VIRUSNA ZARAZA KOJA JE 2015. STIGLA U EUROPU
Uprava za veterinarstvo i ispravnost hrane ministarstva poljoprivrede RH objavila je 13. lipnja informaciju o bolesti kvrgave kože kod stoke na svojoj Internet stranici. Tu vijest novinarski uređenu objavljujem radi njene važnosti, jer kako poljoprivredni proizvođači tako i svi ostali trebaju biti informirani.
Izbijanje bolesti kvrgave kože (Lumpy skin disease) prijavljeno je na području južnog dijela Republike Srbije, u općini Bujanovac.
Bolest je potvrđena na malom gospodarstvu sa osam krava. Sumnja na bolest je postavljena 4. lipnja 2016. na temelju kliničkih znakova. Naime vlasnik je primijetio čvoriće po koži na jednoj kravi i o tome je obavijestio nadležnog veterinara. Bolest kvrgave kože potvrđena je službeno 7. lipnja 2016. u laboratoriju Naučnog instituta za veterinarsku medicinu u Beogradu.Republika Srbija poduzela je sve zakonske mjere kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.
Bolest kvrgave kože prenosi virus iz porodice Poxviridae, rod Capripoxvirus. Virus je relativno otporan na vansjke utjecaje. Ta
zarazna bolest goveda je prvi puta zabilježena u Africi, dok je proteklih godina, preko Turske, virus ušao na Europski kontinent - 2015. godine Grčku i Cipar, 2016 Bugarsku, Makedoniju te Srbiju.
Bolest se širi vektorima, do sada je dokazan prijenos muhom, određenim vrstama krpelja i komaraca te izravnim ili neizravnim dodirom bolesnih sa zdravim govedima preko sline zaraženih životinja.
Vrijeme inkubacije virusne bolesti je do 28 dana, a klinička slika bolesti očituje se jednim od sljedećih znakova: povišena tjelesna temperatura (40°-41°C), inapetencija, iscjedak iz oka i nosa, pojačano slinjenje, pojava čvorića po koži, okruglastog oblika, izbočenog vrha, veličine 1 do 5 cm u promjeru. Broj čvorića može varirati od nekoliko do masovne pojave u teškim kliničkim slučajevima, lezije na sluznici usta, nosa i ždrijela.
Bolest uzrokuje značajne ekonomske štete jer pogađa većinom krave u vrhuncu laktacije i uzrokuje značajan pad u proizvodnji mlijeka. Česti su sekundarni bakterijski mastitisi, te privremena ili trajna neplodnost. Izrazito mršavljenje zaraženih životinja uzrokuje značajno smanjenje rasta u tovnih goveda. Duboke lezije po koži ostavljaju trajne ožiljke i smanjuju vrijednost kože.
Na nacionalnoj razini štete se očituju u ograničenjima u trgovini živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te skupim mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti. (usmrćivanja i uklanjanja svih goveda u zaraženom uzgoju).
Kako je za širenje bolesti ključna brzina dijagnosticiranja prvog slučaja bolesti i promptno provođenje mjera, neophodno je svaku promjenu zdravstvenog stanja životinje prijaviti veterinaru. Na taj način se 90% epidemije može ograničiti na usko područje oko inicijalnog slučaja bolesti.
Zaštiti goveda od ove virusne bolesti moguće je tako da se što više smanji
kontakt između vektora i goveda, da se propisanim sredstvima protiv insekata tretiraju
objektu u kojima se drže životinje. Također životinje treba tretirati repelentnim sredstvima protiv insekata , prema uputi proizvođača kako bi se smanjio razvoj insekata, koji su prijenosnici bolesti..
Post je objavljen 21.06.2016. u 16:33 sati.