.3. povećana je alokacija s ciljem i težnjom da oni koji su mali postanu sutra veći, da onu famoznu granicu od 8000 eura preskoče i da se još do kraja programa ruralnog razvoja imaju priliku natjecati i za druge mjere financijske potpore. To je sve težnja i želja da napravimo” rekao je ministar te nastavio “ Mladi, kreatori, oni koji nose inovacije koji će inovativne tehnologije prenositi u poljoprivrednu proizvodnju Republike Hrvatske, to ste vi. Ja vas u potpunosti podržavam na vašem putu da poljoprivredna proizvodnja u ruralnom prostoru bude vaš izbor. Sudjelovao sam gotovo na svakoj konferenciji Vijeća ministara EU. U zadnje vriueme jako puno se raspravlja o inovacijama I inovativnim tehnologijama koje akceptiraju i transferiraju mladi ljudi. Stoga svaki korak obrazovanja, svaka ideja , svaka informacija za Vas i za sve nas je krucijalna. Niste vi samo kreatori, oni koji će prihvatiti , već oni koji će razvijati ideje a time razvijati i ruralni prostor Republike Hrvatske. Značajno je i to da inovacije koje bi se trebale implementirati u prehrambenu i drugu proizvodnju trebaju biti stvarane u znanstvenim institucijama, tako da spoj znanstvenih institucija i spoj obrazovnih institucija u RH bude spoj mladih koji će to implementirati, a to je iznimno važno.” “Zato svaki oblik edukacije i svaka razmjena mišljenja iznimno je zanimljiva. Drago mi je da je mladi kolega iz Slovenije ovdije da prenese dio infprmacija o tome kako su oni prošli kroz neke procese. Kažu mudri da je puno bolje učiti na tuđim nego na vlastitim greškama. Međutim uvijek naučite i na vlastitim greškama. Svatko od nas je napravio neku pogrešku. Ali ako je brzo skužite onda se ispravak može brzo napraviti . Morate biti oni koji će trasferirati i raditi promjene prema boljim uvjetima. Zato u potpunosti podržavam ovu konferenciju da upravo program ruralnog razvoja, tamo gdje ste vi mladi, kreirate i sudjelujete u kreaciji pri izradi samog programa, ali i pojedine Mjere i ja Vam želim potpuni uspjeh u radu. A ministarstvo vam staji kao i do sada na raspolaganju” – rekao je ministar poljoprivrede dr. Romić te do 13 sati ostao na Konferenciji sudjelujući u njenu radu slušajući problem , te odgovarajući na pitanja.
POLJOPRIVREDA VIŠE NIJE ŠTO JE BILA
Pomoćnik ministra dr. Mario Njavro , načelnik Uprave za upravljanje fondova za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju na samom početku izlaganja pojasnio je : što nam je cilj, što želimo postići s ovom konferencijom? Želimo dati širu sliku o socio ekonomskim aspektima , ne samo u RH, već i u EU i globalno. Podsjetiti ću na neke osnovne elemente ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014- 2020. nekoliko natutnica o važnosgti mladih poljopribrednika.I ne samo poljoprvrednika nego mladih osoba opčenito u ruralnom prostoru .
“Poljoprivreda nije danas više što je bila.Kada gledamo poljoprivredu u RH kada je gledamo u EU, kada je gledamo u globalnom kontekstu vidimo brojne promjene , promjene su stalne i promjene utječu na izbor poslovanja i konkurentnost. Otvaraju se nova tržišta, a na tim tržištima potrebno je zauzeti svoje mjesto sa proizvodima koje potrošaći traže, a oni su sve zahtijevniji – traže kvalitetu hrane, zakonodavac je sve zahtijevniji. Prednost je u tome što će proizvodnja hrane uvijek biti potrebna.Pozornost treba obratiti na stalno okrupnjavanje biznisa, iznaći u tom lancu hrane mjesto postoji za male, ali i za mlade poljoprivrednike, u tom kontekstu. Gdje nam je tu mjesto, od primarne proizvodnje pa do potrošaća?Kako se nametnuti sa kvalitetom, koje su to strategije na kojima možemo zauzeti mjesto na tom zahtjevnom tržištu?Poljoprivrednici su najranjiviji u tom procesu i za njih poljoprivreda često nije samo biznis, to moramo imati na umu.” “Brojni su rizici koje treba uzeti u razmatranje: klimatske promjene,sigurnost hrane, varijabilnost cijena, nedostatak ili otežani pristup financijskim sredstvima, sve je to jedno šire globalno okruženje koje treba uzeti u obzir kada govorimo o poljoprivrtedi u kreiranju bilo kojih politika i strategije razvoja poljoprivrede pa i mjesta i uloge mladih u tom kontekstu.”-
Dr. Mario Njavro, pomoćnik ministra poljoprivrede na konferenciji
Europska unija i ZPP prepoznala je važnost mladih još u poteklom proračunskom razdoblju. Da podsjetim kako je to EU postavila a mi smo kasnije prenijeli program: prijenos znanja, inovacije, jačanje konkurentnosti, promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, upravljanje rizikom, obnavljanje očuvanje i poboljšanje eko sustava promicanje učinkovitosti resursa s obzirom na borbu s klimatskim promjenama, promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva i gospodarskog razvoja u ruralnom prostoru.Neka polazišta su u Uredbi EK 1305/ 2013 mladi u potpori ruralnom razvoju, gdje se govori o mladim poljoprivrednicima i mogućnosti njihova Programa koji je potvrđen od EK u svibnju 2015. godine. To je program u kome mi imamo definirano 16 Mjera koje su u širokom rasponu i koje utječu na konkurentnost, ekološke resurse, prijenos znanja , mjera koje utječu na lanac hrane i upravljanje rizikom. U tom i tavom programu imao na raspolaganju kao što je i ministar spomenuo koji je podjeljen na razdoblje od 2015. - 2020. U prosjeku oko 300 000 kuna . u godini 2015. i 2016. Financijske potpore su i nešto veće.
Najveći dio toga odlazi na investicijske mjere, znaći mjere koje pomažu razvoju konkurentnosti, najpoznatija je Mjera 4, ali i druge Mjere,okolišna plačanja, te na ostale horizontalne Mjere . Na rasapolaganju za mlade poljoprivrednike je Mjera 6. Imamo u ovom razdoblju 50 milijuna eura odnosno za 1000 njih možemo financirati opraciju 6. ŠTO SE STAVLJA U ODNOS KADA GOVORIMO O MLADIM POLJOPRIVREDNICIMA? “ Na retoričko pitanje pomočnik ministra dr. Njavro je nastavio:
“Obzirom na situaciju nu ruralnom prostoru, obzirom na nepovoljnju demografsku sliku, mladih, onih ispod 35 godina je ispod 6% u EU. Izazov koji je pred nama je demografska obnova, zadržavanje I ulazak mladih u ruralni proctor. Oni time donose –činjenica je – znanje,inovacije, nove tehnologije proizvodnje, snažniji, vjerujemo poduzetnički duh u odnosu na njihove toditelje, djedove I bake …Problemi s kojima se susreću je dostupnost zemljišta, pristup početnom kapitalu za ulaganje, atraktivnost poljoprivrede, razina infrastructure, kako one komunalne tako i društvene, institucije za odgoj, obrazovanje i slično. I tu si postavljamo pitanje – kako bi trebalo izgledati selo nakon 2020. godine.
Mladi poljoprivrednik, tko se pod tim nazivom podrazumijeva? Što se nudi za mlade poljoprivrednike?To je potpora za pokretanje posla, Mjera 6 i Mjera 6.1. Međutim mladima se u okviru ruralnog razvoja nude i druge mjere od ulaganja u fizičku imovinu Mjere 4. prijenosa znanja i aktivnosti informiranja Mjera 1, zatim Mjera 2 savjetodavne službe, Mjera 16 suradnja, te ulaganja u ne poljoprivredne aktivnosti. Unutar RR postoje aktivnosti lider program i ruralne mreže ,Financijski instrumenti su jedan od prioriteta ZPP. Radimo na tome da stvaramo fina, ne da se sve temelji I svodi na bespovratnim sredstvima već I finanancijske instrumente u obliku kredita, mikrokredita, garancija.
Poljoprivrednici dobivaju određenu potporu kroz prvi stupanj financijske politike, znaći izravna plaćanja , ali i kroz druge potpore koje nisu beznačajne, potpore ili programe za znanost unutar EU, potpore za obrazovanje unutar EU potpore za obrazovanje, fornmalno i neformalno, za poduzetništvo i brojne druge.Sve to treba imati na umu i tu je komplementarnost tih mjera, što treba uzeti u razmatranje” – opširno i detaljno je izlagao dr. Njavro te nastavio :“Što mladim poljoprivrednicima stoji na raspolaganju? To je Mjera 6, odnosno tip operacije 6.1.1.potpra za pokretanje gospodarstva mladim poljoprivrednicima, čiji je cilj pomoći im da postanu nositelji OPG-a . U tom kontekstu potpora iznosi 50 000 eura. Obzirom je natječaj završio, mi smo se u ovom trenutku odlučili na povećanje alokacije kako bi ubrzali provedbu te mnjere operacije 6.1.1. i nadamo se da će kroz tjedan dva prve Odluke krenuti na vaše adrese. Važno je znati da postoji operacija 2.1.4. savjetovanje za mlade poljoprivrednike u čemu prednost imaju korisnioci podmjetre 6.1. čiji je provoditelj Savjetodavna služba. Unutar mjere 4 mladi poljoprivrednici mogu dobiti dodatnih 20 % intenziteta potpore i mogu sudjelovati na operacijama 4.1.1. operaciji 4.1.2. kao i 4. 1.3. i Mjera 16 čiji je Pravilnik sada u izradi. Odnosi se na inovacije na projekt koji povezuje .”” Pokušavamo tri stvari razriješiti – postojeće natječaje koji su u obradi, paralelno s tim raditi na samoj izmjeni ruralnog razvoja, a plan nam je u mjesecu rujnu krenuti sa neformalnim konzultacijama sa Europskom komisijom oko izmjena program te izrade pravilnika za Mjere za koje Pravilnici ne postoje kako bi omogučili raspisivanje natječaja i neometano trošenje sredstava”.
Pomoćnik ministra dr. Mario Njavro završio je svoje izlaganje rekavši da se se slobodno mladi uključe sa sugestijama, komentarima i idejama tako i saproblemima na koje su naišli kako bi zajednički imali još jasniju sliku što učiniti kako bi se postavljeni cilj ispunio.
Ministar dr. Romić sa svojim bivšim studentima agronomije koji su na konferenciju 18. lipnja došli kao osobe koje žele uspjeti u različitim granama poljoprivrede. S lijeva: Ines Dundović, dr. Romioć, Biserka Pekčec, mr. agronomije Nikola Vukovski i Ivana Huljina Snimila: M.Zouhar Zec
subota, 18.06.2016.
RAZVIJATI MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO
PROJEKTNE PRIJAVE DO KRAJA 2016.
Na 13. DRVNO - TEHNOLOŠKOJ KONFERENCIJI u Opatiji 30. svibnja konzultatntica Sonja Lukin predstavila je mogućnosti ulaganja u malo i srednje poduzetništvo kroz projektne prijave do 31.12. 2016. Podnositelji zahtijeva za financiranje imaju pravo
na 35% bespovratnih sredstava. Konkretnije informacije su u materijalu skena koj objavljujem, te u komunikaciji s konzultanticom Lukin.
Fotka:M.Zouhar Zec
Konzultantica Sonja Lukin, konzultantska kuća KROZ , meil: info@kroz.hr
petak, 17.06.2016.
HRVATSKI PARTNERI SUDJELUJU U 34 OD 35 ODOBRENIH PROJEKATA INTERREG
PROJEKTI U VRIJEDNOSTI OD PET MILIJUNA EURA !
Odbor za praćenje Programa transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa, kojeg čine predstavnici devet država, odobrio je ugovaranje 35 projekata u iznosu od oko 70,5 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
U odobrenim projektima partneri iz Hrvatske sudjeluju u njih 34, s budžetom u vrijednosti od oko 5 milijuna eura. U okviru prvog poziva na dostavu projektnih prijedloga zaprimljeno je ukupno 620 projektna prijedloga dok je 91 pozvan da dostavi punu prijavu u drugoj fazi.
„Ovo je veliki uspjeh za sve naše prijavitelje. Podatak da hrvatski partneri sudjeluju u 34 od 35 odobrenih projekata dovoljno govori o njihovoj uspješnosti i dobroj pripremljenosti“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.
Odabrani projekti uskoro će biti ugovoreni te će njihova provedba doprinijeti rješavanju zajedničkih regionalnih izazova u područjima inovacija, ekonomije s niskom razinom CO2, okoliša, kulture i prometa.Program transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa ima ukupan budžet od 299 milijuna eura, od čega 246 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, kojim se potiče partnerstvo javnih i privatnih institucija iz devet zemalja članica Europske unije: Češke, Njemačke, Italije, Hrvatske, Mađarske, Austrije, Poljske, Slovenije i Slovačke.Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao nacionalno tijelo, predstavlja Republiku Hrvatsku u četiri različita transnacionalna programa suradnje, a u 2016. godini Hrvatska ima predsjedništvo nad programima INTERREG Središnja Europa i INTERREG V-B Mediteran.
Informacije su to glasnogovornice mr. Ane Odak iz ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
DRVO I NAMJEŠTAJ
KUHINJA PIA IDEALNA ZA MANJE STANOVE
Objavljujem vijesti koje mi je poslala redakcija časopisa Drvo i Namješta, a koji je stručno informativni časopis za šumarstvo, preradu drva i proizvodnju namještaja.
četvrtak, 16.06.2016.
COPA – COGECA POZIVA NA RADIONICU
“KAKO PRISTUPITI PROMJENJIVOSTI CIJENA U KONTEKSTU BUDUĆE ZPP”
Iz Hrvatske poljoprivredne komore obavijest da će se 27. lipnja 2016. od
14:30 – 18:00 u Tajništvu organizacije Copa-Cogeca, Rue de Trčves 61, 1040 Bruxelles
+32(0)2.287.27.75
+32(0)2.287.27.00
održati radionicu s temom “Kako pristupiti promjenjivosti cijena u kontekstu buduće zajedničke poljoprivredne politike?” Zainteresirani poljoprivredeni proizvođaći mogu prisustvivati radionici.
Pekka Pesonen
Glavni tajnik organizacije Copa-Cogeca
ponedjeljak, 13.06.2016.
REKONSTRUKCIJA RADIĆEVE ULICE
FOTOGRAFIJA PAMTI DOGAĐAJ
Fotografija je dokumeat. Posebno je važna kada se radi o nekom događaju, kada upravo fotografija može posvjedočiti da se nešto događalo i sam tijek tog događanja.
Tko bi mogao zamisliti da je na ovoj fotografiji Radićeva ulica? Tom se ulicom koja umjesto asfalta ima kamene cigle, a pločnik je bio od asvalta, ali sada će biti od kamenih cigli, od Trga bana Jelačića , laganim uspinjanjem stiže do Kamenitih vrata, a dalje ili na Katarinski trg, prema Gradskoj skupštini, Hrvatskom Saboru….
A danas 13. lipnja Radićeva ulica u smjeru od Krvavog mosta prema Kamenitim vratima izgledala je ovako:
Radovi u Radićevoj ulici započeli su u mjesecu travnju 2016. obuhvatili su izgradnju novog javnog kanala, vodoopskrbnog cjevovoda i plinovoda sa svim kućnim priključcima, električnu energetsku mrežu sa svim priključcima, kolničku konstrukciju s oborinskom odvodnjom, spajanje krovnih voda, a slijedi ponovna ugradnju kocke u kolnik, i ugradnja u nogostupe, te obnova javne rasvjete. Gradonačelnik je rekao da će radovi stajati 8,5 milijuna kuna.
fotke M.Zouhar Zec
Radićeva ulica na dijelu od Trga bana Jelačića prema Krvavom mostu već je poprimila završni izgled. Pločnik je već gotovo završen. Predstoji polaganje kamenih cigli, koje će kao i prije, činiti Radićevu ulicu.
IZDAJU SE ODLUKE ZA OPERACIJU 6.3.1.
MALIM POLJOPRIVREDNICIMA NA TEMELJU PRAVILNIKA I NATJEČAJA
FINANCIRA SE 100% TROŠKOVA
Prema informacijama iz Hrvatske poljoprivredne komore u tijeku je izdavanje konačnih odluka o dodjeli sredstava za operaciju 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“. Potpora predviđena ovim natječajem povećana je za 1,86 milijuna eura, pa sredstva javne potpore iznose ukupno 16.860.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, umjesto predviđenih 15 milijuna eura. Time će biti omogućeno financiranje svih projekata malih poljoprivrednika koji su ispunili kriterije Pravilnika i Natječaja. Svakom poljoprivredniku odobrava se fiksna potpora u iznosu od 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti – odnosno financira im se 100% ukupno prihvatljivih troškova projekta.
Ovu potporu mali poljoprivrednici mogu iskoristiti za kupnju domaćih životinja, bilja, sjemena i sadnog materijala, kupnju zemljišta, mehanizacije i opreme te kupnju, građenje ili opremanje objekata u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje ili prerade. U okviru ove operacije mogu se podizati novi nasadi, poboljšati kvaliteta poljoprivrednog zemljišta te izgraditi objekti za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Potpora unutar podmjere 6.3 može se dodijeliti samo jednom tijekom programskog razdoblja 2014-2020 po jednom malom poljoprivrednom gospodarstvu.
Svi projekti malih poljoprivrednika koje je odobrila Agencija za plaćanja mogu biti isplaćeni u 2 rate - 50% potpore korisnici mogu zatražiti odmah nakon Odluke o dodjeli sredstava, a preostalih 50% nakon provedenih aktivnosti iz poslovnog plana.
Vodič za podnošenje zahtjeva za isplatu 1. rate na linku: http://www.apprrr.hr/podmjera-63-potpora-razvoju-malih-poljoprivrednih-gospodarstava-1418.aspx
KONFERENCIJA ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE
MLADI SU DO 40 GODINA !
Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede organizira 18. lipnja 2016. na adresi Radnička cesta 50, od 9 - 16 sati Konferenciju namijenjenu mladim poljoprivrednicima, članovima Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika i onim poljoprivrednicima koji imaju do 40 godina starosti.
Na Konferenciji će biti predstavljeno nekoliko prijavitelja na prošli natječaj za mjeru 6.1, a predstavnici znanstvene zajednice govoriti će o ulozi mladih poljoprivrednika u hrvatskoj poljoprivredi i ruralnim područjima.
http://ruralnirazvoj.hr/novosti/konferencija-o-mladim-poljoprivrednicima-u-rh/ Na linku je u sklopu obavijesti i internet obrazac za prisustvovanje Konferenciji.
nedjelja, 12.06.2016.
IMA LI KAUFLAND UISTINU 5 - DNEVNI RADNI TJEDAN ?
U POREČU, PULI, ZADRU I SPLITU RADNO VRIJEME OD 7 - 24 SATA,
A NEDJELJEOM OD 7- 22 SATA
“Kaufland Hrvatska k.d. početkom veljače ove godine uveo je 5- dnevni radni tjedan u sve svoje poslovnice u Hrvatskoj, čime je izjednačeno tajanje radnog tjedna u svim poslovnim područjima Hrvatske.
Uvođenje 5- dnevnog radnog tjedna rezultat je preraspodjele radnog vremena u poslovnicama sa dosadašnjih šest na pet radnih dana, čime je zaposlenicima osiguran dodatan slobidni dan u tjednu. Ukupni fond radnih sati zaposlenika ostao je isti, ali im novo radon vrijeme osigurava više fleksibilnosti pri planiranju slobodnog vremena, vremena za obitelj i prijatelje te osobnih obaveza.
Ovime uvodimo nove standarede u naše poslovanje: ne samo da želimo našim kupcima pružiti vrhunski doživljaj kupovine…"..To je početak teksta oglasa- cijeli oglas je niže skeniran- koji je 16.svibnja 2016. Kaufland objavio u Večernjem listu na 48 strani. Isti oglas Kaufland ima na svojoj internet stranici www.kaufland.hr
Kaufland je Njemačka tvrtka prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje. U Hrvatskoj je prva poslovnica Kauflanda otvorena 2001. Poslovnice Kauflanda su i u Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Uprava Kauflanda uvjerava oglasom hrvatske potrošače i hrvatsku javnost da se u poslovnicama Kauflanda radi pet dana u tjednu . Tjedan ima sedam dana, počinje u ponedjeljak, a završava u nedjelju. Kaufland javnost uvjerava da njihova 32 prodajna centra, koliko ih je navedeno na internet stranicama tvrtke, u Hrvatskoj rade pet dana u tjednu, što podrazumijeva da su u dane vikenda u subotu i nedjelj radnici, zaposlenici slobodni. Možda Uprava Kauflanda radi pet dana u tjednu? Možda administracija tvrtke radi pet dana u tjednu? Ali činjenica je da Kaufland stvara svoj dohodak i profit u svojim prodajnim centrima. Zato bi bilo logično da se oglas odnosi na djelatnike trgovce u prodajnim centrima, a ne na neke druge djelatnike te tvrtke. A Kauflandovi prodajni centri rade svih sedam dana u tjednu. To se može provjeriti osobnim odlaskom u Kaufland centar, pregledom na internet stranicama, kao i telefonom.
U Oglasu koji ima logo Kauflanda, piše između ostalog slijedeće … citiram; “ Stoga ulažemo napore u unapređenje uvjeta rada u našem poduzeću, u koje svakako spada i uvođenje petodnevnog radnog tjedna za naših 3.300 zaposlenika u svih 36 poslovnica širom Hrvatske” izjavio je generalni direktorKaufland Hrvatska k.d., gospodin Andreas Wendy. Gospdin Wendy je naglasio koliko je uvođenje petodnevnog radnog tjedna važan korak naprijed u poboljšanju položaja radnika u sektoru
Trgovine. Uzmemo li u obzir da je Kaufland Hrvatska k.d. jedan od malobrojnih poslodavaca u sektoru trgovine koji je svim svojim zaposlenicima omogućio petodnevni radni tjedan, moram istaknuti da sam izrazito zadovoljan”.... kraj citata.
Evo kako je na moja pitanja odgovorila službenica za odnose s javnošću i asistentica direktora Prodaje
Kauflanda Marija Franić:
NIJE ISTINA da prodajni centri Kauflanda u hrvatskim gradovima za potrošače rade samo pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.Činjenično stanje je takvo, o čemu svjedoče navodi o trajanju radnog vremena , da u svim poslovnicama tvrtke Kaufland u Hrvatskoj, je sedmodnevni radni tjedan, što znaći da radnici rade i u dane vikenda - subotom i nedjeljom . Trajanje radnog vremena je različito s obzirom na grad u kojem je trgovački centar pa je tako u gradovima Virovitici, Vinkovcima, Velikoj Gorici, Varaždinu, Đakovu, Čakovcu, Bjelovaru, Kutini, Samoboru, Novoj Gradiški i Požegi radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 7 sati do 21 sat, subotom 7- 21, a nedjeljom od 7-14 sat, u gradovima Osijeku, Sisku i Slavonskom Brodu je radno vrijeme nedjeljom od 7- 20 sati. Kaufland u Sesvetama, Sinju te u Zagrebu na adresi Vila Velebita 6, i A. Šoljana 43 radi od ponedjeljka do petka 7-22 sata, subotom od 7-22 sata, a nedjeljom od 7- 20 sati.
U Rijeci je radon vrijeme u Kauflandu od ponedjeljka do petka od 7-23 sata, subotom od 7- 23, a nedjeljom od 7- 22 sata, kao i u Jablanskoj 80 i Branimirovoj 119 u Zagrebu, s tim da u Jablanskoj i Branimirovoj nedjeljom Kaufland centri rade od 7- 20 sati.
U Zaprešiću Kaufland radi od ponedjeljka do petka od 8-21 sat, subotom 8-21, a nedjeljiom od 8-14 sati.
Radno vrijeme u Kaufland centrima u Poreču, Zadru, Puli i Splitu od ponedjeljka do petka traje od 7- 00:00 sati, (00:00 piše na internet stranici Kauflanda) drugim riječima trgovina se zatvara u 24 sata, radnici rade do ponoći, subotom od 7-00:00 sati također a nedjeljom od 7-22 sata.
KADA ĆE SE POLITIČARI SJETITI HRVATSKIH RADNIKA?
Kada će i tko u Hrvatskoj imati snage dignuti glas za prava hrvatskog radnika, koji trebaju ostvariti svoje radničko pravo na rad od 8 sati, a da pritom svaki prekovremeni sat radniku bude plaćen? Kada će poslodavci napokon radnicima omogučiti nedjelju kao slobodan dan? Hrvatski radnik je postao sredstvo za prikupoljanje profita poslodavaca, jer njegova osnovna plaća iznosi tek samo minimalnih 3 000 kuna neto, što je jedva 400 eura. Hrvatski političari postali su objesni, zaboravili su smisao i razlog svoj javnog postojanja i djelovanja. Plaća im je u hrvatskom Saboru pet puta veća nego plaća radnika u trgovini, a sve više njih radi na razjedinjavanju Vlade i na štetu cijele zajednice. Kada će se političari sjetiti radnika koji od svog malog dohotka uplaćuju u državni proračun iz kojeg političari primaju svoju plaču? Hoće li političari ikada na dnevni red neke saborske sjednice staviti cijenu rada hrvatskog radnika i izboriti se za njegov veći dohodak?
Mjesečna plaća u Kauflandu je poslovna tajna- napisala je gospođa Franić. Koliko radnici dobivaju veću plaću kada rade na dane državnih praznika, također je poslovna tajna. Radni tjedan u Kauflandu ima 40 sati, odgovorila je gospođa Franić, a za prekovremene sate djelatnici dobiju slobodne dane!! Koliko traje radni dan radnicima u Puli, Poreču, Zadru i Splitu koji rade do 24 sata? Zasigurno više od osam sati dnevno. Turistička sezona donosi profit Kauflandu, a donosi li pravednu isplatu svih odrađenih sati djelatnicima, hrvatskim radnicima?
Strane tvrtke koje su posljednjih 20 godina ušle u Hrvatsku poslovnu zonu, a koje svoj posao baziraju na trgovini proizvodima široke potrošnje i prehrambenim proizvodima su DM, GETRO, SPAR, KAUFLAND, LIDL, MERKATOR I METRO te imaju u Hrvatskoj ukupno 423 veće ili manje trgovine, supermarketa ili prodajna centra. Još 450 marketa i trgovinma u Hrvatskoj imaju domaće tvrtke: PLODINE, TOMMY, KONZUM, KTC, PREHRANA, DIONA I VRUTAK.
Margareta Zouhar Zec
petak, 10.06.2016.
SASTANAK MINISTRA TOLUŠIĆA I DIREKTORA EUROPSKOG FONDA ZA STRATEŠKA ULAGANJA MOLTERERA
PRILIKA ZA MODERNIZACIJU MORSKIH LUKA, LNG TERMINALA, TURIZMA I ENERGETIKE
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić sastao se 9. lipnja u Zagrebu s izvršnim direktorom Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) Wilhelmom Moltererom kojom su prilikom razgovarali o financiranju strateški važnih projekata za Republiku Hrvatsku iz EFSU. Prema informacijama glasnogovornice ministarstva regionalnog razvoja mr. Ane Odak, poseban naglasak prilikom sastanka bio je na mogućnosti kombiniranog financiranja projekata sredstvima iz EFSU i europskih strukturnih i investicijskih fondova, za što postoji potreba u dijelu razvoja širokopojasnog interneta te u području energetske učinkovitosti.
Sastanku su prisustvovali i voditelj ureda Europske komisije u Hrvatskoj dr.sc. Branko Baričević, voditelj ureda Europske investicijske banke u Zagrebu Anton Kovačev te glavni savjetnik ministra Juraj Ivanković, pomoćnik ministra dr.sc. Tomislav Jurendić i načelnica sektora zadužena za koordinaciju EU izvora financiranja dr.sc. Ivana Nagy.
„Hrvatska priprema nekoliko velikih infrastrukturnih projekata u području energetike, prometa i mrežne infrastrukture, a preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak nove financijske proizvode namijenjene malim i srednjim poduzećima i srednje kapitaliziranim poduzećima. Zbog toga nam je jako važno da smo se uključili u priču o Europskom fondu za strateška ulaganja uz čiju pomoć možemo realizirati te investicije“, rekao je tom prilikom ministar Tomislav Tolušić.
U okviru Europskog fonda za strateška ulaganja predviđena je mogućnost sufinanciranja projekata zajedno s europskim strukturnim i investicijskim fondovima te sufinanciranje privatnih i javnih projekata putem povoljnih kredita Europske investicijske banke uz garanciju iz proračuna EU. Koristeći ovaj instrument, u Hrvatskoj bi se mogli financirati strateški važni projekti poput LNG terminala, modernizacije morskih luka i razvoja pristupne mreže sljedeće generacije širokopojasnog interneta. Najviše interesa za EFSU iz privatnog sektora u Hrvatskoj za sada su iskazala poduzeća koja djeluju u sektoru turizma i energetike.
Odobravanje pojedinačnih EFSU projekata prolazi kroz redovnu proceduru odlučivanja tijela u EIB grupi (Europska investicijska banka i Europski investicijski fond), ali uz odobrenje Ulagačkog odbora EFSU kojim predsjedava Wilhelm Molterer.
EFSU je zajednička inicijativa EIB grupe i Europske komisije s ciljem mobiliziranja privatnog kapitala za financiranje strateških ulaganja u državama članicama Europske unije. Uspostavljen je uz ukupnu inicijalnu vrijednost u iznosu od 21 milijardu eura od čega bi doprinos EU proračuna u obliku jamstva iznosio 16 milijardi eura, a doprinos vlastitih sredstava EIB grupe 5 milijardi eura. Očekivana financijska sredstva mogla bi dovesti do investicija vrijednih preko 315 milijardi eura kroz privlačenje investitora odnosno kapitala iz privatnog sektora. U Hrvatskoj također postoji potencijal u projektima, koji bi mogli iskoristiti povoljne uvjete putem EFSU.
četvrtak, 09.06.2016.
HDZ IZRIJEKOM TRAŽI DA PREMIJER OREŠKOVIĆ PODNESE OSTAVKU
OBRAČUN NAJNIŽE RAZINE
Politička stranka Hrvatska demokratska zajednica izrijekom traži, kako je to rekao novi tajnik Domagoj Milošević da aktuakni premijer RH Tihomir Orešković podnese ostavku na dužnost premijera. Milošrvić je rekao, kako je to prenio Prvi program radio Zagreba, da HDZ ima novog premijera.
Tihomira Oreškovića na premijerko mjesto Republike Hrvatske doveli su rukovodeči članovi HDZ-a u siječnju 2016. godine prilikom konstituiranja upravo ove vlasti koja je sada u krizi. Hrvatska demokratska zajednica kao politička stranka sa velikim biračkim tijelom ima u svojim redovima politički vrlo kvalitetnih i sposobnih osoba, no ti kvalitetni ljudi zasigurno nisu prethodno bili upoznati s informacijom koja je danas 9.lipnja prenesena javnosti - da HDZ traži da premijer podnese ostavku.
Informacija da HDZ traži da premijer Orešković podnese ostavku je, vjerojatno, ad hok odluka nekolicine članova kojima je mnogo važnija vlastita moć nego budućnost Hrvatske države. Hrvatskoj je potrebna budućnost kroz ekonomsku i gospodarsku stabilnost. Moć nekolicine političara prema čijem ukusu se u HDZ-u, a očito i u Hrvatskoj državi postavlja mjera , što je dobro, što nije dobro i što tko treba raditi u državi, poprima zabrinjavajuće razmjere.
Način traženja smjene premijera, čovjeka kojeg je HDZ prethodno našao i doveo na funkciju liči na obračun najniže razine. Kao u kaobojskom filmu.
Takv pristip državnoj politici ne priliči političkoj stranci kakva je HDZ. (Margareta Zouhar Zec)
VLADA RH PRIHVATILA AKCIJAKI PLAN ZA KORIŠTENJE EU FONDOVA
20 AKCIJSKIH MJERA POVEĆATI ĆE KORIŠTENJE ESI FONDOVA
Na sjednici Vlade RH 8. lipnja prihvaćen je Prioritetni nacionalni Akcijski plan za povećanje učinkovitosti korištenja Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova za razdoblje 2016. - 2018. godina. Akcijski plan pobliže definira provedbu reformi u području povlačenja sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i temelji se na smanjenju administrativnog opterećenja, osiguranju pouzdanog upravljanja sredstvima i osiguranju dovoljnog broja kvalitetno pripremljenih projekata. Sukladno Nacionalnom programu reformi 2016., kroz 20 akcijskih mjera planiranih prema vremenskom okviru učinka u kratkom (učinak unutar 6-12 mjeseci), srednjem (učinak unutar 1-3 godine) i dugoročnom (učinak za 3+ godine) razdoblju, povećat će se učinkovitost korištenja ESI fondova.
Kratkoročne mjere kojima će se ostvariti pozitivni rezultati već u prvih godinu dana uključuju pojednostavnjenje procedura i standardizaciju postupaka, smanjenje kompleksnosti sustava upravljanja i kontrole, olakšavanje zapošljavanja na poslovima povezanim s EU fondovima, uvođenje timova za pomoć u pripremi i provedbi projekata, utvrđivanje kriterija (pokazatelja) uspješnosti na razini specifičnih ciljeva, optimizaciju izvora financiranja, poboljšanje modela ex ante kontrole javne nabave projekata financiranih iz EU fondova, jačanje suradnje između prijavitelja/korisnika i tijela koja pružaju podršku i sustavne programe izobrazbe s ciljem jačanja administrativnih kapaciteta na nacionalnoj i regionalnoj razini. Informacije su to iz ureda mr. Ane Odak glasnogovornice ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije .
TRŽIŠTE MLIJEKA JE U FOKUSU ORGANIZACIJE COPA - COGECA
PEKKA PERSONEN:
EUROPSKA KOMISIJA MORA PRONAĆI NOVA TRŽIŠTA ZA IZVOZ
Copa-Cogeca, organizacija poljoprivrednih peroizvođača, na javnom saslušanju u Europskom parlamentu istakla je kritično stanje mliječnog tržišta, uz pad cijene mlijeka za više od 40% u posljednje dvije godine te je pozvala na djelovanje. Iva Đanović stručna suradnica mag.philol.franc. et. hisp., univ.bacc.nov. et rel.publ. iz Odjel za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore(Croatian Chamber of Agriculture)
o toj temi šalje više detaljnijih informacija:
Na saslušanju su se mnogi sudionici, članovi Europskog parlamenta i ministri u Europskoj komisiji usuglasili oko toga da je loša situacija na mliječnom tržištu nastala zbog nekoliko faktora koji nisu pod utjecajem poljoprivrednika, kao što je npr. politička zabrana izvoza koju je nametnula Rusija i niske cijene nafte, uz povećanu nepostojanost tržišta. Za vrijeme govora na saslušanju, predsjedavajući Radne skupine za mlijeko u organizaciji Copa-Cogeca, Mansel Raymond, rekao je da su cijene posljednje dvije godine pod pritiskom te da su se srušile za više od 40% u ovom razdoblju. Rekao je da se pomoć iz prvog kriznog paketa EU-a mora isplatiti. Razočaran je da su do sad samo oko pola od svega isplaćivale države članice, što smanjuje učinak paketa. Smatra da su dodatan problem odgode u direktnim paketima plaćanja. Rekao je i da proizvođačke organizacije, međusektorske organizacije i zadruge koje obrađuju 85% mlijeka u Europi, također imaju priliku prilagoditi svoju proizvodnju prema Članku 222. u razdoblju od sredine travnja do sredine listopada. Ali, primijetio je da izgleda da se trenutno ove prilike ne koriste jer nema novčanih poticaja. Zaključio je da moguće financiranje iz EU-a ne bi trebalo utjecati na rezervu za krizu te da proizvođači također trebaju svoj pošteno zarađeni dio marže iz lanca opskrbe hranom. O krizi se također razgovaralo s Philom Hoganom, europskim povjerenikom za poljoprivredu na Plenarnoj sjednici Parlamenta te su članovi Parlamenta zahtijevali daljnje akcije za spas mljekara. Europska komisija najavljuje planove povećanja obujma intervencije: Europska komisija je najavila da planira podići razinu intervencije za obrano mlijeko s 218 000 na 350 000 tona kako bi smanjila pritisak tržišta. Europski ministri poljoprivrede bi trebali krajem lipnja odobriti plan.
Europski ministri poljoprivrede razgovarali su o inovaciji i budućnosti europske poljoprivrede na neslužbenom sastanku Europske unije: O načinima na koje bi se osigurala Zajednička poljoprivredna politika 2020 raspravljalo se na neslužbenom sastanku europskih ministara poljoprivrede 31. svibnja u Nizozemskoj, u Amsterdamu. Nizozemski ministar obraćajući se isključivo organizaciji Copa-Cogeca rekao je: „Mi želimo gledati u budućnost. Ne pet godina, već 10 do 20 godina. To se također odražava na središnju temu ovog sastanka: 'Hrana budućnosti – budućnost hrane' “. Organizacija Copa-Cogeca se također susrela s predsjedništvom Kraljevine Nizozemske kako bi navela vlastito stajalište o ovoj temi u Amsterdamu, 31. svibnja.
Organizacija Copa-Cogeca je poslala pismo europskom povjereniku, Andriukaitisu, u kojem izražava iznimnu zabrinutost za mogućnost ne obnavljanja autorizacije za aktivnu supstancu herbicida glifosata i zanemarivanje zaključaka EFSA-e.
Glavni tajnik organizacije Copa-Cogeca, Pekka Pesonen rekao je da je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) potvrdila sigurnost i da su oni pretpostavili da će Europska komisija i države članice to potvrditi, s obzirom da bi, prema Zakonu EU-a, odluke trebale biti utemeljene na znanosti. Dodao je da europske institucije i države članice trebaju odigrati ključnu ulogu kako bi čvrsto podržale postojeće visoke standarde sigurnosti hrane. Smatra i da je potpuno neprihvatljivo da Europska komisija može razmatrati okretanje leđa znanosti i dogovorenim procedurama te ih eventualno i zabraniti.
PODACI EUROSTATA POTVRĐUJU PAD PRIHODA EUROPSKIH FARMI
Podaci o prihodima na farmama prema Eurostatu potvrđuju teško stanje s kojim se suočavaju poljoprivrednici i poljoprivredne zadruge, te potrebu za djelovanjem.
Kao reakciju na nove brojke koje je objavio europski statistički ured Eurostat koje potvrđuju da su prihodi europskih farmi zapravo pali za 4% u 2015., u usporedbi s 2014., iz organizacije Copa i Cogeca su ovaj tjedan izjavili da to pokazuje tešku situaciju koja je pogodila poljoprivrednike EU-a i potrebu za djelovanjem u skladu s drugim predviđanjima Eurostata. Poljoprivredni prihodi su stvarno pali za 4% u prosjeku u 2015., ali to maskira velike razlike među državama članicama, u kojima pad seže čak i do 26% kao što je to u Njemačkoj, Danskoj (-19.7%), Velikoj Britaniji (-19.3%), Rumunjskoj (-17.9%), Luksemburgu (-13.6%), Bugarskoj (-12.1%), Finskoj (-11.6%), Češkoj (-10.8%), Slovačkoj (-10.5%), Poljskoj (-8.9%), Mađarskoj (-6.3%), Austriji (-3.9%) te Nizozemskoj (-0.8%). Glavni tajnik organizacije Copa-Cogeca, Pekka Pesonen rekao je da ovi rezultati potvrđuju lošu situaciju koja je pogodila poljoprivrednike EU-a. Istaknuo je da Europska komisija mora postupno usmjeriti svoje napore kako bi pronašla nova tržišta za izvoz te ojačala promotivne mjere. Zaključio je rekavši da je organizacija održala značajnu radionicu u Bruxellesu kako bi započela utjecaj na budući ZPP (CAP) 2020 kako bi osigurala bolju reakciju na tržišne krize na održivi način.
NEPRIJAVLJENI RAD U POLJOPRIVREDI
Pokreće se nova Platforma EU-a za borbu protiv neprijavljenog rada u poljoprivredi nakon što GEOPA-COPA završi dvogodišnji projekt. Nova platforma za borbu protiv neprijavljenog rada u poljoprivrednom sektoru EU-a i za provođenje službenih procedura za garanciju o radu osmišljena je nakon što je Copa i Grupa poljoprivrednih poslodavaca GEOPA završila dvogodišnji projekt o tome.
Dvogodišnji projekt je sponzorirala Europska komisija s ciljem da se riješi problem neprijavljenog rada u poljoprivrednom sektoru EU-a na učinkovitiji način kako bi se poboljšala situacija za poljoprivrednike i obavila službena procedura za poslodavce. Ključni problem s trenutnim sustavom je taj što je vrlo birokratičin i postavlja veliki administrativni teret na poslodavce u poljoprivredi, na taj način potičući neprijavljeni rad. Na ovo se mora apelirati. Kako bi se sagledali načini apeliranja, kao dio projekta u Nizozemskoj se održao Seminar u suorganizaciji Nizozemskog saveza poljoprivrede i hortikulture (LTO) u svibnju. U govoru na događaju, Predsjednik organizacije Geopa-Copa, Chris Botterman, rekao je da nam ne treba više uredbi nego bolje zakonodavstvo; da trebamo olakšati administrativne terete kako bi se uskladili s najboljim praksama te ih poticali. Dodao je da trebamo jednostavniji sustav koji donosi dobrobit i radnicima i poslodavcima. Platforma EU-a o neprijavljenoj praksi je pokrenuta uz Geopu i Copu kao jednim od 14 članova promatrača. Chris Botterman je zaključio da su spremni Europskoj platformi predstaviti svoje istraživanje, podatke i zaključke. Dodao je da se mnogo toga treba napraviti kako bi se borilo protiv socijalne prijevare i nepoštene konkurencije na europskoj i državnoj razini i u poljoprivrednom sektoru te da je ta borba i njihov zadatak.
Prvi krug pregovora o slobodnoj trgovini Europske unije i Republike Filipini
Prvi krug pregovora između Europske unije i Filipina održao se u Bruxellesu. Cilj je postavljanje temelja budućeg sporazuma o slobodnoj trgovini koji će predstavljati dodatni sastavni temelj sporazuma regije prema regiji između Europske unije i Udruženja država Jugoistočne Azije (ASEAN).
NADOLAZEĆI DOGAĐAJI
Želite saznati više o pogodnostima održivog europskog sektora stočarstva za ruralna područja, za zdravu prehranu, razvoj i poslove te kušati neke odlične recepte? Dođite na događaj organizacije Copa-Cogeca u Europskom parlamentu, kojem je domaćin Michel Dantin, u kampanji za stoku 2016.
Europski sektor za stočarstvo – osobito svinjogojstvo, mliječni proizvodi, goveda, ovce i koze, perad i jaja – pogođen je povećanim izazovima kao što su skupa pravila životinjske proizvodnje i ruska zabrana izvoza poljoprivrednih proizvoda. Vrlo često potrošači nemaju dovoljno vremena da se posvete kuhanju ili su krivo informirani o prednostima jedenja mesa za hranjivu uravnoteženu prehranu. Kampanja će dati novi pogled na prednosti jedenja mesa, prezentirajući nove lagane recepte, pokazati visok standard proizvodnje mesa i također pokazati da je stočarski sektor dobar za razvoj i zaposlenje te vitalnu ruralnu ekonomiju. Diljem Europe moći će se probati izvrsni proizvodi. Pogled na izazove i budućnost europskog sektora za stočarstvo prezentirat će također član Europskog parlamenta, Michel Dantin i predsjedništvo organizacije Copa-Cogeca. Dođite i pridružite nam se da čujete više. Kada: 20. lipnja u 18.00 sati. Gdje: Europski parlament, Members Salon Restaurant.
Rezervirajte datum: Zanima Vas stajalište organizacije Copa-Cogeca o tome kako osigurati održiv, konkurentan i ekonomski isplativ europski poljoprivredni sektor u budućnosti? Dođite u srce Grčke na naš Kongres europskih poljoprivrednika 2016. kako bi saznali više o ovim temama.
KONGRES EUROPSKIH FARMERA
Usprkos rastućim izazovima, cilj Kongresa europskih farmera 2016. bit će pokretanje rasprave o budućnosti europske poljoprivrede kako bi se osigurao ekonomski isplativ, održiv i konkurentan sektor. Vrlo je bitno proizvoditi više i bolje koristeći manje sredstava kako bi proizvođačka kontrola doprinijela jednom od najvećih izazova u sljedećem desetljeću: potrebi za povećanom proizvodnjom hrane za rastuću svjetsku populaciju te također borbi protiv klimatskih promjena koje prijete proizvodnji hrane. Kongres „Mogućnosti za europsku poljoprivredu: Zeleni rast i dinamično tržište“ bit će usmjeren na to kako najbolje doprinijeti ostvarenju održivog poljoprivrednog sektora u budućnosti. Radionica će biti usmjerena na inovativna rješenja za pametnu i održivu poljoprivredu i šumarski sektor te će se povezivanje poljoprivrednika održati 5. listopada nakon čega će biti Plenarna sjednica, 6. listopada. Dođite i pridružite nam se! Kada: 5. i 6. listopada 2016. Gdje: Divani Apollon Palace & Thalasso, Grčka
srijeda, 08.06.2016.
ŠUTNJA U MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE
MINISTAR POLJOPRIVREDE DR. ROMIĆ PREMALO KOMUNICIRA S JAVNOŠĆU!
ŠTO I KAKO RADE MINISTROVI POMOĆNICI? NEMA INFORMACIJA!
Otkako je 5. travnja 2016. ministar poljoprivrede dr. Davor Romić, koji je ministar skupine Most iz Vlade premijera Tihomira Oreškovića, predstavio svog zamjenika dipl. ing. agr. Tugomira Majdaka te načelnike osam Uprava u ministarstvu poljoprivrede, nije održao do danas 8.6. nijednu konferenciju za novinare. Nitko od njegovih pomoćnika također nije održao nijednu konferenciju za novinare. Zar uistinu nemaju što reći o svome radu otkako rade kao pomoćnici ministra poljoprivrede?
Tugomir Majdak dipl.ing. agr. zamjenik ministra Romića komunikaciju s javnošću o svojim poslovima u ministarstvu poljoprivrede vodi na svom facebooku. U neaktivnosti odjela za odnose s javnošću ministarstva poljoprivrede , taj oblik informiranja je ipak informacija o njegovu radu. A to je mnogo bolje i poštenije, nadasve transparentnije, nego šutnja. Evo što je pomoćnik ministra Tugomir Majdak napisao na svom facebooku od početka mjeseca do 8. lipnja :
Tugomir Majdak
1.lipnja
Danas je u Budimpešti, u Ministarstvu poljoprivrede Mađarske održan radni sastanak na razini zamjenika ministara poljoprivrede dviju susjednih zemalja: Tugomir Majdak i dr. Istvan Nagy. Hrvatsko izaslanstvo pozdravio je i zamjenik državnog tajnika gdin. Peter Gal.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede RH i članovi radnih skupina za stočarske sektore sastali su se s mađarskim stručnjacima vezano za uvrštavanje mjere Dobrobit životinja u Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020. Ova iznimno važna mjera nije našla svoje mjesto u Programu koji je programirala bivša Vlada, bez obzira što u provedbi ima pozitivan učinak na poslovanje stočarskih gospodarstava. U okviru skorih izmjena Programa nastojimo navedeno ispraviti te osigurati dodatni vid EU potpore za naše stočare.
2. lipnja
Udruga Mladi poduzetnik Hrvatska, uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Udruge OPG-a Hrvatske „Život“, a u suorganizaciji Virovitičko-podravske županije i Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici organizirala je danas u Virovitici, konferenciju pod nazivom „Poduzetništvo mladih u poljoprivredi, ruralni razvoj – budućnost RH“.
Pred stotinjak mladih poljoprivrednika prezentirao sam mogućnosti koje se danas pružaju mladim poduzetnicima u ruralnim područjima RH kroz okvir resornog ministarstva i potpornih institucija. Kvalitetnije mjere potpore mladim poljoprivrednicima u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, ruralnom razvoju te udruživanju i obrazovanju prioriteti su u budućem razdoblju...
3.lipnja
U nazočnosti ministra savjetnika Veleposlanstva Republike Poljske, gdina. Mareka Lyzva te gradonačelnika Čazme, gdina. Dinka Piraka otvorio sam projekt DAR BLUE koji se za dio prihvatljivih ulaganja prijavio i na IPARD program.
Radi se o ulaganju u podizanje nasada borovnica(12 ha) te izgradnju i opremanje gospodarskih objekata u funkciji skladištenja voća i povrća, nabave poljoprivredne mehanizacije te opreme za navodnjavanje. Projekt na području Čazme realiziraju mladi poduzetnici iz Hrvatske zajedno sa strateškim partnerima iz Poljske. U daljnjoj fazi projekt ide u smjeru prerade poljoprivrednih proizvoda.
Ugovoreni iznos ulaganja 6.834.600,00 HRK.(IPARD)
Ugovoreni iznos potpore 3.759.030,00 HRK.
4. lipnja
U Krivom putu danas je održana 2. smotra Hrvatskog hladnokrvnjaka na kojoj je izloženo ukupno 56 grla uzgajivača konja Ličko-senjske, Primorsko-goranske i Istarske županije.
Smotru je otvorio izaslanik Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, župan Milan Kolić.
U ime Ministarstva poljoprivrede naglasio sam važnost budućeg razvoja konjogojstva kroz njegovu ulogu i značaj za gospodarstvo, turizam te tradicijsku i kulturnu baštinu Lijepe naše.
Organizator smotre je Konjički klub Ana, a pokrovitelji su Grad Senj i Grad Zagreb.
Stočarstvo je strateška grana hrvatske poljoprivrede. Pokazatelji o posljednjem godišnjem porastu broja konja u RH od 3,4% svakako ohrabruju, ali i obvezuju na potrebu daleko kvalitetnije institucionalne organizacije kako u konjogojstvu, tako i u stočarskoj proizvodnji općenito...
ZAŠTO BEZ POTPUNE I TRANSPARENTNE INFORMACIJE ?
Ministar poljoprivrede dr. Romić svakoga mjeseca je na Vijeću ministara u Bruxellesu, obišao je nekoliko županija: zagrebačku, zadarsku, osječko-baranjsku, požešku, bjelovarsko bilogorsku, virovitičko podravsku gdje je razgovarao sa županima, a onda prema prethodno dogovorenom rasporedu posjetio u svakoj županiji dva ili tri OPG-a različitih proizvodnji te na licu mjesta razgovarao sa proizvođačima nosiocima OPG-a. Bio je na Skupštini Hrvatske gospodarske komore, otvorio Sajam u Gudovcu, bio na događanjima lokalnih zajednica, rješavao je u Bruxellesu pitanje o Mjeri 4.1. iz programa ruralnog razvoja koje je postalo pitanje razdora i nezadovoljstva poljoprivrednih proizvođača zbog odluka prethodnog ministra poljoprivrede da veliki poljoprivredni sustavi na zakonski -sumnjive načine mogu dobiti novac iz te Mjere. Dao je mnogo kratkih izjava medijima doslovno u prolazu, ali nije dao cjelovitu i transparentnu informaciju iz Ministarstva poljoprivrede koja bi bila točan podatak. Poljoprivredni proizvođači zbog poljoprivrednih poslova nemaju vremena pratiti medije više puta dnevno, kako bi čuli što je ministar dr. Romić izjavio o pojedinim pitanjima zato trebaju točnu i transparentnu informaciju – kao i to da znaju što ministar radi i koji se problemi rješavaju u ministarstvu poljoprivrede. Ministarstvo poljoprivrede, treba li podsjetiti, postoji radi hrvatskih poljoprivrednih proizvođača, a nikako kao tek radno mjesto koje treba biti popunjeno.
Na jednom okruglom stolu na kome je tema bila poljoprivreda izneseno je bilo mišljenje iz publike da novi pomoćnici ministra u ministarstvu poljoprivrede pišu znanstvene radove pa se valjda zato ne pojavljuju ni na kakvim sastancima koji se održavaju od strane poljoprivrednika. Prigovor je vrlo dobar jer – pomoćnici koji se ne pojavljuju među poljoprivrednicima ni neznaju da su poljoprivrednici ljudi sa iskustvenim znanjima, i da je vrijedno poslušati ih, jer oni za probleme s kojima se susreću imaju vizije rješenja. Zato je suradnja i komunikacija ljudi iz ministarstva poljoprivrede i poljoprivrednih proizvođača potrebna.
Pravo je javnosti da zna što se i kako u državnim institucijama radi, jer sav rad službenika financiraju građani iz svojih dohodaka, čime se puni državni proračun. Pa zar dati informaciju medijima svakoga tjedna – za što će biti potrošeno 50 munuta vremena u jednom terminu može biti problem ministru dr. Romiću ili nekom od njegovih pomoćnika? Nakon četri mjeseca rada u ministarstvu pomoćnici minista moraju imati svoje rezultate rada koji moraju postati transparentni. Margareta Zouhar Zec
PODSJEĆAM:
Pomoćni dr. Davora Romića ministra poljoprivrede su slijedeći:
dipl. ing. agr. Elizabeta Kos, pomoćnica ministra za vodno gospodarstvo
mr.sc. Ante Mišura, pomoćnik ministra za ribarstvo
dr.sc. Mario Njavro, pomoćnik ministra za međunarodnu suradnju, EU i upravljanje poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj
dr.sc. Zdravko Barać, pomoćnik ministra za kvalitetu hrane i fitosanitarnu politiku
mr.Ivica Francetić, pomoćnik ministra za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju
dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra za poljoprivredu i prehrambenu industriju
dr.vet.med., Tomislav Kiš, pomoćnik ministra za veterinarstvo i sigurnost hrane
dipl iur.Nenad Šćulac, pomoćnik ministra za pravne i financijske poslove
utorak, 07.06.2016.
U KLAGENFURTU U RUJNU SAJAM DRVETA I IZGRADNJE
GRADNJA DRVETOM JE U RASTUĆEM TRENDU!
Predstavnici Klagenfurtskog sajma drveta i to predsjednik Ju”rgen Mandl MBA, dr. Bernhard Erler zamjenik direktora , Karl Platzer meneđer i Christian Wallner održali su u Zagrebu 6. lipnja konferenciju za novinare na kojoj su predstavili Sajam Drvo i izgradnja (Holz &bau) koji će se od 1-4. rujna 2016. održati u Klagenfurtu. Godine 2016. godine održava se 54. po redu sajam po čemu je to najstariji sajam drvne industrije u svijetu. Međunarodni sajam drva i Sajam drva i izgradnje kao stručni sajam za područje šumarstva i drvne industrije je zapravo jedini Sajam koji uključuje cjelokupni lanac od drva do masovne proizvodnje.
S lijeva za stolom: Christian Wallner, Karl Platzer, Nikolina Matetić Pelikan konferencijska prevoditeljica za njemački i engleski jezik, dr. Bernhard Erler, Ju"rgen Mandl. Za poprečnim stolom Marijan Kavran direktor Hrvatskog drvnog klastera.
“Nakon Milana i Beča u Zagrebu predstavljamo sajam. Suradnja između Hrvatskih i Austrijskih poduzeća je oko 480 milijuna eura uvoza, a izvoz u Hrvatsku je oko 1, 2 milijuna eura. Budući da smo susjedi razvijamo snažnu gospodarsku suradnju” rekao je Ju"rgen Mandl na početku konferencije i nastavio: "Kada to svedemo samo na Korušku, onda u Korušku uvozimo robu u vrijednosti od 40 milijuna eura, a izvozimo u vrijednosti od 65 milijuna eura. Što se tiče gospodarskih komora naša suradnja se zasniva na Alpe Adria suradnji u kojoj su komore Pula i Rijeka, a nadamo se da će tu biti uskoro i Zagrebačka gospodarska komora. Budući da je drvna industrija veoma važna za Hrvatsko gospodarstvo, zemlja iz koje ja dolazim zauzima osobitoi važnu poziciju,a ovaj sajam nudi sjajnu formu za prezentacije. Mi ćemo i u okviru sajma organizirati biznis to biznis između hrvatskih i koruških poduzeća , pri čemu suradnja u oba smjera može biti velika komparativna prednost.” Prema riječima dr. Bernharda Erlera u užem području regije Alpe Adria ovo je vodeći velesajam. “Godišnje organiziramo 14 sajmova. Više sajmova održavamo kada su parne godine, nego kada su neparne, ali kada su parne godine dolazi nam preko 5 300 posjetitelja iz 21 zemlje. I naše sajmove tada posjeti do 350 000 posjetitelja. Naš godišnji promet je oko 9,5 milijuna eura a ukupno zapošljavamo 30 djelatnika rekao je dr. Bernhard Erler te nastavio. “ Ovj međunarodni stručni Sajam zapravo je vodeći i najvažnija manifestacija u sklopu Klagentgurskog sajma, a što se tiće samog broja izlagača i posjetitelja zaista smo najmeđunarodnija manifestacija u čitavoj Austriji .Svaki treći izlagač je izvan Austrije. Iz Hrvatske je prošle godine bilo oko 1000 posjetitelja od ukupno 22 000.Kao što je predsjednik sajma rekao podrućje Alpe Adriia smatramo matičnom regijom i tu sebe svjesno smatramo pokretačem uvoza i izvoza u ovom prostoru. Važna stavka ovog sajma je dugogodišnji kontinuitet. Već se ove 2016. godine održava 54. po redu sajam po čemu je to najstariji sajam drvne industrije u svijetu. Međunarodni sajam drva i Sajam drva i izgradnje kao stručni sajam za područje šumarstva I drvne industrije je zapravo jedini Sajam koji uključuje cjelokupni lanac od drva do masovne proizvodnje. Stupovi koji nose sajam su šumarstvo, pilane, drvna industrija, masivno drvo. Naša je zadaća da pojedine teme naglasimo i na taj se način možemo izdignuti i gledati izvan granica nekih naših stručnih znanja i vidjeti što se događa oko nas. Time stvaramo preduvjet za cjelokupno područje drvne industrije kako bi ono moglo prosperirati” rekao je prilikom predstavljanja Sajma drvo i izgradnja dr. Erler “ Želim još istaći da se u prošlosti ovaj sajam drva održavao bez ovog sajma drva i izgradnja. Unatrag šest godina počeli smo ovaj sajam drvo i izgradnja također organizirati paralelno s ovim međunarodnim sajmom drva. Razlog tome je taj što u ovom času gradnja drvetom je u rastućem trendu iako je sama građevinska industrija u stagnaciji. Mogu reći da smo ovih pet godina uspjeli kvalitativno i kvantitativno izgraditi ovo područje drva i građevine. I mogu reći da je ovaj sajam postao centar kompetentnosti i centar stručnosti od stolara do proizvođaća motornih objekata, krovoproizvođača i građevinarstva. Postoje dva razloga za dolazak u Klagenfurt prvo je Međunarodni sajam drva, a drugo je Sajam drva i izgradnje. Može biti zanimljivo posjetiteljima iz Hrvatske jer se u petak 2. rujna organizira Međunarodni dan drva. Organizator je Savez austrijske drvne industrije. Na tu manifestaciju dolazi 400 stotinjak stručnjaka i biti će predstavljene institucije drvne industrije, ali biti će tu i predstavnici trgovine drvom iz Austrije i Italije, tako da mislim da se hrvatski poslovni ljudi imaju prilike upoznati sa dobavljaćima i uvoznicima. Želio bi da posjetitelji iz Hrvatske ovaj sajam gledaju kao matičnu platformu” rekao je Karl Platzer meneđer poslova sajma.
“ SAJAM SE RAZVIO U CENTAR DRVNIH KOMPETENCIJA”
“ Međunarodni sajam drva 54. po redu održava se od 1-4. rujna ove godine u Klagenfurtu. Što se tiće šumarstva i obrade drveta mislim da možemo reći da se sajam u Klagenfurtu razvio u centar kompetencija drvnog područja.Što se tiće sajma drva ove godine će preko 500 izlagača izlagati na površini od 45 000 kvadratnih metara. Očekujemo više od 22 000 posjetitelja u spomenuta četiri dana i mislim da ovdije možemo prikazati taj dojmljivi lanac vrijednosti od samog drveta, rušenja stabala pa do finalnog proizvoda. Izlagaći dolaze iz više od 22 zemlje što znaći da je preko 33 % izlagača iz inozemstva. Teme izlaganja teme su : drvo i izgradnja, pilane i pilenje , bio masa, usitnjavanje drveta, rezanje drveta, šumarstvo i transport drveta” istakao je Karl Platzer.
“Kada smo krenuli s temom drvo i građevinarstvo, željeli smo stvoriti platformu za drvodjelje i stolare .Što se tiće ponude koja će biti izložena ona se kreće od samaog materijala za građevinarstvo i zamjenskih sustava, pa do raznih alata i vijaka za učvršćivanje i vezove . Naravno tu su zastupljene sve teme od kolorske tehnologije, boja, dizalica i raznih strojeva. Naravno da će zastupljene biti i austrijske pilane, a sajam podupiru i brojne strukovne udruge iz inozemstvai i Austrije. Najveće područje je posvećeno temi šumarstva, prikazivati ćemo strojeve i strojeve za rezanje i slaganje drveta. Važno je područje i tehnologija ručnih dizalica, utovarne dizalice, viličari, ali i ekološki načini željezničkog transporta. Još jedna tema koja će biti predstavljena je Pilana u proizvodnji drveta. Biti će predstavljene brojne pile, a proizvođaći će predstavljati i svoje proizvode. U ovom području biti će predstavljeni svi najvažniji ponuđaći i proizvođači. Biti će predstavljena i tema Bioenergija u području zaštite okoliša. Ove godine se održava natjecanje za špeditere i šumare.Tako ćemo prikazati cjelokupan proces od obaranja stabla, preko mjerenja vremena, a oni koji koji će biti najbrži i najspretniji će pobijediti. Biti će pokazana i nova tehnologija rezanja drveta. Iz Hrvtatske su prijavljenja dva proizvođača i to su društva Junako i Toner koji rade u području pilana i kružnih pila” – govorio je o aktualnostima rujanskog sajma Karl Platzer.
Konferencija za novinare 6.lipnja u hotelu Westin. FOTOGRAFIJE Margareta Zouhar Zec
Christian Wallner rekao je da će sajam biti otvoren od 1. rujna u četvrtak od 9 sati, a dnevno zatvaranje je u 18 sati. Zadnjeg dana 4. rujna sajam će biti otvoren od 9 do 17 sati. Ulaznica je 14 eura po osobi , a grupe od deset osoba imaju popust i ulaznica za njih stoji 8 eura. Parkiranje osobnog automobile moguće je na Sajmu ili na zapadnoj strani Klagenfurta. U tom slučaju gradskim prijevozom treba doći do Sajma drveta i izgradnje, Messeplatz 1, Klagenfurt, e: office@kaerntnermessen.at (Margareta Zouhar Zec)
ponedjeljak, 06.06.2016.
AGROGLAS ORGANIZIRAO 9. MEĐUNARODI ZNANSTVENO -STRUČNI SKUP
O POLJOPRIVREDI NA ZNANSTVENI NAĆIN
U organizaciji dvotjednika za poljoprivredu AgroGlas koji izlazi u Osijeku i Društva agrarnih novinara Hrvatske započeo je 6 .lipnja dvodnevni 9. Međunarodni znanstveno - stručni skup u Vukovaru u hotelu Lav pod imenom Precizna poljoprivreda - poljoprivreda budućnosti.
Znanstveni skup održava se pod već tradicionalnim imenom POLJOPRIVREDA U ZAŠTITI PRIRODE I OKOLIŠA, a sudjeluje 50-ak doktora znanosti iz područja tla, meilioracijskog sustava, mljekarstva, govedarstva, zemljišnog sustava, krmnog bilja, voćarstva, povrćarstva itd koji će kroz svoja izlaganja prezentirati rezultate svojih znanstvenih istraživanja Znanstveni skup je međunarodnog karaktera te su tu uz stručnjake iz Hrvatske i znanstvenici iz Italije, Srbije, Slovenije, Češke i Makedonije.
Treći dan međunarodnog znanstvenog skupa 8. lipnja održati će se u vidu stručne ekskurzije te je planiran odlazak u obilazak kompleksa poljoprivredno proizvodne industrije Belje.
Suorganizator Znanstvenog skupa je Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Agronomski fakultet iz Zagreba, Hrvatsko ruštoc za proučavanje obrade tla - HDPOT i International Soil Tillage Research Organization - ISTRO .
petak, 03.06.2016.
ZBOG PROCEDURALNIH POGREŠAKA OTKAZANA DOSTAVA PROJEKTNIH PRIJEDLOGA
U NOVOM POZIVU PRIJAVITELJI ĆE BITI ŽUPANIJE
Nakon što su utvrđene proceduralne pogreške, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s Ministarstvom zdravlja, 30. svibnja 2016. otkazalo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Ulaganje u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini“ ukupne vrijednosti 140,6 milijuna kuna. Novi Poziv stavit će u fokus županije i pojednostavljenje postupka dodjele bespovratnih sredstava, kao i uspostavu boljeg modela financiranja za krajnje korisnike, odnosno domove zdravlja i koncesionare te omogućavanje lakšeg praćenja izvršenja samih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
„Zbog pogrešaka bivše garniture morali smo reagirati i zaustaviti ovaj Poziv kako bi spasili nešto više od 140 milijuna kuna nacionalnih sredstava kojima bi u konačnici morali isplatiti sve projekte da je natječaj proveden do kraja u sadašnjem stanju. Uskoro očekujemo novi Poziv kojim ćemo omogućiti bolji model financiranja projekata za domove zdravlja i koncesionare, pojednostaviti procedure i ujedno ojačati ulogu županija kao partnera na regionalnoj razini“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.
U novom pozivu potencijalni prijavitelji bit će županije. Kao osnivači domova zdravlja županije dodjeljuju koncesije primarne zdravstvene zaštite na svom području i imaju izravan uvid u potrebe na terenu. Također, županije imaju jače i kvalitetnije kapacitete za pripremu i provedbu projekata te provedbu postupaka javne nabave od samih krajnjih korisnika, a kroz ovakve pozive dodatno će jačati svoje kapacitete. Stavljanjem županija u ulogu prijavitelja, odnosno korisnika, pojednostavit će se cjelokupna procedura postupka dodjele bespovratnih sredstava.Ovakvim pristupom omogućit će se bolji model financiranja projekata za domove zdravlja i koncesionare te će se sufinanciranje od 15% većim dijelom osigurati iz Fonda za sufinanciranje projekata.Ministar Tolušić na ovu temu održao je sastanak sa županima koji su izrazili veliko zadovoljstvo novim modelom financiranja kojim je još jednom potvrđeno da su županije prepoznate kao važan partner u provedbi EU projekata na regionalnoj razini. „Žao nam je što je zbog proceduralnih pogrešaka morao biti poništen natječaj, ali pozdravljamo inicijativu ministarstava da županijama daju ključnu ulogu u novom pozivu. Novim modelom financiranja županijama će u proračunu ostati više sredstava koje mogu preusmjeriti na druge projekte“, izjavio je župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić.
Objava novog poziva „Ulaganje u zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini“, u iznosu od 140,6 milijuna kuna, očekuje se u roku od mjesec dana - informacije su iz ureda glasnogovornice mr. Ane Odak iz ministarstvaa regionalnog razvoja i fondova Europske unije .
Sastanak ministra Tomislava Tolušića i njihovih suradnika sa županima hrvatskih županija.
STRIŽA OVACA
8. DRŽAVNO NATJECANJE PRIPREMA SE NA PAGU
Na otoku Pagu , u gradu Pagu na Staroj rivi 10. 6. održati će se 8.državno natjecanje u striži ovaca. Objavljujem program događanja.
četvrtak, 02.06.2016.
U 2016. HRVATSKA POVUKLA 506 MILIJUNA EURA IZ FONDOVA EU
POJEDNOSTAVLJENA PROCEDURA DO EU FONDOVA VEĆ DAJE REZULTATE
Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je u prvih pet mjeseci 2016. godine povukla ukupno 506 milijuna eura iz fondova Europske unije. U odnosu na prethodne godine, kada je Hrvatska povukla svega 558 milijuna eura tijekomj 2015. godine i 548 milijuna eura u 2014. godini, ovo je veliki uspjeh Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ostalih tijela u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova.Od ulaska u Europsku uniju 2013. godine, Hrvatska je svake godine do sada povlačila iz EU fondova tek neznatno veći iznos od onoga kojeg je uplaćivala. Rezultat u prvih pet mjeseci 2016. pokazatelj je dobrog dosadašnjeg rada i naznaka da će se dinamika povlačenja sredstava promijeniti te da će iskorištenost fondova značajno porasti i time potaknuti investicije i gospodarski oporavak Republike Hrvatske.
Većina sredstava od navedenih 506 milijuna eura usmjerena je na projekte iz područja prometa i zaštite okoliša, zatim na razvoj poduzetništva, ulaganja u obnovu studentskih domova, projekte znanstvenih institucija i mnoge druge.
„Mi ne pričamo puno, nego puno radimo! Ovo su brojke koje pokazuju da Hrvatska ima mogućnost rasti i razvijati se u konkurentnog regionalnog lidera uz pomoć sredstva iz EU fondova. Bila bi velika šteta da to ne omogućimo građanima Hrvatske i zato ćemo nastaviti ispunjavati naša obećanja i maksimalno iskoristiti sredstva koja su nam na raspolaganju“, rekao je ministar Tolušić komentirajući podatke minstarstva financija.
Hrvatska je već neko vrijeme na začelju Europske unije kada je u pitanju povlačenje EU sredstava, ali ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić već je na samom početku svog ministarskog mandata odlučno krenuo u provođenje reformi i uspostavu što učinkovitijeg sustava povlačenja sredstava koji je omogućio pozitivne rezultate u ovako kratkom vremenskom razdoblju.Promjene koje su doprinijele ovom uspjehu su pojednostavljenje sustava i procedura EU fondova, uspostavljanje Baze projekata, jačanje administrativnih kapaciteta, koordinacija tijela u Sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima, koordinacija županija i regionalnih razvojnih agencija te pokretanje postupka izmjene operativnih programa. Informacije su to iz ureda mr. Ane Odak glasnogovornice ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
SA NEFORMALNOG SASTANKA MINISTARA POLJOPRIVREDE U NIZOZEMSKOJ
PRONAĆI RIJEŠENJE ZA SADAŠNJE PROBLEME
Prema informacijama iz ureda glasnogovornika ministar poljoprivrede prof. dr. Davor Romić boravio je 30. i 31. svibnja u Nizozemskoj na neformalnom sastanku ministara poljoprivrede i ribarstva EU koji je organizirala Nizozemska kao trenutno predsjedavajuća zemlja EU.
Nizozemsko predsjedništvo predložilo je za raspravu sljedeće teme:
1. treba li proširiti obuhvat zajedničke poljoprivredne politike na prehrambenu politiku;
2. treba li u proračunu osigurati više sredstava za poticanje inovacija kao ključnog elementa razvoja poljoprivredne proizvodnje;
3. treba li kroz mjere i sustav potpora dodatno potaknuti mjere koje čuvaju okoliš i klimu;
4. na koji način se može ojačati uloga poljoprivrednika u lancu hrane;
5. treba li poljoprivredna politika imati jače naglašenu ulogu na međunarodnom tržištu hrane.
Ministri poljoprivrede zemalja EU su o svim temama raspravljali unutar manjih skupina nakon čega su prezentirali zajedničke zaključke. Osnovni zaključak je da je preuranjeno raspravljati o reformi zajedničke poljoprivredne politike s obzirom da se sadašnja provodi tek nešto više od godinu dana. Potrebno je pričekati i vidjeti učinke postojeće poljoprivredne politike da bi se moglo raspravljati o smjernicama za novu politiku. Ministri poljoprivrede zemalja EU se slažu kako na poljoprivredu nije moguće gledati izdvojeno od očekivanja i zahtjeva koje postavlja tržište, pitanja zaštite okoliša i drugih okolnosti koje utječu na ovaj sektor. No postoji slaganje među ministrima kako glavno žarište interesa zajedničke poljoprivredne politike treba biti proizvodnja hrane i poljoprivredni proizvođači. S tim u vezi više je ministara podsjetilo da poljoprivredni sektor EU trenutno prolazi kroz veliku krizu te da je njihova prva odgovornost pronaći rješenje za sadašnje probleme, a tek zatim i mogućih problema koji se očekuju u budućnosti.
Vezano uz inovacije koje su bile jedna od tema tema nizozemskog predsjedavanja, ministri se slažu kako inovacije imaju važnu ulogu u prilagodbi sektora raznolikim zahtjevima i potrebama, međutim inovacije trebaju biti prilagođene praktičnim potrebama i strukturi proizvođača u EU, kao i očekivanjima potrošača.
Ministar prof. dr. sc. Davor Romić iskoristio je priliku održati bilateralni sastanak s mađarskim ministrom poljoprivrede dr. Sándorom Fazekasem. Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike, stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda i mogućnostima bilateralne suradnje u području poljoprivrede i šumarstva. Posebno su se dotaknuli problematike genetski modificiranih organizama oko kojih dvije zemlje imaju slične stavove u pogledu prava država članica da na svojim područjima ograniče upotrebu takvih proizvoda.
srijeda, 01.06.2016.
13. DRVNO TEHNOLOŠKA - KONFERENCIJA U OPATIJI
DRVNA SIROVINA JE OSNOVA ZA OSTVARIVANJE
DRUŠTVENOG I GOSPODARSKOG UČINKA
U Opatiji u hotelu 4 opatijska cvijeta održana je 30. i 31. 5. 2016. godine 13. Drvno tehnološka – konferencija. Naslovna tema konferencije bila je Kako iskoristiti resurse – šumarstvo i prerada drva u novim politikama Vlade RH.
A koliko je ova konferencija značajna postaje jasnije nakon upoznavanja sa podacima o veličini šumarskog sektora te međuzavisnih brojeva o siječi, izvozu, dobiti i potencijalima.
Drvna proizvodnja je hrvatska strateška grana. Republika Hrvatska ima 48 posto teritorija pod šumama i ona je od rijeđih zemalja u Europi koja ima toliko površine pod šumama.U Hrvatskim proizvodima drvne industrije je 96 posto sirovine hrvatskog podrijetla. Bilo bi to i više kada bi RH imala svoju tvornicu ljepila, kada bi imala domaće proizvođače strojeva . Godišnje se siječe 6,6 milijuna kubnih metara etata, odnosno sirovine. Ubrojeno je tu i tehničko drvo i bio masa- drvo za ogrijev. U izvozu se ostvaruje 70 posto prihoda u toj industriji , a posljednje brojke govore da je to 14 milijardi eura. Sa 10,6 posto drvna industrija sudjeluje u hrvatskom izvozu. RH je četvrti svjetski proizvođač masivnog parketa u svijetu. Ljudi iz branše koji znaju što je dobro znaju priznaju da je slavonski hrast najbolja sirovina na svijetu za parket. U drvnoj industriji je 53 000 zaposlenih osoba. U ožujku 2016. industrijka proizvodnja namještaja je veća za 17, 8 posto u odnosu na prošlu godinu. Drvna industrija, zbog toga što ima sirovine u izobilju, ima tzv. kružnu proizvodnju,ima proizvodnju, zapošljavanje i izvoz, energiju i ekologiju a u ruralnom prostoru, upravo zbog mogućnosti zapošljavanja, može pozitivno poboljšati demografsku sliku stanovnioštva. Na šumi baziranim industrijama potencijali rasta i dalje postoje i u proizvodnji i u zapošljavanju.
U sva četiri konferencijska dana svoja stajališta i mišljenja izložilo je na okruglim stolovima u dijalogu ili sa govornice tridesetak govornika, prvenstveno rokovodećih osoba i stručnih ljudi iz drvno prerađivačke branše iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Slovenije, Finske, sa svih aspekata od siječe do izvoza preko državne politike kojom se kroz zakonodavni okvir utječe na šumu i preradu drveta. Najzanimljivija izlaganja pripremila sam u ovom novinarskom tekstu ( te još jednom).
Dr. IVIĆ PAŠALIĆ :
“NAŠA REALNOST SU PILANE KOJE SE ZATVARAJU”
Predsjednik Udruženja drvno prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj Komori, predsjednik dr. Ivić Pašalić: Na početku je reakao da je lijepo da je nakon nekoliko godina Hrvatska gospodarska komora ponovo suorganizator ovog skupa u Opatiji gdje je cilj bio pokazati zajedništvo sektora. Cilj je pokazati da jedino zajedničkim radom okupljanjem, razmjenom ideja, raspravama, sukobljavanjima, pa ako treba i svađama možemo doći do nekakvog riješenja. Za mene osobno je jedno temeljno pitanje . da li je ova indutrija koja se bajkovito prikazuje u ovim brojkama da li je statistika skup netočnih podataka ili kakva je stvarna istina.Ovo je mjesto na kojem moramp razgovarati da vidimo gdje su problemi, ja bih rekao poslije nekoliko piatanja: kako je moguće da u najvećim sportskim dvoranama nema hrvatskog parketa, kako je moguće da imate masovnu energetsku obnovu, a da se ugrađuje plastična stolarija, kako je moguće da se objekti na Plitvičkim jezerima griju sa 9,2 megavata nafte i lož ulja, kako je moguće da ni jedna Vladina zgrada ne korsiti obnbovljivi izvor energije? Zar je uistinu moguće da sektor koji zapošljava preko 50 000 ljudi nije sektor koji zaslužuje ime ni jednog ministarstva? Naime naše se ministarstvo zove ministarstvo poljoprivrede. Ja bih rekao da je to istina i da o toj istini trebamo razgovarati! Mnogima s kojim sam razgovarao proteklih nekoliko tjedana, a osobito nakon što sam izabran za predsjednika našega udruženja mogu vrlo jasno reći: Mnogima je voda do grla. Stanje je daleko od bajkovitog. Mi smo sektor u ogromnim problemima. Neka nas ne zavarava činjenica je da nekoliko velikih tvtrki posluje dobro i svaka im čast. Ali naša realnost su pilane koje se zatvaraju, nezadovoljnji su mali i srednji pilanari koji su proteklih godina otpustili veliki broj ljudi. Probali su . Uništena im je egzistencija, imovina, čitave obitelji su u velikim problemima. Da li su šume naše prokletstvo ili naš blagosčlov? To ovisi samo o onima koji donose odluku. To ovisi samo o onima koji moraju prepoznati razvojne šanse Hrvatske. Onaj tko ne prepoznaje da su šume iIi na šumi bazirane industrije blagoslov i šansa, s njim nešto nije u redu! Što je naš posao? Naš posao je prepoznati kako stvari stvarno stoje, ukazati na problem i dati riješenje.
dr. Ivić Pašalić predsjednik Udruženja drvno prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori govori na konferenciji
Ono na čemu naše udruženje zadnjih mjesec dana radi, vjerujem da će kao prva faza našeg posla završiti 6.6. i da ćemo prihvatriti Strategiju.Dakle mi smo odlučili ne čekati da nam donosioci odlua skroje odijelo, nego smo odlučili reći kako bi to odijelo trebalo izgledati- ukazati na šanse, ukazati na problem i na mehanizme kako te probleme najbolje riješiti. Očekujem da će ova konferencija biti na tom tragu . Očekujem da raspravljamo i da tražimo najbolja riješenja kako bi ova industrija mogla zaposliti ljude. Oni koji u ruralnim područjima ostanu bez kruha njima je ili biti gladni, što nitko ne želi ili tražiti kruha negdje iz vana. Učinimo sve da naši ljudi ostani u Hrvatskoj, da ovaj resurs iskoristimo, ne za dobrobit nekih koji će kupovati našu sirovinu, nego da se zaposli što je moguće više ljudi da u hrvatskim sportskim dvoranama budu hrvatski parketi, da u Hrvatskim zgradama budu prozori od hrvatskih materijala, da se Vlada grije, ne na energiju kada će Vlada pasti, nego da se grije na pelet” – rekao je dr. Ivić Pašalić.
U EUROPSKIM POLITIKAMA ŠUMA JE DOBILA VAŽNOST
Darko Prodan Predsjednik Hrvatskog drvnog Klastera u svom pozdravnom obračanju sudionicima konferencije rekao je ”Drvo i šuma su komparativne prednosti u RH. Državna drvna sirovina ne može biti temelj za ostvarivanje dobiti samo u državnoj tvrtki po svaku cijenu, nego je osnova za ostvarivanje šireg društvenog i gospodarskog učinka na kojem se danas bazira uspješnost ovog perspektivnog sektora. Suradnja državnog šumarstva i drvne industrije u Hrvatskoj ima tradiciju dugu nekoliko stoljeća. Šuma osim društvenih, ekoloških socijalnih funkcija je izvor drvne sirovine koja čini 95 % inputa drvne industrije. Uzimajući u obzir europske industrijske politike, EU strategiju šumarstva i nedavno usvojeni paket kružne ekonomije, može se zaključiti da se u europskim politikama šuma i drvo dobili važnost. Razlog tome je to što svojim obnovljivim karakterom čine središte zelene ekonomije i smatraju se snažnim generatorom razvoja na ruralnim područjima. Prema prosječnom broju zaposlenih po jednom gospodarskom subjektu sektor ima
obilježje malog gospodarstva, a prevladavaju mali i srednji poduzetnici. Mikro poduzetnici su naglašeni u primarnoj preradi nekih regija Like i Gorskog kotara za koje treba pronaći odgovarajuće razvojne modele. Istovremeno se nastavlja proces konsolidacije velikih drvoprerađivača koji imaju relevantne kapacitete na europskpoj karti prerade drveta. Zaključno treba naglasiti da treba nastaviti unapređivanje šumarstva i drvne industrije.
Sudionici konferencije u dvorani Royal u Opatiji
Marijana Petir zastupnicanu Republike Hrvatske u parlamentu Europske unije bila je sudionica Konferencije u dva konferencijska dana, a imala je čast u ponedjeljak 30. svibnja i otvoriti 13. Drvno tehnološku konferenciju. Zahvalivši organizatorima konferencije koja je okupila ljude iz šumarskog sektora zahvalila je onima koji kroz posao u šumarskom sektoru čuvaju radna mjesta u ruralnom prostoru, što je, naglasila je ona itekako važno. “Mi smo na nivou europske unije donijeli Akcijski plan.
Marija Petir zastupnica RH u Europskom parlamentu na konferenciji u Opatiji
Naglasila je da Hrvatska ima svoje mjesto i u kontekstu klimatskih promjena i plana smanjenja CO2 na Konfefrenciji o klimatskim promjenama u Parizu, jer Hrvatska ima šume. Šume jesu značajan izvor ugljika, šume jesu značajan izvor otvaranja zelenih radnih mjesta, šume jesu značajan izvor za proizvodnju energije. Slušajući konferencijska izlaganja jučer i danas zaključujem da moramo mijenjati politiku, jer politika koja jednima uzima a drugima daje, jedne osiromašuje od sirovine a druge čini jako bogatima nije politika koja je održiva. A upravo se vi u šumarskom sektoru zalažete da radimo održivo. Zalažem se da se podupre male i srednje poduzetnike koji doista čuvaju radna mjesta u ruralnom prostoru i ponekad su uz poljoprivrednikie jedini izvor zapošljavanja. Treba nam drugačija raspodjela sirovine od onoga što smo do sada imali, ali trebaju nam drugačiji obrasci financiranja, jer doista želimo da prestanemo izvozoti trupce, da što više radimo finalni proizvod, da se naše institucije griju na naše drvo. To sun neke konkretne mjere koje smo u stanju učiniti ako ćemo imati političke volje i političke odgovornosti. Financiranje također treba biti usmjereno drugačije. Imomo dvije milijarde eura na raspolaganju kroz različite europske fondove za ovaj sektor”- rekla je . Marijana Petir je naglasila da će” kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, kao jedina hrvatska zastupnica i punopravna članica Odbora za ruralni razvoj Europskog parlamenta podržavati sve ono dobro za ovaj sektor i što ćete čini za naše ljude”
KRUŽNO GOSPODARSTVO I SINDIKATI
Neslužbeno ali ozbiljno Konferencija je s radom počela već u subotu 28.5. u popodnevnim satima, s održavanjem okruglog stola pod imenom Drvna industrija i šumarstvo u kružnom gospodarstvu – R&D projektni networking.Na okruglom stolu sudjelovali su : dr. Biljana Kulušić s Energetskog institute Hrvoje Požar, prof. dr. Zdravko Popović s univerziteta šumarstva u Beogradu, Ivana Filipović iz Panonskog drvnog centra kompetencija i dr. Kirsi Kallioniemi Lahti University of Applied Siences, Finska. Okrugli stol nastavljena je u nedjelju 29. 5 u popodnevnim satima, ali s novom naslovnom temom.
dr. Biljana Kulušić iz energetskog instituta Hrvoje Požar iz Zagreba
Presjek događanja u subotnjim radnim satima iznijela je dr. Biljana Kulušić s Energetskog institute Hrvoje Požar te je rekla”Činjenica je da Hrvatsko gospodarstvo zaista loše stoji. Puno je teže od njega napraviti konkurentno gospodarstvo u idealnoj ekonomiji, nego da se transformira iz ovoga što je temeljeno na održivom i učinkovitom korištenju prirodnih resursa i kapacitetima drvoprerađivačke i prehrambeno prerađivačke industrije. Zašto bi to bilo tako? Zato što Hrvatska u odnosu na neke industrijski razvijene zemlje ovdije ima prednost Jer nema energetski razvijenu mrežu razvijene industrije koju bi trebala žrtvovati za bolji ugljični otisak RH. Hrvatska ima turizam koji samo može imati koristi od bio ekonomije. A da bi krenuli u bio ekonomiju moramo imati viziju iz koje će se generirati strategije, restrukturirani nekakvi planovi koji će biti temeljeni na znanstvenim i stručnim podlogama. Hrvatska nema impakt – nema tržište, ali ima znanja I vještine koje mora pretvoriti u svoju koristi. Ono što je dobro je da su se od ovih okruglih stolova i dijaloga uspostavile neke zajedničke pretpostavke za izgradnju vizija i ono što je lijepo rečeno iz naših različitih struka, a CROBIOM je to podržao, da u prvu ruku napravimo jedan model gdje bi smanjili ovaj visoki deficit Republike Hrvatske i pokušali riješiti energetsko siroimaštvo kroz proširenje tržišta bio ekonomije.Bio bi to proaktivan korak prema nekakvoj strani vizije” rekla je dr Kulušić.
“Što čini socijalni dijalog i tko su socijalni partneri, prije svega je bilo upitano pa smo razgovarali o tripartizmu i bipartizmu vezano za aktualne socijalne situacije koje su u Hrvatskoj” rekao je Željko Kalauz objašnjavajući o čemu će govoriti . Pojmovi socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva nisu po definiciji nigdje usuglašeni. Posljedica te činjenice je da u različitim državama postoji različita praksa između aktera industrijskih odnosa u svijetu rada. Međunarodna organizacija rada je definirala to kao široki sveubuhvatni dio koji to definira kao oblik pregovora, savjetovanja, razmjene informacija između socijalnih partnera. Kad je država Hrvatska, Udruga poslodavaca i sindikati, onda se radi o tripartizmu, ili bipartizmu kada se radi opregovaranju sindikata i poslodavaca. Načelo ravnopravnosti je preduvjet za povjerenje kod takvih susreta. Partnerstvo podrazumijeva određeni sklad među sudionicima socijalnog dijaloga, ali u RH uvijek dolazi do nekakvih kriza u socijalmom dijalogu, mada kontinuitet socijalnih dijaloga u tripartizmu ima stalni karakter do 2010. godine, a kasnije 2010. i 2014. je institucija koja se zove Gospodarsko socijalno vijeće. Socijalni dijalog u RH je etabliran i on je čvrst. I danas kada je potpisan novi sporazum između socijalnih partnera u RH to je samo formaln način da se sindikatni partneri pozivaju pred već gotove zakone ili se pozivaju na raspravu, a ne na samu izradu zakona, kao što je to ustanovljeno tim sporazumom o socijalnom partnerstvu.
Europski socijalni partneri za razliku od nas u RH su sukreatori europskog prava i europskih politika za razliku od RH. Mi to zovemo sindikalizam plus. To je evoluirani oblik sindikalizma gdje se sindikati pozivaju sa poslodavcima da aktivno I proaktivno donose određene dokumente. Sindikati imaju strukturno obilježje, a to je motivacija i imaju jednu mobilizacijsku sposobnost. Ja volim reći da sindikati u RH predstavljaju jednu veliku i opću društvenu snagu za dobro i bolje sutra. Suprotstavljeno tripartizam je onaj pravi socijalni dijalog koji se događa sa poslodavcima i on nema alternative. Treba sjesti i razgovarati sa sindikalnim vođama. Kao što je dr. Santini rekao “Ljubav je kada se gleda u istom pravcu”. U tom smjeru su i sindikati u tripartizmu aktivni partneri koji se sigurno zalažu da svi zaposlenici u toj pravnoj osobi primaju plaću. Želimo da ta pravna osoba ostane i nismo protivnici nego smo partneri. To su bili neki osnovni pokazatelji o čemu smo razgovarali. I naglašeno je da je potrebno osnivanje i vraćanje natrag, vladinog Državnog ureda o socijalnom partnerszvu I da se određene djelatnosti mogu najbolje implementirati u razgovoru kod sektorskih vijeća. “ rekao je Željko Kalauz predsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva rekapitulirajući razgovore na okruglom stolu u nedjelju 29. svibnja čija je tema bila Izazovi nastavka socijalnog dijaloga – Susret sektorskih sindikata i poslodavaca JIE. Osim Željka Kalauza Okruglom stolu su prisustvovali Darko Idžaković tajnik Sindikata drvne I papirne industrije, Tomislav Užarević predsjednik Sindikata inžinjera i tehničara šumarstva, Darko Puljić iz Spačve te Renato Radić Prima Grupa- HUP Udruženje drvne industrije.
Organizator 13.DRVNO -TEHNOLOŠKE KONFERENCIJE u Opatiji bio je Hrvatski drvni klaster i časopis Drvo. Suorganizatori su bili Hrvatska komora inžinjera šumarstva idrvne tehnologije, Udruženje drvno prerađivačke industrije HGK, pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Grad Opatija i osoba velike radne energije i direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran.
Margareta Zouhar Zec
| < | lipanj, 2016 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Studeni 2024 (41)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter