AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 23.01.2008.
Na selu je kronična besparica
Intervju – Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza
Darko Grivičić je poljoprivrednik ratar, ima 107 hektara zemlje na kojoj proizvodi šećernu repu, uljanu repicu, pšenicu, ječam i kukuruz. Živi u selu Kujnik kod Slavonskog broda. Predsjednik je Hrvatskog seljačkog saveza koj ima oko 20.000 članova. Povod za razgovor s njim je saznati što misli o ministru poljoprivrede mr. Pankretiću i njegovom glavnom programu te o stanju na hrvatskom selu.
Novi ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je mr. Božidar Pankretić. Što mislite o njemu s obzirom da je već bio ministar poljoprivrede?
Mislim da je Pankretić dobar izbor za ministra poljoprivrede, jer je već bio ministar tog resora u Račanovoj vladi i mislim da će mu to iskustvo mnogo značiti. Bio je ministar kaka je počelo restrukturiranje hrvatske poljoprivrede, a mnogo se toga dešavalo i sa EU. Zato mislim da ima velike šanse da bude dobar ministar u narednom periodu.
Šest milijardi kuna u raznim oblicima financijskih potpora glavni je program razvoja sela ministra Pankretića. Slažete li se s tim?
U EU gotovo 50 posto europskog proračuna troši se na poljoprivredu, i to ne samo na proizvodnju hrane, već i na pitanja o kakvoći i kvaliteti hrane. Ako netko misli da je svejkedno kakvu hranu jedemo, neka se samo zapita da li je svejedno što pijemo. Naprimjer, pijemo li alkohol drugačije razmišljamo i ponašamo se drugačije i bilo što drugo da pijemo to utječe na nas. Na isti način i hrana koju jedemo utječe na nas, na naše raspoloženje i na zdravlje itd.Osim proizvodnje kvalitetne hrane EU je prepoznala i potrebu očuvanja ruralnog prostora zemlje. Poljoprivrednici su jedini koji žive u ruralnim krajevima, čuvaju ga i održavaju. Sva ona brda u Austriji one kosine od 70 stupnjeva nisu pokošena zato što eto neki seljak baš želi kositi na tom brdu, na toj strmini, već je to poljoprivredna politika prepoznala kao korisno za svoje gospodarstvo, za svoju ekologiju. A prepoznali su to i francuzi koji će ući u restruktuiranje, tako bar najavljuuju, europske politike gdje će staviti naglasak na male i potrebite.
Mislim da ovih šest milijardi kuna godišnje predviđenih za selo čak neće ni biti dovoljno da se ono temeljito obnovi, biti će to tek toliko da se u ruralnim područjima tek počne raditi na korist svih.
Vjerujete li da će se u državnom buđetu četri godine, počevši od ove, naći šest milijardi kuna za selo?
Nije problem tih šest milijardi kuna. To sigurno nije razlog da bismo se trebali pitati – hoće li biti dovoljno novca za sve. U Hrvatskoj je do sada u subvencije i poticaje manje od Ľ godišnje išlo u poljoprivredu, a više od ľ u brodogradnju i razne druge industrije koje se ne mogu nositi sa kokurencijom, a ide i u neke, da tako kažem upitne smjerove i upitne proizvodnje koje nikome ne koriste osim onima koji direktno dobivaju novac. Smatram da uopće nije problem u novcu i u tome ima li ga u našoj zemlji, već u tome kako je raspoređen. Naprimjer, država je prije dvije godine četiri milijarde kuna dala brodogradilištima u kojima radi oko petnaest i pol tisuća ljudi. Poljoprivredom se bavi oko 600 000 ljudi u RH. Šest milijardi kuna godišnje za poljoprivredu nije mnogo jer je tu odgovor na pitanje što se želi postići.
Koji su trenutno najveći problemi poljoprivrednika na selu?
Na selu je doista kronična besparica. Ljudi jednostavno nemaju novca. Za važne poslove kao što je bila jesenska sjetva nije bilo novca, tako da ona nije obavljena dobro, a ono što je obavljeno, obavljeno je dosta nekvalitetno. Trenutno se rade pripreme za proljetnu sjetvu. Nabavlja se materijal za kojeg ponovo nema novca. Poljoprivrednici dižu kredite za sjetvu, sa ne baš povoljnim kamatama i sklapa se koperacija sa ne baš ozbiljnim firmama i to je ono što je aktualno u hrvatskom selu i oko čega svi razmišljaju.
Zbog čega ljudi sa selu nemaju novca?
Cijelo stočarstvo je u jako nezgodnoj situaciji, najprije zbog tržišta. Prošla je godina bila sušna i zato su smanjeni prinosi kukuruza i ostale hrane za stoku. Ljudi nemaju kvalitetne hrane za mliječne krave. Cijena i kukuruza i pšenice popela sa na oko dvije kune za kilogram. Ljudi nemaju čime hraniti stoku i rasprodaju je . Poskupjelo je i stočno brašno. Svinja je na tržištu jako mnogo, ali su jako jeftine. Mnogi imaju kredite koje nemaju čime vraćati. Poskupjelo je gorivo za traktor, u moj rezervoar nap. stane 200 litara, kada radim potrošim ga za jedan dan. Poticaji od ministarstva poljoprivrede kasne, kasni novac za mlijeko, kasne poticaji u stočarstvu. Naprimjer iako je predviđeno zakonom da se hektar kukuruza potiče sa 1250 kuna, ove sam godine po hektaru od ministarstva poljoprivrede dobio samo 600 kuna po hektaru, proše godine je to bilo 700. I to je sve. Tako je i u drugim granama. Ljudi na selu su u velikim problemima. Ljudi žele raditi, ali poljoprivreda je politikom dovedena dotle, da na selu ljudi nemaju novca, a jako mnogo rade i žele održati svoja gospodarstva. To je apsurdna situacija. Neće nam se valjda dogoditi ono što se događa u Rumunjskoj, da su talijani kupili jako mnogo rumunjske zemlje, a kinezi rade na traktorima. Rumunji pak odlaze u Europu i traže posao.
Najava je da će biti osnovana i Agencija za poljoprivredno zemljište i Poljoprivredna komora. Kolika bi bila važnost tih dvaju institucija za poljoprivrednike?
To su dvije institucije koje mi tražimo već četiri, pet godina. Ja sam sudjelovao i u pisanju Zakona o Poljoprivrednoj komori, a jednim dijelom i o Agenciji za zemljište. Ideja je Poljoprivredne komore da se okupe poljoprivrednici i mali i srednji kakav sam ja i jako veliki, jer svi imamo zajednički ineteres i da zajednički nastupamo i pema Vladi i prema drugim poljoprivrednim subjektima, pa i prema EU. Mnogo je lakše djelovati kada ljudi iz iste branše zajednički zastupaju svoje interese. Agencija za poljoprivredno zemljište je nasušna potreba. U Hrvatskoj je oko 84% obradivog poljoprivrednog zemljišta koje je u vlasništvu građana, a gotovo 50% tog zemljišta stoji neobrađeno. Neobrađeno je jer se ljudima ne isplati obrađivati male parcele. Agencija za poljoprivredno zemljište bi naprimjer meni trebala dati, ili nekom drugom, uz određenu naknadu, da zemlju obrađujem i na tom polju proizvodim, a da vlasnik te zemlje dobije nakladu. To je uloga Agencije.
Zašto po vašem mišljenju još uvjek nije osnovana Poljoprivredna komora?
Koliko ja znam razlozi su uvijek bili tehničke prirode. Nikad nisu rekli da Komoru neće osnovati, ali zec leži u grmu straha od ujedinjenih seljaka.
nedjelja, 20.01.2008.
Dva ministarska resora
Pankretić kao uvjet, Čobanković kao najsposobniji!
Novi ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja mr. Božidar Pankretić ministarsku je dužnost preuzeo 14.siječnja. Novoosnovanom ministarstvu regionalnog razvoja dodjeljen je resor vodnog gospodarstva i šumarstva čijim je ministrom imenovan bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Već na prvi pogled vidi se da je poljoprivredni resor koj treba revitalizirati sa šest milijardi kuna godošnje pripao ministru Pankretiću, dok je resor koga je predsjednik Vlade i sam nazvao « mnogo važniji resor», a odnosi se na regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo, dodjeljen ministru poljoprivrede iz prošlog sastava Vlade Petru Čobankoviću.
Kraj 2006. Čobanković s svojim pomoćnicima. S lijeva K.Filipović, S.Mikolčić i I.Suman - Podgajski
Foto: Margareta Zouhar
Čobanković: " Da to je granica!"
Da li je premijer Vlade oportunist kada od bivšeg ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodnog gospodarstva stvara dva ministarstva? Ili je predsjednik Vlade tražio načina da u svojoj blizini zadrži ministra Petra Čobankovića zato jer je on, kako je to premijer Sanader nekoliko puta izjavio, bio jedan od najboljih, najsposobnijih ministara? Ali nije jasno u čemu i po čemu je Petar Čobanković bio jedan od najboljih ministara? Rezultati o stanju hrvatske poljoprivrede, ni približno ne pokazuju stabilno i zadovoljavajuće stanje, a resornog ministra ne može se ocjenjivati izvan konteksta njegova resora rada. Jer koliko je sposoban ministar koj vodi ministarstvo a da se u njegovu mandatu u zemlju uveze hrane za desetak milijardi eura, gdje isplata poticaja kasni godinu dana, gdje u zakonu o poticajima stoji klauzula u kojoj se kaže da će se navedeni poticaji isplaćivati prema proračunskim mogućnostima, što znači da se ovisno od poljoprivredne grane, poticaji isplaćuju tek u visini od 50-60 posto od zakonski određenih? Zar o ministru takva resora predsjednik Vlade ima razloga govoriti kao o najsposobnijem? Možda predsjednik Vlade u svojoj sintagmi govori o sposobnostima Petra Čobankovića koje javnosti nisu poznate, a dr. Sanadera nisu ostavile ravnodušnima? Čobankovićev 15 dnevni put u Ameriku iz siječnja prošle godine samo je jedan od takvih za koje javnost nije dobila informaciju što je ministar u Americi radio, što dogovarao ili što prodavao? Možda je radio za sebe, možda za stranku kojoj pripada?
Čobanković u ministarstvu poljoprivrede s voditeljem Europske komisije u RH V. Degretom
Foto: Margareta Zouhar
Analizirajući događanja u dane prije potpisivanja koalicijskog sporazuma, kada se «razgovaralo o foteljama» kako su to isticali i u koaliciji i u HDZ-u očito je da premijer dr. Sanader nije imao izričitu namjeru ministarstvo poljoprivrede dati na vođenje mr. Pankretiću. Kalkulirao je, čekao. Koalicija HSS-HSLS smatrala je da se samo po sebi razumije da njima pripada ministarstvo poljoprivrede. Premijer je tada ponudio mr. Pankretiću ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, a «važniji dio ministarstva» predložio je voditi će i dalje Čobanković. Međutim koalicija je tada shvatila da mora djelovati otvoreno i konkretno. Izričito su zatražili ministarsku fotelju poljoprivrede i turizma. I dobili ih, dakako, ali na način kakao je to tadašnji mandatar dr. Sanader taktički osmislio. Odmah je koaliciji HSS-HSLS i mr. Pankretiću dodijeljeno mjesto ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a bivšeg ministra poljoprivrede Petra Čobankovića proglasio ministrom regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva. Ministarstvo tek u osnivanju, a ministar Čobanković će imati mnogo posla.U regionalnom razvoju treba krenuti od samog početka jer županije nisu regije, ali hrvatsko šumarstvo i vodno gospodarstvo u zapadnoj europi na dobru su glasu i ministru neće biti teško potvrditi svoju sposobnost. A time i pravdati važnost resora.
nedjelja, 06.01.2008.
USKORO RAZGOVOR O MINISTRIMA U NOVOJ VLADI
Koalicija HSS-HSLS treba ministra poljoprivrede i mininistra finacija !
Mandatar za sastav nove Vlade dr. Ivo Sanader i koalicija HSS-HSLS je pred potpisivanjem koalicijskog sporazuma nakon više od mjesec dana usuglašavanja programa, u kome je glavna stavka - šest milijardi kuna godišnje namjenjenih za revitalizaciju hrvatske poljoprivrede. Nepoznanica je još jedino tko su novi hrvatski ministri. To je pitanje ostavljeno kao zadnja tema razgovora.
No ipak je ključno u ovoj koaliciji koja bi trebala činiti novu Hrvatsku Vladu tko će biti ministar poljoprivrede? A jednako je važno i pitanje – tko će biti ministar financija? Jer sad već usuglašenih šest milijardi kuna godišnje za selo trebao bi voditi netko iz koalicije HSS- HSLS, jer se politika nove Vlade i temelji na programu HSS. Kako je koalicija, sve što želi da se provodi ,željela da bude upisano u koalicijski sporazum, i da ništa ne bude prepušteno slučaju i dalje bi trebali ostati dosljedni i zahtijevati po istom principu, mjesto ministra poljoprivrede i mjesto ministra financija. Potpuno prihvatljivo bi bilo da ministar poljoprivrede u novoj Vladi bude mr. Božidar Pankretić koj je na mjestu ministra poljorivrede bio od 2001-2004. za vrijeme koalicijske vlade pokojnog Ivice Račana. Mjesto ministra finacija iz koalicije pružalo bi određenu vjerojatnost da će se sporazum HSS-a i HSLS-a s HDZ-om i ostvariri. Potpuno je irelevantno što se kao prilično sigurno na mjestu finacija spominje Ivan Šuker. Jer u naredna dva tri dana mnogo se toga može promijeniti.
Program koj je koalicija sporazumom dogovorila sa tzv. relativnim pobjednikom teško da se može realizirati, ako u državnoj blagajni neće biti dovoljno novca. A da će novca biti napretek, teško je povjerovati, nakon što se uz dogovoreni budžet za poljoprivredu, oforme još dva ili tri najavljena nova ministarstva, a u svakom od njih raditi će nekoliko stotina ljudi. Imati sporazum sa programom, a ne imati novca – značilo bi poraz poljoprivredne politike HSS-a i HSLS-a na perfidan način.Proteklih godina, otkako je Hrvatska postala predpristupna članica EU Hrvatska poljoprivreda je dobila više financijskih darovnica od Švedske i Nizozemske vlade. U svakom slučaju više će novca u državnom proračunu biti i njegova bi raspodjela mogala biti pravednija i svrsishodnija bude li ministar financija osoba iz koalicije HSS- HSLS.
Dr.Sanader kao faktor neuspjeha
Dr.Sanader kao premijer bivše jednostranačke Vlade pokazao je već svoje lice i naličje u trećoj godini prošloga mandata, kada je doslovno preko noći razriješio dužnosti ondašnju ministricu pravosuđa Vesnu Škare Ožbolt, koja je prema ocjeni kompetentnih ljudi iz tog područja dobro obavljala ministarski posao. Razlog njene smjene, rekao je dr. Sanader je to što je subotom sazivala pres-konferncije svoje stranke i kritizirala Vladu, koje je i sama bila jedna od članica. Time je dr. Sanader istakao svoju netrpeljivost prema svakoj drugoj stranačkoj opciji, osim HDZ-a, ali i potvrdio da je čovijek koj nema vizije ni volje za promjene. Nezna se danas što će mandatar dr. Sanader, sastavi li Vladu, s pojedinim njenim ministrima činiti za godinu, dvije, tri? Može netko ponovo doživjeti sudbinu Vesne Škare Ožbolt! Osim toga dr. Sanader je političar koj živi «od politike», a ne «za politiku», jer od plitike stvara svoj trajni izvor prihoda. Zato je u ovom trenutku trenutni mandatar Vlade spreman na svaki kompromis koj bi ga i dalje ostavio na vlasti. Budu li čelnici koalicije dovoljno odlučni da zatraže ministarska mjesta i poljoprivrede i finacija, pa i ultimativno, dr. Ivo Sanader će na to pristati. Jer dr. Sanader nije političar vizionar, on nije osoba koja vodi politiku radi puka, radi građana svoje zemlje, kako bi im političkim odlukama poboljšao život, već je on čovijek koj voli vlast, kao sredstvo vlastitog probitka i kapitala.Teoretičari politike kažu da je politika kreacija. Vođenjem politike zemlja može doživjeti renesansu, a može doživjeti i tešku krizu.
Loša gospodarska politika, veoma loš zdrastveni sustav, katastrofalna poljoprivredna politika – jer Hrvatska spada među najveće uvoznike hrane u Europi, droga ne samo u srednjim već i u osnovnim školama, nepotizam i korupcija na svakom koraku, nefunkcioniranje pravne države, visoka stopa nezaposlenosti, samo su neki od problema s kojima dr. Ivo Sanader nezna kako izaći na kraj i kako raditi drugačije. No usprkos tome on grčevito želi vlast i biti na vlasti. A HSS i HSLS imaju priliku ovoga trenutak iskoristiti mandatarevu slabost u svoju korist i tražiti svako ministarsko mjesto ili sve o čemu su sanjali. A to će, uz više ili manje medijske pompe, od dr. Sanadera i dobiti.
Što se pak tiče mogućnosti da ministar poljoprivrede u sazivu nove Vlade bude Petar Čobanković, bila bi to nagrada ministru koje je loše vodio poljoprivrednu politiku u proteklom razdoblju. Može li se smatrati uspješnim ministar za čijega se mandata u zemlji proizvodilo dovoljno samo piletine, jaja, vina, šećera, pšenice, kukuruza i mandarina ? A sve se ostalo uvozilo. Ljudi koji vode državnu politiku i pristaju voditi ministarske resore uistinu moraju znati donositi odluke, konstruktivno misliti i kreirati politiku za populaciju na koju se ministarski resor odnosi. Ne treba nasijedati na brojke koje HDZ plasira– da su otvorene 743 nove farme – što je bio podatak koj je služio u predizborne svrhe. Ako su te farme i otvorene, nije ih poljorivrednicima osposobio ministar Čobanković, već su se za njih odlučili ljudi koji žele bolje i drugačije živjeti. Oni su svoja imanja stavili pod hipoteke, i preuzeli na sebe kredite od milijun do 2,5 milijuna kuna, s rokom vraćanja od 10 do 20 i više godina da bi jednoga dana imali veći standard života.
Koalicija HSS-HSLS kao glavni faktor kalicijske vlade ima u rukama adute uspjeha provođenja poljoprivredne politike koju su inicirali.
| < | siječanj, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Listopad 2024 (37)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter