AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 31.05.2016.

SASTANAK MINISTRA TOLUŠIĆA S TURSKIM VELEPOSLANIKOM U RH

RAZGOVORI O SURADNJI NA STRATEŠKIM PROJEKTIMA

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić održao je 30. svibnja sastanak s predstavnicima Veleposlanstva Republike Turske u Republici Hrvatskoj kojeg su činili veleposlanik Ahmet Tuta, drugi tajnik Veleposlanstva Mustafa Gun i savjetnica za trgovinu Ebru Arisoy. Razgovarali su o partnerstvu i suradnji između država Turske i Hrvatske na važnim strateškim projektima. Prema informacijama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU predstavnici veleposlanstva Republike Turske izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom gospodarskom suradnjom između dvije države i istaknuli potencijal za moguću suradnju i zajedničko ulaganje u projekte iz područja obnovljivih izvora energije, prometa, poljoprivrede i IT sektora. Veleposlanik Ahmet Tuta poseban naglasak stavio je na partnerstvo u većim infrastrukturnim projektima na području Republike Hrvatske.„Turska i Hrvatska razvijaju dobar odnos na svim područjima. Nakon značajnijih ulaganja u turizam, na red su došli i projekti u gospodarstvu. Potencijal je velik i zato vjerujem da državaTurska može postati jedan od značajnijih stranih investitora u Hrvatskoj u narednim godinama“, rekao je ministar Tolušić tijekom sastanka. Ministar Tomislav Tolušić izrazio je zadovoljstvo velikim interesom Republike Turske za ulaganja u projekte od strateškog značaja, istaknuvši kako mala država Hrvatska može puno toga ponuditi velikom tržištu kao što je Turska.


Predstavnici Turskog veleposlanstva u RH i ministar Tomislav Tolušić u razgovoru 30.svibnja. 2016.

OPERATIVNA AKCIJA "MESAR 2016" U SPLITSKO DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

NADZOR U MESNICAMA I OBJEKTIMA ZA KLANJE

Prema informacijama iz Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede periodu od 9. do 14. svibnja 2016. godine na području Splitsko-dalmatinske županije provedena je operativna akcija kodnog naziva „MESAR 2016“ u kojoj su sudjelovali službenici Ministarstva poljoprivrede, Sektora veterinarske inspekcije i službenici Ministarstva financija, Carinske uprave, Službe za mobilne jedinice.
Cilj operativne akcije bio je usmjeren na kontrolu podrijetla i označavanja životinja u klaonicama, prijevoza životinja u cestovnom prometu, zdravstvene ispravnosti hrane životinjskog podrijetla koja se nudi na prodaju, te sprečavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti klanja stoke.
Pojačane mjere nadzora provodile su se na ukupno deset lokacija na području Splitsko-dalmatinske županije, za koje je postojala osnova sumnje da se na istima obavljaju radnje kojima se krše zakonski propisi koji reguliraju promet žive stoke i mesa, te obavljanja registrirane djelatnosti.

Nadzor je obuhvatio odobrene objekte za klanje papkara, registrirane objekte u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla - mesnice, te objekte koji obavljaju neregistriranu djelatnost – ilegalne klaonice, vezano za klanje domaćih životinja i stavljanje mesa na tržište, kao i označavanje i promet životinja namijenjenih klanju. Tijekom nadzora u objektima je zatečeno meso koje potječe od životinja bez provedenog propisanog ante mortem pregleda životinja prije klanja i bez provedenog post mortem pregleda trupova zaklanih životinja poslije klanja. Zatečeno je meso nepoznatog podrijetla, bez oznake zdravstvene ispravnosti, bez ispravne prateće dokumentacije, čime nije bilo moguće utvrditi njegovu sljedivost. Nadzorom je utvrđeno i obavljanje djelatnosti klanja papkara bez ikakvog nadzora u ilegalnim klaonicama.
Radi otklanjanja neposredne opasnosti za zdravlje ljudi zatečeno meso s pripadajućim organima neškodljivo je uklonjeno.

Također, tijekom nadzora su zatečene životinje bez propisane javne isprave Svjedodžbe o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla istih, bez propisanih identifikacijskih oznaka i dokumentacije o njihovom stavljanju u promet.

Protiv počinitelja prekršaja pokrenute su Zakonom propisane upravne mjere te su izdani optužni prijedlozi:

1. U tri slučaja utvrđeno je da fizičke osobe obavljaju djelatnost klanja odnosno prijevoza stoke, a da isto nisu registrirale sukladno važećim zakonskim odredbama, te su izdani optužni prijedlozi i prekršajni nalozi, te upravna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. Također, izdan je i prekršajni nalog zbog povrede odredbi Zakona o trgovini na način da trgovački mesarski obrt nije imao evidencije o podrijetlu proizvoda.

2. Ukupno je prilikom provođenja akcije izdano i provedeno osam upravnih mjera zabrane stavljanja na tržište i neškodljivog uklanjanja svježeg i smrznutog mesa u količini od 1450,00 kg zatečenog u mesnicama i u klaonicama bez dokumentacije o podrijetlu i sljedivosti, te bez propisanih oznaka zdravstvene ispravnosti.

3. Izdano je šest optužnih prijedloga radi utvrđenih povreda odredbi Zakona o veterinarstvu zbog kršenja propisa koji reguliraju područje identifikacije, registracije, premještanja životinja, načina vođenja evidencija, načina i postupka označavanja životinja, načina i postupka s markicama i putnim listovima, zbog prometa životinjama bez propisane Svjedodžbe o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje, radi stavljanja na tržište mesa bez dokumentacije o sljedivosti i oznake zdravstvene ispravnosti te radi ilegalnog klanja i stavljanja mesa na tržište. Oznaka zdravstvene ispravnosti stavlja se na meso zaklanih životinja koje su bile podvrgnute ante i post mortem pregledu i ako ne postoje razlozi na temelju kojih bi se meso moglo proglasiti neprikladnim za prehranu ljudi.

4. Također podnesena je jedna kaznena prijava radi utvrđenog prometa životinjama bez propisane dokumentacije o podrijetlu, zdravstvenom stanju i bez identifikacijskih oznaka, te nedozvoljenog premještanja istih životinja.

ponedjeljak, 30.05.2016.

ZAPOČEO IZLOV NA TUNE

SEZONA IZLOVA OD MJESEC DANA


Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede ovogodišnja plivaričarska sezona tunolova započela je 26. svibnja u 00:00 sati.

Temeljem odredbi Pravilnika o ulovu, uzgoju i prometu tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius) i iglana (Tetrapturus belone) („Narodne novine“ br. 2/16 i 31/16), od ukupne nacionalne kvote plavoperajne tune za 2016. godinu, koja iznosi 551,22 t, kvota namijenjena plivaričarskoj floti za potrebe daljnjeg uzgoja iznosi 515,38 t. U iskorištavanju ove kvote tijekom sezone će sudjelovati ukupno 11 plivaričara tunolovaca raspoređenih u tri zajedničke ribolovne operacije.

Izlovna sezona za plivaričare tunolovce završava 24. lipnja u 24:00 sata ili do iskorištenja kvote unutar tog razdoblja.

petak, 27.05.2016.

MINISTAR TOLUŠIĆ POTPISAO 170 UGOVORA S PREDSTAVNICIMA LOKALNE ZAJEDNICE

SUFINANCIRANJE S 40 MILIJUNA KUNA

Ministar regionalnog razvoja i fondova europske unije dipl.iur Tomislav Tolušić potpisao je 25.sv ibnja u ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ugovore o sufinanciranju Programa održivog razvoja lokalne zajednice za 170 predstavnika lokalne zajednice iz cijele Hrvatske godinu u ukupnoj vrijednosti od 40 milijuna kuna sredstvima
Europske unije.



Na svečanom potpisivanju u dvorani Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture bili su prisutni i zamjenica ministra Sonja Bošnjak te pomoćnici ministra Marija Vučković, Davor Huška, dr.Tomislav Jurendić i Dragan Jelić kao i župani iz sedam hrvatskih županija. Ministarstvo regionalnog razvoja je u razdoblju od 2012. do 2015. godine, e kroz Program održivog razvoja lokalne zajednice sufinanciralo ukupno 600 manjih infrastrukturnih projekata u ukupnom iznosu od 178,9 milijuna kuna u 288 jedinica lokalne i područne regionalne samouprave.


Prva s lijeva glasnogovornica Ministarstva regionalnog razvoja mr. Ana Odak uz ostale predstavnike lokalne zajednice

Program održivog razvoja lokalne zajednice nacionalna je mjera za ostvarenje regionalnoga razvoja u skladu s načelima održivog razvoja i socijalne uključenosti. Kroz ovaj program svake se godine sufinancira razvoj lokalne zajednice kroz poboljšanje dostupnosti lokalne infrastrukture, prvenstveno izgradnje, obnove i rekonstrukcije objekata socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture na lokalnoj razini. Sredstva se dodjeljuju lokalnim zajednicama čiji indeks razvijenosti ne prelazi 100% prosjeka razvijenosti Republike Hrvatske, a projekti su ocijenjeni da će poboljšati standard i kvalitetu života lokalnog stanovništva, pridonijeti znatnoj gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji slabije razvijenih područja i stvoriti preduvjete za jačanje socijalne kohezije i održivi društveni razvoj.
Sufinaciranje ovog programa traje tijekom 2016. godine.




Predstavnici lokalne zajednice 25.svibnja 2016. koji su potpisali ugovore s Ministarstvom regionalnor razvoja i fondova Europske unije. ( fotke mzz)

četvrtak, 26.05.2016.

MEĐUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U MAKSIMIRU

PRIRODA JE POSTALA KRHKA I TREBA JE ŠTITITI

Međunarodni dan biološke raznolikosti, a u RH Dan zaštite prirode, obilježen je 22. svibnja u parku Maksimir u Zagrebu. Konvencija o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) je globalno prihvaćen temeljni dokument za zaštitu biološke raznolikosti koji nalaže očuvanje biološke raznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obvezu čovječanstva. Donesena je u Rio de Janeiru 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju. U RH Konvencija je je stupila na snagu 7. listopada 1996. godine.
Biološka raznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica, te raznolikost između ekoloških sustava. Važnost biološke raznolikosti očituje se u međuovisnosti svih živih organizama i njihovog uravnoteženog djelovanja kao ključa zdravlja planete Zemlje kao cjeline.

TRI CILJA KONVENCIJE O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI SU:
1. očuvanje sveukupne biološke raznolikosti
2. održivo korištenje komponenata biološke raznolikosti
3. pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora

Stranke potpisnice Konvencije su usvojile Strateški plan Konvencije 2002.-2010. ALI Treće izdanje Globalnog pregleda biološke raznolikosti (GBO 3), koji je na temelju nacionalnih izvješća država stranaka pripremilo Tajništvo CBD-a, pokazalo je da međunarodna zajednica nije uspjela dostići ciljeve postavljene Konvencije za smanjenje gubitka biološke raznolikosti do 2010. godine, a svi indikatori ukazuju i na povećanje pritisaka na prirodu. Republika Hrvatska redovito priprema nacionalna izvješća o provedbi Konvencije te mjerama za ostvarenje tri cilja konvencije. Tijekom 2009. godine pripremljeno je 4. nacionalno izvješće za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.Prema članku 6. Konvencije, kako bi stranke bile u mogućnosti implementirati ciljeve Konvencije, sve države stranaka trebaju izraditi strategije, planove ili programe za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti.
Republika Hrvatska je 1999. godine donijela Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 81/99), kojom se po prvi puta sustavno zacrtala i cjelovito planirala djelatnost zaštite prirode. Novu strategiju Hrvatski sabor je donio 2008. godine (NN 143/08).


Generalna skupština Ujedinjenih naroda je na svom zasjedanju 10. prosinca 2010. godine proglasila DESETLJEĆE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI od 2011. do 2020. godine. Novi, desetogodišnji Strateški plan Konvencije o biološkoj raznolikosti za razdoblje 2011.-2020., usvojen na 10. konferenciji CBD-a, koji se održao u gradu Nagoy u Japanu. To , je temeljni dokument za usmjeravanje međunarodnih i nacionalnih aktivnosti kako bi se očuvala biološka raznolikost te se pridonijelo ostvarenju temeljna tri cilja konvencije. Novi Strateški plan sadrži 20 ciljeva (“Aichi Biodiversity Targets”) za smanjenje gubitka i pritisaka na biološku raznolikost, očuvanje biološke raznolikosti na svim razinama. Neki od najvažnijih ciljeva na koje su se stranke Konvencije obvezale su težiti potpunom zaustavljanju gubitka prirodnih staništa (barem prepoloviti gubitak), uključujući šume, zaštititi 17% površine kopnena i kopnenih voda te 10% mora i obalnih ekoloških sustava. Strateški plan, kao sveobuhvatni okvir za očuvanje biološke raznolikosti, Stranke su se složile transponirati i implementirati u nacionalne strategije i akcijske planove očuvanja biološke raznolikosti u roku od dvije godine.

ČOVJEK SVE IZ PRIRODE ŽELI PRETVORITI U EKONOMSKU VRIJEDNOST !

Obilježavanja Međunarodnog dana biološke raznolikosti imao je za cilj informirati građane i djecu, kojih je bilo mnogo među posjetiteljima, o prirodi kao biljnim vrstama, te životinjama koje su dio prirode i u toj prirodi žive, a trebaju opstati kao vrste i dalje iako na prvi pogled priroda, posebno šume i mora izgledaju surovo i moćno. Priroda je došla u fazu krhkosti, prijeti nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.A uzrok tome je čovjek.Čovjek je postao snažan i,moćan, čovijek je posao bič koji sve želi uzeti za sebe i pretvoriti u ekonomsku vrijednost. Mnoge životinjske vrste su izlovljene, drugima prijeti nestanak. Potpisane su zato na razini Ujedinjenih nacija mnoge Konvencije, Protokoli i Sporazumi kako bi se zaštitila priroda i vrsta koje žive u prirodi. Potpisan je tako Protokol o biološkoj sigurnosti, Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, Konvencija o zaštiti migratorskih divljih životinja, Konvencija o europskim krajobrazima, Protokol o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora, Sporazum o zaštiti kitova itd.
U Naturi 2000, koje su direktiva EU, je čak 781 područje očuvane prirode u Hrvatskoj, što je oko 30 % ukupnog hrvatskog teritorija koja su proglašena radi očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u što ulaze, parkovi, neka vlažna područja, travnjaci…

Evo kako je to izgledalo u Maksimiru povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti.



Dr. sc. Igor Boršić i dipl. ing. biologije Sanja Desnica Više na www.dzzp.hr




Ispred javne ustanove Maksimir Antonija Žardin i Leona Ramanić svima koji su željeli u male posudice su sadile za kućni vrt prema izboru bosiljak, daliu ili peršun. Božo Ljubić iz Ravnica ponio je kući zasađenu daliu i pozirao u fotografiranju za dugo sijećanje.



Na štandu Ministarstva zaštite okoliša i prirode bili su izloženi predmeti načinjeni od ugroženih vrsta životinja, koje je zaplijenila carinska policija zbog nedozvoljenog trgovanja. Tako je tu bio mali preparirani krokodil, nočna svjetiljka načinjena od deset oklopa zaštičene kornjače, torbe, narukvice, remenje, cipele i novčanici od zmijine i krokodilove kože , čizme od kože zmije pitona, ogrlica od plavih koralja... Zbog ugroženih vrsta napisana je Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). To je međunarodni sporazum čiji je cilj sprječavanje nekontrolirane međunarodne trgovine i komercijalnog iskorištavanja ugroženih vrsta. CITES je skraćenica engleskoga naziva, ali je poznata kao "Washingtonska konvencija". U pravnoj snagi je od 1. srpnja 1975. godine i otada joj je pristupilo ukupno 180 država svijeta, što je čini najšire prihvaćenom međunarodnom konvencijom s područja zaštite prirode.CITES je uspostavljen kao sustav nadzora međunarodne trgovine zasnovan na postupku izdavanja uvoznih i izvoznih dopuštenja koji se jednoznačno primjenjuje u svim državama potpisnicama.Godišnja se vrijednost međunarodne trgovine divljim vrstama procjenjuje na milijarde američkih dolara, a na nezakonitom tržištu se po godišnjoj zaradi nalazi uz bok trgovini narkoticima, oružjem i ljudima.


HRVATSKI PARKOVI je publikacija koju je još 2005. izdalo Ministarstvo kulture. Tu je publikaciju u Maksimiru mogao dobiti svatko tko je želio. Publikacija na 46 stranica opisuje 10 parkova prirode i osam nacionalnih parkova. U maloj publikaciji je vrlo mnogo poučnih informacija .



Posjetitelji su pokazali veliki interes za plakate na kojima su različite zaštićene vrste biljki i životinja.



Mak Vujanović mag. oecol. je predsjednik Hrvatskog herpetološkog društva –HYLA, a na slici su i volonteri društva. Društvo je osnovano 1997. godine, a predmet interesa društva su vodozemci i gmazovi. No u zadnje dvije godine interes društva širi se i na entomologiju – proučavanje kukaca i podzemnih staništa špilja i jama. Društvo Hyila educira, organizira radionice i predavanja. Mak Vujanović drži ruku na kutiji na kojoj je bilo napisano pitanje – Što je u kutiji? – što je cijeli dan intrigiralo male, ali i velike posjetitelje promotivnog događanja na Međunarodni dan biološke raznolikosti. U kutiji je bila zmijina koža, ona koža koja zmiji otpada kada se ona “presvlači”. O radu društva više pogledati na www.hhdhyla.hr

Margareta Zouhar Zec

Zaštićena područja, zaštićene svojite i zaštićeni minerali sigovine i fosili zaštićene su prirodne vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode NN 70/05 . U RH postoji 459 zaštićenih područja koja prostorno obuhvaćaju 11,3% površine kopnenog teritorija Hrvatske. Razlikujemo devet kaategorija zaštićenih područja: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, regionalni park, znaćajni krajobraz, park šuma, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. Zaštićene svojite su: strogo zaštićene divlje svojite, zaštićene divlje svojite i zaštićene zavičajne udomaćene svojite. Ministarstvo zaštite okoliša

srijeda, 25.05.2016.

DAŠAK NARODNE TRADICIJE NA DOLCU

ZDRAVO , SLATKO I LIJEPO ZA TURISTIČKI UGOĐAJ

Brončana žena s košarom na glavi koju je napravio kipar Stjepan Gračan svima poznata kao „kumica“ postavljena je 2006. godine na vrh stepenica kojima se iz kratke ulice Splavnica stiže na tržnicu Dolac. Kumica je skulptura prodavačice koja iz okolice ruralnog dijela Zagreba dolazi na glavnu gradsku tržnicu Dolac s punom košarom domaćih proizvoda koji su bili namijenjeni prodaji na tržnici.



Naziv „kumica“ je stari naziv za prodavačice na zagrebačkim tržnicama.Ova brončana " kumica" turistima je atraktivna i mnogi se pored nje fotografiraju . No nakon “ kumice “ pogled zaokupi štand sa tri osobe ubučene u narodnu nošnju. Dvije su raskošno lijepe žene, a među njima jedan kršni muškarac, dok je pred svakim od njih druga vrsta proizvoda.



Prva iza brončane " kumice" je Marija Lukiški iz Petruševca a prodaje povrće, Volarić Dragutin Marijan iz Donjeg Desinca kod Jastrebarskog prodaje med i proizvode od meda, a Mirjana Čehulić iz Velike Gorice prodaje tradicijski nakit, narodne nošnje na tkanini od lana i suvenire rađene rukom . Njihovi proizvodi tri su kategorije : zdravo, slatko i lijepo .




Marija Lukiški :" Prema naputku i dogovoru s Turističkom zajednicom ovdije smo petkom i subotom u narodnim nošnjama kako bismo u ambijent unijeli dašak povijesti i zagrebačkog vremeplova za turiste koji dolaze na Dolac.

Turistički ured iz Velike Gorice organizirao je troje predstavnika poljoprivredne tradicije i kulture za turiste koji posječuju Zagreb Oni su ljudi žive tradicije, osobe s kojima je moguće porazgovarati i fotografirati se za uspomenu i dugo sjećanje na posjet zagrebačkoj tržnici Dolac. Turisti vole atraktivne stvari, a gospoda Marija, Dragutun I Mirjana upravo su to - atraktivni u narodnim nošnjama svoga kraja i okolice. Mirjana prodaje nesvakidašne lijep nakit: Obučena u narodnu nošnju i sako koji je dio narodne nošnje koj se narodnim izričajem njena kraja zove cobojka. Marijan promovira u prikladnoj ambalaži slatki med, gvirc i sve od meda, a Marija pak nudi za jelo sezonsko povrće: salatu, zelje, kelj, mrkvice, rotkvice...



Volarić Dragutin Marijan kaže za sebe da je kumek s Dolca, sluga u vinogradu gospodnjem, koji nemirno tumara šumom i krade pčelama med." Među prvima je njegov OPG upisan u ekološku proizvodnju meda , tako da je u Upisniku ekoloških proizvođača pod brojem 32.
Za gvir, koji sam proizvodi naglašava da je staro slatko piće bez kojeg se proštenje ne može ni zamisliti.


Mirjana Čehulić u narodnoj nošnji iz Turopoljskog kraja


Tradicijski nakit koji ide uz narodnu nošnju, ali i bez nje Mirjana Čehulić radi ručno.Istiće se kraluš ili đunđ u obliku kragne iz samoborskog kraja izrađen od staklenih perlica, napravljen kao etno rad. ( fotke m. z. z.)

utorak, 24.05.2016.

COPA - COGECA ZABRINUTA ZA STOČARSKI FOND U EU

NEFORMALNI SASTANAK 20. LIPNJA

Stručna suradnica Odjela za regionalni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore Iva Đanović mag.philol.franc. et. hisp., univ.bacc.nov. et rel.publ. kontaktira s izvorom informacija Copa- Cogeci, pa posljenja relevantna informacija kaže slijedeće:
"S obzirom da je europski stočni sektor izložen povećanim izazovima, poljoprivredne organizacije EU-a Copa i Cogeca, koje predstavljaju više od 23 milijuna poljoprivrednika te njihove obitelji i 22 tisuće poljoprivrednih zadruga, pozivaju Vas na naš događaj za promociju dobrobiti stočnog sektora EU-a u Europskom parlamentu kojemu je domaćin zastupnik u Europskom parlamentu, Michel Dantin.
Pozivamo Vas da dođete 20. lipnja u 18.00 h u Europski parlament u restoran (Members Salon Restaurant) i da nam se pridružite kako biste čuli više o ovoj temi. Ako biste htjeli prisustvovati, molimo Vas da do 16. lipnja odgovorite na ovaj poziv na mail adresu: Josefina.Gonzalo@copa-cogeca.eu
Copa i Cogeca smatraju da je stočni sektor EU-a, a naročito područje svinja, mlijeka, goveda, ovaca i koza, peradi i jaja pogođen povećanim izazovima kao što su skupa proizvodnja u EU-u te ruska zabrana na poljoprivredni izvoz EU-a. Također, prečesto potrošači nemaju dovoljno vremena da bi se posvetili kuhanju ili su dezinformirani o koristi koje donosi meso za nutritivno uravnoteženu prehranu. Međutim, govedina, teletina, janjetina, perad, kozetina i svinjetina su izvrsne namirnice koje opskrbljuju potrošače bjelančevinama. Meso je također nužno kako bi prehranilo rastuću populaciju čiji rast se do 2050. predviđa za 60% te kako bi pomoglo riješiti glad i pridonijeti nutritivnoj vrijednosti hrane.
Europski poljoprivrednici i zadruge razvijaju nove inicijative za poticanje zdravih prehrambenih navika u ranim godinama te za povratak potrošača u dodir s prirodom. Copa i Cogeca stoga pokreću stočnu kampanju kako bi prikazali ove nove inicijative i predstavili u novom svjetlu dobrobit mesa, nove jednostavne recepte za pripremu hrane, ukazali na visoke standarde proizvodnje koje poljoprivrednici ispunjavaju te također pokazali da je stočni sektor dobar za rast i poslove te vitalnu ruralnu ekonomiju. Na događaju će se moći kušati izvrsni proizvodi iz cijele Europe. Mišljenja o izazovima i budućnosti stočnog sektora EU-a će također predstaviti zastupnik u Europskom parlamentu Michel Dantin i Predsjedništvo organizacije Copa-Cogeca. "

STUDENTI NA RADIONICI O EU

RADIONICE O UPRAVLJANJU PROJEKTNIM CIKLUSOM !

U sklopu projekta Akademija regionalnog razvoja i fondova EU,tijekom travnja i svibnja 2016. godine, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, organiziralo je radionice Upravljanje projektnim ciklusom za studente u gradovima Osijeku, Zadru, Splitu i Zagrebu.Prema informacijama glasnogovornice mr. Odak na radionicama je sudjelovalo više od 120 studenata i studentica uključenih u projekt Akademije, ali i njihovi zainteresirani kolege i prijatelji. Cilj je bio približiti studentima EU fondove te im prenijeti znanja o pripremi, pisanju i provedbi EU projekata.Studenti su se upoznali s ključnim politikama Europske unije, EU fondovima, metodom upravljanja projektnim ciklusom i procesima izrade projektne prijave. Naučili su osnovne komponente dobro napisanog projekta i kako svoje projektne ideje pretvoriti u projektni prijedlog sufinanciran sredstvima iz EU fondova.

Stručnjakinje s znanjem i iskustvom u pisanju i provedbi projekata financiranih iz EU fondova, studentima su predstavile razne primjere uspješno provedenih EU projekata te ih učile kako napisati dobar projekt.Očekuje se da će nova znanja studenti iskoristiti u svrhu unapređenja gospodarstva, očuvanja okoliša i unapređenja kulture i kulturne baštine. Studenti su radionicu procijenili zanimljivom, poučnom i korisnom.

ponedjeljak, 23.05.2016.

INTERREG CENTRAL EUROPE – PROJEKTNO PARTNERSTVO

ZA PROJEKT JE POTREBNO IMATI IDEJU!

Program transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa 2014.- 2020. imao je u Zagrebu 18. 5. 2016. Nacionalni info dan. INTERREG je dio kohezijske politike EU i glavni instrument za suradnju iznad granica kako bi se osigurala teritorijalna kohezija. Info dan održale su za tridesetak zainteresiranih pojedinaca mr. oec. Krunčica Rakić iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU RH i Mirjana Dominović konzultantica koja radi u Beču u centralnom program INTERREG Europe. Krunčica Rakić mr. oec je nacionalna kontakt točka za informacije o Interreg programu, kruncica.rakic@mrrfeu.hr U tijeku je rok za dostavu projektnih prijedloga a prijave se primaju do 23.lipnja 2016. Procedura prijave u ovom pozivu je u jednom koraku. Buđet INTERREG Central Europe iznosi 10,7 milijardi eura. Suradnja je predviđena kroz 107 prekograničnih, i regionalnih programa, u držvama i između država: Austrije, djelomično Njemačke i djelomično Italije, sa 80% sufinanciranja iz EU te Mađarske, Poljske, Slovačke i Slovenije Hrvatske i Češke sa 85% sufinanciranja programa.



Projekti su zamišljeni na način da u njima sudjeluju najmanje tri financijska partnera iz tri države, s tim da su dva locirana na području Središnje Europe, a maksimalno 12 partnera. Cjelokupni buđet projekta može dosizati vrijednost do dva milijuna eura. Projekti manje ili veće vrijednosti prihvatljivi su u iznimnim slučajevima. Preporučeno trajanje projekta je od 30-36 mjeseci, s naglaskom na maksimalno trajanje do 42 mjeseca.
Financijske alokacije prema prioritetima su slijedeće: 1. Prirodni i kulturni resursi 88,8 milijuna 2. Inovacije 69 milijuna eura 3. Niska razina emisije CO2 44,4 milijuna eura 4.Promet 29,6 milijuna eura.


ŠTO SU PRIORITETI U IZRADI PROJEKATA INTERREG Central Europe?

PRIORITET BROJ 1 SU INOVACIJE: Očekuje se suradnja u području inovacija u svrhu povećanja konkurentnosti središnje Europe.
Specifični cilj je održiva veza između sudionika iniovativnih sustava s ciljem jačanja regionalnog kapaciteta za inovacije. To podrazumijeva poboljšati vještine i poduzetničke kompetencije za unapređenje ekonomskih i socijalnih inovacija u regijama središnje Europe Kako je to mr. oec Krunčica Rakić istakla aktivnosti koje je potrebno provoditi u sklopu INOVACIJE aktivnosti su slijedeće: inovacijske mreže i klasteri, prijenos rezultata istraživanja i razvoja u poslovni sektor, usluge za podršku inovacijama, olakšan pristup financiranju inovacija, unapređenje suradnje između istraživačkog, javnog i privatnog sektora. Treba ojačati vještine zaposlenika vezano za nove tehnologije – proizvode-usluge-procese. Važna aktivnost je i unaprijediti stavove razmišljanja prema poduzetništvu, upravljačke kompetencije i društvene inovacije te uvesti inovativne sustave učenja s obzirom na demografske promjene.



PRIORITET 2. – Suradnja na izradi strategija vezanih uz NISKU RAZINU EMISIJE CO2
Specifični ciljevi: Razviti primijeniti riješenje za povećanje energetske učinkovitisti i korištenje obnovljive energije u javnim infrastrukturama. Treba unaprijediti teritorijalne strategije i politike za planiranje korištenja energije s niskom razinom ugljika uzimajući u obzir ublažavanje klimatskih promjena. Bilo bi potrebno poboljšati kapacitete planiranja mobilnosti u funkcionalnim urbanism područjima u svrhu smanjenja CO2. Aktivnosti trebaju ići u smjeru korištenja obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, novih tehnologija za uštedu energije, poboljšati energetsku regionalnu učinkovitost, unaprijediti gospdarenjem energijom u privatnom sektoru, uvođenje novih tehnologija za urbani javni prijevoz s niskim razinama emisije CO2, mobilnost u svrhu niže razine emisije CO2.



PRIORITET 3. PRIRODNI I KULTURNI RESURSI. Ovaj se prioritet odnosi na prirodne I kulturne resurse za održivi rast u Središnjoj Europi.
Specifični ciljevi podrazumijevaju upravljanje okolišem u smislu zaštite i održivog korištenja prirodne baštine i resursa I pboljšanje upravljanja okolišem u funkcionalnim urbanism područjima kako bi ta područja postala ugodnija mjesta za Život.
Aktivnosti podrazumijevaju: upravljanje vrlo vrijednim zaštićenim područjima, korištenje prirodnih resursa za regionalni razvoj, inovativne tehnologije za zaštitu okoliša, olakšati integrirano upravljanje pkolišem, valorizirati kulturnu baštinu, promicati korištenje kulturne baštine u svrhu regionalnog gospodarskog rasta, jačati kapacitete za urbano planiranje okoliša, obnoviti I aktivirati industrijski zagađena zemljišta, trazvijati gradsku strategiju okoliša itd.


S lijeva : mr.oec Krunčica Rakić , kontakt točka za pitanje projekata i konzultantica iz Beča iz Integrreg Central Europe Mirjana Dominović , financijska meneđerica.


PRIORITET 4. PROMET sa svrhom boljeg povezivanja Središnje Europe.
Specifični ciljevi ovog prioriteta su poboljšanje regionalnih putničkih prijevoznih sustava između sudionika u svrhu boljeg povezivanja s nacionalnim i europskim prijevoznim mrežama
Aktivnost koje su poželjene u okviru prometa su raditi na poboljšanju prekograničnog putničkog prijevoza, razviti usluge za mobilnost u javnom interesu, jačati multimodalnost ekološki prihvatljivih teretnih prometnih sustava, unaprijediti koordinaciju između sudionika u multimodalnom teretnom prijevozu itd.

"ODABERITE TEMU U KOJOJ SE SNALAZITE"

Na info danu konzultantica i financijska meneđerica iz Beča Mirjana Dominović prisutnima je jednostavnim riječima pokušala posvijestiti kako naći projektnu ideju, kako naći partnerstvo , kako započeti projekat, kako ga opisati u projektu. Govorila je i o financijskoj strani projekta. Snimila sam dio njenog izlaganja i taj dio u pisanom obliku prenosim.

“Bitno je da odaberete temu za projekt u kojoj se vi snalazite. Možda to neće biti vaša uža specijalnost ali
bitno je da znate o čemu pričate. Možda želite naučiti,možda još nemate toliko iskustva, pa kroz projektno partnerstvo, čete dobiti dodatno znanje koje ćete vi poslije moći implementirati. Znaći tražite si tko što gdje radi.Naša stranica sa podacima, godina 2007 – 2013. može se pogledati i svi su projekti još gore, možete naći ideje, možda čak neka ideja vam se javi na taj način. Iskorisitte to. Zašto ne. Relevantnost – nešto od onih 620 programa, pozvan je 91. jer se oni bave idejom. Neki su kao ideju uzeli gradnju silosa, gradnju mosta preko Save… Nismo mi (intereg) taj program. Mi to ne financiramo , niti smo ta infrastruktura. Pročitajte, informirajte se što je naš program što mi želimo. Programski ciljevi- njih moramo doseći do 2020. Tražite i birajte.Ako ne možete birati birajte između dva zla manje. Taj princip nekada radi, nekad se pokaže dobar, a pokaže se i to da usred projektnog partnerstva i usred implementacije projekta događa se da projeketni partner “sliping partners” ništa ne radi, spava. Vi čekate rezultate, bez njegovih rezultata ne možete dalje, bez njegovog “ raporta” ne možete dalje. Obračunava troškove vama pošalje “ ja sam potrošio 50 000 eura” Kaže poslati ću ti , vi ga pitate u što je utrošio , - on kaže poslati ću ti sutra, prekosutra . I prođe godina i pol dana, vi imate problem. Prođe 36 mjeseci., Takve se stvari događaju, a događaju se jer je to realnost života .Onda vi idete u zamjenu projektnog partnera, a to je jako teško jer su aktivnosti već definirane.


UPRAVLJAČKA STRUKTURA NADLEŽNA ZA PROJEKTE



"Tada je teško naći tko će preuzeti 1/1 tako kako je. Najčešće što se dogodi je, ako su iz iste zemlje dva projektna partnera da ovaj drugi kaže, “ hajde budem ja to nekako sam “ onda dobije buđet, aktivnosti sve dobije ovaj drugi leti van ili nađete nekog, najbolje, iz zemlje iz koje je ovaj projektni partner koji je izašao. I to se događa. Zato treba proučiti to partnerstvo.
Kontakt point. Koristite hrvatski kontakt point oni su prva informacija. Mi smo tu naš info desk. Javljajte se . probajte i sami reći –mi tražimo nekog registrirajte se na stranice "- riječi su konzultantice Dominović.
"Kako možete početi tražiti partnera?. Evo četrir primjera su ponuđena.Svi ovi naši treninzi koji jesu.Svi koji su došli prvi put i čuli da mi postojimo, njima je malo teže, ali nije to nuklearna fizika, ali da morate misliti razmišljati, to stoji ali da morate razmišljati stvoriti nove ideje, trebate se baviti time,čitati tražiti ili ćete imati nekoga tko će Vam nešto ponuditi, pa onda nađite si vremena pa to pročitajte I vidite da li to ima za vas smisla. Da ne bi bilo nešto što je preko vaše glave, ali ako mislite svejedno da možete, dajte , probajte. Ti troškovi koje ste obračunali, riješiti će se i to.
Parteri koji su se prijavili moraju popuniti sve dijelove aplikacije. Dok nije sve popunjeno aplikacija se neće prijaviti ( stisnuti mit batnn. Dok nije sve popunjeno sistem kaže eror message, eror mesiđ. I dok god se eror mesiđ prijavljuje ne možete predati projekt.
" U prvom kolu natječaja imali smo problema, jer su svi čekali zadnjih 48 sati i išli onda to prijavljivati, naravno to je ogromna količina podataka, to su morali riješiti, onda samo morali produžiti dedlajn – vrijeme predaje, a radilo se na imaesu. Godinu dana radilo se na iamesu. Radilo se puno, uložilo se i vremena i novaca da se to usavrši, koliko da i koliko može. Nadamo se da se to neće desiti u drugom kolu."

Primjer: Kako vi kažete ja ću kao rezultat imati novi edukacijski model za poduzetnike, pa onda njima treba pomoć. Taj edukacijski model košta 600 000 . Oni će reći, može biti, a ne mora, na osnovu čega bi ja trebala zaključiti da onih tvojih 600 000 eura je stvarno opravdanih, ta tvoja edukacija,to objašnjavate. Kako ste vi došli do tog edukacijskog modela, da li ste razgovarali s poduzetnicima, da vidite da li oni to trebaju u svom poslu? Možda postoji potreba, jeste li svjesni, možda ćete trebati nešto prilagoditi, možda ćete imati nekakve radionice s njima, možda ćete imati nekakvu radnu skupinu, možda ćete imati nekakvu radnu skupinu iz različitih ministarstava? Ako kaže da, ali mi sami za dvije tri godine imati ćemo to, to to i to. Neće onda biti relevantno! Ili će biti nekakva promjena u Zakonu koje možda niste svjesni. Pravila igre se mijenjaju. Pa smo došli do toga da taj edukacijski model može biti,mi smo ga planirli mjesec dana, ali treba biti tri mjeseca, pa ćete možda imati nekakvo pilotno testiranje- jedno će biti u Češkoj, jedno u Hrvatskoj, jedno u Njemačkoj, čak sva tri malo različita jer nije Hrvatska što je Njemačka, nije ni Slovenija što je Njamačka,nije ni Češka što je Hrvatska!. Jer morate uzeti tu u obzir kulturu, potrebe, gdje početi, možda će biti nekakvih razlika. Možda će ti modeli u svakoj zemlji biti različiti. I onda kada testirate kažete “. Idemo sada u evaluaciju". I kada istestirate oda kada zbrojite kažete ovo ne funkcionira ovo u ovo, ovo nikako i na kraju imate edukacijski model za poduzetnike i on može koštati 600 000. Onda je to proces!


Mirjana Dominović konzultantica i financijska meneđerica s osmogodišnjim iskustvom u toj sferi poslova.


" "Gledaje koje su vam aktivnosti i na osnovu aktivnosti radi se buđet a sve mora biti konzistentno i povezano. Ima slučajdeva gdje vidimo da su neki iz nekog projekta učinili kopiju. Koliko ćete radionica trebati, kolko ćete poduzetnika trebaati da testirate vašu aplikaciju. – jedan, pet deset, sto?. Znaći planirate odsozgo prema dolje. Naš je prijedlog da kada stvarate projekt – krenete odozgo prema dolje. Ako projekt bude potvrđen,onda krenete u implenetaciju. Krenete od one najmanje aktivnosti s ciljem da u roku od tri godine ispunite svoj rezultat što ste obećali i što ste napisali u projektu."
O pisanju projekta govorila je konzultantica Mirjana Dominović kazavši i slijedeće: "Hoćete li vi te podatke, taj autput, od tog i tog datuma napisati na dvije stranice i to košta 30 000 eura? Ili hoćete nešto što možete poslije printati, skenirati, na osnovu toga raditi treninge?
Da bi netko postao poduzetnik i da bi imao taj način razmišljanja treba ga trenirati već u mladoj dobi. Treba mu dati mogučnost igrati se s tim u mladoj dobi.CERI ide ciljano sa projeketima sa školama, sa ministarstvima, tako da mladi iz toga razviju neke svoje firmice, da započnu nekakave svoje ideje, da vide kako to može funkcionirati i što sve treba znati da bi nešto takvo funcioniralo da im se ne dogodi da izađu sa studija, a da nemaju nikakvog iskustva.
Kada znate što hoćete, onda krenete spuštati se prema dolje, a kada krenete implementirati onda ćete od dolje prema gore. Normalno ako ste projektni partner onda baš nemate ,mnogo utjecaja na to, a možete tražiti od projektnog partnera da vam pošalje koje su vase aktivnosti. A vi onda kažite," ja bi tu nešto promijenio ili dodao". On će vam reći da ili ne. Ali možda možete u toj projektnoj fazi pripreme još utjecati na to.
Na žalost ili na sreću postoji proces koji definira što može biti autput,izlaz. Znaći morati ćete ih sabrati po određenom cilju, po određenoj mjeri, što unutar tog cilja i te mjere može biti atput. Ako definirate nešto što je izvan toga, ne broji se.To vam je čak negativno, jer vidi se da niste pročitali prograamsku dokumentaciju. To je nešto što treba prije pročitati, imate projektne ideju, ali trebate znati kako tu ideju “stisnuti” prilagoditi našem programu. Pročitajte si specifične ciljeve za svaku mjeru i autpute, izlaze, koji su vezani za te mjere" rekla je konzultantica Dominović te nastavila
"Izričaj, pisanje je jako bitan i kada se gleda vaš projekt više se važnosti predaje relevantnosti, partnerstvu, vašoj projektnoj ideji, kako se ona uklapa. Buđet je jedan manji dio i stvarno morate napraviti poprilično loš buđet da se kaže " zbog buđeta project nije potvrđen". Najčešće gdje se događaju greške su u ovim područjima o kojima sam govorila i to je iskustvo koje smo do sada skupili.
Znači nedovoljna opisanost – konkretno se treba usmjeriti na riješavanje problema. To je ono kao što sam vam rekla- edukacija za poduzetnike košta 600 000 eura. Pa kakva edukacija, kako ste došli do toga, s kim, koliko,čega u kojim regijama, zbog čega oni, a ne neki drugi, znaći kompletno opisati treba.
Ne zaustaviti se na običnoj razmjeni znanja ili informacija.. Znaći, ako vi imate radionicu, a kolege iz Italije će organizirati radionicu za 30 poduzetnika.Ako vi na regionalnoj razini dobivate novce za organiziranje takvih radionica u redu, ali kod nas to nema smisla. Zbog čega vi organizirate takvu radionicu? Vi želite neke podatke, trebate neku informaciju, da kasnije kvantificirate kao zainteresirane stranke. I izaberete ih na temelju nekog rastera koji ste vi odredili da će biti uključen nekakav pilotni projekt, ili će htjeti se priključiti vama u nekom pilotnom projektu . Šta ćete vi raditi s njima? Znaći to je to? Nije to bilateralni program suradnje između Norveške i Hrvatske, te Norveška financira 20 poduzetnika da dođu u Norvešku pogledati kako se proizvodi nešto. To nije program za to. ( za interreg)
Nije samo to, Slovenci rade za sebe, Hrvati rade za sebe, Nijemci isto nešto rade za sebe , Talijani ne rade ništa i čekaju kada će svi ovi ostali nešto napraviti. Transnacionalna vrijednost ne funkcionira, a zajednički cilj, rezultat koji želite zajednički postići mora odnosno trebao bi biti kristalno jasan. Da znaju zašto rade. Rezultat nakon toga može biti transcacionalna suradnja. Nekakva suradnja s različitim zemljama, ne samo u Hrvatskoj. Određena pokrajina Njemačke sa dalmatinskim dijelom zbog toga rade nešto. Ili možda u poljoprivredi čak u Slavoniji, oni imaju problema sa zagađenim zemljištem. Toga u Njemačkoj također ima.Tu već možete naći nekakve ideje. Treba biti transnacionalna vrijednost ili transnacionalni cilj koji će onda svi skupa postići. Naprimjer u tri zemlje provodi se isti cilj uključujući njihove specifičnosti koje se ne mogu mijenjati. Mora se vidjeti da rade kao partnerstvo zajedno. "


Nacionalni info dan 18.5.2016. u Zagrebu

"Kada pišete pišite konkretno i objasnite kako ćete to implementirati. Kada kažete mi ćemo to i to, onda napišite kroz kakve aktivnosti. Budite konkretni. Imali smo slučajeva gdje su investicije kao šoping lista bile napisane.
Njemci su imali veliki broj proizvodnih hala koje ničemu nisu služile i više njih su prenamijenili u nekakve kulturne sadržaje. Nisu to toliki investicijski projekti koje mi financiramo, možda nekakvu ideju, nekakav dio možete kroz to financirati, recimo da se pofarba, već bi to bilo dosta,možda bi se samim tim mogao otvoriti taj prostor za posjetitelje. Takve stvari da. Nekakve velike investicije, gradnja mosta, ceste, ne. Projekt mora biti tako napisan da se vidi logički povezano. Mora biti rezultat, ciljevi, vaše aktivnosti – rad , kada opisujete, moraju biti u skladu jedna sa drugom " savjetovala je konzultantica Dominović.
Pogledati internet stranicu www.intereg-central.eu. Za nejasnoće oko projekta konzultirati se na meil : info@interreg-central.eu
Margareta Zouhar Zec

petak, 20.05.2016.

EUROPSKA KONFERENCIJA O BIO PESTICIDIMA U LIPNJU U ŠPANJOLSKOJ

MIKROBIOLOGIJA I BIOKEMIJSKO SUZBIJANJE ŠTETNIKA !

Hrvatska poljoprivredna komora primila je i proslijedila obavijest i poziv o Europskoj konferenciji o bio pesticidima. Konferencija će se održati u Barceloni u Španjolskoj 8. i 9. lipnja 2016. godine. Organizirana je u suradnji s organizacijama Novozymes BioAg, Bi-PA, DOW Agrosciences, IBERICA, Bayer CropScience, Agrobest, BioConsortia ili BioBest i drugima.



Dvodnevni će događaj biti usmjeren na mikrobiologiju, biokemijsko suzbijanje štetnika i inkorporirane protektivne agense (PIPs).
Ključne teme su:
• Politike i regulacija okoliša: poticaj vlade za razvoj bio pesticida - Rudiger Hauschild, direktor i rukovoditelj odsjeka za bio pesticide, GAB Consulting GmbH
• Provođenje strategije integrirane zaštite bilja (IPM) - Dr. Nayem Hassan, rukovoditelj organizacije R&D RUSSELL IPM
• Otkrivanje novih proizvoda i razvojni stadiji - Sandro Frati - BI-PA
• Registracija bio pesticida - Mark Briggs, EXPONENT INTERNATIONAL
• Spajanja i pripajanja u industriji zaštite bilja - Dean Thome, direktor globalnog poslovanja, NOVOZYMES BIO AG
• Uloga biološke kontrole u održivoj poljoprivredi - Herman Van Mellaert, direktor razvoja poslovanja, BIOBEST NL
• Inovativna tehnologija za zaštitu kultura od nametnika – Dr. Minshad Ansari, glavni direktor, BIONEMA LIMITED
• Mikopesticidi u Africi: izazovi i mogućnosti – Belina Luke, rukovoditelj sektora za bio pesticide, CABI
• Provođenje strategije za integriranu zaštitu bilja – Guido Sterk, istraživač, IPM Impact
• Botanički pesticidi mogu zamijeniti mnoge sintetičke pesticide – Kari Tiilikkala, prof. Zdravstvenog istraživanja bilja, Luke - Institut za prirodne resurse u Finskoj
• Uspješna priča Isagro R&D grupe – Patogeni koji se prenose tlom – David Cambri

Odaziv na ovaj događaj je zasad izvrstan. Neki od predstavnika koji su potvrdili dolazak su iz organizacija: EPA (Environmental Protection Authority), Bayer, Eurofins Regulatory, AFRASA, Agrobest grupa (Agrobest Group), Futureco Bioscience, S.A., SELECTIS, DOW Agrosciences IBERICA S.A., Bayer CropScience, IDAI NATURE, SL, SynTech Research i drugih.

Ulaganje po osobi je 1495 funti. Većina tvrtki šalje grupe od 2-3 ljudi, a prisustvovanje će uključivati sve ručkove, mogućnosti umrežavanja, pristup primjercima i dokumentaciji s konferencije.

20.05.2016. u 23:32 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 19.05.2016.

NATJEČAJ ZA MJERU 4 PREISPITUJE EUROPSKA KOMISIJA !

DA LI JE PRETHODNI MINISTAR POLJOPRIVREDE
UISTINU RADIO PREMA PRAVILIMA ?

I u Hrvatskom saboru otvorena je rasprava o nepravilnostima u Natječaju za Mjeru 4.
Hoće li Europska Komisija zaustaviti isplatu 1, 23 milijarde kuna poticaja. Bivši ministar Jakovina tvrdi “ Sve je bilo prema pravilima” . Da podsjetim: na nepravilnosti u natječaju upozorila je Udruga OPG ŽIVOT, a kasnije i ostali poljoprivredni proizvođaći među kojima su najglasniji bili voćari. Održana je i tribina potkraj mjeseca studenog 2015. u Zagrebu kada ratari, voćari, stočari i svinjogojci u zajedničkoj raspravi izražavaju potrebu poništenja tog natječaja, zbog toga što je nepravedno malom broju velikih novoosnovanih tvrtki dodjeljeno oko 75% novca . Na nekoliko stotina poljoprivrednih proizvođaća raspodjeljeno 25% preostalog novca. Činjenica je i to da je prvi natječaj objavljen prije nego što je EK odobrila Program ruralnog razvoja a tadašnji ministar poljoprivrede Jakovina je istovremeno dozvolio da se ukupni iznos potpore poveća sa 500 milijuna na 1, 23 milijarde kuna, što je 50% iznosa koji je predviđen za trošenje do 2020. godine.
No administracija ministarstva poljoprivrede u vrijeme ministra Jakovine nije obraćala pažnju na nezadovoljstvo i upozorenje poljoprivrednih proizvođača. Europska komisija je aktivirala nadzor nad
uvjetima za raspodjelu sredstava za Mjeru 4 i tražitiće dodatna objašnjenja. No još uvijek nije potpisana odluka o isplati sredstava za Mjeru 4, jer je očito i aktualni ministar dr. Romić imao nekih nejasnoća s tim natječajem , te faktički realna šteta još uvijek nije nastala jer novac nije isplačen. (Margareta Zouhar Zec)

19.05.2016. u 17:28 • 0 Komentara • Print • # • ^

NA BRAJEVU PISMU BROŠURA O EU FONDOVIMA

BROŠURA U KNJIŽNICAMA I UDRUGAMA SLIJEPIH

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe iz Zagreba, izradilo je brošuru na brajici „Mogućnosti financiranja iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ Prema informacijama glasnogovornice Ministarstva regionalnog razvoja mr. Odak brošura će biti dostupna slijepim i slabovidnim osobama u 33 regionalne udruge slijepih, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te u 17 gradskih knjižnica diljem Hrvatske. Uz brošuru na brajici, u suradnji s Udrugom za samozastupanje, objavljena je i e-brošura „Mogućnosti financiranja iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ za osobe s disleksijom, u formatu jednostavnom za čitanje.

„Svi građani Republike Hrvatske imaju pravo na jednake mogućnosti i nediskriminaciju. Izdavanjem ovih brošura omogućili smo dostupnost informacija o financiranju iz EU fondova slijepim i slabovidnim osobama i osobama s disleksijom. I ubuduće ćemo voditi računa o tome da je sadržaj na svim razinama i što je moguće u većoj mjeri, prilagođen ranjivim skupinama i osobama s invaliditetom“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić. Omogućavanjem pristupa informacijama o mogućnostima financiranja iz EU fondova, Ministarstvo promiče jednake mogućnosti i suzbija bilo kakav oblik diskriminacije na osnovi spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta i dobi ili spolne orijentacije. Osim izdavanja materijala koji će vrstom i sadržajem biti prilagođeni različitim ciljnim skupinama, Ministarstvo će posebnu pažnju posvetiti prilagodbi informacija o natječajima, ali i ostalih informacija o EU fondovima, ranjivim skupinama i osobama s invaliditetom, kako bi na što primjereniji način o tome informirali sve potencijalne korisnike EU sredstava.

19.05.2016. u 14:08 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 18.05.2016.

NATJEČAJ ZA MIKRO, MALA I SREDNJA PODUZEĆA

ZA PROJEKTNE PRIJEDLOGE DO KRAJA 2016.
NAMIJENJENO 867 MIL. KUNA




Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je u utorak 17. svibnja otvoreni poziv za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom „Kompetentnost i razvoj MSP“. Za mikro mala i srednja poduzeća osigurano je ukupno 867 milijuna kuna. U skladu sa Strategijom razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020., cilj ovog poziva je ojačati regionalnu konkurentnost kroz razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Sredstva su namijenjena poduzetnicima čije su tvrtke mikro, male i srednje veličine kako bi potaknuli stvaranje i proširenje kapaciteta za razvoj procesa, roba i usluga, posebno kroz izgradnju i opremanje poslovnih jedinica, te za održavanje i povećanje zaposlenosti, prodaju na inozemnim tržištima i usvajanje novih rješenja i tehnologija. Natječaj, koji je objavljen u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., vodi se kao trajni otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga s rokom prijave od 1. lipnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić pozvao je zato poduzetnike da se uključe u ovaj natječaj kazavši „Imate priliku povećati konkurentnost svojih poduzeća ako se na vrijeme uključite u utrku za 867 milijuna kuna.“
Prihvatljivi prijavitelji su mikro, mala i srednje velika poduzeće koje djeluje pojedinačno. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 300 tisuća kuna, dok ukupna državna potpora ne može prijeći prag od 30 milijuna kuna.
Dokumentacija natječaja dostupna je na internet adresi : http://strukturnifondovi.hr/natjecaji/1248

18.05.2016. u 23:28 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 17.05.2016.

COPA - COGECA TRAŽI FLEKSIBILNOST EUROPSKE KOMISIJE

UBLAŽAVANJE PRITISKA TREBA TRAJATI
DO POČETKA TRŽIŠNE GODINE VOĆA!

Prema informacijama iz Hrvatske poljoprivredne komore glavni tajnik organizacije Copa-Cogeca, Pekka Pesonen, upozorio je: „Proizvođači voća i povrća nalaze se u kriznoj situaciji uslijed ruske zabrane poljoprivrednog izvoza koji je predstavljao najveće tržište našeg izvoza. Cijene se još nisu oporavile. Napredak u pronalaženju alternativnih izvoznih tržišta ne nadoknađuje količine koje su se izvozile u Rusku Federaciju prije embarga. To se pogotovo odnosi na zalihe u sektoru jabuka i krušaka od 1.travnja 2016. Količine jabuka i krušaka u skladištima su 10% i 20% više u odnosu na travanj 2014.

Pesonen nastavlja: „Situacija na tržištu rajčice je također u opasnosti zbog zatvaranja ruskog tržišta i povećanja uvoza rajčica u Europu iz Maroka. Zbog mogućnosti lakog kvarenja, postoje samo ograničene mogućnosti za preinaku izvoznog tržišta ljetnog voća.“
Mi stoga podržavamo činjenicu da se Komisija usuglasila oko pružanja mjera potpore kojima bi pomogla pri ublažavanju pritiska na tržište nakon ruske zabrane našeg izvoza i tražimo da se iste provode od 1.srpnja na dalje kako bi se primjenjivale od samog početka tržišne godine voća. Neprihvatljivo je da Komisija planira smanjiti 70% dostatnih količina koje ispunjavaju uvjete za potporu u okviru novog programa pomoći EU-a i da su cijene povlačenja s tržišta tako niske.

Copa-Cogeca stoga poziva EU komisiju da:

- Postavi maksimalne zajamčene količine za države članice temeljene na njihovoj proizvodnji voća i povrća i količinama koje su izvozile u Rusiju.
- Povise razinu dodatne potpore za povlačenje proizvoda s tržišta, dajući prednost svrsi, a ne slobodnoj raspodjeli.
- Skrate rok u kojem se obavljaju isplate poljoprivrednicima.
- Povise količinu državama članicama s 3 000 na 5 000 tona i osiguraju im fleksibilnost u prihvatljivosti proizvoda.

17.05.2016. u 12:40 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 15.05.2016.

ZAVRŠEN PROJEKT TEHNIČKE POMOĆI U AGENCIJI ZA PLAĆANJA

IMPLEMENTIRANI PROPISI ZPP DO 2020. GODINE


JAČANJE KAPACITETA HRVATSKE AGENCIJE ZA PLAĆANJA U PRIPREMI ZA NOVE ZPP I ZRP REFORME ime je programa tehniče pomoći Europske unije za Hrvatsku IPA 2011 koji je svečano zatvoren u četvrtak 12. svibnja 2016. Projekt je trajao 24 mjeseca, a proračun projekta iznosio je 1.419.860,00 eura. Od toga je 90 % financirano iz EU-a, a 10 % iz proračuna RH. Cilj projekta bio je priprema hrvatske javne uprave i institucija u sektoru poljoprivrede za provedbu reformirane Zajedničke poljoprivredne politike ZPP i Zajedničke ribarske politike u Hrvatskoj za razdoblje 2015. – 2020.



Ovim projektom Agencija za plaćanje dobila je pomoć u pripremi informatičkog sustava za upravljanje i administriranje tri EU fonda: 1. Europski fond za jamstva u poljoprivredi ( EAGF) za izravnu potporu, 2. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ( EAFRD) - ulaganja u projekte s ciljem rekonstruiranja i modernizacije poljoprivrednog i prehrambenog sektrora, promicanja okolišno učinkovotog poljoprivrednog sustava, poboljšanke učinkovitosti resursa, smanjenje depopulacije ruralnog stanovništva u RH i povećanje kvalitete života u ruralnom prostoru 3. Europski pomorski i ribarski fond (EMFF) za ulaganja u sektor ribarstva.


S lijeva : V.Pageron, S.Choroner,T.Majdak zamjenik ministra poljoprivrede dr. Romića, v.d. Agencije za plaćanja u poljoprivredi Ivan Macanić, pomoćnik ravnatelja Tomislav Pavković. S desne strane za stolom sjede : s lijeva: Aleš Krisper i Pavel Trojaček.

Ovim projektom tehničke pomoći nadograđen je softver i različiti moduli Agencije za plaćanja za administrativnu mjeru izravnih potpora, mjera ruralnog razvoja i mjera u ribarstvu. Agencija je u kratkom vremenskom roku primijenila reformirane poljoprivredne politike već u 2015. godini i to : a.potpunu implementaciju mjera za ekološki značajna područja, raznolikost usijeva, očuvanje trajnih travnjaka - odnosno zelena plaćanja b. potpunu implemantaciju geo-prostorne aplikacije koja poljoprivrednim proizvođaćima dozvoljava ucrtavanje različitih kultura unutar jedne ARKOD parcele
c. potpunu implementaciju IAKS mjera ruralnog razvoja- uključujući i Agro okolišne mjere unutar Mjere 10. Navedene promjene uspješno su implamentirane u ARKOD i AGRONET sustav dozvoljavajući na taj naćin poljoprivrednicima, zaposlenicima regionalnih ureda Agencije i inspektorima upotrebu unapređenih funkcionalnosti postojećeg sustava i to već u prvoj godini provedbe reformirane Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Geo prostorna aplikacija koju je Agencija integrirala u AGRONET predstavljena je nedavno Europskoj komisiji koja ju je ocijenila odličnim primjerom uspješne implementacije propisa te koja će služiti kao primjer ostalim EU članicama koje moraju učiniti isti posao.






Djelatnici Agencije za plaćanja prilikom svečanosti zatvaranja projekta. Njihovo su znanje i suradnju tijekom implemetacije ZPP u završnim govorima hvalili govornici i Vincent Pageron i Pavel Trojaček i Aleš Krisper.

Na projektu tehničke pomoći radio je 31 stručnjak, a odrađeno je ukupno 2.225 radnih dana – sve kako bi isplate potpora koje provodi Agencija bile potpuno usuglašene s novim EU pravilima.
Projekt je provodio CSI Piamonte, Italija u suradnji s tvrtkama King ICT , Hrvatska i Ekotoxa iz Češke Republike. Ključni stručnjaci na projektu bili su Vincent Pageron CSI, voditelj tima bio je Aleš Krisper, najvažniji stručnjak za ruralni razvoj I ribarstvo, za IAKS mjere Pavel Trojaček . Glavni stručnjaci za financije bili su Stephane Coroner i Colin Dennison.
Za novo izgrađeni sustav potpora koji će se koristiti u razdobljuod 2015.- 2020. godine Agencija za plaćanje je provela opsežnu informativnu kampanju za poljoprivredne proizvođače u svim županijama na kojima su sudjelovali stručnjaci iz EU, Agencije za plaćanja i Mnistarstva poljoprivrede . Napisana su tri radijska oglasa i snimljena četiri TV oglasa koji su informirali o ulaganjima putem EU fondova. Napisane su i štampane tri informativne brošure “ Zeleno plaćanje”, “ Izravna plaćanja poljoprivrednicima i kontrola prije isplate” i “Operativni program za pomorstvo i ribarstvo “ u 65 000 primjeraka. ( (autorica teksta i fotki Margareta Zouhar Zec )

subota, 14.05.2016.

EKOLOŠKI INCIDENT U RIJECI

ZBOG ZAGAĐENJA MORA U OPASNOSTI JE
NAJJAČA HRVATSKA INDUSTRIJA - TURIZAM

EKOLOŠKI INCIDENT koji je prouzrokovala rafinerija nafte Rijeka u Rijeci je informacija o kojoj se malo i površno informira posljednjih osam dana. A ta je informacija važna i zabrinjavajuća jer crne mrlje nafte plivaju morem u Rijeci . More je neodvojivi dio turizma,a turizam je jedina i najjača hrvatska industriija od koje je RH u protekle dvije godine zaradila po sedam milijardi eura. Sva zvona trebaju zvoniti na uzbunu, zbog zagađenja Jadranskog mora naftom, posebno ako se ne vidi kraj tom incidentu.
Gosti već dolaze i treba se pitati što će biti sa turizmom i kako sačuvati imiđ zemlje čistog i nezagađenog mora koji sada hrvatski Jadran ima. Novinarskom šutnjom ništa se neće moći sakriti od turista. Transparentno i istinito izvještavanje mnogo je poštenije i dugoročno isplativije što će i turisti cijeniti. A ako ekološk incident potraje i crne mrlje nafte se na moru nastave širiti, odgovore o razlozima toga stanja će morati znati i ministar turizma i ministar zaštite okoliša i ministar gospodarstva kao i sam premijer Orešković. A ako se svojim protestima i zahtijevima oglase udruge za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta od zagađenja u moru prije nego što za ekološki incident interes pokažu predstavnici Vlade RH - biti će to negativna poruka za turiste.

Prenosim novinarski tekst objavljen u NOVOM LISTU u subotu 14. svibnja na 4. i 5. strani s nadnaslovom EKOLOŠKI INCIDENT ,JAKO JUGO ZAUSTAVILO BRODOVE I USPORILO ČIŠĆENJE U KOSTRENI, a pod naslovom SANACIJA OBALE I MORA TRAJAT ĆE TJEDAN DANA

KONFERENCIJA NA SAJMU U NOVOM SADU

"PREKO POLJA DO EUROPE"

petak, 13.05.2016.

EU SREDSTVA NA RASPOLAGANJU HRVATSKOJ - PREDMET RAZGOVORA U DUBROVNIKU

POJEDNPOSTAVLJENJE PROCEDURA I SUSTAVA EU FONDOVA

OPOZIV ULJA OD KONOPLJE

PROIZVOD NIJE SIGURAN ZA PREHRANU

četvrtak, 12.05.2016.

MINISTARSKI FORUM JADRANSKO - JONSKOG VIJEĆA

BOLJA SURADNJA MEĐU DRŽAVAMA

U Dubrovniku je 12. svibnja, prema informacijama glasnogovornice ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije mr. Ane Odak "održan ministarski sastanak Jadransko-jonskog Vijeća i država sudionica Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju na kojem je glavna tema bio proces povezivanja makro-regionalnih strategija i ESI fondova. Sastanku je prisustvovala povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corine Cretu, ministar vanjskih i europskih poslova RH Miro Kovač, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije RH Tomislav Tolušić te ministri i predstavnici ostalih država sudionica iz područja vanjskih poslova i EU fondova.Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju uspostavljena je s ciljem bolje suradnje između država koje se nalaze na teritoriju Jadransko-jonske regije i to 4 EU države članice i 4 ne-EU države članice. U 2016. godini, kada Republika Hrvatska su-predsjeda Upravljačkim odborom Strategije, poseban naglasak stavlja se na strateške projekte koji imaju snažan transnacionalni učinak na sve zemlje regije, dostupnost i atraktivnost makro-regije, razvoj energetske mreže, konkurentnost malih i srednjih poduzeća i obrazovanje kao horizontalni prioritet.„Hrvatska čini sve kako bi otvorila vrata EU fondova Strategiji. Nadam se da ćemo na taj način postaviti dobar primjer svim našim partnerima koji sudjeluju u Strategiji EU za Jadransko-jonsku regiju“, izjavio je ministar Tolušić. Na ministarskom sastanku usvojena je i Dubrovačka Deklaracija koja potvrđuje napredak u uspostavljanju strukture upravljanja i provedbi Strategije. Sudionici sastanka pozvali su sve države članice Strategije da u suradnji s nacionalnim i regionalnim vlastima osiguraju povezivanje ESI fondova s prioritetima Strategije " - piše u priopćenju glasnogovornice mr. Ane Odak.


Da bi čitateljima bila jasnija potreba stvaranja strategije Jadransko jonske regije, kako je to odlučila EK, kao i uloga država sudionica članica EU i onih koje to nisu, objavljujem priopćenje Europske Komisije iz 2014. godine

utorak, 10.05.2016.

PRVI FORUM JADRANSKO - JONSKE REGIJE U DUBROVNIKU

ZEMLJE ČLANICE EU PARTNERI SU U UPRAVLJANJU STRATEGIJOM

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sudjelovati će 11. svibnja na 5. Forumu hrvatskih i poljskih regija te 12. svibnja na 1. Forumu Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).

Peti Forum hrvatskih i poljskih regija, održati će se u hotel Kompas u Dubrovniku, a početak je predviđen u 8.30 sati. Forum hrvatskih i poljskih regija susret je hrvatskih i poljskih gospodarstvenika i predstavnika regionalne samouprave koji petu godinu zajedno organiziraju Hrvatska zajednica županija i Savez vojvodstava Republike Poljske. Prvi Forum Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), u četvrtak 12. svibnja, održati će se u hotel Valamar Lacroma u Dubrovniku. Očekuje e dolazak Corine Cretu povjerenice EK za regionalnu politiku, ministara država sudionica Jadransko – jonske strategije, predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave, obrazovnih i znanstveno-istraživačkih institucija, privatnog sektora kako bi govorili o napretku ciljeva Strategije EU za Jadransko-jonsku regiju od njezina usvajanja u rujnu 2014. godine. Strategijom su obuhvaćene države članice EU-a Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija te Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija. Zemlje nečlanice EU-a ravnopravni su partneri u upravljanju strategijom i njezinoj provedbi. Organizacije koje predstavljaju civilno društvo i privatna poduzeća također sudjeluju u posebnim aktivnostima i projektima u okviru nove strategije.
U zemljama koje su uključene živi oko 70 milijuna stanovnika. Strategija ima fokus na pomorsko gospodarstvo, razvoj prometnih i energetskih veza, zaštitu okoliša i razvoj održivog turizma.
Nakon Baltičke i Dunavske, Jadransko - jonska treća je makroregija u strategiji EU.


S povjerenicom Europske komisije za regionalnu politiku Corine Cretu i županom Dubrovačko-neretvanske županije Nikolom Dobroslavićem ministar Tomislav Tolušić sastat će se 13. svibnja .

ponedjeljak, 09.05.2016.

EUROPSKI TJEDAN U HRVATSKOJ

EU PIKNIK

Događanjaima na Trgu ispred Europske kuće u Zagrebu,Augusta Cesarca 4, u subotu 7.5 započeo je Europski tjedan čija je tema kretanje i očuvanje okoliša. To je manifestacija kojom se obilježava 5. svibanj 1949. godine, dan osnivanja Vijeća Europe i 9. svibanj 1950., dan potpisivanja tzv. Schumanove deklaracije i taj se dan u Europskoj uniji bilježi kao Dan Europe. Naime 9. svibnja 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman javno je predstavio ideju stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik, koja je početak stvaranja Europske unije. Bio je to temeljni prijedlog Francuske Vlade kako bi uspostavila ravnoteža i prekinula ratove između Francuske i Njemačke koji su uz veće ili manje prekide trajali dva stoljeća, te stvorio siguran mir. Realizacija ideje europske zajednice započela je Pariškim ugovorom 18. 4. 1951. kada je šest država i to Belgija, Savezna Republika Njemačka, Francuska, Italija, Luxemburg i Nizozemska uspostavilo zajedničko tržište ugljena i čelika.

Europski tjedan u Zagrebu započeo je kulturnim programom i promotivnim predstavljanjem država članica - Austrije, Bugarske, Češke, Danske, Finske, Francuske, Grčke, Hrvatske, Irske, Italiea,Litve, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Španjolske i Švedska. Svaka spomenuta država nudila je posjetiteljima ono po čemu je posebno poznata. Tako se na štandu Danske točilo pivo Pan, na štandu Italije simpatični dečko neumorno je kuhao kave i djelio zagrepčanima, Razne brze nacionale slastice djeljene su i na štandovima Slovačke , Češk itd. Službeni naziv europskog tjedna je EU PIKNIK, a Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske za građene je organiziralo „Orange Bike Ride“ vožnju biciklom koja je počela u podne, što je bio početak promocije održivog načina prijevoza i motiviranje da što veći broj građana se na ekološki način češće odluči kretati gradom. Na europskom tjednu svoju je promociju tako dobio bicikl.
Europski tjedan je u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske i Europske Komisije u RH.



Pivo Pan koje se proizvodi u pivovari Carlsberg Croatia u Koprivnici, u nekadašnjoj Panonskoj pivovari, koja je prodajom postala Danska i dio Carlsberg pivovare iz Kopenhagena, degustiralo se na Danskom štandu. (fotke:mzz)


Veleposlanici više zemalja članica EU akreditirani u Hrvatskoj na EU PIKNIK- u i obilježavanju Europskog tjedna u subotu 7.5. 2016. Više njih odjeveno je sportski, a neki su se kao i hrvatski veleposlanik Branko Baričević ( u sredini u žutoj majici ) okušali u vožnji gradom na biciklu kako to promovira akcija Europskog tjedna.



Talijani poznati po dobrim kavama građane Zagreba su ćastili kavom na svom štandu.


Europski tjedan se obilježava u mnogim gradovima.Hrvatske Izvor informacije je Predstavništvo EK u Hrvatskoj:

nedjelja, 08.05.2016.

TRAŽI SE OPREZ EK U RAZGOVORIMA O SLOBODNOJ TRGOVINI POSEBNO U GOVEĐEM SEKTORU !

EUROPSKI UZGAJIVAČI REPE SMANJILI POVRŠINE
ZBOG RAVNOTEŽE SEKTORA ŠEĆERA

Hrvatska poljoprivredna Komora obaviještava o aktivnostima poljoprivredne organizacije Copa Cogeca koja ima sjedište u Belgiji:

"Glavni tajnik organizacije Copa-Cogeca Pekka Pesonen je istaknuo da ne razumije razloge Europske komisije za odgodu prijedloga za povećanu opskrbu šećerom europskog tržišta za čak 300,000 – 400,000 tona, s obzirom da nema opasnosti da će u EU-u nedostajati šećera. Naglasio je i da se pristup europskom šećeru za opskrbljivače koji nisu iz EU-a udvostručio u deset godina zahvaljujući brojnim pogodnostima iz bilateralnih trgovinskih ugovora. Dodao je da prognoze za tržišnu godinu 2016./2017. predviđaju da će se područje pokriveno šećernom repom u EU-u povećati barem za 7% te da će prerada započeti dosta prije 1. listopada te da je prosječna cijena bijelog šećera u EU-u stagnirala duže od godine dana i pala za 2€ između siječnja i veljače.

“Povrh svega toga, europski uzgajivači repe su smanjili područje pokriveno repom za više od 10% tijekom tržišne godine 2015./2016. kako bi ponovno doveli u ravnotežu tržišne sile u sektoru šećera. Odluka Europske komisije da uvede iznimne mjere upravljanja tržišta u sektoru šećera se kosi s odlukama koje su donijeli europski uzgajivači šećerne repe. Copa Cogeca stoga moli Europsku komisiju da ne odgađa prijedlog za propis o iznimnim mjerama za upravljanje tržišta u sektoru šećera na sljedećem sastanku Vijeća za šećer 26. svibnja”, zaključio je.

O Transatlantskom sporazumu o partnerstvu u trgovini i ulaganjima (SAD i EU):
Copa Cogeca traži od Europske komisije da bude oprezna u pregovorima o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a (TTIP - Transatlantski sporazum o partnerstvu u trgovini i ulaganjima) nakon što je novo istraživanje ukazalo na to da bi dogovor mogao imati negativan i ozbiljan utjecaj na goveđi sektor u EU-u.

O ovoj temi se raspravljalo na radnoj skupini za govedinu u organizaciji Copa Cogeca. Nakon sastanka Jean-Pierre Fleury je upozorio da “Cijene nastavljaju padati u europskom sektoru za govedinu, a ruska zabrana za poljoprivredni izvoz na tržište EU-a je još aktualna. Na mliječni sektor to posebno negativno utječe, a to onda indirektno utječe i na goveđi sektor. Proizvodnja govedine je bila viša za 3.6% u 2015. zbog konstantnog pritiska na mliječni sektor jer se proizvođači prebacuju s mliječne proizvodnje na proizvodnju goveda, a to rezultira povišenim količinama na tržištu. Prognoze nisu pozitivne s obzirom na to da se proizvođači govedine boje daljnjeg pritiska za smanjenje cijena u kratkom roku.”
“U skladu s ovim poteškoćama, nužno je pronaći nova tržišta za naše proizvode. Također trebamo dodatne alate kako bismo izvoznicima pružili malo potpore i pomogli im u rizičnim situacijama pri izvozu na nova tržišta. Ovdje je jedini mogući alat izvozno kreditno osiguranje i mi molimo EU da pospješi akcije za korištenje ovih alata”, rekao je.

“Također molimo Europsku komisiju da bude krajnje oprezna u razgovorima o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a (TTIP) nakon što je Francuski stočarski institut proveo novu studiju o konkurentnosti europskog sektora za krave muzare u okviru pregovora za TTIP te njome potvrdio da je opravdana klasifikacija govedine kao osjetljivog proizvoda u okviru ovih pregovora”- istaknuo je Fleury.

U ponudama za pristup tržištu koje su razmijenjene u listopadu, 97% tarifnih oznaka je bilo uključeno u jedne a 3% u druge kategorije za preradu što uključuje goveda, perad i svinje.

Nastavio je “Što se tiče mesa visoke vrijednosti, kao što je npr. goveđi biftek, goveđi sektor iz SAD-a ostaje konkurentniji zahvaljujući ekonomiji razmjera, različitoj praksi za okoliš i upravljanje gnojivom, različitoj dobrobiti životinja i zdravstvenom standardu te izostanku obveznog sustava sljedivosti. EU ima vrlo visoke standarde koji u ovom slučaju ne moraju biti poštivani pri uvozu u EU. Bifteci međutim predstavljaju glavni izvor prihoda za naše proizvođače govedine. Bez opreznog pristupa u TTIP-u, ovaj oblik proizvodnje može biti teško pogođen negativnim utjecajem ekonomije razmjera ruralnih područja. U Francuskoj koja ima najviše krava muzara u EU-u, ista studija potvrđuje potencijalni pad prihoda francuskih specijaliziranih proizvođača govedine do čak 40-50% što bi bilo vrlo štetno, pogotovo jer se oni bave poljoprivredom na području gdje nisu mogući drugačiji oblici zaposlenja”.

Zaključio je tako što je tražio od Komisije da budu oprezni u ovim pregovorima. Pregovori su trenutno u trinaestom krugu koji je održan u New Yorku prošli tjedan. (HPK)

GMO JE U REPUBLICI HRVATSKOJ ZABRANJEN!

SVAKU SUMNJU NA ZASIJANU GMO KULTURU
PRIJAVITI POLJOPRIVREDNOJ INSPEKCIJI

Ministarstvo poljoprivrede PRIOPĆENJEM od 7. 5. 2016. daje pojašnjenje zakonske regulative vezane uz GMO u Republici Hrvatskoj:

“U Republici Hrvatskoj zabranjen je uvoz genetski modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, kao i proizvodnja istog, bilo u komercijalne svrhe, bilo u obliku poljskih pokusa, a na snazi je »nulta tolerancija« na uvođenje u okoliš živih genetski modificiranih organizama. Na tržištu Republike Hrvatske nema genetski modificirane hrane za ljudsku prehranu, a kad bi je bilo morala bi biti jasno označena da sadrži GMO ili sastojke koji sadrže GMO kao što je to obavezno i u svim drugim članicama EU.

U Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, kontinuirano raste interes potrošača za hranom koja nije genetski modificirana (npr. soja), odnosno koja je proizvedena ili konvencionalnim načinom uzgoja ili ekološki prihvatljivim načinom uzgoja.

Hrvatski proizvođači sjemena soje su pokazali interes da svoje sjeme, koje je genetski nemodificirano, službeno certificiraju kao takvo, odnosno da ga na deklaraciji označe kao GMO free sjeme. Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN 35/2015) je propisano da soja prihvatljiva za ekološki uzgoj mora biti proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje.

Zbog tih odredbi i radi potpomaganja hrvatskih proizvođača genetski nemodificirane soje, Ministarstvo poljoprivrede je za 2015. godinu iz državnog proračuna osiguralo sredstva za laboratorijske analize uzoraka sjemena soje na moguću prisutnost GMO-a. U dostavljenim i analiziranim uzorcima nije utvrđena prisutnost GMO-a u sjemenu soje domaćih proizvođača. Sredstva za ovu namjenu osigurana su i u državnom proračunu za 2016. godinu.

U skladu s Direktivom EU iz 2015. godine Hrvatska je i prije donošenja izmjena i dopuna Zakona o GMO (u rujnu 2015. godine) dostavila zahtjev o zemljopisnom izuzeću Europskoj komisiji za devet genetski modificiranih biljnih kultura koje su bile u postupku odobravanja ili već odobrene za uzgoj na razini EU. Ovime se RH odlučila za zabranu sjetve/sadnje GMO kultura na svojem teritoriju što je od strane EK primljeno na znanje i prihvaćeno od strane biotehnoloških kompanija.

Jedan od ciljeva hrvatske poljoprivredne politike je i sve veća proizvodnja ekoloških i autohtonih prehrambenih proizvoda. Ministarstvo poljoprivrede, prepoznalo je ekološku poljoprivredu kao značajnog čimbenika zaštite prirode, okoliša te očuvanja biološke raznolikosti. Akcijskim planom je razvoja ekološke poljoprivrede u RH od 2011.-2016. godine predviđeno povećanje površina na 8% (oko 5000 proizvođača i 90.000 ha) što zahtjeva provođenje niza aktivnosti koje su utvrđene pojedinim mjerama i akcijama u područjima vezanim uz promociju, marketing, istraživanje i edukaciju. U ovom se programskom razdoblju pridaje još veći značaj okolišu i utjecaju poljoprivrede na okoliš. Ekološka poljoprivreda je izdvojena iz mjere agro-okoliš kao zasebna mjera čime se dodatno naglasio njezin povoljni utjecaj na okoliš. U sklopu Programa ruralnog razvoja potpora se daje ekološkim proizvođačima koji tek ulaze u sustav ekološke proizvodnje kao i onima koji nastavljaju ovaj vid proizvodnje.

Zadnjih godina primjetan je rast broja proizvođača i površina pod ekološkom proizvodnjom. Isto znači da postoji interes za proizvodnjom eko proizvoda i da je istima i osigurano tržište bilo da je riječ o hrvatskom ili inozemnom tržištu. Ne treba zaboraviti činjenicu da je Hrvatska sada član i jednog velikog europskog zajedničkog tržišta na kojemu hrvatski ekološki i autohtoni proizvodi zasigurno imaju svoje mjesto.

U RH postoji i značajan interes proizvođača hrane u proizvodnji autohtonih proizvoda (proizvodi sa zaštićenom oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla). Tako je RH zaštitila već ukupno 10 proizvoda na EU razini, još 5 proizvoda je u fazi zaštite na EU razini, dok su 4 proizvoda u postupku zaštite na nacionalnoj razini.

Stoga je Hrvatska na svim sastancima u Bruxellesu podržala izmjene i dopune Uredbe koja će omogućiti državama članicama da donesu odluku o tome da li će dopustiti ili zabraniti korištenje GM hrane i hrane za životinje na svojem teritoriju bez obzira na već izdano odobrenje za korištenje na razini EU.

Pozivamo građane da svaku osnovanu sumnju da je na određenoj površini zasijana ili posađena genetski modificirana kultura bez odgode prijave Poljoprivrednoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede na prijava@mps.hr kako bismo zajedno zaštitili naše nacionalne interese".

subota, 07.05.2016.

PROGRAM UDRUGE OPG "ŽIVOT"

POSTIĆI PREHRAMBENU SAMOSTALNOST

petak, 06.05.2016.

DJEČIJI VRTIĆI BEZ PLANA RAZVOJA

LAKŠE JE UREDITI "FASADU"
NEGO RJEŠAVATI STRUKTURNE PROBLEME GRADA

SHEMA ŠKOLSKOG VOĆA

JAVNI POZIV ZA DOBAVLJAČA VOĆA I POVRĆA

BOGAT SELJAK - BOGATA DRŽAVA

Prof. dr. IVO MILJKOVIĆ
“ SELO MORAMO SPASITI”

Na tribini” Govedarstvo Hrvatske na prekretnici “ Hrvatskog agronomskog društva Kluba znanstvernika Udruge BOSANSKIH HRVATA Prsten (o čemu sam pisala u tekstu KRAVA JE HRANITELJICA OBITELJI, objavljeno 27.4. 2016.) za riječ se javio prof dr. IVO MILJKOVIĆ umirovljeni profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Dr. znanosti , professor u mirovini je erudit u znanju tako da je ovom prigodom iznimno zanimljivo govorio o mljekarstvu i govedarstvu, zato iako kratko, izlaganje dr. Miljkovića objavljujem zasebno.
“Doktorski rad, početkom 1919. /1920 . godine u Berlinu, obranio je prof .Oto Frangeš na temu “Buša”. Tema doktorata je bila buša, pashmina goveda. U Bosni i Hercegovini gdje je buša dominirala kao pasmina vrijedilo je pravilo, usporedba konja i krave. Konj je ilika, a krava je hraniteljica. Obrađuje se problem buše koja je izvor egzistencije snage domaćinstva, temeljni izvor energije. I kolega Marohnić je rekao da je jedan od najvećih znanstvenika stočarstva i posebice govedarstva bio prof dr. Mile Car. Najjači Institut za stočarstvo, posebice za govedarstvo bio je u Zagrebu koji je utemeljio i razvio prof. Mile Car. Nažalost sticajem okolonosti 1972. godine razoren je taj Institut, a prof. Car je u svoju obranu napisao 150 stranica, naslova MOJA OBRANA u kojoj argumentira potrebu i značenje takove aktivnosti. Kada sam za vrijeme svoje specijalizacije na fakultetu u Bariu upoznao rektora prof. Cartretessa, čija je supruga bila zagrepčanka pa smo se tako bolje upoznali, pitao me da li bi za međunarodni Centar za stočarstvo Mediterana, nekoga mogao predložiti. Predložio sam profesora Cara. Profesor Car je bio tamo predavač govedarstva posebice proizvodnje beby-bifa. Kada sam se ponovo vratio u Bari rekao mi je rektor “Nikada boljeg profesora nismo imali”. A ja ću reći i to da je na PIKu Vukovar, pod vodstvom prof. Cara u suradnji s pokojnim prof. Zvonkom Uremovićem postignut maksimalni prinos i da je ta farma u govedarstvu bila jedna od najuzornijih u Europi o čemu ima pismenih dokumenata” ispričao je dr. Miljković.
“Ja bi nešto rekao i o i mlijekarstvu” rekao je te nastavio prof.dr.Miljković “ Kolega Marohnić kaže koliko krvi mora proći kroz vime da bi se proizvela jedna litra mlijeka.To u prvi mah zapanjuje. A ni dan danas znanost nezna kako nastaje mlijeko. Ako stanice mliječne masti koja se sastoji od glicerina i 12 masnih kiselina prolazi iz stanica sekretorno hemitela glavure lahipere mame kroz staničnu membranu koja nije semiterlabilna, najnovija istraživanja pokazuju da se radi o energetskom potencijalu stanične membrane analogno kao kod gibanja sin plason kod biljaka. No, još jedan biser u mljekarstvu: mlječna mast, mlijeko, sadrži više joda nego krv i sada je tu bilo puno teorija, ali nečemo u to ulaziti. Jedan je biseru tu : godine 1932.velikan hrvatske mljekarske znanosti bio je profesor Stjepan Filipović iz Travnika. On je u časopisu “Milk” U Berlinu objavio rad koji je porušio sve tada još nesuvisle teorije o stavu mlijeka i energetskom potencijalu vimena, svojim radom kojim je dokazao da nema druge baze sekrecije, da ne ulazimo u detalje. Mi smo dakle imali velikana u svjetskoj znanosti u razradi tehnologija i posebice u organizaciji govedarstva. Mi moramo znati da su u Europi prve mavrogojske udruge govedarske bile osnovane u Podravini i u Bjlovaru . Gdje su sada? Na to će nam odgovoriti budući agroekonomisti i agronomi stočari koji će morati nastalo stanje korigiraati, jer selo moramo spasiti.Za vrijeme mog postdipl studija u Francuskoj jedan ekonomista prof. Valassis je rekao “bogat seljak – bogata država”. I to je jedina istina. I bez te istine se neda nikuda” - rekao je dr.Ivan Miljković
Znanstvena domena dr. Miljkovića bilo je voćarstvo, a 1998. godine njegov znanstveni rad valoriziran je i od Hrvatskog Sabora, od koga je dobio državnu nagradu za znanost za životno djelo.



Prof.dr. Ivo Miljković ( fotka: mzz)

srijeda, 04.05.2016.

AKREDITIRAN SUSTAV ZA PROGRAM “ KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2014. -2020.”

OPERATIVNI PROGRAM OD 6,881 MILIJARDI EURA

Tomislv Tolušić ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije predstavio je 3. svibnja u ministarstvu kome je na čelu rezultate akreditacije sustava upravljanja i kontrole za Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ Nakon provedenog postupka procjene, koji je trajao u razdoblju od 1. rujna 2015. godine do 26. travnja 2016. godine, Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske Unije potvrdila je kako je sustav upravljanja i kontrole usklađen s propisima Europske unije za financijsko razdoblje 2014.-2020. godine.
Postupak akreditacije sustava dio je procesa za svaku državu članicu, jer bez njega nije moguće povlačiti sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova unatoč tome što se projekti već provode i plaćanja projekata provode se iz Državnog proračuna. „Imajući u vidu iznos alokacije ovog Operativnog programa od čak 6,881 milijardi eura i iznimno veliku i kompleksnu strukturu sustava upravljanja i kontrole, vjerujem da smo postigli uspjeh i otvorili vrata Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda projektima iz sektora zaštite okoliša, prometa, poduzetništva, istraživanja i inovacija i mnogim drugima“, rekao i između ostalog ministar Tomislav Tolušić.
Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske Unije zaključila je da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao koordinacijsko i upravljačko tijelo, i Ministarstvo financija kao tijelo za ovjeravanje operativnog programa“ Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, ispunjavaju kriterije za imenovanje koji su propisani uredbom Europske unije.
Postupkom akreditacije utvrđeno je i da postoji potreba za dodatnim zapošljavanjem djelatnika u sustavu upravljanja i kontrole te je naglašena potreba za kontinuiranim jačanjem administrativnih kapaciteta.



Na konferenciji za novinare : drugi s lijeva ministar Tomislav Tolušić

utorak, 03.05.2016.

DRUGI SASTANAK PREDSTAVNIKA POLJOPRIVREDNIH UDRUGA I PREDSTAVNIKA POLJOPRIVREDNE KOMORE

PREDLOŽENO OBVEZNO ČLANSTVO ZA AKTIVNE POLJOPRIVREDNIKE

U prostorijama Hrvatske poljoprivredne komore, 2.svibnja je održan drugi sastanak Predsjedništva Komore i predstavnika poljoprivrednih udruga.
Na sastanku se razgovaralo o mogućnostima suradnje Udruga i Komore te o potrebi za zajedničkim djelovanjem poljoprivrednih proizvođača na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Posebno je održano predavanje o važnosti pregovora u okviru Zajedničke poljoprivredne politike te utjecaju organizacije Copa-Cogeca na Europske institucije. Neke od Udruga koje su uključene u rad Komore ukratko su iznijele svoja iskustva te istaknule važnost preventivnog djelovanja kroz Sektorske odbore, načine na koje bi se snaga Udruga mogla ojačati i potrebu za institucijom koja je osnovana Zakonom.

Udruge i Komora potpisat će Sporazum kroz koji im je omogućeno sljedeće:
1. zajednički nastupati prema Ministarstvu poljoprivrede u interesu promoviranja vrijednosti udruga, saveza, zadruga i proizvođača iz poljoprivrednog sektora
2. zajednički sudjelovati u radu Sektorskih odbora Komore
3. zajednički sudjelovati u radu Povjerenstava koje imenuje Ministarstvo poljoprivrede, a Komora je obvezan član
4. zajednički organizirati edukacije iz djelokruga rada Komore
zajednički nastupati i sudjelovati u izravnim pregovorima s Ministarstvom poljoprivrede o pitanjima koja su izravno povezana s djelatnošću i radom udruga, saveza, zadruga
5. zajednički sudjelovati u radu stručnih odbora organizacije COPA-COGECA, vodećeg udruženja poljoprivrednika i njihovih zadruga unutar EU-a
6. zajednički organizirati stručne skupove po potrebi
7. zajednički nastupati prema državnim institucijama u definiranju programa i projekata od zajedničkog interesa
8. zajednički nastupati prema kompatibilnim stručnim udrugama i međunarodnim profesionalnim udrugama koje žele ostvarivati suradnju s Komorom

Na sastanku je devet predstavnika Udruga iniciralo i predložilo izmjenu Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kako bi se izjednačio status Komore s ostalim komorama u Republici Hrvatskoj.
Predloženo je uvođenje obaveznog članstva za aktivne poljoprivrednike.
Nazočni su se složili da je neophodno ojačati rad sektorskih odbora Komore, koji će analizirati stanje sektora te zastupati interese poljoprivrednih proizvođača na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Također, sudionici sastanka predložili su da bi se trebalo zakonski omogućiti obrtnicima, poduzetnicima u poljoprivredi obavezno članstvo u samo jednoj od komora kako bi se izbjegla dvostruka ili trostruka naplata članarina u komorama.


Sastanak predstavnika Udruga sa predstavnicima Poljoprivredne komore 2. svibnja u Zagrebu.

Na sastanku su bili Antun Laslo Udruga OPG-a Život, Antun Vrakić HPK,
Dalibor Georgievski Udruga konzultanata za ruralni razvoj , Damir Begić Koordinacija seljačkih udruga Požeško – slavonske županije, Dragutin Dukić Koordinacija seljaka Slavonije i Baranje, Hrvoje Gregurić Zajednica Udruga hrvatskih povrćara , Katarina Blagojević Hump Agro , Mato Brlošić HPK,
Mato Mlinarić Nezavisni seljaci Hrvatske, Miroslav Kovač Udruga OPG-a Život
Petar Pranić Udruga poljoprivrednika Baranjska brazda
Stjepan Kunovec Udruga poljoprivrednih proizvođača središnje hrvatske,
Stjepan Zorić Klaster Slavonska jabuka, Toni Raič Udruga za tov i uzgoj junadi - Baby Beef, Vedrana Stecca Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo. (HPK Tajana Radić)

VLADI TREBA 300 MILIJUN KUNA IZ PRORAČUNA ZA ISPLATU SINDIKATIMA !

SRŽ POTROŠNJE I OBRTAJ NOVCA

Novinar Ratko Bošković napisao je u Jutarnjem listu od 2.5. u svojoj rubrici "EKONIMSKI ANTIBARBARUS" na 23.strani tekst u kome je izveo vjerodostojan zaključak da premijeru Oreškoviću i njegovu zamjeniku zaduženom za pregovore sa sindikatima dr. Boži Petrovu, treba nominalno 300 milijuna kuna iz proračuna da bi isplatili obvezu iz 2009. godine sindikatima kroz povećanje plaće za 6 posto.
Činjenično i načelno ta suma za sindikate iznosi 1,8 milijardi kuna zbog čega premijer i drugi podpredsjednik RH kažu da za sindikate nema novca u proračunu. Ali novinar Bošković ušao u srž potrošnje i obrtaj novca te uz izračun profesora ekonomije Željka Garača došao do podatka da bi se omjer deficita prema BDP-u povećao tek na drugoj decimali. Citiram iz teksta" Konkretno ako je planirani deficit opće države od 2,2 posto BDP-a, s isplatom povišice javnom sektoru od šest posto deficit bi porastao na 2, 25 posto. Ali, povećao bi se i BDP za najmanje 0,3 posto."

OBJAVLJUJEM TEKST RATKA BOŠKOVIĆA KOJI JE OBJAVLJEN U JUTARNJEM LISTU

ponedjeljak, 02.05.2016.

57. SKUPŠTINA HND-a PROTEKLA U RASPRAVI O STATUTU !

ŠTO SE DOGAĐA SA NOVINARSKIM DOMOM?

U Hrvatskom novinarskom domu u Perkovčevoj 2 održana je 29. travnja 57. godišnja Skupština Hrvatskog novinarskog društva.
Pisati ću ovaj tekst u narativnom stilu!
Trebalo je biti prisutno 116 delegata novinara, a došlo nas je samo 72. Zašto se tako mali broj kolega novinara odazvao Skupštini mogu samo predpostavljati – a pretpostavljam da su izostali jer prvo, možda su dobili otkaz i više ne rade u svojim redakcijama ili drugo da su iz iskustva nezadovoljni efikasnošću rada HND-a, pa su odlučili ne doći, jer se ionako, došli ili ne došli i što god tu rekli – ništa ne mijenja.
Ja sam na Skuštinama prisutna kao delegat Zbora slobodnih novinara od mislim 43. Skupštine, kada su se Skupštine održavale u Opatiji, a ovo je dakle bila 57. Skupština i zato sam na temelju iskustva slobodna reći da je ovo bila Skupština najgora ikad održana do sada. Najgora zato što je nestalo dostojanstvo koje opisuje događaj održavanja Skupštine. Što znaći dostojanstvo? Meni je važno da komunikacija koja se događa među ljudima, a posebno kada se komunikacija odvija među većem broju osoba ima ton strpljivosti, međusobnog poštovanja i uvažavanja izrečenog, toleranciju na mišljenje, slušanje drugog mišljenja. No sve to je negdje nestalo, usprkos kolegama novinarima koji su taj ton koji je i meni važan željeli povratiti, mirnoćom, persiranjem sa govornice, pozivanjem na razum i argumentima. No sve to nije ostavilo bolji dojam.
Glavna tema na Skupštini bio je Statut, a ne problemi u novinarstvu. Statut HND-a, posato je kamen spoticanja i nemogućnosti rada. Statut mora, stekla sam dojama, stalno koincidirati s Izvršnim i Središnjim odborom HND-a , a kako se čulo , odluke tih dvaju odbora nisu uvijek bile pravovaljane zbog kršenja Statuta, što je mnogo puta izrečeno. Statut HND-a još uvijek nije usklađen sa zahtijevom Zakona o Udrugama te je Božica Brkan rekla da je to vrijeme već pet poslije dvanaest i da to treba hitno urediti kako Udruga HND-a ne bi bila brisana što se nekim udrugama i dogodilo. Znamo, a netko je sada podsjetio da je iz HND-a zbog nestatutarnosti nekih odluka otišao ove godine dugogodišnji član bogatog novinarskog iskustva Željko Pratović.

PAPIR NE MOŽE BITI IZNAD LJUDI !

fotka
Kada je nakon 15 sati poslije podne kolega novinar Dražen Čurić rekao da” nemože papir i ono što je napisano biti iznad nas ljudi i da taj Statut treba napokon promijeniti” prihvatila sam trenutak za promjenu i rekla da je zaista dosta tog lošeg Stauta koji doslovno treba baciti u koš i napisati potpuno novi Statut, koji će omogučiti i lakše i brže donošenje odluka. Jer HND je Udruga a ne kompanija ili tvrtka, zato joj ne treba Izvršni odbor i Središnji odbor, već normalan Statut u kome će odluke donositi Upravni odbor od osam ili deset članova ili kako se dogovorimo, koji će biti birani na dvije, najviše tri godine.Osvrnula sam se i na zaposlenike u HNDu rekavši činjenicu, da dok su novinari na tržištu i mnogi jedva spajaju kraj s krajem u financijskom smislu, zaposlenici u HND-u žive u sigurnosti bez pritenje otkaza, te sam dodala da to treba mijenjati.
Na Skupštini su se kolegice Silva Celebrini i Božena Matijević požalile na nevjerojatno drsko i neuobičajeno komuniciranje u korespondenciji meilom predsjednika HND-a Saše Lekovića. Saša Leković je prije godinu dana kada je izabran zvučao potpuno drugačije i pravo je pitanje što se s njim događa. Između ostalog 29. travnja je rekao da su sve optužbe od nas na njegov račun neukusne i neprofesionalne i da nisu argumentirane. Mnogima među nama nije bilo jasno zašto tako govori i što to zapravo znaći.
Na Skupštini smo saznali da je poslovni partner za iznamljivanje velike dvorane postao Cetering Majetić, koji je prema ideji glavnog tajnika s HND- sklopio ekskluzivni ugovor o iznamljivanju velike dvorane Novinarskog doma za vjenčanja – od čega će po svadbi HND primati 1000 eura. Kolegica Neda Ritz bila je kako je rekla šokirana time što je čula, jer Novinarski dom i vjenčanja - kako se ta dva čina mogu društveno povezati. Više se novinara zapitalo u koje će se svrhe kroz neko vrijeme velika dvorana iznajmljivati ubuduće. Mišljenja sam da ubuduće tajnik Lulić treba imati nadzor nad svojim zamislima i odlukama. Iz poduzetog proizlazi da su tajnikovi snovi samo novac, novac, novac. Može! Ali samo u njegovom vlastitom prostoru. HND u Perkovčevoj 2, ne može i ne smije u ime gladi za novcem postati rupa društva. Jer sada nemamo vjenčanja, a Novinarski dom servisira sve svoje troškove. Pet službenika u HND-u su u stalnom random odnosu, uklučujući i tajnika, a za svoj posao primaju plaću!

ŠTO SE DOGAĐA S NOVINARSKIM DOMOM?

Skupština kao da nije održana, novinarski ugled novinarima u društvu i dalje pada iako ima novinara koji žele raditi i mijenjati sadašnje stanje, ali se čini da to nije moguće. Ja mislim da je to moguće, da to zavisi od nekolicine novinara zdrava razuma koji će se sastati i dogovoriti, napisati promjene i zatražiti njihovo provođenje. Zatražiti provođenje promjena od koga? Odgovorna osoba bi trebao biti, ako ja dobro razumijem sadašnje stanje stvari, glavni tajnik. A glavni tajnik je na natječaju među osam kandidata ponovo po treći put izabran.Vladimir Lulić bio je prije prvog tajničkog mandata novinar u HINI. No usprkos njegovoj funkciji novinari trebaju znati i imaju pravo znati i moraju znati što se zbiva s Novinarskim domom. Ako je prije 110 godina jedan novinar , Grlović, imao viziju i intelekta osmisliti Novinarski dom – u ovom vremenu devalviranih vrijednosti u društvu Novinarski dom NOVINARI NE SMIJU IZGUBITI !! Drugi i treći kat NOVINARSKOG doma izgrađeni su sa stanovima, čija je funkcija u početku bila smjestiti novinare koji su poslom došli u Zagreb, te za stanovanje novinara koji si drugi smještaj nisu mogli osigurati. Što je s tim stanovima, koliko ih ima i tko je u njima? To novinari imaju pravo znati i moraju znati jer i danas ima novinara koji vrlo teško žive i netko od njih bi tu mogao stanovati. Došavši na Skupštinu čula sam da je dom u ovršnom postupku! Da li je to istina i u kojoj je fazi taj postupak? Pitanje o tome je postavljeno tajniku Luliću, ali bez ovog izraza "ovršni postupak" a on je na pitanje odgovorio nejasno, kako preko svog poznanika riješava pitanje Novinarskog doma oko čega je predmet na sudu!?
fotka

Činjenica je da smo kao novinari i članovi HND-a neinformirani. Uredništvo NOVINARA selektivno informira i to treba promijeniti.
Iako je bio raspisan Natječaj za novog urednika glasila NOVINAR, nastala je dubioza s izborom novog urednika. Rečeno je da Ivica Buljan ima mandat do 1. lipnja 2016. Tko će nakon tog vremena biti urednik ostalo je nejasno!
Novinari koji su na Skupštini ostali do 18 sati, a ostalo nas je petnaestak, zabrinuti su i zainteresirani za drugačiji rad HND-a .Samo mogu reći iz iskustva “ Kada ima volje ima i naćina”.

Margareta Zouhar Zec
meil: margareta.zouhar@zg.t-com.hr

OBJAVLJUJEM IZVJEŠTAJ PREDSJEDNIKA HND-a O RADU KROZ PROTEKLU GODINU DANA
KOLEGA LEKOVIĆ NIJE TAJ IZVJEŠTAJ NI INTERPRETIRAO NA SKUPŠTINI – tek je rekao da je u materijala za Skupštinu.

nedjelja, 01.05.2016.

U HAZU DODJENJENE NAGRADE ZA NAJVIŠA ZNANSTVENA I UMJETNIČKA DOSTIGNUĆA

AKADEMIK KUSIĆ:

„OSJEĆAMO DA SE NE OSJEĆAMO KAO DA SMO U EU“

U atriju HRVATSKE AKDEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI u Zagrebu održan je prvorazredan društveni događaj 29.travnja 2016. čemu je povod bio 155. rođendan HAZU te dodjela nagrada devetorici znanstvenika iz tehničkih društvenih i prirodnih znanosti i matematike, medicinskih znanosti, filoloških znanosti, nagrada za književnost, likovnu i glazbenu umjetnost. Za rođendan HAZU uzima se dan 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor prihvatio prijedlog Josipa Jurja Strossmayera o osnutku Akademije znanosti i umjetnosti.


S lijeve strane, naprijed, sjedi devet nagrađenih znanstvenika: S lijeva u prvom redu: prof. dr. Marija Polić Bobić, prof. dr. Eduard Marušić-Paloka, dr. Tvrtko Korbar, dr.Lovorka Grgurević , drugi red s lijeva; prof.dr. Dragan Kovačević, prof. dr. Davorin Kempf, dr. Dragan Damjanović, dr. Antun Česko, dr. Bojan Marottija.

Na dodjelu nagrada Uprava HAZU pozvala je predstavnike svih relevantnih političkih i kulturnih institucija počevši od predsjednika Sabora, koji je doduše u Akademiji kao kod kuće jer je Željko Rajner akademik, zatim predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Vlade, načelnika glavnog stožera oružanih sanaga RH – koji su u ovoj prigodi imali svoje izaslanike, ali bio je tu zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, predsjednica ustavnog suda dr. prof. Jasna Omejec, predsjednica USKOKA Tamara Laptoš, saborski zastupnici i zastupnice,i predsjednik i rabin Zidovsjk općine u Zagrebu, podpredsjednik i podpredsjednica Skupštine grada Zagreba, predsjednik rektorskog zbora dr. Boras, rektor sveučilišta u Puli, dekani i prodekani zagrebačkih fakulteta, predsjednik Matice Hrvatske dr. Stjepan Damjanović, predstavnici HRT-a, Hine i Večernjeg lista, predsjednik društva Hrvatskih književnika, zamjenice gradonačelnika grada Zagreba, predsjednik Hrvatske Gospodarske komore Davorko Vidović, nekoliko gospodarstvenika , predstavnik filharmonije, Koncertne dvorane…
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić najprije je pozdravio nagrađene znanstvenike, zatim uzvanike, poimenično u funkciji u kojoj su prisutni, a onda rekao kako je“ ovo prilika, kao što je bila i prošle godine kada je HAZU obilježavala 200 godina od rođenja Josipa Jurja Strossmayera i 100 godina od rođenja akademika Supeka, da se sa distance vidi što je HAZU radila kroz povijest i da li danas odgovara društvenom izazovu, "da li smo mi danas dovoljno aktualni i avangardni." Strossmayer je shvatio da su znanost i obrazovanje najvažniji za pozicioniranje neke nacije. HAZU je supstitut na simboličkoj razini, ona je simbolizirala naciju različito interpretiranu od početka samostalnosti Hrvatske. HAZU je uz katoličku crkvu najvažniji čuvar hrvatskog identiteta od početka do danas" rekao je akademik " Zanemareno je sudjelovanje HAZU u razradi strategije znanosti i obrazovanja. Jer akademija treba najviše znati na području znanosti i obrazovanja" - riječi su akademika Kusića.
Godine 2015.HAZU je bila jedna od najaktivnijih u društvu i djelovala je u devet razreda, u 12 znanstveno istraživačkih jedinica u Zagrebu i 13 izvan Zagreba: u Bjelovaru, Puli Križevcima, Osijeku, Slavonskoj Požegi, Splitu, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru, i Zadru, te u po dvije znanstveno istraživačke jedinice u Dubrovniku i Rijeci, zatim HAZU ima sedam muzejsko galerijskih prostora 18 znanstvenih vijeća, 22 Odbora, 6 muzeja, sa 325 događanja u 2015. godini a sva područja ljudskog života u HAZU su zastupljena. Akademik Kusić istakao da su osim akademika Rajnera već tri akademika bili predsjednici hravtskog Sabora i to Vladimir Nadzor, Vladimir Bakarić i Vlatko Pavletić.


Uzvanici na dodjeli nagrade HAZU

PLANOVI! Prema riječima akademika Kusića u planu je izbor novih članova Akademije 12. svibnja 2016. i biti će izabrano do 17 novih članova HAZU, do devet dopisnih članova, do 12 suradnika članova.“ Zatim će se pristupiti i evaluaciji pravila izbora, i načina izbora, to već dugo nije mijenjano „ rekao je akademik Kusić. Zatim je nastavio te kazao da „ Odbor za obrazovanje i školstvo radi na evaluaciji predložene kurikularne reforme . Odbor za promociju znanosti od nacionalnog je interesa i on također radi. Strateški je važno raditi sa mladima u svim svojim segmentima, a isto tako važna je i suradnja sa svim institutima u Europi jer mi osjećamo da se ne osjećamo kao da smo u Europi, taj osjećaj se ne osjeća u praksi.“
„ Čini mi se da se posljednje dvije godine HAZU pita,sluša, ona šalje snažnu poruku, stabilnosti i staloženosti“- rekao je akademik Kusić.
NAGRADA koja se dodjeljuje replika je pročelja HAZU, ustanovljena je 1993. godine. Do sada ju je dobio 221 doktor znanosti. Svaki razred bira tajnim glasovanjem kandidata za nagradu, a onda predsjedništvo potvrđuje izbor . Ovom nagradom znanstvenicima HAZU šalje poruku društvu u vremenu kada imamo devalvaciju svih vrednota – da postoji ozbiljan sustavan rad“ rekao je akademik Kusić.

NAGRAĐENI SU SLIJEDEĆI ZNANSTVENICI

<	svibanj, 2016					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Studeni 2024 (41)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter