AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

četvrtak, 03.07.2014.

KAKO OSNOVATI PROIZVOĐAČKU ORGANIZACIJU?

PROIZVOĐAČKA ORGANIZACIJA – OBLIK ZA PRIMARNI SEKTOR

Apelira se na poljoprivredne proizvođače sve češće da se udružuju radi lakšeg i bržeg plasmana svojih roba na tržištu. Savjetuju im udruživati se u zadruge, zatim u udruge. Ali proizvođačka organizacija je prvi oblik udruživanja kojeg kroz legislativu Uredbi preferira Europska Komisija. Ona poljoprivredne proizvođače organizirane u proizvođačke organizacije vidi kao jake partnere na tržištu s obzirom na količinu svojih roba . Primarni sektor, organiziran, na taj način može konkurirati kome god želi.
O tome KAKO osnovati PROIZVOĐAČKU ORGANIZACIJU razgovaram s gospodinom Nikolom Pajekom poljoprivrednim proizvođačem koji je po struci građevinar, sa iskustvom rada u građevinarstvu izvan Hrvatske, ali koji je taj posao napustio, ima više završenih poljoprivrednih tečajeva i vlasnik je manje farme muznih krava u okolici Križevca. On je pokretač osnivanja „Proizvođačke organizacijea Drava- Sava, udruge mljekara Drava- Sava“ , koja je prva i jedina proizvođačka organizacija u Hrvatskoj. Poanta u osnivanju je intelektualne prirode, jer je trebalo prije svega dobro razumjeti legislativu i europsku i hrvatsku, posebno Europske Uredbe koje su obvezujuće, bez obzira na hrvatske Pravilnike. „Proizvođačka organizacija Drava- Sava, udruge mljekara Drava- Sava“ , osnovana je 23.3. 2014. u mjestu Gola, na prijelazu između Mađarske i Hrvatske u Društvenom domu u Koprivničko križevačkoj županiji, a Nikola Pajek je predsjednik proizvođačke organizacije mljekara.


- Tko može osnovati proizvođačku organizaciju gospodine Pajek?
-Može je osnovati postojeća Udruga, jer su Udruge pravne osobe. Proizvođačka organizacija može postati svaka pravna osoba. Zato je može osnovati postojeća Udruga. To može biti i firma, može biti d.d. uglavnom oblik organizacije koja je priznata u RH kao pravna osoba. To je jedna određen naputak da nam pomogne kod organiziranja i kod koncentracije ponude bilo da se radi o mlijeku, tovu goveda, voćarima, uzgajivačima žitarica. Za poljoprivrednike je to najjednostavnije napraviti preko Udruga. Za to je potrebno napraviti jednu skupštinu, na njoj postojeće udruge odrede ciljeve koje žele ostvarivati preko proizvođačke organizacije ostavruju te ciljeve.

-Mogu li zadruge i njihovo članstvo postati proizvođačka organizacija?

-Zadruge ne mogu biti ni postati proizvođačke organizacije.
Zadrugari ne mogu biti članovi proizvođačke organizacije i članovi zadruge.

Image and video hosting by TinyPic
Nikola Pajek osnivač i predsjednik prve proizvođačke organizacije Drava- Sava, udruge mljekara Drava - Sava


- Mogu li se Udruge udružiti pa postati proizvođačka organizacija?

- Gledajte .Ne trebaju se Udruge udruživati. Kako je osnovana proizvođačka organizacija? Osnovali smo Udrugu sa specifičnostima proizvođačke organizacije. Na temelju Pravilnika koji su propisani za priznavanje proizvođačkih organizacija, tražili smo priznavanje te proizvođačke organizacije od resornog ministasrtva.

-Kome pripada Pravilnik?
-Zakonu o regulaciji tržišta poljoprivrednim proizvodima.Tu su općenito date mjernice za proizvođačku organizaciju. Tim zakonom RH je prihvatila regulativu Europske Komisije (EK), to je bilo 2012.a kasnije 17.12. 2013. je EK donijela paket Uredbi 1303. pa 1304. i dalje 5,6,7,8, zatim Uredbu 1308. u poglavlju 3. članak 149.pa dalje. Tu je dosta detaljno opisano o svim proizvođačkim organizacijama i na koji način se osnivaju: koje su im obveze, koja prava i ta Uredba 1308. je za sve članice EU. Ono što nije napisano u našim Zakonima, vrijedi to što piše u toj Uredbi. Kod mlijeka je specifično, EK je dala svakoj zemlji članici – količinu mlijeka i broj članova.

-Tko može osnovati proizvođaču organizaciju?
-Mi smo imali Pravilnik o osnivanju proizvođačke organizacije.RH je imala pravilnik proizvođačke organizacije za voće i povrće već 2010. prije nego što smo mi mljekari osnovali proizvođačku organizaciju . Ali do sada ni jedna se nije osnovala, a razlog je tome što Pravilnik koji je kod nas bio na snazi, nije bio kompatibilan sa onim pravilima EUROPSKE DIREKTIVE. To se sada vidi u Zakonu o regulaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda, to se vidi u čl. 37., gdje su navedeni svi pravilnici koji su se morali izmijeniti. Mnogi članci u Pravilniku nisu na snazi, pa se treba rukovoditi člancima iz Europske direktive, a mnogi to neznaju kada počnu čitati Pravilnik. Jer Uredbe EU su obvezujuće. U direktivi EU piše da Ministarstvo poljoprivrede mora priznati proizvođačku organizaciju.

- U kojim poljoprivrednim djelatnostima može biti osnovana proizvođačka orgaizacija?
- Proizvođači iz bilo kojeg sektora čl.1 stavak 2. EU , u proizvodnji a to su : žitarice, riža, šećer, med, maslinovo ulje,lan, proizvodi voća i povrća, banane, vino, duhan,govedina, mlijeko i mliječni proizvodi, ovčetina, kozetina, svinjetina, jaja, perad, pčelarski proizvodi, dudov svilac ,mogu osnovati proizvođačku organizaciju i dobiti priznavanje proizvođačke organizacije, a to propisuje Uredba 1308 / 2013 čl.152. Države članice mogu na zahtjev priznati organizacije proizvođača koje su osnovali proizvođači iz bio kojeg sektora iz čl.1,stavka.2“ Tu decidirano piše “Kontroliraju u skladu sa čl.153. koje su osnovane na inicijativu proizvađača Djeluju na priznavanju posebnog cilja koji treba uključiti barem jedan od slijedećih ciljeva:Osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji osobito , što se tiče, kvalitete i kvantitete, 2.koncentriranje ponude i doziraje na tržište proizvoda vlastitih članova uključujući one putem marketinga,(znaći da mogu sami prodavati),3. optimiziranje troškova proizvodnje i povrata, ulaganje u skladu sa okolišnim standardima i standardima o dobrobiti životinja i sabiranje proizvođačkih cijena itd

- Pojasnite koji je značaj proizvođačke organizacije za njene članove?

- Proizvođačka organizacija je protuteža velikim koncernima.Evo realnog primjera. Hrvatska proizvodi pet stotina milijuna litara, odnosno kilograma mlijeka i to je od ukupne europske proizvodnje mlijeka nekih 0,045%. Da se mi svi mljekari u RH udružimo u tu jednu proizvođačku organizaciju mi činimo 0,045% ukupne europske proizvodnje mlijeka. Ali Europa onda kaže ovako: kod nas je minimum i maksimum na nacionalnoj razini do 33% ; mi se možemo organizirati do 45% ukupnog hrvatskog tržišta, tri milijuna litara mlijeka, znači može biti jedna proizvođačka organizacija ili jedno udruženje proizvođačkih organizacija, ali se mi možemo udružiti sa mađarskim ili slovenskim mljekarima, a onda se možemo udruživati i po drugoj osnovi. Takva udruženja se onda zovu trans nacionalna udruženja koja su onda na nivou više država. Dakle mi, ova hrvatska proizvođačka organizacija može postati član udruženja koje proizvodi 3,5% ukupne proizvodnje mlijeka EU. To je 875 puta više nego što je ukupna hrvatska proizvodnja mlijeka.Europa pretendira takvo udruživanje. Laktalis je korporacija koja radi u Fracuskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, i oni imaju svoju politiku. Ako se mi počnemo udruživati na međunarodnom nivou, izvan granica, onda mi Laktalisu možemo postati protuteža.Hrvatska proizvodnja mlijeka je 2,5%-3% proizvodnje količine mlijeka koju prikuplja Laktalis. Mediji pripadaju „igračima“ koji imaju novac, pa takve informacije ne mogu doprijeti do prosječnih ljudi kojima se to treba objasniti. Na ovaj način, kako sam objasnio, mogu se udružiti i voćari i povrćari. Takav način udruživanja itekako bi zasmetao nekom uvozniku voća koji nikada ništa nije proizvodio, samo je uvozio, transportirao i knjižio. I njega nije briga za socijalnu ravnotežu, za ruralni prostor, očuvanje prostora itd.

- EU dijelom financira proizvođačku organizaciju. Recite detalje.
- Da, to je Uredba 1305. to je ruralni razvoj. Tamo je Europa za proizvođačke organizacije predvidjela iznos od 100 000 eura godišnje ili do 10% utržive proizvodnje, ako ta proizvodnja ne prelazi milijun eura, onda dobiva tih 100 000 za administrativne troškove, ali preko ugovora proizvođačke organizacije mora proći ta količina utržive proizvodnje.
Proizvođačka organizacija, prvu i drugu godinu prima 100 000 eura, a treću 80 000 eura četvrtu 60 000 eura, a petu 50 000 eura za početak je to dovoljno, da se može početi radit


- Na tržište tako izlazi, uz industriju i primarni sektor?
- Proizvođačka organizacija se na tržištu se pojavljuje kao treći faktor. Mi smo do sada imali na tržištu ministarstvo kao regulator, i industriju. Europa je vidjela nedostatak, primarni sektori odnosno proizvođači su zakinuti i sada je ona na taj način htjela dati ravnotežu, uključiti primarni sektor na tržištu.
Proizvođač daje informaciju o otkupljenim količinama, onda naše Ministarstvo daje te informacije o količinama EK,ali samo na temelju informacija koje dobije od otkupljivača.A kada proizvođačka organizacija odradi godišnji ciklus, onda i proizvođačka organizacija ima obvezu poslati svoje podatke, do 30. 1. iduće godine EK koliko količina mlijeka je uspjela utržiti.Dosta je taj posao zahtijevan.

- Ali proizvođačka organizacija ima povlastica i kod kredita! Objasnite taj dio.

- Mi u Hrvatskoj možemo ostvariti 50% povrata u okviru realizacije po programu ruralnog razvoja.Ako ste proizvođačka organizacija dobivate 70% povrata,članovi mlađi od 40 godina, oni dobivaju 90 % povrata, dakle,dobiva nepovratni kredit.To je jako bitna stvar. Proizvođačka organizacija mora napraviti plan i program rada za razdoblje od pet godina. Naprimjer voćari mogu osnovati proizvođačku organizaciju i reći u svom programu rada: prve godine ćemo kupiti toliko hektara, drugu sadnice, treću strojeve za održavanje, četvrtu godinu skladište, petu godinu ambalažu za tržnicu.
Kada napravite takav program na pet godina, onda taj program vrijedi pet godina, i ne treba ga svake godine pisati ponovo. Ako se uđe u petogodišnji ciklus, onda je to to.

- Kako predočiti proizvođačku organizaciju na papiru da bi bila priznata od resornog ministarstva?
- Ovisno o kojoj vrsti proizvođačke organizacije koja traži priznanje se radi. Na zahtjevu priznanja mora biti popis svih svojih članova. Tu mora biti, MIPIG iz upisnika, upisana proizvodnja i moraju biti stvarni proizvođači članovi proizvođačke organizacije. A proizvodnju moraju dokazati na bilo koji način. Mi mljekari smo tu proizvodnju dokazali brojevima JMB o proizvodnji, kroz njega se vidi koliko smo robe predali svaki mjesec i sa tim smo dokazali da prelazimo tih tri milijuna litara koje su oni od nas tražili.A neke druge proizvodnje, se mogu ustanoviti na temelju drugih količina. Kada autentično dokažete DA IMATIE MINIMALNU PROIZVODNJU, ODREĐENI BROJ ČLANOVA, onda u roku od 30 dana resorno ministarstvo izdaje rješenje i o priznavanju proizvođačke organizacije.

Nakon toga kreće se u sklapanje ugovora s otkupljivačima naših proizvoda, na temelju zatečenog stanja, ali pod uvjetom da ti ugovori sadrže Uvjete koje propisuje EK. U tom ugovoru mora biti cijena,(mljekari nikada nisu imali cijenu u svom Ugovoru do sada), kakvi su uvjeti u slučaju više sile, kakvi su uvjeti roka isporuke, kvaliteta robe,itd, ima puno stvari koje ti ugovori moraju sadržavati da bi Ugovori bili pravovaljani. Do sada su otkupljivači pisali ugovore. Sada se stvari mijenjaju.Što prije krenemo s tim biti ćemo manje podcijenjeni.

- Kako teče ugovaranje s otkupljivačima proizvođačke organizacije mljekara Drava- Sava?Jeste li sklopili Ugovor s otkupljivačem!JESTE LI DOŠLI DO ŽELJENOG rješenja?
-Ja bih rekao da je prilično veliki otpor tome. Otkupljivači se suprotstavljaju tome.I transparentnost ih muči.Međusobno paraleLna kontrola, nadzor, sve im to nije sasvim uobičajeno.

- Dobiva li svaki član ugovor?
- Mi dogovorimo kao proizvođačka organizacija uvjete, a taj otkupljivač ponovo sklapa ugovor sa svakim našim članom pojedinačno.Mail kontakt: nikola.pajek@kc.t-com.hr

03.07.2014. u 04:03 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2014 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Srpanj 2019 (23)
Lipanj 2019 (28)
Svibanj 2019 (35)
Travanj 2019 (30)
Ožujak 2019 (31)
Veljača 2019 (28)
Siječanj 2019 (22)
Prosinac 2018 (23)
Studeni 2018 (30)
Listopad 2018 (24)
Rujan 2018 (23)
Kolovoz 2018 (24)
Srpanj 2018 (18)
Lipanj 2018 (26)
Svibanj 2018 (22)
Travanj 2018 (21)
Ožujak 2018 (19)
Veljača 2018 (17)
Siječanj 2018 (17)
Prosinac 2017 (15)
Studeni 2017 (23)
Listopad 2017 (26)
Rujan 2017 (17)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter