AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 23.01.2008.
Na selu je kronična besparica
Intervju – Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza
Darko Grivičić je poljoprivrednik ratar, ima 107 hektara zemlje na kojoj proizvodi šećernu repu, uljanu repicu, pšenicu, ječam i kukuruz. Živi u selu Kujnik kod Slavonskog broda. Predsjednik je Hrvatskog seljačkog saveza koj ima oko 20.000 članova. Povod za razgovor s njim je saznati što misli o ministru poljoprivrede mr. Pankretiću i njegovom glavnom programu te o stanju na hrvatskom selu.
Novi ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je mr. Božidar Pankretić. Što mislite o njemu s obzirom da je već bio ministar poljoprivrede?
Mislim da je Pankretić dobar izbor za ministra poljoprivrede, jer je već bio ministar tog resora u Račanovoj vladi i mislim da će mu to iskustvo mnogo značiti. Bio je ministar kaka je počelo restrukturiranje hrvatske poljoprivrede, a mnogo se toga dešavalo i sa EU. Zato mislim da ima velike šanse da bude dobar ministar u narednom periodu.
Šest milijardi kuna u raznim oblicima financijskih potpora glavni je program razvoja sela ministra Pankretića. Slažete li se s tim?
U EU gotovo 50 posto europskog proračuna troši se na poljoprivredu, i to ne samo na proizvodnju hrane, već i na pitanja o kakvoći i kvaliteti hrane. Ako netko misli da je svejkedno kakvu hranu jedemo, neka se samo zapita da li je svejedno što pijemo. Naprimjer, pijemo li alkohol drugačije razmišljamo i ponašamo se drugačije i bilo što drugo da pijemo to utječe na nas. Na isti način i hrana koju jedemo utječe na nas, na naše raspoloženje i na zdravlje itd.Osim proizvodnje kvalitetne hrane EU je prepoznala i potrebu očuvanja ruralnog prostora zemlje. Poljoprivrednici su jedini koji žive u ruralnim krajevima, čuvaju ga i održavaju. Sva ona brda u Austriji one kosine od 70 stupnjeva nisu pokošena zato što eto neki seljak baš želi kositi na tom brdu, na toj strmini, već je to poljoprivredna politika prepoznala kao korisno za svoje gospodarstvo, za svoju ekologiju. A prepoznali su to i francuzi koji će ući u restruktuiranje, tako bar najavljuuju, europske politike gdje će staviti naglasak na male i potrebite.
Mislim da ovih šest milijardi kuna godišnje predviđenih za selo čak neće ni biti dovoljno da se ono temeljito obnovi, biti će to tek toliko da se u ruralnim područjima tek počne raditi na korist svih.
Vjerujete li da će se u državnom buđetu četri godine, počevši od ove, naći šest milijardi kuna za selo?
Nije problem tih šest milijardi kuna. To sigurno nije razlog da bismo se trebali pitati – hoće li biti dovoljno novca za sve. U Hrvatskoj je do sada u subvencije i poticaje manje od Ľ godišnje išlo u poljoprivredu, a više od ľ u brodogradnju i razne druge industrije koje se ne mogu nositi sa kokurencijom, a ide i u neke, da tako kažem upitne smjerove i upitne proizvodnje koje nikome ne koriste osim onima koji direktno dobivaju novac. Smatram da uopće nije problem u novcu i u tome ima li ga u našoj zemlji, već u tome kako je raspoređen. Naprimjer, država je prije dvije godine četiri milijarde kuna dala brodogradilištima u kojima radi oko petnaest i pol tisuća ljudi. Poljoprivredom se bavi oko 600 000 ljudi u RH. Šest milijardi kuna godišnje za poljoprivredu nije mnogo jer je tu odgovor na pitanje što se želi postići.
Koji su trenutno najveći problemi poljoprivrednika na selu?
Na selu je doista kronična besparica. Ljudi jednostavno nemaju novca. Za važne poslove kao što je bila jesenska sjetva nije bilo novca, tako da ona nije obavljena dobro, a ono što je obavljeno, obavljeno je dosta nekvalitetno. Trenutno se rade pripreme za proljetnu sjetvu. Nabavlja se materijal za kojeg ponovo nema novca. Poljoprivrednici dižu kredite za sjetvu, sa ne baš povoljnim kamatama i sklapa se koperacija sa ne baš ozbiljnim firmama i to je ono što je aktualno u hrvatskom selu i oko čega svi razmišljaju.
Zbog čega ljudi sa selu nemaju novca?
Cijelo stočarstvo je u jako nezgodnoj situaciji, najprije zbog tržišta. Prošla je godina bila sušna i zato su smanjeni prinosi kukuruza i ostale hrane za stoku. Ljudi nemaju kvalitetne hrane za mliječne krave. Cijena i kukuruza i pšenice popela sa na oko dvije kune za kilogram. Ljudi nemaju čime hraniti stoku i rasprodaju je . Poskupjelo je i stočno brašno. Svinja je na tržištu jako mnogo, ali su jako jeftine. Mnogi imaju kredite koje nemaju čime vraćati. Poskupjelo je gorivo za traktor, u moj rezervoar nap. stane 200 litara, kada radim potrošim ga za jedan dan. Poticaji od ministarstva poljoprivrede kasne, kasni novac za mlijeko, kasne poticaji u stočarstvu. Naprimjer iako je predviđeno zakonom da se hektar kukuruza potiče sa 1250 kuna, ove sam godine po hektaru od ministarstva poljoprivrede dobio samo 600 kuna po hektaru, proše godine je to bilo 700. I to je sve. Tako je i u drugim granama. Ljudi na selu su u velikim problemima. Ljudi žele raditi, ali poljoprivreda je politikom dovedena dotle, da na selu ljudi nemaju novca, a jako mnogo rade i žele održati svoja gospodarstva. To je apsurdna situacija. Neće nam se valjda dogoditi ono što se događa u Rumunjskoj, da su talijani kupili jako mnogo rumunjske zemlje, a kinezi rade na traktorima. Rumunji pak odlaze u Europu i traže posao.
Najava je da će biti osnovana i Agencija za poljoprivredno zemljište i Poljoprivredna komora. Kolika bi bila važnost tih dvaju institucija za poljoprivrednike?
To su dvije institucije koje mi tražimo već četiri, pet godina. Ja sam sudjelovao i u pisanju Zakona o Poljoprivrednoj komori, a jednim dijelom i o Agenciji za zemljište. Ideja je Poljoprivredne komore da se okupe poljoprivrednici i mali i srednji kakav sam ja i jako veliki, jer svi imamo zajednički ineteres i da zajednički nastupamo i pema Vladi i prema drugim poljoprivrednim subjektima, pa i prema EU. Mnogo je lakše djelovati kada ljudi iz iste branše zajednički zastupaju svoje interese. Agencija za poljoprivredno zemljište je nasušna potreba. U Hrvatskoj je oko 84% obradivog poljoprivrednog zemljišta koje je u vlasništvu građana, a gotovo 50% tog zemljišta stoji neobrađeno. Neobrađeno je jer se ljudima ne isplati obrađivati male parcele. Agencija za poljoprivredno zemljište bi naprimjer meni trebala dati, ili nekom drugom, uz određenu naknadu, da zemlju obrađujem i na tom polju proizvodim, a da vlasnik te zemlje dobije nakladu. To je uloga Agencije.
Zašto po vašem mišljenju još uvjek nije osnovana Poljoprivredna komora?
Koliko ja znam razlozi su uvijek bili tehničke prirode. Nikad nisu rekli da Komoru neće osnovati, ali zec leži u grmu straha od ujedinjenih seljaka.
| < | siječanj, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Listopad 2024 (37)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter