AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 28.11.2016.
VEZA JE NAJRAŠIRENIJI OBLIK ZAPOŠLJAVANJA U RH
DO KADA ODLUKE O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA ?
„Prema informacijama iz ljudskih resursa u gradskoj upravi oko 90 posto ljudi zapošljava se preko veze i poznanstava, a prije je to bilo tek 10 posto", rekla je u emisiji Nedjeljom u dva 27.11. dr. Sandra Švaljek.
Ta je rečenica povod za pitanje premijeru RH Andreju Plenkoviću kada će ukinuti Odluku o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama koju je 25. rujna 2014. potpisao predsjednik Vlade Milanović, a prethodno ograničenje zapošljavanja potpisao je također Milanović 2013. godine (NN 156/13) Istovremeno Milanović je potpisao i Odluku o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade RH 25. rujna 2014. Potpisivanje 2014. bila samo bila samo mala revizija odluke koja je bila na snazi od 2009. koju je Odluku potpisala Jadranka Kosor u vrijeme svog premijerskog mandata.
Obje odluke sprečavaju legalno i zakonito zapošljavanje nezaposlenih osoba putem natječaja i doslovno prisiljavaju nezaposlene da traže veze i poznanstva kako bi se zaposlili. Taj zaključak proizlazi iz razgovora sa svakim tko traži posao
Određenoj djelatnosti karakter javne službe priznaje društvena zajednica pravnom normom, što je u pravilu zakon, zbog shvaćanja važnosti što ta služba i njezino obavljanje imaju za opći interes.
Brojne djelatnosti proglašene su djelatnosti od interesa za RH, te su načini njihova obavljanja uređeni zakonom kao javne službe. U sferi društvene djelatnosti su to zdravstvena, obrazovna, znanstvena, kulturno -umjetnička, sportska djelatnost ; u sektoru gospodarstva to su komunalne djelatnosti , telekomunikacijske, energetske i ostale, djelatnosti izmjera i katastar nekretnina, priređivanje igara na sreću i druge.
DO KADA ĆE NA SNAZI BITI ODLUKE O ZABRANI ZAPOŠLJAVANJA?
Javnih službenika nema dovoljno posebno ne u zdravstvu gdje se konkretno misli na zapošljavanje liječnika i medicinskih sestara te u školstvu, što su predstavnici tih ustanova mnogo puta rekli javno, ali to kako da je svima u državi normalno da tih struka u radnom okruženju nedostaje, a ti kadrovi evidentirani stoje na zavodu za zapošljavanje a mnogi odlaze iz Hrvatske.
Službenici iz dvaju odluka podijeljeni su prema isplati plaća na nekoliko grupacija i one su :
1. Državni dužnosnici
2. Državni službenici i namještenici
3. Javni službenici
4. Službenici lokalne uprave i samouprave
5. Zaposlenici državnih, lokalnih i javnih tvrtki s razlikom između javnih, kojima je država osnivač i upravitelj, te obavljaju javnu funkciju i tvrtki u većinskom državnom vlasništvu koje su tržišno orijentirane. Ponekad je razlika nejasna, a postoje i tvrtke u miješanom vlasništvu naprimjer država i lokalna tvrtka ili država i privatnik kao suvlasnici.
Vlada RH ima pravo određivanja visine plaća samo za prve tri grupacije. Lokalna samouprava po zakonu sama određuje visinu plaća za službenike, kao i uprava državnih tvrtki, te vlada može samo dati uputu, ali ne narediti smanjenje ili povećanje plaće za njih.
Državni, javni i lokalni službenici potpisuju kolektivne ugovore, zaposlenici državnih i javnih tvrtki kolektivne ili ugovore o radu, a namještenici i dužnosnici su imenovani ili izabrani.
Plaće za prve tri skupine isplaćuju se iz državnog proračuna, za 4. grupaciju iz proračuna lokalne samouprave, a za 5. iz dobiti tvrtki. Ako proračun odnosno dobit za te dvije skupine nije dovoljna, intervenira država sa dodatnim sredstvima i subvencijama
.
ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE JE TEK OFICIJELNA NUŽNOST!
Iako Hrvatski Zavod za zapošljavanje ne traži posao nezaposlenima već samo posreduje pri zapošljavanju nezaposlenih nezaposleni imaju obvezu javljati se savjetnicima te mjesečno dostavljati dnevnik traženja svoga posla. Činjenice radi treba reći da na Zavodu za zapošljavanje apsolutnu prednost imaju mladi. Njima je namijenjeno 90 % poslova sa popisa poslova za zapošljavanje, gdje je u vrsti zaposlenja naglašeno „ stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.“ Poslodavci koji primaju osobe u tom statusu subvencionirani su od Zavoda za zapošljavanje sa dvadesetak tisuća kuna. No s druge pak strane za osobe koje dugotrajno traže posao za žene i za muškarce koji su starosne dobi iznad 45 godina postoji niz mjera za zapošljavanje u kojima se financijski stimulira poslodavca da zaposli stariju osobu. No pitanje je kako uopće naći posao. Jer raskorak između zanimanja osoba koji su evidentirani na Zavodu za zapošljavanje i onih za kojima je potreba, posebno je velik kada se radi o osobama koje su starije životne dobi, dakle iznad pedeset godina, a koje se bliže godinama za odlazak u mirovinu. Dio ljudi ima dovoljno godina staža za mirovinu, no životno je pitanje kako živjeti do mirovine bez posla - žene do 60. godine života, a muškarci do 65. godine. Jer postoji vakum prostor koji nikakvim finacijskim sredstvima nije osiguran. Ljudi su tada primorani raditi „ na crno“ i bilo što jer to životne okolnosti zahtijevaju. Javna ustanova Hrvtski zavod za zapošljavanje za takve osobe nema nikakvo transparentno legalno rješenje. Nezaposleni su prepušteni sami sebi i vlastitom snalaženju. Tu su razlozi traženja posla preko veze, preko prijateljskih intervencija.
KADA ĆE SE NA PLAĆI VALORIZIRATI STRUČNA SPREMA?
Osobe koje prihvaćaju bilo kakav posao, što je često kod onih koji više nisu mladi - neki fizički posao, jer ih na to navode različite porodične okolnosti i potrebe, a imaju srednju ili visoku stručnu spremu, nemaju niti kune dodatka na plači ni na temelju svoje stručne naobrazbe, ni na temelju godina staža, a mnogi poslodavci zaposlenicima ne plaćaju ni prekovremene sate, kao ni rad nedjeljom. Naobrazba je zanemaren, kao da naobrazba ne postoji, najprije od zakonodavca koji je država i koji to ne traži , a onda i od poslodavca koji je sretan daa imaa što manje stavki isplaatiti. Najprije se iz znanstvenih institucija u Hrvatskoj naširoko priča o potrebi znanja i društvu znanja, a kada to znanje, o čemu imaju ispravu, zaposlenima na plaći treba valorizirati u određenom postotku – ta stavka nije ni predviđena i na nju zaposlenik nema ni jedne kune. Država u mnogim segmentima nije dosljedna. Prijateljstva državnih dužnosnika i poslodavaca prebijaju se na leđima zaposlenih i nezaposlenih. Ima li u državi Hrvatskoj pameti da se takve navike razdvoje, te da poslovni razgovori budu poslovni – a prijateljstva da budu prijateljstva? Državni dužnosnici, ministri i njima podređeni službenici trebaju napokon „sići“ među ljude, građane Hrvatske, za koje odlučuju i kojima svojim potpisima pečate sudbine. Jedna važna odluka mora se dogoditi i ovih dana, a to je odluka o minimalnoj plaći za 2017. godinu. Predviđanja su da će to biti 3800 kuna bruto “ako se poslodavci s tim slože.“ kako je rekao jedan sindikalni čelnik. Hrvatski poslodavci ne teže tome da imaju zadovoljnog radnika, radnika koji će biti zdrav, koji će moći otići na godišnji odmor na kome će se odmoriti, a ne dodatno raditi, koji će moći školovati svoju djecu, već neprestano misle o tome koliko će oni zaraditi na radnicima koji rade za njih. Dobit poslodavaca objavljuje se na kraju kalendarske godine kratko i bez dovođenja u vezu sa brojem zaposlenih i njihovim primanjima, tako da ta informacija mnogima promakne. A u Hrvatskoj Vladi se nitko istinski ne zalaže za radnika. I ova minimalna plaća od 3800 kuna bruto, premalena je za život četveročlane obitelji, to sindikalni čelnici znaju, ali se zbog svoje pozicije slažu s tim. Licemjerno! Visina minimalne plače ovoga trenutka trebala bi biti 4500 kuna neto. Hrvatska je razorena u mnogim segmentima. Ali dobiti će mnogo manje što će značiti još jednu godinu nesolventnih radnika značiti će ne školovanje njihove djece. Sve je više djece koja ne upisuju srednju školu, o tome nema službenih podataka. Radnici radi vlastite egzistencije zavrjeđuju poštenu plaću. Poslodavci se brinu samo za sebe, pa država kroz zakonodavni okvir o njima već jednom treba zauzeti svoj stav. Poslodavci su složni . Oni orkestrirano zaprijete, ako nešto nije po njihovom, da neće isplaćivati plače u roku i država već popušta- na štetu radnika. Kada će takav oblik pritiska u ovoj zemlji prestati? Vjerujem onda kada se u nečijoj kompetentnoj i odlučnoj glavi osvijesti ta činjenica! Ali zašto se ne može osvjestiti već danas? Vjerujem zato što u Vladi nema dovoljno intelektualno i moralno jakih individua koje žele loše stanje mijenjati na bolje!
3 400 KUNA ZA 34 GODINE STAŽA
Na moje pitanje koliko joj je plaća djelatnica u Konzumu na blagajni odgovara „ 3400 kuna sa dodacima, jer ja ima 34 godine staža i poslovotkinja sam. Moje kolegice imaju plaću oko 2800 kuna“. Može li itko u Vladi RH shvatit, i objasniti poslodavcu koji ne želi izdvojiti dostatan novac za radnikovu plaću, da za plaću od 2800 kuna djelatnik u trgovini raditi i subotom i nedjeljom – što je više od 160 sati mjesečno . A koncern Agrokor, točnije njegov vlasnik ne podnosi nikakve kritike jer odgovor iz te kompanije je uvijek da zapošljava oko 60 000 ljudi . Ali znači li to da ti ljudi zato što rade u koncernu Agrokor moraju raditi za minimum minimuma plaće?
POSAO U TURIZMU
Na poslovima u turizmu kao što su sobarice, pomoćne kuharice, radnici u auto- kampu, zarada djelatnika zaposlenog preko agencije za privremeno zapošljavanje u turističkoj sezoni 2016. sa satnicom od 270 sati mjesečno plaća nije bila veća od 4500 kuna. Nije li to poražavajuće saznanje? Ministar turizma gospodin Cappeli o tome zasigurno još nema svoje mišljenje. Odluka o visini minimalne plaće koju donosi Vlada je osnova za određivanje plaća djelatnika koji rade preko agencija za privremeno zapošljavanje i ima dalekosežne posljedice na platežnu moć svih koji rade na UGOVOR NA ODREĐENO VRIJEME. Takvih je u Hrvatskoj sada nekoliko stotina tisuća. Danas 28.11. 2016. evidentiranih nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje u RH koji žele imati posao i plaću je 231 859 .
Evo jednog pozitivnog primjera: Njemački trgovački maloprodajni lanac kozmetike DM kojem je vlasnik Götz Werner, ne štedi na plaćama svojih djelatnika već one iznose mjesečno oko šest tisuća kuna. U Hrvatskoj je u DM-u zaposleno više od tisuću djelatnika.
Margareta Zouhar Zec
| < | studeni, 2016 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Travanj 2024 (33)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter