AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 27.01.2010.
TVRTKA Đakovština d.d. PO TREĆI PUT U STEČAJU
ZAŠTO U TISKU SREDIŠNJE HRVATSKE I HRVATSKE RADIO TELEVIZIJE VLADA MEDIJSKA ŠUTNJA U VEZI S DOGAĐAJIMA U TVRTKI Đakovština d.d.
Jedna od vodećih tvrtki za preradu brašna i proizvoda od brašna s brendom „Tena“ te tvrtka s najvećim skladišnim kapacitetima u Hrvatskoj Đakovština d.d. iz Đakova otišla je 26. siječnja u stečaj. Stečajni upravitelj je Perica Mitrović iz Trgovačkog suda u Osijeku, a nad nekim se osobama danas, u tvrtki u stečaju, obavljala kriminalistička obrada.
Nakon što 500 zaposlenih radnika od listopada 2009. nisu dobili plaću, u prosincu je u javnost izašla informacija, da je Đakovština d.d. u čijim su silosima bile i državne robne zalihe žita, te uskladištene žitarice slavonskih poljoprivrednika, ostala prazna ili poluprazna, jer dio žita je odvezen a da se ne zna kamo, niti tko je to učinio. Eksplicite, u Đakovštini d.d. učinjena je pljačka žita. No je li pljačka učinjena smišljeno? O tome još informacija nema. Poznato je naime da je u listopadu 2009. Agrokor odvozio svoje žito iz silosa. Nitko tko razmišlja pošteno tada još nije mogao predvidjeti da će dva i pol mjeseca kasnije silosi kapaciteta 70.000 tona ostati poluprazni. Istraga treba utvrditi koliko je žita robnih rezervi i žita poljoprivrednika pokradeno, no bez sumnje poluprazni silosi su bili povod za otvaranje stečajnog postupka tvrtke.
Đakovština d.d. je posljednjih sedam godina imala financijskih problema čija je zaduženost sada prerasla 500 milijuna kuna. Poslovanje je rađeno na način da ništa od proizvodnih aktivnosti koja se odvijala u tvrtki Đakovština d.d. u što ulazi proizvodnja proizvoda od brašna, proizvodnja stočne hrane, dorada sjemenske robe ( pšenice, soje…) kao i jedna velika pekara nisu mogle proizvodnju održati na pozitivnoj nuli. Sada je to konstatacija, ali pitanje ima realan oblik: što u proizvodnji može biti profitabilnije od brašna i proizvoda od brašna koji su prehrambena namirnica i čija je potrošnja, ne godišnja, ne periodična, već svakodnevna? Takva tvrtka, realno, nikada ne može doživjeti negativno poslovanje. Ali u Hrvatskoj je, eto i to moguće. Razlog? Ovdje još uvijek gospodare političke odluke i kriminal, a ne tržišni uvjeti poslovanja.
DO JUČER DRŽAVA IMALA 32% VLASNIŠTVA
U Đakovštini d.d. je jučer obavljen treći stečajni postupak koji za cilj ima privatizaciju. Prvi je stečaj proveden 1992., drugi stečaj 1997. u vrijeme kada je Đakovština još imala 22.000 ha zemljišta i u toj je privatizaciji tvrtka ostala bez zemljišta, a u ovoj posljednjoj privatizaciji tvrtka Đakovština je ostala i bez industrije. Što je sa silosima koji su bili predlagani i za EU skladišta, to će se tek vidjeti. Vlasnička struktura Đakovštine d.d. bila je slijedeća; 32% vlasništva u temeljnom kapitalu imala je država, 35% mali dioničari, a 33% neke banke, fondovi i privatne osobe. Kada se saznalo da su djelomično pokradene robne zalihe žita i uskladištene žitarice poljoprivrednika interesne grupe organizirale su se u Stožer za obranu Đakovštine d.d. Stožer je činila Udruga malih dioničara, Udruga Brazda i radnici Đakovštine d.d. te su zajedno prosvjedovali vjerujući da je to način da se pozornost javnosti i medija usmjeri na nastale probleme. Zatražili su očitovanje predsjednice Vlade RH i resornog ministra Petra Čobankovića. Međutim bezuspješno. Premijerka je javno rekla da Đakovštinu d.d. ne može sanirati jer Vlada za to nema novca. Odlučeno je da tvrtka ode u stečaj. Mali dioničari su tražili od Vlade da se odluka o stečaju odgodi dok se ne obave razgovori u Vladi, jer su oni smatrali da se stečaj mogao izbjeći. No upravo tog radnika koji strpljivo stvara kapital (samo za svoj osobni dohodak) Vlada nije htjela za partnera u razgovoru o novonastalim problemima. Već danas u Đakovštini d.d. tvrtka u stečaju potpisala je Ugovor o zakupu s Žitom d.d. iz Osijeka. Nastaviti će raditi 400 radnika, dok će 100 dosadašnjih zaposlenika dobiti otkaz.
To je samo jedan od primjera gdje uz smiješak premijerka ne govori istinu kada doslovno kaže „radimo doslovno na očuvanju svakog radnog mjesta“, a radi suprotno od onog što govori.
MALI DIONIČARI, POLJOPRIVREDNICI I RADNICI U NEIZVJESNOSTI
Vrijednost kapitala 430 malih dioničara je oko sedam milijuna kuna, koji u stečaju svoj novac ne bi smjeli izgubiti, a radnici koji će otići u mirovinu nemaju nikakva pismena jamstva gdje su napisani njihovi uvjeti otpremnine. Poljoprivrednici koji su imali uskladišteno žito i to oko 6 000 tona pšenice i oko 2 300 tona kukuruza, te nešto ječma, soje i suncokreta, a koje je nestalo,odnosno pokradeno, potražuju oko 15 milijuna kuna. Đakovština d.d. je za grad Đakovo i okolicu gospodarski bila značajna upravo onoliko koliko je to Podravka za Koprivnicu. Neke su obitelji generacijski bile zaposlene u Đakovštini d.d.
ZAŠTO MEDIJSKA ŠUTNJA
Razlika između Podravke i Đakovštine d.d. je tek u tome, što su u Podravci meneđeri odnijeli, odnosno pokrali tek osamdesetak milijuna kuna ali Podravka je medijski intenzivno eksponirana i u dnevnom tisku i na HTV-u, dok se o Đakovštini d.d. u tisku središnjeg dijela Hrvatske i javne Hrvatske radio televizije doslovno šuti. Manje od 200 kilometara od Đakova do Zagreba, do danas u informacijskom smislu kao da je naraslo na milijune kilometara koje novinari državne televizije ne mogu prijeći da na HTV donesu vjerodostojnu informaciju i sliku.
No vjerojatnije je da je medijska šutnja igrica političkih nalogodavaca vladajuće stranke zbog prisutnosti predstavnika Europske Komisije u Zagrebu. Nalogodavci događaj o kome pišem žele zadržati podalje od državne televizije. Po onoj novinarski poznatoj „ Što nije objavljeno na HTV-u, nije se ni dogodilo“.
utorak, 12.01.2010.
ZLOPORABA OVLASTI
U MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE NE POSTOJE NAČELA
DOBROG UPRAVLJANJA.
Jutarnji list je u dvobroju 31.12. 2009. i 1.1. 2010. objavio tekst na 4. i 5. strani pod naslovom „ Ocu i supruzi dao milijun, susjedima i rođacima 3,5 milijuna kuna poticaja“ kojeg je autorica novinarka Slavica Lukić.
Važnost tog teksta je u tome što je njegov glavni protagonist državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja ing. Srećko Selanac. Taj je državni službenik tri godine, obitelji susjedima i rodbini dijelio državni novac.
Neću prepričavati tekst, niti ga komentirati, no na ovaj način želim ga učiniti dostupnim za čitanje, kao informaciju i činjenicu.
Ali sa podsjećanjem ću povezati neke činjenice!
Hrvatski poljoprivrednici su 11. i 12. lipnja 2009. godine prosvjedovali pred Ministarstvom poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja zahtijevajući da im se isplati 205 milijuna kuna zaostalih poticaja. Bivši ministar gospodarstva Damir Polančec i ondašnja podpredsjednica Vlade, a današnja premijerka Jadranka Kosor obećali su poljoprivrednicima isplatu poticaja do 31.srpnja, no ti poticaji ni danas nisu isplaćeni. Ali istovremeno je u RH 12. i 13. lipnja boravila povjerenica za poljoprivredu EU Marionn Fischer Boel. Nakon otvarnja međunarodne konferencije „ Poljoprivreda i proširenje u hotelu Westin, Marionn Boel održala konferenciju za novinare zajedno s ondašnjim ministrom poljoprivrede mr. Božidarem Pankretićem. Na toj je press konferenciji Pankretić između ostalog rekao „ da me okrenete naopačke ni jedan lipa ne bi ispala“, objašnjavajući slikovito, kako u Ministarstvu nema novca za poticaje. Međutim, u tekstu koji možete čitati između ostalog piše da je 18. svibnja 2009. ( dakle dvadesetak dana prije) mr. ministar poljoprivrede Božidar Pankretić potpisao Sanji Selanac Ugovor prema kojem će ona biti profesionalna upraviteljica poljoprivredne zadruge Krnjica, ( koja uopće ne postoji) te će joj u naredne tri godine Ministarstvo poljoprivrede isplatiti 285.766 kuna, odnosno mjesečno po 7937 kuna.
POANTA. Ako nema novca u resornom ministarstvu zar za ideje zlouporabe novca službenika ministarstva, novca ima? Zar pomoćnik ministra za zadruge i udruge nije znao da je zadruga Krnjica samo fikcija? Da li je Pankretić Selancu činio samo uslugu – koja je podrazumijevala protu uslugu pa nije uključivala Pankretićevo protivljenje? Itd. itd.
SELANAC RAZRIJEŠEN DUŽNOSTI
Od objave teksta u Jutarnjem listu prošlo 12 dana, a javnost je već danas 12. siječnja obaviještena da je Srećko Selanac razriješen s dužnostit u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja. Kako donosi Jutarnji list 12.1. policija i Državno odvjetništvo ušli su u Ministarstvo poljoprivrede i intenzivno istražuju sumnje na zloporabu isplata bespovratnih sredstva
četvrtak, 07.01.2010.
ISTAKNUTI POLJOPRIVREDNICI BRLOŠIĆ I MLINARIĆ JAVNU POTPORU ISKAZALI dr.JOSIPOVIĆU
Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović u srijedu je u okviru svoje predsjedničke kampanje, u kojoj mu je protukandidat Milan Bandić, koja će završiti drugim krugom izbora 10. siječnja, posjetio Slavoniju. U dvorani osiječkog kina „Urania“ gdje je održan predizborni skup potpore, dr. Josipović je javnu potporu dobio od predsjednika Udruge poljoprivrednika „Brazda“ Matije Brlošića i predsjednika Nezavisnih hrvatskih seljaka Mate Mlinarića.
Potpora predsjedničkom kandidatu dr. Josipoviću nije nevažna kada dolazi od Brlošića i Mlinarića koji su članovi Skupštine Hrvatske Poljoprivredne komore što samo znači da imaju povjerenje ljudi u poljoprivrednoj branši i da će neodlučni birači – poljoprivrednici, ipak najvjerojatnije na izbornom listiću glasati za onog za koga su se opredijelili Brlošić i Mlinarić.
Već je poznato da se prilikom izbora, politički izborni kandidati rado sjete poljoprivredne populacije kao biračkog tijela. Radi se o nekoliko stotina tisuća glasova koje poljoprivrednici, ako među njima postoji dogovor, mogu dati kandidatu koji po njihovu mišljenju to zaslužuje. Na parlamentarnim izborima potkraj 2007. godine Hrvatska seljačka stranka (HSS) u koaliciji s Hrvatskom socijalno liberalno strankom (HSLS) dobila je mnogo glasova promovirajući svoj program „Preporod hrvatskog sela“. Na istim je izborima i Demokratski centar (DC) u svom programu imao kratku naznaku poboljšanja i drugačijeg života na selu. No program HSS - HSLS bio je vrlo dobro razrađen, jasnije propagiran i kao takav ušao je u uši poljoprivrednicima koji su tada podržali koaliciju HSS-HSLS , a koja se onda priklonila HDZ-u i za mandatara nove Vlade izabrala političkog igrača, dr.Sanadera kojeg danas više nema na političkoj sceni.
Dr. JOSIPOVIĆ NAJAVLJUJE I REVIZIJU PRIVATIZACIJE !
Treba li vjerovati dr. Ivi Josipoviću, kao eventualnom predsjedniku, koji je za slogan svoje izborne kampanje izabrao kratko „ PravDa za Hrvatsku“?
Mišljenja sam da kada se radi o pravdi u Hrvatskoj taj čovjek vrlo dobro zna što govori. Jer on je na Pravnom fakultetu u Zagrebu profesor i predavač Kaznenog procesnog prava, Međunarodnog kaznenog prava i Prekršajnog prava. Doduše ima i diplomu glazbene akademije, ali za svirku i pjesmu je još prerano u situaciji u kojoj se zemlja nalazi.Napisao je i osamdesetak znanstvenih i stručnih radova s područja prava. On po osnovi svoje pravne kompetencije zasigurno ima dobru percepciju kada govori da treba bitno poraditi na sankcioniranju kriminala i krađe novca u RH. Jer kaže on „ Hrvatska je danas okovana kriminalom koji Hrvatskoj godišnje otima čak 12,5 milijardi kuna“. No dr. Josipović kaže i ovo „ ne pristajem na izjavu – tko je jamio, jamio je. Stoga ću tražiti reviziju privatizacije i pretvorbe pa će oni koji su jamili ili platiti ili vratiti“.
Revizija privatizacije bi zasigurno u Hrvatskoj izazvala „tektonske poremećaje“ u domeni privatnog vlasništva. No to bi bila izvrsna duhovna vježba za one koji više vole i m a t i od tuđeg rada i vlasništva , nego b i t i gospoda u onome što su stekli vlastitim radom. No stara izrekla kaže „pravda je spora ali dostižna“. Moguće je da dr. Josipović, pretpostavimo, na funkciji predsjednika RH, kao doktor pravnih znanosti, uz podršku saborskih zastupnika SDP- a koji su se mnogo puta u Saboru zalagali za reviziju privatizacije, ali bez podrške ostalih zastupnika, stvori zakonsku osnovu za reviziju privatizacije i zatraži provođenje te revizije.
ŠTO BUDUĆI PREDSJEDNIK MORA NAPRAVITI ZA POLJOPRIVREDU?
No što je s poljoprivredom i poteškoćama u toj gospodarskoj grani i što novi predsjednik RH mora u tom smislu učiniti?
Kako sada stvari stoje iz resornog ministarstva za rješavanje čitavog niza problema koji su stvarani kroz niz godina u svakoj grani poljoprivrede, nema naznaka da će se pojaviti novi senzibilitet za njihovo rješavanje.A kako su problemi stvoreni? O tome treba govoriti pojedinačno; uvoz proizvoda upitne kvalitete iz EU, mljekarstvo, govedarstvo, stočarstvo, svinjogojstvo, povrćarstvo….svi su ti proizvođači u situaciji kada proizvod imaju, a taj je proizvod višak na domaćem tržištu.
I taj senzibilitet za rješavanje tih problema treba otvoriti upravo novi, budući predsjednik – jer se to od njega očekuje. To su već problemi koji se godinama „njeguju“ kroz posredovanje aktualne politike, a sada su, matematički rečeno, na nivou „potencije na desetu“. Novi predsjednik RH koji ne bi obratio pozornost na poljoprivredu, uistinu ne bi trebao atakirati na to visoko državničko mjesto! Najprije zato što je RH u situaciji kada ne može birati industriju koju će osnažiti jer rudnika srebra, zlata, bakra, itd. nema, tekstilne industrije nema, odnosno u gorem je stanju nego poljoprivreda, brodogradnja također, drvna industrija je podređena izvozu sirovine, turizam je ipak u boljem stanju. A poljoprivreda je široka djelatnost u koju je posljednju godinu i pol uloženo mnogo novca putem poticaja i bespovratnih kredita, koje treba oplemeniti akomulacijom. Zato glave dobrih poljoprivrednih poznavalaca situacije i analitičara koji će biti i predlagači rješenja treba staviti za isti stol, o onda mnogo komunicirati i rješavati.
Teška okolnost za hrvatsku poljoprivredu je i ta što nije shvaćena od širokog domaćeg javnog mnijenja ni od mnogih ljudi iz politike. To je očito prema tekstovima i izjavama u tisku i medijima. Ali to treba promijeniti drugačijim pristupom informiranja iz resornog ministarstva.
| < | siječanj, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Listopad 2024 (21)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter