AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 14.01.2011.
NOVI USTROJ POLJOPRIVREDNE KOMORE I SAVJETODAVNE SLUŽBE
RAZGOVOR S dr. sc. IVANOM KATALINIĆEM, DIREKTOROM HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE
I v.d. PREDSTOJNIKOM JAVNE POLJOPRIVREDNE SAVJETODAVNE SLUŽBE
Dr. Ivan Katalinić
Od 1.1.2011 Hrvatska poljoprivredna komora i praktično je dobila svoj novi ustroj, a sjedište joj je u fra Andrije Kačića Mišića 9, u Zagrebu, u višegodišnjem sjedištu Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe. Ta služba koja bi u travnju ove godine proslavila 20 godina rada i postojanja od sada radi u okviru Hrvatske poljoprivredne komore, ali pod imenom javna poljoprivredna savjetodavna služba (JPSS). Do te promjene je došlo donošenjem odluke Vlade RH dana 23.7.2010. o tzv. pripajanju. Odluka o pripajanju obavljena je u NN br. 127 od 16.11.2010.
Od .1.1.2011.Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) postoji pravno, osnovana je inače 2009., a javna poljoprivredna savjetodavna služba će djelovati kao stručna služba u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Imenom javna poljoprivredno savjetodavnoj službi dat je naglasak da je to državna služba i ona će zadržati taj naziv.
O novonastaloj situaciji razgovaram s direktorom Hrvatske poljoprivredne komore dr.Ivanom Katalinićem koji je više od trinaest godina bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu.
Kako će biti ustrojena Hrvatska poljoprivredna komora?
HPK funkcionirati će ovako: kroz skupštinu HPK, upravni odbor, direktora i predstojnika.
Predsjednik do sada nije bio profesionalno zaposlen, on je poljoprivrednik, to je gospodin Darko Grivičić koji je sve svoje ovlasti prenio na direktora HPK. Ja sam imenovan na dužnost direktora 21.12.2010. a tada je imenovan i glavni tajnik HPK, a to je Damjan Bogdanović.
Javnu poljoprivrednu savjetodavnu službu će predvoditi predstojnik koji će se izabrati putem javnog natječaja, a do tada ću ja biti i v.d. predstojnik Javne poljoprivredne savjetodavne službe. Drugo je u upravljačkoj strukturi ostalo nepromijenjeno. Tu su Stručni odjeli sa svojim odsjecima i specijalnostima, te županijski područni odjeli gdje rade savjetodavci stručnjaci, koji su strukovno vezani i tu je ukupno zaposleno 246 ljudi.
Što će biti sa djelatnicima JPSS?
Oni će i dalje raditi kao što su i do sada radili, ništa se neće bitno promijeniti u njihovoj strukturi posla. Novo će biti jedino to što će direktor, odnosno predstojnik svakih mjesec dana podnositi izvještaj Upravnom odboru o tome što se napravilo od postavljenih ciljeva.
Tko je predsjednik Upravnog odbora HPK?
Predsjednik Upravnog odbora je i predsjednik HPK, a to je Darko Grivičić.
U budućnosti će glavni tajnik koordinirati županijskim regionalnim komorama koje će pratiti rad svojih savjetnika na terenu i zajedno će donositi ciljeve. Po novoj strategiji poljoprivrednici će sami sa svojim savjetnicima raditi ono što njima treba na njihovim područjima. Osim toga itekako će kontrolirati, gdje je savjetnik, što radi zašto ga nema itd. Ono što je novo su ODBORI. Veliki dio specijalističkih udruga će imati svoje odbore i 16 odbora je već formirano, a oni su slijedeći: odbor za zakonodavstvo i prilagodbe EU, odbor za udruge, odbor za ruralni razvoj, odbor za mljekarstvo, odbor za ovčarstvo i kozarstvo, odbor za svinjogojstvo, odbor za meso i tovno govedarstvo, odbor za peradarstvo, odbor za konjogojstvo, odbor za pčelarstvo, odbor za ratarstvo, odbor za krumpir, odbor za vinogradarstvo, odbor za voćarstvo, odbor za voćarstvo mediteransko, odbor za eko proizvodnju i ljekovito bilje.
I dalje će se formirati potrebni odbori. U tim odborima biti će i neki od naših savjetnika kako bi mogli pružiti strukovnu pomoć. Ali sve te probleme sublimira glavni tajnik i donosi predsjedniku (ili direktoru) koji organizira konferencije za tisak a koji sa problemima ide ili prema Vladi ili prema zakonodavcu. Intencija je da se ljude na farmama u selima čuje, do sada je to bilo u protestima ili u prosvjedima. Međutim sad bi trebalo koristiti sisteme demokratskog pristupa da bi se pojedini problemi u poljoprivredi uočavali. Njemačka, Austrija, Francuska pa i Slovenija od 2000. godine to su zemlje kod kojih postoji to što i mi sad imamo. A austrijanci i slovenci imaju još i šumarsku poljoprivrednu komoru jer poljoprivredna gospodarstva u podalpskom području pa i šire ostvaruju značajan dio dohotka u šumi. Nažalost kod nas je šumarska poljoprivredna savjetodavna služba bila samostalna, imala je oko 70 zaposlenih, ali sada je pripojena Hrvatskim šumama.
Prema shemi novog ustroja više je novih odjela koji su u nadležnosti direktora. Predstavite te odjele ?
Tu su sada neki novi odjeli koji moraju dati novu kvalitetu. Uz odjel za protokol i odnose s javnošću, odjel za knjigovodstvo i financijsko poslovanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju tu je i odjel za pravno savjetovanje, zamišljeno je da osim što bi on bio u glavnom uredu Komore tu bi bili i pravnici, htjelo bi se pomoći ljudima, da se vodi knjigovodstvo, da ljudi ne moraju plaćati skupe odvjetnike, da se neke stvari ukažu: što mi moramo učiniti da bi ostvarili neka svoja prava. A isto bi bilo i za knjigovodstvo i ekonomiku. U zemljama koje su ranije ušle u EU pokazalo se da nedostaje ekonomske analize i ekonomskog promišljanja o radu na gospodarstvu. Na gospodarstvu se često donose odluke po inerciji, bez troškovnika i kalkulacija bez krajnjeg ishoda isplativosti neke investicije sve na osnovu samo zapažanja i bez ikakvog čvrstog pokazatelja u ispravnost odluke. Savjetnik bi dakle trebao pomoći kod određenih investicijskih zahvata, sugerirati, uputiti na isplativost ili ne dizanja kredita u okviru proizvodnje na gospodarstvu. Hrvatska poljoprivredna komora mora imati pojačanu međunarodnu i regionalnu suradnju. Preko tih ureda osoba koja će tu raditi imati će stalne kontakte s regijom i sa Bruxellesom. U Bruxellesu postoji organizacija koja se zove COPA-COGECA koja predstavlja Englesku asocijaciju poljoprivrednih komora i poljoprivrednih udruženja. Tu će i Hrvatska biti članica i dolaziti će na pozivne sastanke koji će se događati svaka tri tjedna. To je mjesto gdje se rade mjere u području agrarne politike, farmera, gdje se lobira za pojedine ciljeve. U Odjelu regionalnog razvoja također će biti mnogo posla, s obzirom na raznolikost proizvodnje po pojedinim našim područjima.
Što je svrha Samostalnog odjel za evidencije izravne
prodaje za poljoprivredna gospodarstva?
Taj je odjel unesen kao zakonska ovlast Komore gdje će se voditi evidencija o tome da sva gospodarstva mogu prodavati proizvode na svom domaćinstvu tako da bi se na neki način stvorio kontinuitet snabdijevanja, da bi se stvorile neke nove niše i da bi građani mogli na pragu doma kupovati, a moglo bi se vidjeti kako se proizvodi, kontrolira, evidentira, a da poljoprivrednici ne moraju ići preko trgovačkih lanaca u prodaju, ili na sajmove što će im oduzimati vrijeme.
Odjel za projektiranje u poljoprivredi?
Njegova bi namjena bila povezanost s projektnim biroima i usmjeravanje zainteresiranih poljoprivrednika prema projektima napr. u stočarstvu, hortikultiri, itd, imati možda već pripremljene i tipske nacrte kako bi smanjili trošak i skupe projekte za poljoprivredna gospodarstva.
Samostalni odjel za nadzor i certifikaciju u poljoprivredi
ribarstvu i ruralnom razvoju?
U ovom odjelu vodit će se nadzor i certifikacija za integriranu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju.
Samostalni odjel za kontrolu mjera ruralnog razvoja ?
To je također odjel formiran po Zakonu gdje će se, kada uđemo u EU, provoditi provedba i kontrola mjera jer će tu biti velikih sredstava za ruralni razvoj iz Mjera 2 EU i morati će se voditi kontrola kako se te mjere primjenjuju, kako ta sredstva pristižu i kako ih koriste poljoprivredna gospodarstva odnosno lokalne jedinice uprave i samouprave.
Koliko članova ima Hrvatska poljoprivredna komora?
Članovi HPK su svi oni koji su u Upisniku njih 196 000.
Kolika je članarina?
Članarinu plaćaju samo oni koji ostvaruju potpore, a to je tzv. komorski doprinos. Plaća se 0,5% od njihovih potpora koje godišnje primaju. 0,5% biti će naplaćeno od svih sredstava za bilo koju kulturu ili proizvod za koju će poljoprivrednik dobiti poticaj. To se odnosi na OPG, zadruge, obrte i poljoprivredna poduzeća. Svi oni plaćaju 0,5%, po Zakonu Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju. Na nivou godine se očekuje da će to biti ukupno između 12 i 14 milijuna kuna Taj će se novac koristiti za rad Hrvatske poljoprivredne komore.
