Marketing
MEĐUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U MAKSIMIRU
PRIRODA JE POSTALA KRHKA I TREBA JE ŠTITITI
Međunarodni dan biološke raznolikosti, a u RH Dan zaštite prirode, obilježen je 22. svibnja u parku Maksimir u Zagrebu. Konvencija o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) je globalno prihvaćen temeljni dokument za zaštitu biološke raznolikosti koji nalaže očuvanje biološke raznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obvezu čovječanstva. Donesena je u Rio de Janeiru 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju. U RH Konvencija je je stupila na snagu 7. listopada 1996. godine.
Biološka raznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica, te raznolikost između ekoloških sustava. Važnost biološke raznolikosti očituje se u međuovisnosti svih živih organizama i njihovog uravnoteženog djelovanja kao ključa zdravlja planete Zemlje kao cjeline.
TRI CILJA KONVENCIJE O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI SU:
1. očuvanje sveukupne biološke raznolikosti
2. održivo korištenje komponenata biološke raznolikosti
3. pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora
Stranke potpisnice Konvencije su usvojile Strateški plan Konvencije 2002.-2010. ALI Treće izdanje Globalnog pregleda biološke raznolikosti (GBO 3), koji je na temelju nacionalnih izvješća država stranaka pripremilo Tajništvo CBD-a, pokazalo je da međunarodna zajednica nije uspjela dostići ciljeve postavljene Konvencije za smanjenje gubitka biološke raznolikosti do 2010. godine, a svi indikatori ukazuju i na povećanje pritisaka na prirodu. Republika Hrvatska redovito priprema nacionalna izvješća o provedbi Konvencije te mjerama za ostvarenje tri cilja konvencije. Tijekom 2009. godine pripremljeno je 4. nacionalno izvješće za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.Prema članku 6. Konvencije, kako bi stranke bile u mogućnosti implementirati ciljeve Konvencije, sve države stranaka trebaju izraditi strategije, planove ili programe za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti.
Republika Hrvatska je 1999. godine donijela Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 81/99), kojom se po prvi puta sustavno zacrtala i cjelovito planirala djelatnost zaštite prirode. Novu strategiju Hrvatski sabor je donio 2008. godine (NN 143/08).
Generalna skupština Ujedinjenih naroda je na svom zasjedanju 10. prosinca 2010. godine proglasila DESETLJEĆE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI od 2011. do 2020. godine. Novi, desetogodišnji Strateški plan Konvencije o biološkoj raznolikosti za razdoblje 2011.-2020., usvojen na 10. konferenciji CBD-a, koji se održao u gradu Nagoy u Japanu. To , je temeljni dokument za usmjeravanje međunarodnih i nacionalnih aktivnosti kako bi se očuvala biološka raznolikost te se pridonijelo ostvarenju temeljna tri cilja konvencije. Novi Strateški plan sadrži 20 ciljeva (“Aichi Biodiversity Targets”) za smanjenje gubitka i pritisaka na biološku raznolikost, očuvanje biološke raznolikosti na svim razinama. Neki od najvažnijih ciljeva na koje su se stranke Konvencije obvezale su težiti potpunom zaustavljanju gubitka prirodnih staništa (barem prepoloviti gubitak), uključujući šume, zaštititi 17% površine kopnena i kopnenih voda te 10% mora i obalnih ekoloških sustava. Strateški plan, kao sveobuhvatni okvir za očuvanje biološke raznolikosti, Stranke su se složile transponirati i implementirati u nacionalne strategije i akcijske planove očuvanja biološke raznolikosti u roku od dvije godine.
ČOVJEK SVE IZ PRIRODE ŽELI PRETVORITI U EKONOMSKU VRIJEDNOST !
Obilježavanja Međunarodnog dana biološke raznolikosti imao je za cilj informirati građane i djecu, kojih je bilo mnogo među posjetiteljima, o prirodi kao biljnim vrstama, te životinjama koje su dio prirode i u toj prirodi žive, a trebaju opstati kao vrste i dalje iako na prvi pogled priroda, posebno šume i mora izgledaju surovo i moćno. Priroda je došla u fazu krhkosti, prijeti nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.A uzrok tome je čovjek.Čovjek je postao snažan i,moćan, čovijek je posao bič koji sve želi uzeti za sebe i pretvoriti u ekonomsku vrijednost. Mnoge životinjske vrste su izlovljene, drugima prijeti nestanak. Potpisane su zato na razini Ujedinjenih nacija mnoge Konvencije, Protokoli i Sporazumi kako bi se zaštitila priroda i vrsta koje žive u prirodi. Potpisan je tako Protokol o biološkoj sigurnosti, Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, Konvencija o zaštiti migratorskih divljih životinja, Konvencija o europskim krajobrazima, Protokol o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora, Sporazum o zaštiti kitova itd.
U Naturi 2000, koje su direktiva EU, je čak 781 područje očuvane prirode u Hrvatskoj, što je oko 30 % ukupnog hrvatskog teritorija koja su proglašena radi očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u što ulaze, parkovi, neka vlažna područja, travnjaci…
Evo kako je to izgledalo u Maksimiru povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti.
Dr. sc. Igor Boršić i dipl. ing. biologije Sanja Desnica Više na www.dzzp.hr
Ispred javne ustanove Maksimir Antonija Žardin i Leona Ramanić svima koji su željeli u male posudice su sadile za kućni vrt prema izboru bosiljak, daliu ili peršun. Božo Ljubić iz Ravnica ponio je kući zasađenu daliu i pozirao u fotografiranju za dugo sijećanje.
Na štandu Ministarstva zaštite okoliša i prirode bili su izloženi predmeti načinjeni od ugroženih vrsta životinja, koje je zaplijenila carinska policija zbog nedozvoljenog trgovanja. Tako je tu bio mali preparirani krokodil, nočna svjetiljka načinjena od deset oklopa zaštičene kornjače, torbe, narukvice, remenje, cipele i novčanici od zmijine i krokodilove kože , čizme od kože zmije pitona, ogrlica od plavih koralja... Zbog ugroženih vrsta napisana je Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). To je međunarodni sporazum čiji je cilj sprječavanje nekontrolirane međunarodne trgovine i komercijalnog iskorištavanja ugroženih vrsta. CITES je skraćenica engleskoga naziva, ali je poznata kao "Washingtonska konvencija". U pravnoj snagi je od 1. srpnja 1975. godine i otada joj je pristupilo ukupno 180 država svijeta, što je čini najšire prihvaćenom međunarodnom konvencijom s područja zaštite prirode.CITES je uspostavljen kao sustav nadzora međunarodne trgovine zasnovan na postupku izdavanja uvoznih i izvoznih dopuštenja koji se jednoznačno primjenjuje u svim državama potpisnicama.Godišnja se vrijednost međunarodne trgovine divljim vrstama procjenjuje na milijarde američkih dolara, a na nezakonitom tržištu se po godišnjoj zaradi nalazi uz bok trgovini narkoticima, oružjem i ljudima.
HRVATSKI PARKOVI je publikacija koju je još 2005. izdalo Ministarstvo kulture. Tu je publikaciju u Maksimiru mogao dobiti svatko tko je želio. Publikacija na 46 stranica opisuje 10 parkova prirode i osam nacionalnih parkova. U maloj publikaciji je vrlo mnogo poučnih informacija .
Posjetitelji su pokazali veliki interes za plakate na kojima su različite zaštićene vrste biljki i životinja.
Mak Vujanović mag. oecol. je predsjednik Hrvatskog herpetološkog društva –HYLA, a na slici su i volonteri društva. Društvo je osnovano 1997. godine, a predmet interesa društva su vodozemci i gmazovi. No u zadnje dvije godine interes društva širi se i na entomologiju – proučavanje kukaca i podzemnih staništa špilja i jama. Društvo Hyila educira, organizira radionice i predavanja. Mak Vujanović drži ruku na kutiji na kojoj je bilo napisano pitanje – Što je u kutiji? – što je cijeli dan intrigiralo male, ali i velike posjetitelje promotivnog događanja na Međunarodni dan biološke raznolikosti. U kutiji je bila zmijina koža, ona koža koja zmiji otpada kada se ona “presvlači”. O radu društva više pogledati na www.hhdhyla.hr
Margareta Zouhar Zec
Zaštićena područja, zaštićene svojite i zaštićeni minerali sigovine i fosili zaštićene su prirodne vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode NN 70/05 . U RH postoji 459 zaštićenih područja koja prostorno obuhvaćaju 11,3% površine kopnenog teritorija Hrvatske. Razlikujemo devet kaategorija zaštićenih područja: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, regionalni park, znaćajni krajobraz, park šuma, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. Zaštićene svojite su: strogo zaštićene divlje svojite, zaštićene divlje svojite i zaštićene zavičajne udomaćene svojite. Ministarstvo zaštite okoliša
Post je objavljen 26.05.2016. u 08:25 sati.