Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović u srijedu je u okviru svoje predsjedničke kampanje, u kojoj mu je protukandidat Milan Bandić, koja će završiti drugim krugom izbora 10. siječnja, posjetio Slavoniju. U dvorani osiječkog kina „Urania“ gdje je održan predizborni skup potpore, dr. Josipović je javnu potporu dobio od predsjednika Udruge poljoprivrednika „Brazda“ Matije Brlošića i predsjednika Nezavisnih hrvatskih seljaka Mate Mlinarića.
Potpora predsjedničkom kandidatu dr. Josipoviću nije nevažna kada dolazi od Brlošića i Mlinarića koji su članovi Skupštine Hrvatske Poljoprivredne komore što samo znači da imaju povjerenje ljudi u poljoprivrednoj branši i da će neodlučni birači – poljoprivrednici, ipak najvjerojatnije na izbornom listiću glasati za onog za koga su se opredijelili Brlošić i Mlinarić.
Već je poznato da se prilikom izbora, politički izborni kandidati rado sjete poljoprivredne populacije kao biračkog tijela. Radi se o nekoliko stotina tisuća glasova koje poljoprivrednici, ako među njima postoji dogovor, mogu dati kandidatu koji po njihovu mišljenju to zaslužuje. Na parlamentarnim izborima potkraj 2007. godine Hrvatska seljačka stranka (HSS) u koaliciji s Hrvatskom socijalno liberalno strankom (HSLS) dobila je mnogo glasova promovirajući svoj program „Preporod hrvatskog sela“. Na istim je izborima i Demokratski centar (DC) u svom programu imao kratku naznaku poboljšanja i drugačijeg života na selu. No program HSS - HSLS bio je vrlo dobro razrađen, jasnije propagiran i kao takav ušao je u uši poljoprivrednicima koji su tada podržali koaliciju HSS-HSLS , a koja se onda priklonila HDZ-u i za mandatara nove Vlade izabrala političkog igrača, dr.Sanadera kojeg danas više nema na političkoj sceni.
Dr. JOSIPOVIĆ NAJAVLJUJE I REVIZIJU PRIVATIZACIJE !
Treba li vjerovati dr. Ivi Josipoviću, kao eventualnom predsjedniku, koji je za slogan svoje izborne kampanje izabrao kratko „ PravDa za Hrvatsku“?
Mišljenja sam da kada se radi o pravdi u Hrvatskoj taj čovjek vrlo dobro zna što govori. Jer on je na Pravnom fakultetu u Zagrebu profesor i predavač Kaznenog procesnog prava, Međunarodnog kaznenog prava i Prekršajnog prava. Doduše ima i diplomu glazbene akademije, ali za svirku i pjesmu je još prerano u situaciji u kojoj se zemlja nalazi.Napisao je i osamdesetak znanstvenih i stručnih radova s područja prava. On po osnovi svoje pravne kompetencije zasigurno ima dobru percepciju kada govori da treba bitno poraditi na sankcioniranju kriminala i krađe novca u RH. Jer kaže on „ Hrvatska je danas okovana kriminalom koji Hrvatskoj godišnje otima čak 12,5 milijardi kuna“. No dr. Josipović kaže i ovo „ ne pristajem na izjavu – tko je jamio, jamio je. Stoga ću tražiti reviziju privatizacije i pretvorbe pa će oni koji su jamili ili platiti ili vratiti“.
Revizija privatizacije bi zasigurno u Hrvatskoj izazvala „tektonske poremećaje“ u domeni privatnog vlasništva. No to bi bila izvrsna duhovna vježba za one koji više vole i m a t i od tuđeg rada i vlasništva , nego b i t i gospoda u onome što su stekli vlastitim radom. No stara izrekla kaže „pravda je spora ali dostižna“. Moguće je da dr. Josipović, pretpostavimo, na funkciji predsjednika RH, kao doktor pravnih znanosti, uz podršku saborskih zastupnika SDP- a koji su se mnogo puta u Saboru zalagali za reviziju privatizacije, ali bez podrške ostalih zastupnika, stvori zakonsku osnovu za reviziju privatizacije i zatraži provođenje te revizije.
ŠTO BUDUĆI PREDSJEDNIK MORA NAPRAVITI ZA POLJOPRIVREDU?
No što je s poljoprivredom i poteškoćama u toj gospodarskoj grani i što novi predsjednik RH mora u tom smislu učiniti?
Kako sada stvari stoje iz resornog ministarstva za rješavanje čitavog niza problema koji su stvarani kroz niz godina u svakoj grani poljoprivrede, nema naznaka da će se pojaviti novi senzibilitet za njihovo rješavanje.A kako su problemi stvoreni? O tome treba govoriti pojedinačno; uvoz proizvoda upitne kvalitete iz EU, mljekarstvo, govedarstvo, stočarstvo, svinjogojstvo, povrćarstvo….svi su ti proizvođači u situaciji kada proizvod imaju, a taj je proizvod višak na domaćem tržištu.
I taj senzibilitet za rješavanje tih problema treba otvoriti upravo novi, budući predsjednik – jer se to od njega očekuje. To su već problemi koji se godinama „njeguju“ kroz posredovanje aktualne politike, a sada su, matematički rečeno, na nivou „potencije na desetu“. Novi predsjednik RH koji ne bi obratio pozornost na poljoprivredu, uistinu ne bi trebao atakirati na to visoko državničko mjesto! Najprije zato što je RH u situaciji kada ne može birati industriju koju će osnažiti jer rudnika srebra, zlata, bakra, itd. nema, tekstilne industrije nema, odnosno u gorem je stanju nego poljoprivreda, brodogradnja također, drvna industrija je podređena izvozu sirovine, turizam je ipak u boljem stanju. A poljoprivreda je široka djelatnost u koju je posljednju godinu i pol uloženo mnogo novca putem poticaja i bespovratnih kredita, koje treba oplemeniti akomulacijom. Zato glave dobrih poljoprivrednih poznavalaca situacije i analitičara koji će biti i predlagači rješenja treba staviti za isti stol, o onda mnogo komunicirati i rješavati.
Teška okolnost za hrvatsku poljoprivredu je i ta što nije shvaćena od širokog domaćeg javnog mnijenja ni od mnogih ljudi iz politike. To je očito prema tekstovima i izjavama u tisku i medijima. Ali to treba promijeniti drugačijim pristupom informiranja iz resornog ministarstva.
Post je objavljen 07.01.2010. u 19:28 sati.