AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 23.01.2018.

MAĐARSKI MOL GAŠENJEM SISAČKE RAFINERIJE HRVATSKOJ PRIPREMA EKONOMSKU I GOSPODARSKU ŠTETU



MOŽE LI HRVATSKI TURIZAM I HRVATSKE CESTE
IZDRŽATI PRIJEVOZ 600 TISUĆA TONA
SIROVE NAFTE NA PRERADU U RAFINERIJU RIJEKA?font>


U ponedjeljak 22. siječnja Stožer za obranu rafinerije nafte Sisak i očuvanje radnih mjesta zatražili su da ih već u utorak ujutro hitno primi premijer Andrej Plenković, a Vladi su predložili da stavi moratorij "na sve odluke koje promovira MOL uništavajući Inu" do okončanja pregovora Vlade s MOL-om oko otkupa Ininih dionica. Predrag Sekulić predstavnik Stožera i zaposlenik u rafineriji u Sisku rekao je da im je namjera premijera Plenkovića obavijestimo o stvarnom stanju u Rafineriji nafte Sisak, o tome što postrojenje FCC znači za rafineriju te oko stanja u Ini. „ Nama je naprosto nevjerojatno da dok se vode pregovori MOL čini jednu ovakvu zločestu gestu i gasi srce jedne rafinerije, jer je na taj način ova rafinerija ugašena. To je isto kao da kupujete auto, a prodavač se s vama dogovara koje će vam vitalne dijelove poskidati", izjavio je nakon sastanka stožera Predrag Sekulić 22.1.2018. u Sisku.
Glavni problem u događanju u rafineriji Sisak je – zašto zatvarati rafineriju Sisak koja je rentabilno poslovala sve do dolaska MOL-a kao strateškog partnera u INU. Njihovim konceptom poslovanja rafinerija u Sisku je – tvrde oni – nerentabilna za poslovanje i preskupa za održavanje. Ali ključno je pitanje koje se izravno javnosti ne prezentira - da li je rentabilno po hrvatskim cestama prevoziti oko 600 tisuća do 800 tisuća tona sirove nafte za preradu godišnje u rafineriju u Rijeku? Može li to biti renbtabilno s obzirom na turistički promet koji se odvija na cestama prema Rijeci. Može li to biti rentabilno s obzirom na amortizaciju prometne infrastrukture. U tom kontekstu je otpuštanje 40 stručnih radnika manji problem, jer nije sporno da će oni dobiti otpremninu i mirovinu.
Margareta Zouhar Zec

Mađarski MOL nije transparentno objavljivao podatke o proizvodnji i preradi nafte i defrivata u sisačkoj rafineriji. Evo podataka koje je objavio HRT i tportal:

Informacija s HRT-a : PREMA internoj Ininoj analizi iz listopada 2012., koja je do tada bila nepoznata i nedostupna javnosti, rafinerija u Sisku ne proizvodi gubitke, objavio je HRT 6.10. 2014. koji je u posjedu dijela tog dokumenta. Taj dokument, po svojim je zaključcima opovrgava tvrdnje o gubicima sisačke rafinerije zbog kojih bi se ona trebala ugasiti.Rafinerija Sisak, s preradom od 600 tisuća tona domaće nafte, posluje pozitivno, s godišnjom zaradom od četrdesetak milijuna dolara. Rezultat je to činjenice da ta rafinerija prerađuje isključivo kvalitetnu naftu iz domaćih nalazišta, pa su joj ulazni troškovi znatno niži nego da sirovinu kupuje na inozemnom tržištu.
"Cijelo vrijeme tvrdimo upravo Rafinerija posluje pozitivno i sedmi i osmi mjesec", rekao je MS-u povjerenik Stožera za obranu sisačke Rafinerije, Predrag Sekulić.

"Znamo sve i iluzionorno je očekivati da danas u doba informatizacije ne možemo doći do podataka. Osim što radimo s njima i poznati su nam 24 sata tjedno, naravno da imamo i svoje izvore i od naftnih stručnjaka i svoje analize itd. Tko god misli da će prodati priču u novine da je to tako i da će se Rafinerija zatvoriti, griješi", izjavio je Sekulić.


Informacije s tportal –a:
„ Hrvatska je lani proizvela 528.080 tona sirove nafte ili čak 20 posto više nego godinu ranije, otkrivaju statistike Državnog zavoda za statistiku. Iznos od pola milijuna tona nafte proizvodne u Hrvatskoj jednak je dnevnoj proizvodnji od desetak tisuća barela – istražili smo koliko je bitna hrvatska proizvodnja nafte i gdje nas pola milijuna tona nafte svrstava na svjetskoj listi 26.10.t portal 2016.

Iz jedne tone sirove nafte dobiva se 7,33 barela crnog zlata. Prema statistici Državnog zavoda, u Hrvatskoj smo lani proizveli oko 3,8 milijuna barela nafte. Radi objašnjenja na umu treba imati da u jednom barelu ima 158,9 litara neprerađene nafte, tj. da je iz hrvatskih naftnih polja lani izvađeno oko 615 milijuna litara nafte.
Koliko je godišnja hrvatska proizvodnja nafte bitna u svjetskim okvirima, najbolje ilustrira činjenica da nam za 3,8 milijuna barela nafte treba godina dana, a zemlje poput Kanade, Irana i Iraka toliko proizvode svakog dana. Hrvatskoj bi trebale tri pune godine da dosegne proizvodnju od deset milijuna barela na dan, koliko vade u Rusiji, Saudijskoj Arabiji ili SAD-u.
Pogon koji dnevno proizvodi deset tisuća barela nafte nedostatan je za domaće potrebe. Naime, pola milijuna tona domaće nafte tek je dvadeset
posto ukupne domaće potrošnje – četiri od pet litara goriva koje ste utočili u auto došlo je iz drugih država, no vjerojatno je prerađeno u domaćim rafinerijama u vlasništvu Ine – u Sisku i Rijeci.
Rafinerija u Rijeci ima godišnji kapacitet prerade 4,5 milijuna tona nafte, a rafinerija Sisak 2,2 milijuna tona – ukupno 6,7 milijun tona sirovine. Prema godišnjem izvještaju Ine, lani je u dvije domaće rafinerije prerađeno 550 tone domaće nafte, 2.212 tona uvozne nafte, 85 tona kondenzata i 673 tone
ostalih sirovina što znači da je ukupno prerađeno 3,5 milijuna tona sirovine.
Od toga, proizveo se 1,1 milijun tona dizela, 946 tona benzina, 389 tona lož ulja, 144 tona plinskih ulja, 105 tona petroleja te niz drugih proizvoda.
Kako god zvučao iznos od pola milijuna tona nafte, godišnji rast proizvodnje od dvadeset posto djeluje solidno. U Ini za tportal objašnjavaju kako je do toga rasta došlo: 'Godina je bila obilježena sve intenzivnijim nastojanjima da se u potpunosti iskoristi potencijal domaćih polja. Kao rezultat tih nastojanja, zabilježeno je povećanje proizvodnje nafte za čak 20 posto. Ovaj rezultat najvećim se dijelom može pripisati uspješnom projektu Program 4P(P - povećanje, P - proizvodnje, P - postojećih P - polja) koji je pokrenut krajem 2013. s ciljem punog iskorištenja preostalog potencijala polja u kopnenoj Hrvatskoj kroz revitalizaciju starih polja i optimizaciju cjelokupnog proizvodnog sustava, a koji bi i u godinama koje dolaze trebali rezultirati povećanjem proizvodnje ugljikovodika.'
Uz naftu, Hrvatska proizvede i nešto prirodnog plina. Točnije 1,8 milijardi kubika u 2015., što je nešto više od jedan posto proizvodnje cijele Europske unije. Svjetski su lideri u proizvodnji plina Rusija (s godišnjom proizvodnjom od 500 milijardi kubika) i SAD (više od 700 milijardi kubika godišnje)“


23.01.2018. u 05:49 • 0 KomentaraPrint#^

< siječanj, 2018 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Travanj 2024 (33)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter