AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

ponedjeljak, 24.05.2010.

NATJEČAJ ZA IPARD SREDSTVA SAMO 20 DANA ?




Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja raspisalo je Drugi krug natječaja koji je u tijeku i otvoren jer od 17. svibnja do 7. lipnja 2010. godine, za sredstva iz IPARD programa za
Mjeru 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja EU standarda, čija visina potpore sredstava iznosi do 75 posto uloženog, te za
Mjeru 103 „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja, za koju visina potpore iznosi do 50 posto financijskog ulaganja.
NEOBIČNO je to što je natječaj otvoren samo 20 dana.

Zašto samo 20 dana? Novac iz IPARD programa nije potrošen i tendencija bi trebala biti da što više projekata stigne na natječaj.
Želi li se Drugim krugom natječaja zadovoljiti samo forma? Kome je u interesu samo forma?


DA PODSJETIM. Prvi krug Natječaja za sredstva iz IPARD programa bio je otvoren od 4.siječnja do 4. ožujka. /blog objavljen 29.12.2009./ Prema obavijesti koju je Ured glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja poslao novinarima, a i prema podacima na web stranici Agencije za plaćanje www.apprrr.hr na prvi je natječaj stiglo ukupno 37 projekata. Za Mjeru 101 stigao je 26 projekta, a za Mjeru 103 samo 11 projekata. Vrijednost tih projekta iznosi ukupno 141.150.106,87 kn, dok je vrijednost zahtijevane potpore 74.199.997,64 kn .
No niti više od dva mjeseca Agencija za plaćanje nije istakla rezultate koliko je projekata od njih ukupno 36 prihvaćeno, a koliko ih je odbijeno.

Evo kontakt adrese:
AGENCIJA ZA PLAĆANJE
U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVIJU
Ul. grada Vukovara 269d
10 000 Zagreb

Telefon: 01 – 6002- 700 centrala ,
01 – 6002- 742
01 – 6002 -744 odnosi s javnošću,
Faks: 01 - 6002- 851

Meil : info@apprrr.hr , web stranica : www.apprrr.hr




24.05.2010. u 11:07 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 17.05.2010.

REGIONALNE RAZLIKE RAZVOJA HRVATSKE

HRVATSKA JE POLARIZIRANA NA RAZVIJENIJI SJEVER I ZAPAD
I MANJE RAZVIJENI ISTOK I JUG

„Mogućnosti održivog regionalnog razvoja Republike Hrvatske“bio je naslov tribine koja je u organizaciji SAVJETA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA održana 12. svibnja u središnjici političke stranke SDP-a u Zagrebu.
Sudionici tribine bili su dr.prof. Marijan Jošt, mr. Mirjana Matešić, predstavnici Zelene Liste i predstavnici Udruga za zaštitu okoliša. Uvodna izlaganja održali su dr. Mirela Holy i dr. Petar Kurečić .

Dr. Holy je u svom izlaganju rekla da održivost i regionalizam idu ruku pod ruku jer zagovaraju decentralizaciju te život u malim samoodrživim zajednicama čije se ekonomije temelje na mudrom i štedljivom korištenju lokalnih resursa. Rekla je zatim kako Martin Lewis u knjizi „Green Delusion“ističe neke slabosti ekoloških pokreta koji zagovaraju život u malim zajednicama, jer da takvi koncepti ugrožavaju zaštitu okoliša potencijalnim otuđivanjem javnosti i reformama protivnim koristi za okoliš. Lewis rješenje od ekološke krize vidi u povećanju udaljenosti ljudi od prirode. Put do održivog regionalnog razvoja je u konceptu „Greeen New Deal-a“ gdje taj koncept između ostalog dugoročno podrazumijeva napuštanje filozofije konstantnog gospodarskog rasta i prihvaćanje ideje tzv. nultog rasta.

No posebnu pažnju pridajem izlaganju dr. Petra Kurečića koji je u svojoj prezentaciji argumentima iznio činjenice iz kojih se jasno vidi da u Hrvatskoj na djelu IZRAZITA POLARIZACIJA U RAZVOJU HRVATSKE na:
1. Hrvatsku jezgru i periferiju
2. urbane i ruralne prostore
3. u Dalmaciji na a/ obalu Jadranskog mora i b/ zaleđe
4. u kontinentalnoj Hrvatskoj na a/ prostore uz glavne prometne koridore i b/ one udaljenije od prometnih koridora
Iako su podaci, odnosno brojke iz 2007. godine, prema onom što mi je poznato polarizacija u razvoju nije ništa manja nego prije tri godine.

ZATO JE CILJ UKAZATI NA RAZLIKE U: 1. razvijenosti između hrvatske jezgre i periferije te razlike u razvijenosti hrvatskih županija
2.na uzroke i posljedice polarizacije razvijenosti hrvatskih regija i županija
3. potrebu za smanjivanjem regionalnih razlika u razvijenosti kroz stvarnu praksu uravnoteženog regionalnog razvoja RH
4. osnovne crte prijedloga politike regionalnog razvoja


KAKO SE MOŽE POSTIĆI URAVNOTEŽENI REGIONALNI RAZVOJ ?
Tako da manje razvijene regije, koje čine većinu hrvatskog teritorija i u kojima živi više od polovine hrvatskog stanovništva, se razvijaju brže od razvijenih regija. A na smanjivanje regionalnih razlika prvenstveno može utjecati politika regionalnog razvoja, no ona u Hrvatskoj ili ne daje rezultate ili je nepostojeća. Naime, sve su veće regionalne razlike, praćene iseljavanjem stanovništva iz manje razvijenih u razvijenije prostore što dovodi do još većih regionalnih razlika.


RAZMJERI POLARIZACIJE 2007. GODINE!

EVO KAKVI SU RAZMJERI POLARIZACIJE BILI U SEGMENTU
JEZGRA – PERIFERIJA U HRVATSKOJ 2007. GODINE
U 17 hrvatskih županija, (hrvatska periferija) od 21 županije ukupno, razina BDP-a po stanovniku bila je ispod hrvatskog prosjeka. Te županije obuhvaćaju 47 771 četvorni kilometar ili 84,4% teritorija RH i u njima je živjelo 3 006 497 stanovnika, što je 67,8 % stanovništva Hrvatske. U tih 17 županija je ostvaren BDP od 22 332 mil. eura ili 52,1% BDP-a Hrvatske.

U četiri županije koje čine jezgru hrvatskog razvoja, a to su Grad Zagreb, Istarska, Primorsko –goranska i Dubrovačko– neretvanska županija koje obuhvaćaju 8 823 četvorna kilometra ili 15,6% teritorija Hrvatske, u kojima je 2007. živjelo 1 429 485 stanovnika ili 32,2%, ostvarile su BDP od 20 501 milijuna eura ili 47,9% BDP-a.
BDP po stanovniku u ove četiri županije iznosio je 14 341 eura (149 % hrvatskog prosjeka). Razlika u razini BDP-a po stanovniku između navedenih i ostalih županija ( prosječni BDP od 7 428 eura po stanovniku, iznosila je 193 %.

EVO KAKVI SU RAZMJERI POLARIZACIJE U RAZMJERU
GRAD ZAGREB – OSTATAK HRVATSKE
Grad Zagreb sa 785 866 stanovnika (broj stanovnika odnosi se na procjenu broja stanovništva g. 2007.) ostvario je 2007. godine 13 176 milijuna eura BDP, a ostatak Hrvatske u kome živi 3 650 116 stanovnika ostvario je BDP od 29 657 mil.eura.
Grad Zagreb ostvario je 2007.godine 31% hrvatskog BDP-a i imao 74% veći BDP po stanovniku – bilo je to 16 766 eura – od hrvatskog prosjeka koji je bio 9 656 eura .

Razlika BDP-a po stanovniku između Grada Zagreba i Brodsko- posavske županije čiji je BDP bio 5 345 eura bila je 314%.

Grad Zagreb je imao 226% prosjeka BDP-a po stanovniku.

BDP po stanovniku Hrvatske, bez Grada Zagreba, bio bi 8 125 eura pa bi u tom slučaju iznad prosjeka BDP-a Hrvatske po stanovniku, bilo 5 županija, a ispod prosjeka čak 15 županija.

POLARIZACIJA NA RAZINI ŽUPANIJA I JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE
Image and video hosting by TinyPic

BDP po stanovniku na razini županija se vrlo razlikuje, a na razini jedinica lokalne samouprave razlike u razini BDP-a po stanovniku prelaze 800 %. Teritorijalno –politička podjela na čak 556 jedinica lokalne i područne samouprave usitnila je teritorijalno-politički ustroj Hrvatske i dodatno ga administrativno, ali i stvarno polarizirala.
Po niskoj razini BDP-a po stanovniku posebno se ističe pet slavonskih županija: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Osječko-baranjska županija. Županije koje imaju jači pol razvoja, veće županijsko središte odnosno veću urbanu sredinu, ipak imaju velike dijelove teritorija koji su ispodprosječno razvijeni i na razini županije i na razini cijele Hrvatske. Neka županijska središta i njihova neposredna okolica predstavljaju „oaze“ razvoja koja se izrazitije razvijaju u odnosu na okolni prostor koji čini većinu teritorija županija. Uzrok tome je izrazita polarizacija u razvijenosti Hrvatske.

POLARIZACIJA U SEGMENTU URBANI I RURALNI PROSTOR
Hrvatsko selo je 1990 –ih doživjelo novi val odlaska stanovništva, koji se ne može zanemariti, iako je u depopulaciji ruralnih prostora Hrvatske postojao kontinuitet koji je prisutan desetljećima. Rat, privatizacija, propast velikih društvenih poduzeća i ekonomska kriza, utjecali su na selo da doživi val pauperizacije od kojeg se ni 15-ak godina nakon svršetka rata nije oporavilo.Više od 2/3 teritorija Hrvatske čini tzv. „poljoprivrednu pustinju“ no nažalost ni poljoprivreda više ne donosi mogućnost normalnog života. Urbane sredine u čak i ispodprosječno razvijenim dijelovima Hrvatske, ipak se razvijaju i raste im broj stanovnika, dok ruralni prostori doživljavaju depopulaciju i sve više zaostaju u razvoju.Takvi trendovi proizvode daljnju polarizaciju na ruralno – urbano i pauperizaciju hrvatskog sela.

POSLJEDICE CENTRALIZACIJE: MONOCENTRIČNI RAZVOJ I PERIFERIZACIJA VEĆINE HRVATSKIH REGIJA
U suvremenoj Hrvatskoj periferiju ne predstavljaju samo dijelovi teritorija koje je pogodio Domovinski rat, već je periferizacija zahvatila široke prostore. Centralizacija, favoriziranje monocentričnog razvoja i potpuna periferizacija, u smislu razvojnih tokova teritorija Hrvatske, doveli su do velikih razlika između hrvatskog sjevera i zapada, te hrvatskog istoka i većeg dijela hrvatskog juga, gdje postoji polarizacija na obalu i zaleđe.
Politikom centralizacije, te razvoja samo pojedinih regija država je potpuno ignorirala razvojne potrebe Slavonije, Baranje, Korduna, Banovine i prostora uz granicu s Bosnom i Hercegovinom koji ujedno predstavlja demografsku „crnu rupu.“ Većina velikih infrastrukturnih projekata i razvojnih tokova potpuno je zaobišla istok Hrvatske i prostor uz granicu s BiH.

KAKO PRISTUPITI SMANJENJU REGIONALNIH RAZLIKA U HRVATSKOJ?
Kroz uravnoteženi regionalni razvoj koji podrazumijeva plansko djelovanje države i lokalne i područne samouprave na razvoju manje razvijenih regija, što pretpostavlja fiskalnu decentralizaciju i odsutnost političkog arbitriranja.
Dokinuti političku redistribuciju sredstava iz Državnog proračuna što podrazumijeva diskrecijsko odlučivanje i dodjelu sredstava iz Državnog proračuna u područja slabije razvijenosti.

KOJI SU PREDUVJETI ZA URAVNOTEŽENI REGIONALNI RAZVOJ?
1. Koherentna i pažljivo planirana politika regionalnog razvoja, sa širokim dijapazonom mjera za poticanje razvoja ispodprosječno razvijenih regija
2. Maksimalno iskorištavanje sredstava iz pred pristupnih fondova EU, a kasnije i strukturnih fondova EU
3. Snažna fiskalna i funkcionalna decentralizacija
4. Velika uloga Fonda za regionalni razvoj
5.„Privlačenje stanovništva“ politikama lokalne i regionalne samouprave

OSNOVE PRIJEDLOGA ZA POLITIKU UJEDNAČENOG REGIONALNOG RAZVOJA
1. Orijentacija na planski razvoj ispodprosječno razvijenih prostora Hrvatske
2. Razvoj planirati na razini regija , a ne na razini županija i općina
3. Administrativno i financijski ojačati regije prije kretanja u razvoj
4. Izbaciti političko diskrecijsko odlučivanje iz politike regionalnog razvoja
5.Donošenje Strategije regionalnog razvoja

Image and video hosting by TinyPic



17.05.2010. u 10:04 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 14.05.2010.

PROCIJENJENA VRIJEDNOST Đakovštine d.d. U STEČAJU


Jedna od vodećih tvrtki za preradu brašna i proizvoda od brašna s brendom „Tena“ iz Đakova, Đakovština d.d. u stečaju više nije medijska tema, no stečajni postupak još uvijek nije završen.
Da podsjetim, 26. 1. 2010. u tvrtki Đakovština d.d. otvoren je stečajni postupak, a nekoliko dana nakon toga zakupoprimac tvrtke u stečaju postala je tvrtka Žito d.o.o. iz Osijeka. Tako je Đakovština d.d. u stečaju nastavila s radom.
Na trgovačkom sudu u Osijeku je 8.4. održano prvo ispitno i izvještajno ročište, nad stečajnim dužnikom Đakovština d.d. u stečaju, na kojem su utvrđene prijavljene tražbine stečajnim vjerovnicima Đakovštine d.d. u stečaju.
Prema riječima stečajnog upravitelja Đakovštine d.d. u stečaju dipl. iur. Perice Mitrovića s Trgovačkog suda u Osijeku ukupna procijenjena vrijednost imovine Đakovštine d.d. u stečaju, a koju su procijenili ovlašteni sudski vještaci iznosi 283.891.203,74 kn. Odlukom Vlade RH Ministarstvo gospodarstva, Ravnateljstvo za robne zalihe ovlašteno da izvrši prijenos pšenice iz strateških robnih zaliha u količini od 18.000 tona poljoprivrednim proizvođačima oštećenim u poslovanju društva Đakovština d.d. u stečaju, a temeljem predane robe na uskladištenje. Ministarstvo gospodarstva, Ravnateljstvo za robne zalihe prenijelo je pšenicu oštećenim poljoprivrednim proizvođačima u količini od 17.860.369 kg što predstavlja novčanu protuvrijednost od 14.342.376,92 kune. Ravnateljstvo za robne zalihe je navedeni iznos prijavilo u stečajnu masu kao vjerovnik II višeg isplatnog reda.
Odbor vjerovnika Đakovština d.d. u stečaju dao je 6.5. ove godine mišljenje stečajnom sucu i stečajnom upravitelju da se započne s unovčenjem imovine stečajnog dužnika. Usmena javna dražba održati će se na Trgovačkom sudu u Osijeku, a početna cijena imovine stečajnog dužnika je procijenjena vrijednost imovine.




14.05.2010. u 11:26 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 07.05.2010.

POTICAJI SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

U FONDU JE 4 365 000 KUNA

Tko ima informaciju taj je u prednosti.Ta činjenica važna je u svakom trenutku bez obzira na posao ili djelatnost kojom se netko bavi. Zato informacija o raspisanom Natječaju za poticaje u sektoru poljoprivrede, a natječaj je raspisala Sisačko moslavaćka županija, ima izniman značaj.U proračunu je za poticaje planirano 4.365.000 kuna.
Natječaj je otvoren od 4.5 do 31.10. 2010. godine.
U Priopćenju koje objavljujem pišu najvažnije informacije, a na web adresi županije www.smz.hr mogu se saznati detalji.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

07.05.2010. u 14:20 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 01.05.2010.

KAKO UĆI U SUSTAV EKOLOŠKE POLJOPRIVRTEDE?





Do ulaska poljoprivrednih proizvođača i pravnih subjekata u Upisnik ekoloških poljoprivrednih proizvođača pet je koraka. Šema je to Odjela za ekološku poljoprivredu pri Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja.


PRVI KORAK

Najprije je potrebno upoznati se s zakonskom regulativom koja regulira ekološku poljoprivrednu proizvodnju i preradu. Zakonska regulativa sadrži slijedeće:
Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01 79/07

Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/01 , 10/07)

Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinja i životinjskih proizvoda (NN 13/02 , NN 10/07)

Pravilnik o preradi u ekološkoj proizvodnji (NN 13/02, 08/08)
Pravilnik o deklariranju i označavanju ekoloških proizvoda (NN 10/07, 64/09
Pravilnik o sustavu ocjenjivanja sukladnosti u ekološkoj proizvodnji ( NN 91/01 , 25/08 , 61/09)

Pravilnik o uvjetima i način upisa u Upisnik ekološke proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 13/02, 112/07)

Pravilnik o visini naknade troškova za provedbu stručnog nadzora nad ekološkom proizvodnjom i troškova utvrđivanja sukladnosti s temeljnim zahtjevima (NN 41/08 )

Pravilnik o stručnom nadzoru u ekološkoj proizvodnji (NN 13/02, 10/07, 62/08
Pravilnik o vođenju baze podataka za poljoprivredni reprodukcijski materijal iz ekološke proizvodnje ( NN 89/08).

DRUGI KORAK
Potrebno je obratiti se jednoj od nadzornih stanica i zatražiti stručni nadzor površine ili životinja koje želite ubuduće uzgajati ili obrađivati na ekološkim principima. Za nadzor su ovlaštene slijedeće nadzorne stanice:
BIOINSPEKT d.o.o. za nadzor u ekološko9j proizvodnji, Đakovština 2, Osijek , telefon: 031 204 620
PRVA EKOLOŠKA STANICA Kuraltova 8, Zagreb
tel: 01-23 48 -628
HRVATSKE ŠUME d.o.o. Ljudevita F. Vukotinovića 2, Zagreb
Tel. 01 48 04 111
AGRIBIOCERT – zadruga za obavljanje stručnog nadzora i ugovornu kontrolu robe, Veli dvor 11 , 51 513 Omišalj, tel: 051 84 26 07
BIOTECHNIKON – PODUZETNIČKI CENTAR d.o.o. , Hrvatskih iseljenika 30 , Split , tel: 021 48 54 61

TREĆI KORAK
Nakon što je Nadzorna stanica izvršila prvi stručni nadzor i dostavila zapisnik o prvom stručnom nadzoru Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja potrebno je predati zahtjev za upis u Upisnik ekoloških poljoprivrednih proizvođača.
Za to su potrebni slijedeći dokumenti:
1. zahtjev za upis u Upisnik
2. rješenje o upisu u registar za pravnu osobu, obrtnica ili rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
3. izvadak iz zemljišne knjige ili ugovor o korištenju zemljišta ili izjava vlasnika zemlje o ustupanju zemljišta na korištenje kao dokaz o vlasništvu odnosno pravu korištenja zemljišta, a za prerađivače ugovor o korištenju preradbenih kapaciteta
4. potvrdu pravne osobe ili izjavu proizvođača da je upoznat s propisima i pravilima ekološke proizvodnje, kao oblik posebnog povjerenja između proizvođača i potrošača
5. zapisnik nadzorne stanice za ekološku proizvodnju o obavljenom pravnom stručnom nadzoru
6. državni biljeg u iznosu od 70 kuna, prema Zakonu o pravnim pristojbama NN 08/96

ČETVRTI KORAK
Ukoliko ste dostavili gore navedenu dokumentaciju te time ispunili uvjete za upis, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izdaje rješenje o upisu u Upisnik ekoloških proizvođača pod određenim brojem. Rješenje o upisu objavljuje se u Narodnim novinama.

PETI KORAK
NAKON OBAVLJENOG STRUČNOG NADZORA I UPISA U Upisnik ekoloških poljoprivrednih proizvođača, od pravne osobe za provedbu postupka potvrđivanja tražite potvrdnicu (certifikat) Ukoliko ste dobili potvrdnicu proizvode možete označiti kao ekološke tj. Staviti na njih znak „eko proizvod“.Pravne osobe za provedbu postupka potvrđivanja od kojih možete tražiti potvrdnicu su slijedeće:

BIOINSPEKT d.o.o. za nadzor u ekološkoj proizvodnji,
Adresa: Đakovština 2, Osijek, tel: 031 20 46 20
AGRIBIOCERT – zadruga za obavljanje stručnog nadzora i ugovornu kontrolu robe,
Adresa: Veli dvor 11 ,51 513 Omišalj, tel. 051 84 26 07
PRVA EKOLOŠKA STANICA
Adresa; Kuraltova 8 , zagreb tel: 23 48 628
BIOTECHNIKON – PODUZETNIČKI CENTAR d.o.o.
Adresa: Hrvatskih iseljenika 30, Split, tel:021 48 54 61.



01.05.2010. u 14:46 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< svibanj, 2010 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Travanj 2014 (9)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)
Prosinac 2012 (10)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (10)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (5)
Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (11)
Svibanj 2012 (12)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (8)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (4)
Srpanj 2011 (7)
Lipanj 2011 (7)
Svibanj 2011 (9)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (8)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (5)
Studeni 2010 (6)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (6)
Kolovoz 2010 (2)
Srpanj 2010 (7)
Lipanj 2010 (7)
Svibanj 2010 (5)


Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst

Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se