Više neće biti čekova koji su kao 2010.
slani poljoprivrednicima da plate članarine u HPK!?
Ovo što sam prethodno rekao ide od 1.1. 2011. Temeljem strog Zakona koji je 2009. bio prihvaćen, HPK je bila utemeljena na obveznom članstvu i bila je propisana članarina od 600 kuna po OPG-u.
Kako će se financirati Javna poljoprivredno savjetodavna služba?
Ona će se financirati iz državnog proračuna i za njen rad u 2011. Vlada je odredila 40 milijuna kuna. U tu sumu ulaze plače 246 djelatnika i na njih će otići oko 70 posto, a 30% materijalni troškovi rada (putni troškovi), a svaki se dan vodi precizna evidencija za svakog djelatnika kamo ide, zašto ide, i to izaziva kontrole i nad kontrole, ali budući da je to državni novac tako se treba postupati. U tih 30% ide i plaćanje najma ureda naših djelatnika. Ukupno po Hrvatskoj imamo 127 ureda – u svakoj županiji u svakom gradu županije - U Zagrebačkoj županiji imamo cijeli prsten, svi gradovi imaju urede savjetodavnih službenika, pa čak i općina Velika Bistra, Pisarovina, Kloštar Ivanić. Od gradova ne možemo dobiti besplatne prostore, iako je to prije bilo tako. Kako gradovi prihodovno posluju, sve urede na terenu plaćamo plus ured u Kačičevoj gdje je sjedište Poljoprivredne komore i JPSS. Sve smo urede i sami namjestili. Osim toga djelatnicima plaćamo internet vezu te mobitel vezu do 50 kuna. Do sada su svakih pet godina djelatnici dobivali nova računala, no zbog krize taj proces je stao – ali gotovo svi djelatnici imaju i laptop računala, kako bi na licu mjesta mogli raditi sve što je gospodarstvu potrebno. Moram reći da radimo listu prioriteta da svaki djelatnik i ne dobije sve kada zatraži.
Tako će Hrvatska poljoprivredna komora u 2011. godini biti financirana s 52-54 milijuna kuna .
Sredinom 2010. bili se u delegaciji Hrvatske poljoprivredne komore u Bruxellesu. Tko je s vama bio, s kim ste i o čemu razgovarali?
Naš odlazak u Bruxelles je organizirala Francuska poljoprivredna komora koja ima tamo svoje stalne predstavnike. U delegaciji je bio tadašnji predsjednik Komore Darko Grivičić, tajnik komore Damjan Bogdanović, mr. Josip Kraljičković državni tajnik, član Komore Matija Brlošić i ja. Francuski predstavnici tamo rade i uključeni su u sve aktivnosti u Bruxellesu. Bili smo u parlamentu u Bruxellesu, razgovarali smo s parlamentarcima, bili smo gosti Komisije za ekonomska i socijalna pitanja koja se bavi i poljoprivredom, bili smo na sastanku Asocijacije poljoprivrednih komora Europe (COPA COGECA). U članstvo te asocijacije uči ćemo 2012. a ulaskom u EU postati ćemo ravnopravni članovi. Dobili smo podršku kod našeg organiziranja i našeg razvoja Komore, odnosno integracije s JPSS. Vidjeli smo kako funkcionira sustav parlamenta, kako se lobira. Razgovarali smo s predstavnicima Europske komisije, između ostaloga i o miniranim površinama te kako ih obuhvatiti da uđu u okvir budućih poticaja EU. Dobili smo uvid što mi kao predstavnici Komore možemo učiniti u kontaktima. U veljači na sastanak ide predsjednik Komore Darko Grivičić, ja kao direktor Komore, glavni tajnik Komore Damjan Bogdanović i pomoćnica predstojnika Komore mr. Ivka Veić, gdje će se razgovarati o razvoju savjetodavnih službi u 2011. godini.
Zašto je prolongiran upis u ARKOD, jer još u kolovozu mjesecu ste rekli da upis u ARKOD mora završiti s 31.12. 2010?
U ovom trenutku je upisano preko 160.000 gospodarstava u sustav ARKOD. Za međimursku, varaždinsku, krapinsko zagorsku, dijelom i istarsku županiju Hrvatska je otro-foto karte dobila jako kasno. Ipak do 27.12.2010. upisano je 1.089.940 parcela u ARKOD. Službenici savjetodavne službe upisali su u ARKOD 436.619 parcela, što je 310.253,70 hektara. Upis u ARKOD traje do 28.veljače 2011.
| < | siječanj, 2011 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Svibanj 2024 (2)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter