AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 26.05.2016.
MEĐUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U MAKSIMIRU
PRIRODA JE POSTALA KRHKA I TREBA JE ŠTITITI
Međunarodni dan biološke raznolikosti, a u RH Dan zaštite prirode, obilježen je 22. svibnja u parku Maksimir u Zagrebu. Konvencija o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) je globalno prihvaćen temeljni dokument za zaštitu biološke raznolikosti koji nalaže očuvanje biološke raznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obvezu čovječanstva. Donesena je u Rio de Janeiru 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju. U RH Konvencija je je stupila na snagu 7. listopada 1996. godine.
Biološka raznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekoloških sustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica, te raznolikost između ekoloških sustava. Važnost biološke raznolikosti očituje se u međuovisnosti svih živih organizama i njihovog uravnoteženog djelovanja kao ključa zdravlja planete Zemlje kao cjeline.
TRI CILJA KONVENCIJE O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI SU:
1. očuvanje sveukupne biološke raznolikosti
2. održivo korištenje komponenata biološke raznolikosti
3. pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora
Stranke potpisnice Konvencije su usvojile Strateški plan Konvencije 2002.-2010. ALI Treće izdanje Globalnog pregleda biološke raznolikosti (GBO 3), koji je na temelju nacionalnih izvješća država stranaka pripremilo Tajništvo CBD-a, pokazalo je da međunarodna zajednica nije uspjela dostići ciljeve postavljene Konvencije za smanjenje gubitka biološke raznolikosti do 2010. godine, a svi indikatori ukazuju i na povećanje pritisaka na prirodu. Republika Hrvatska redovito priprema nacionalna izvješća o provedbi Konvencije te mjerama za ostvarenje tri cilja konvencije. Tijekom 2009. godine pripremljeno je 4. nacionalno izvješće za Konvenciju o biološkoj raznolikosti.Prema članku 6. Konvencije, kako bi stranke bile u mogućnosti implementirati ciljeve Konvencije, sve države stranaka trebaju izraditi strategije, planove ili programe za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti.
Republika Hrvatska je 1999. godine donijela Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 81/99), kojom se po prvi puta sustavno zacrtala i cjelovito planirala djelatnost zaštite prirode. Novu strategiju Hrvatski sabor je donio 2008. godine (NN 143/08).
Generalna skupština Ujedinjenih naroda je na svom zasjedanju 10. prosinca 2010. godine proglasila DESETLJEĆE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI od 2011. do 2020. godine. Novi, desetogodišnji Strateški plan Konvencije o biološkoj raznolikosti za razdoblje 2011.-2020., usvojen na 10. konferenciji CBD-a, koji se održao u gradu Nagoy u Japanu. To , je temeljni dokument za usmjeravanje međunarodnih i nacionalnih aktivnosti kako bi se očuvala biološka raznolikost te se pridonijelo ostvarenju temeljna tri cilja konvencije. Novi Strateški plan sadrži 20 ciljeva (“Aichi Biodiversity Targets”) za smanjenje gubitka i pritisaka na biološku raznolikost, očuvanje biološke raznolikosti na svim razinama. Neki od najvažnijih ciljeva na koje su se stranke Konvencije obvezale su težiti potpunom zaustavljanju gubitka prirodnih staništa (barem prepoloviti gubitak), uključujući šume, zaštititi 17% površine kopnena i kopnenih voda te 10% mora i obalnih ekoloških sustava. Strateški plan, kao sveobuhvatni okvir za očuvanje biološke raznolikosti, Stranke su se složile transponirati i implementirati u nacionalne strategije i akcijske planove očuvanja biološke raznolikosti u roku od dvije godine.
ČOVJEK SVE IZ PRIRODE ŽELI PRETVORITI U EKONOMSKU VRIJEDNOST !
Obilježavanja Međunarodnog dana biološke raznolikosti imao je za cilj informirati građane i djecu, kojih je bilo mnogo među posjetiteljima, o prirodi kao biljnim vrstama, te životinjama koje su dio prirode i u toj prirodi žive, a trebaju opstati kao vrste i dalje iako na prvi pogled priroda, posebno šume i mora izgledaju surovo i moćno. Priroda je došla u fazu krhkosti, prijeti nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.A uzrok tome je čovjek.Čovjek je postao snažan i,moćan, čovijek je posao bič koji sve želi uzeti za sebe i pretvoriti u ekonomsku vrijednost. Mnoge životinjske vrste su izlovljene, drugima prijeti nestanak. Potpisane su zato na razini Ujedinjenih nacija mnoge Konvencije, Protokoli i Sporazumi kako bi se zaštitila priroda i vrsta koje žive u prirodi. Potpisan je tako Protokol o biološkoj sigurnosti, Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, Konvencija o zaštiti migratorskih divljih životinja, Konvencija o europskim krajobrazima, Protokol o posebno zaštićenim područjima Sredozemnog mora, Sporazum o zaštiti kitova itd.
U Naturi 2000, koje su direktiva EU, je čak 781 područje očuvane prirode u Hrvatskoj, što je oko 30 % ukupnog hrvatskog teritorija koja su proglašena radi očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova u što ulaze, parkovi, neka vlažna područja, travnjaci…
Evo kako je to izgledalo u Maksimiru povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti.
Dr. sc. Igor Boršić i dipl. ing. biologije Sanja Desnica Više na www.dzzp.hr
Ispred javne ustanove Maksimir Antonija Žardin i Leona Ramanić svima koji su željeli u male posudice su sadile za kućni vrt prema izboru bosiljak, daliu ili peršun. Božo Ljubić iz Ravnica ponio je kući zasađenu daliu i pozirao u fotografiranju za dugo sijećanje.
Na štandu Ministarstva zaštite okoliša i prirode bili su izloženi predmeti načinjeni od ugroženih vrsta životinja, koje je zaplijenila carinska policija zbog nedozvoljenog trgovanja. Tako je tu bio mali preparirani krokodil, nočna svjetiljka načinjena od deset oklopa zaštičene kornjače, torbe, narukvice, remenje, cipele i novčanici od zmijine i krokodilove kože , čizme od kože zmije pitona, ogrlica od plavih koralja... Zbog ugroženih vrsta napisana je Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). To je međunarodni sporazum čiji je cilj sprječavanje nekontrolirane međunarodne trgovine i komercijalnog iskorištavanja ugroženih vrsta. CITES je skraćenica engleskoga naziva, ali je poznata kao "Washingtonska konvencija". U pravnoj snagi je od 1. srpnja 1975. godine i otada joj je pristupilo ukupno 180 država svijeta, što je čini najšire prihvaćenom međunarodnom konvencijom s područja zaštite prirode.CITES je uspostavljen kao sustav nadzora međunarodne trgovine zasnovan na postupku izdavanja uvoznih i izvoznih dopuštenja koji se jednoznačno primjenjuje u svim državama potpisnicama.Godišnja se vrijednost međunarodne trgovine divljim vrstama procjenjuje na milijarde američkih dolara, a na nezakonitom tržištu se po godišnjoj zaradi nalazi uz bok trgovini narkoticima, oružjem i ljudima.
HRVATSKI PARKOVI je publikacija koju je još 2005. izdalo Ministarstvo kulture. Tu je publikaciju u Maksimiru mogao dobiti svatko tko je želio. Publikacija na 46 stranica opisuje 10 parkova prirode i osam nacionalnih parkova. U maloj publikaciji je vrlo mnogo poučnih informacija .
Posjetitelji su pokazali veliki interes za plakate na kojima su različite zaštićene vrste biljki i životinja.
Mak Vujanović mag. oecol. je predsjednik Hrvatskog herpetološkog društva –HYLA, a na slici su i volonteri društva. Društvo je osnovano 1997. godine, a predmet interesa društva su vodozemci i gmazovi. No u zadnje dvije godine interes društva širi se i na entomologiju – proučavanje kukaca i podzemnih staništa špilja i jama. Društvo Hyila educira, organizira radionice i predavanja. Mak Vujanović drži ruku na kutiji na kojoj je bilo napisano pitanje – Što je u kutiji? – što je cijeli dan intrigiralo male, ali i velike posjetitelje promotivnog događanja na Međunarodni dan biološke raznolikosti. U kutiji je bila zmijina koža, ona koža koja zmiji otpada kada se ona “presvlači”. O radu društva više pogledati na www.hhdhyla.hr
Margareta Zouhar Zec
Zaštićena područja, zaštićene svojite i zaštićeni minerali sigovine i fosili zaštićene su prirodne vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode NN 70/05 . U RH postoji 459 zaštićenih područja koja prostorno obuhvaćaju 11,3% površine kopnenog teritorija Hrvatske. Razlikujemo devet kaategorija zaštićenih područja: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, regionalni park, znaćajni krajobraz, park šuma, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. Zaštićene svojite su: strogo zaštićene divlje svojite, zaštićene divlje svojite i zaštićene zavičajne udomaćene svojite. Ministarstvo zaštite okoliša
| < | svibanj, 2016 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Studeni 2024 (41)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter