AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 07.09.2011.
ISPLATI LI SE ZGRADE IZVAN PROSTORNOG PLANA-LEGALIZIRATI
INTERVJU S dipl.ing.arh. RANKOM RADUNOVIĆEM
PROČELNIKOM UPRAVNOG ODJELA ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA
OSJEČKO BARANJSKE ŽUPANIJE
SPORAN ČLAN 26. ZAKONA
Kako je raditi u praksi na legalizaciji poljoprivrednih objekata kada se u ZAKONU O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA govori više o svim ostalim zgradama nego o poljoprivrednim objektima te ima li tu poteškoća i na što se odnose.
Razgovaram zato s dipl. ing. arhitekture Rankom Radunovićem pročelnikom Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko baranjske županije.
- Ne mogu vam reći kako je raditi, jer je Zakon nov pa nismo ni jedan konkretan zahtjev dobili, nisu se još ni sve pretpostavke stvorile, jer sa službenicima u Katastru sam razgovarao (1.9.) nije ni ona snimka aerofotogrametrijska još gotova tako da nemam još iskustva. Ali mogu reći da samo uočili već neke nedostatke. Velik je problem što Zakon obuhvaća samo ZGRADE. ZGRADE su inače objekti zatvoreni ili natkriveni ( tipa nadstrešnice) tako zakon kaže koje služe za smještaj biljaka, stvari ljudi i životinja. A na jednoj farmi osim tih zgrada niz je građevina koje su otvorene koje se odnose na neke manipulativne površine, infrastrukturu razno raznu, sa kojima ja jednostavno ne znam kako ćemo postupati pri legalizaciji građevina. Ono što nije zgrada nije sa zakonom nikako regulirano, nije zakonom o prostornom uređenju i gradnji, niti sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
Vjerojatno ćemo od Ministarstva tražiti neko tumačenje i mišljenje. Tu su moguće dvije varijante. Ili će se, kada se legalizira zgrada, smatrati ono sve što služi toj zgradi od tih građevina da je isto to sastavni dio te zgrade pa će se sve legalizirati . Ili će netko legalizirati samo zgradu, a ostatak će ostati onako nedefiniran, nelegaliziran .
To je prva nejasnoća tog Zakona jer ne znam zašto je zakon obuhvatio samo zgradu.
- Možda zbog nečijeg nepoznavanja ?
- Ne vjerujem da je nepoznavanje, jer u Ministarstvu rade ljudi koji znaju razlike, zna se zakonska definicija šta je zgrada, šta je građevina. A zašto su se odlučili samo na zgrade, to je teško pitanje Ali se postavlja pitanje kako naprimjer jednu cestu legalizirati.
_ Rekli ste, „ a ostatak će ostati nedefiniran, nelegaliziran“!?
- Ne znam da li će ostati nelegaliziran ili će se u nekom redovnom postupku za njega vaditi dozvola kao da ne postoji, pa će se on onda uklopiti u dozvolu, to je sad pitanje. Ima u INFORMATORU neko tumačenje gospodina koji je bio jedan od kreatora tog Zakona iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva gdje je on i sam rekao da je sad nastala jedna praznina vezana za legalizaciju građevina jer su iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji brisani članci koji su govorili o legalizaciji i rješenju o izvedenom stanju i potvrdi izvedenog stanja. A Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama obuhvaća samo zgrade, i to samo dio zgrada, nije čak ni sve zgrade jer, ima izuzetaka tog Zakona.
- S obzirom na značaj poljoprivrede i broj nelegaliziranih zgrada, zašto ovaj zakon nije napisan samo za legalizaciju objekata u poljoprivredi?
- Krenula je priča o legalizaciji od uočavanja probkema oko poljoprivrednih zgrada i osječko baranjska županija i HDSSB je pokrenuo inicijativu za legalizaciju poljoprivrednih građevina do određenog datuma do kada su izgrađene, ali svi ti ljudi koji su se željeli usklađivati propisima EU nisu mogli ishoditi nikakvu dozvolu za rekonstrukciju dogradnju, nadogradnju i povući sredstva jer veliki broj tih poljoprivrednih objekata nije legalan.Nije legalan iz razno raznih razloga, ja ne bih ulazio u uzroke – kažu „zašto su gradili“ Ima masa ljudi koji nisu ti koji su gradili, već su kupili, naslijedili, kod nas je i rat bio i masa dokumentacije je izgubljena. I uočen je s tim problem i uočeno je da se u redovnoj proceduri jako to teško uz velike troškove može legalizirati.Prvo, jako puno ih ima koji nisu u skladu s prostornim planovima ili s nekakvim drugim propisima, a drugo, sve je to skupa dosta koštalo, ta dokumentacija i doprinosi. I onda je odgovor bio da se odbacio taj prijedlog za legalizaciju poljoprivrednih objekata, ali je bilo rečeno da je Vlada svjesna tog problema i da će se izraditi poseban Zakon o legalizaciji ne samo poljoprivrednih nego svih građevina . Ja sam osobno iznenađen što je u zaštitnom obalnom pojasu sada tako blagonaklono čak i u onih 7o metara do mora omogućena legalizacija objekata, gdje se jako dugo taj pojas zakonima i propisima štitio.
Poljoprivredne građevine se većinom legaliziraju u svrhu toga da bi se nešto dalje na njima radilo, znači nakon legalizacije, tražiti će se dozvola za nekakvu rekonstrukciju.
Sporan je članak 26. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji kaže da se prilikom rekonstrukcije takve zgrade koja je legalizirana mora ishoditi akt, ovisno o veličini rješenja i o uvjetima gradnje, ili potvrda glavnog projekta za cijelu zgradu znači i za taj dio koji je već legaliziran. Onda vas to vraća na sve one probleme i sa prostornim planovima. Ispadne da ste vi zgradu legalizirali, Zakon vam je omogućio legaliziranje zgrada koje nisu u kladu s prostornim planovima, ali u trenutku kada se obratite za rekonstrukciju te zgrade zapeti ćete prvo na tome da nije u skladu s prostornim planom, a drugo naići čete na sve one probleme koji su sada tu izbjegnuti. To je jedan jako, jako, jako sporan članak. U stvari je pitanje – koliko se onom, čije građevine nisu u skladu s prostornim planom, uopće isplati legalizirati?
- Što je u tom zakonu po kome će se provoditi legalizacija to što košta?
- Ja sam pokušao napraviti neku analizu i istina je da je ta napr. naknada relativno mala od 4oo -7oo kuna što ovisi o položaju, o veličini, o neznam čemu i ona je relativno mala. Tu je trošak komunalnog i vodnog doprinosa, najavljeno je smanjenje vodnog doprinosa, koji ide po metru kubnom.Komunalni doprinos je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave pa to oni mogu ili ne moraju smanjiti. Ono što najviše košta je dokumentacija, treba imati geodetski snimak, treba platiti geodetu i treba platiti i arhitektu da napravi arhitektonski snimak koji je malo širi i zakon je rekao što on treba sadržavati. A treba sadržavati i opis i stanje instalacija, što znači da nije arhitektonska struka, što znači da će taj arhitekta morati nekoga angažirati da pregleda i te instalacije i morati će imati dokaz da udovoljava uvjetima mehaničke otpornosti i stabilnosti – znači statike. Ali dokazati da neka zgrada koja je stara – 2o, 3o godina da udovoljava nekakvim sadašnjim propisima, to je opet problem, jer su propisi mijenjani posebno unazad par godina.To je osnovni problem, gdje su i prije zapinjali.Problem je kada treba dokazati da zgrada udovoljava nekim uvjetima koji nisu važili u vrijeme njene gradnje. To je ono što će koštati. To je na tržištu i to arhitekti neće za đabe raditi. Građevinarci koji će statiku pregledavati i staviti svoj potpis da ta zgrada udovoljava, to se neće moći napamet napraviti. I sad se gomila neki trošak, za koji ja neznam do kud može doći.
- Vi ste u početku rekli – naknada-. Kakva je to naknada?
- To je naknada koja je po Zakonu u postupanju s tim objektima, gdje je propisano da se plaća kod legalizacije, koja je u biti kazna, zato što je građeno bez dozvole koja se dijeli između države i lokalne samo uprave, pola-pola. Naknadu obračunava onaj koji izdaje dozvolu, znači županijski ili gradski ured koji je nadležan. Međutim izašla je i uredba o toj naknadi gdje je definirano što sve ulazi. Jedino općina ima nekakav raspon po zonama, neka osnovna cifra od 2o do 25 kuna, koja se množi s nekim koeficijentima.
Osim naknada u toj cijeloj priči nitko ne govori o drugim troškovima, znači ostaje i komunalni i vodni doprinos i troškovi dokumentacije.
- Jeste li imali prilike pričati s poljoprivrednicima o tom Zakonu, što oni o njemu kažu?
- Vrlo malo, u Komori je bio neki sastanak sa njih nekoliko sam samo pričao, ali oni su shvatili da to za njih neće biti previše povoljno, jer iskustva s dokumentacijom imaju i znaju da to košta i naročito ih boli ovaj dio koji se odnosi na rekonstrukciju, jer ono što je u skladu s prostornim planom u sličnom se planu može legalizirati. A ono što nije u skladu s prostornim planom to je pitanje isplativosti legalizacije. To jedino ako je skroz novo i ako se ništa više s tim ne namjerava raditi – onda se isplati iskoristiti legalizaciju.
- Kakav je Zakon prema vašem osobnom sudu, budući da ste kao arhitekt stručna osoba za područje legalizacije?
- Zakon je po mojoj procjeni donesen brzinski i u sebi ima dosta nejasnoća i u izričaju. Pokušali smo se pripremiti za primjenu tog zakona, no svatko tko ga je pročitao drugačije ga shvaća. Naprimjer termin dokazivanja: u Zakon kaže „ ako se dokaže da vlasnik može dokazati da ga je za tu svrhu stalno koristio do 21. lipnja 2o11.“ Što znači izraz STALNO. Čime će, kojim dokumentom netko dokazati da je neki objekt na svom gospodarstvu stalno koristio.
To više nije ni politika. Zakon nije kvalitetan.
| < | rujan, 2011 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Svibanj 2024 (2)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter