24.01.2014., petak
Hrvatska velesila s prirodnim plinom? Malo realističnosti, molim!
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak s velikom pompom objavio je da su istraživanja srednjeg i južnog jadrana pokazala da nešto prirodnoga plina ima. Koliko, ne zna se. Pa su sad spektakularne najave veličanstvene budućnsoti Hrvatske kao energetkse velesile.
E sad, malo perspektive radi, neke brojkice i komparacije. Prema podacima koje je krajem 2012. u jednom izlaganju iznio prof.dr.sc. Miodrag Šunić, predsjednik Hrvatske udruge za plin, čovjek valjda najkompetentniji, potvrđene zalihe plina u Hrvatskoj iznose oko 50 milijardi prostornih metara. (Ima 80 milijardi nekonvencionalnih zaliha, ali zasad to na stranu.)
E sad, teško je zamislivo da se najednom, nakon šest desetljeća organiziranog crpljena plina, nađe nešto tipa deset puta više. Ako kažemo da se rezerve udvostruče, bilo bi to izvrsno!
Jest, super, ali malo perspektive: ukupne naše sadašnje zalihe jednake su onome , što Italija potroši u godinu dana.
Ako to udvostručimo na 100 milijardi prostornih, to bi bilo otprilike jednako godišnjoj proizvodnji Norveške (izvezu 95%).
Dakle, ako bi se ispunila ova optimistička procjena, ako bismo iscrpili sve zalihe i sve prodali a ništa sami iskoristili, zaradili bismo ono što Norveška zaradi u godinu dana.
Dobro je naravno nać nove zalihe, ali neće se Hrvatska na tome preporodit.
|
- 01:39 -
Komentari (7) -
Isprintaj -
#
19.01.2014., nedjelja
A čujte društvo, kako bi bilo da probamo malo "positive thinking"!?
Znam da su Hrvati depresivci, ali me ipak ponovo... hm, baca u depresiju, kad vidim taj fenomen: depresivac je na svoju depresiju navikao, draga mu je i ne želi promjenu.
Jučer sam objavio ovaj tekst na blogu "Ekološka ekonomija" i na pollitika.com (a ovdje prenio samo par pasusa:: Najbrži električni automobil na svijetu proizvodi se u jednoj maloj zemlji....
Desetak komentatora, skoro sve negativno intonirano. A na kraju, umjesto realističkih istraživanja, pričanje o fantazijama (navodni čudesni Teslini izumi koje skriva CIA; Reich = "orgonska energija", kad je W. Reich već bio psihički poremećen; ne znam tko je Schauberger). Čini mi se tipično za naš usrani mentalitet. Evo izbor citata:
— Nekako mi "najbrži električni" auto korespondira sa barnumskim člankom o Hrvatu koji je izumio bežično punjenje Iphone-a.
— Da to što vrijedi ne bi se drvilo kod nas o tome u smislu u kojem čujemo, nego bi ozbiljni ljudi uložili ozbiljne novce i napravili tvornicu koja bi ih izbacivala kao T- ford.
— ne bi bilo dobro u rimca investirati državne pare
— ISPLATIVOST I UPORABLJIVOST... Ali "zeleni" to ne vole, oni vole da sve bude neisplativo po građane , ali zato izrazito isplativo za elite
— Kolko te platio Rimac za ovu reklamu
— "Rimac" je klasična kriminalna hercegovačka priča u kojoj junior Rimac ima zadaću na bazi pranja opljačkanih miliona osvijetlati prezime i kod toga se ne bira cijena PR-a jer oni svaku cijenu mogu platiti.
— Od kuda ti znaš da Rimac proizvodi automobile? Meni to sve sliči na talentiranog dečka koji je složio prototip, i sada dalje ne zna šta bi s njim.
— Od izuma akumulatora, gotovo ništa nije radikalno učinjeno posljednjih 200 godina
— Solarna energija da , ali u posve drugom obliku Zorane , jer i dan danas sve to za ozbiljnije korištenje je neiskoristivo.
— Schauberger, Reich, Tesla... u tom smjeru treba ići čovjek i Hrvatska
Uz to su u raspravu ubačene neke svježe afere, onaj Linićev pomoćnik koji je pronevjerio neke pare, ne znam, ne pratim, pa se počelo drviti o svemu što kod nas ne valja...
Stvarno ljudi, zar nas samo sportski uspjesi mogu iskreno razveseliti!? Da ne govorimo o još rjeđoj stvari - nadahnuću?
|
- 19:14 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
18.01.2014., subota
Najbrži električni automobil na svijetu proizvodi se u jednoj maloj zemlji...
Članak pod ovim naslovom objavljen je na blogu "Ekološka ekonomija" . Prenosimo nekoliko pasusa.
Znate li gdje se proizvodi najbrži električni automobil na svijetu?, pita gledaoce reporter CNN-a u prilogu "The world's fastest electric sports car". U SAD? U Japanu? Ne - u Hrvatskoj.
CNN je prvi put objavio reportažu o Mati Rimcu i njegovom modelu "Concept One" u rujnu 2012.. Kako kaže jedan komentator, prema ovome najbolji model na tržištu, Tesla Model S, izgleda kao sirotinja. (Autor apsolutno najboljeg električnog automobila na tržištu je iz Hercegovina, najbolji komercijalni je imenovan po Ličaninu.) U novoj reportaži, emitiranoj u četvrtak 16. siječnja, saznajemo da 25-godišnji Metju radi na šestoj verziji svoga modela. Nije još na tržištu, ali radi se o samoj špici tehnološkog razvoja.
(...)
Za hrvatske prilike, vrlo je indikativan naslov intervjua objavljeno u veljači prošle godine: Zašto Mate Rimac nije postao dio zlatne mladeži?. Fakat, tata mu bogataš, a on umjesto da se opija, vozi skupe aute i ubija ljude, proizvodi skupe aute i prodaje ih - luda li čovjeka! :-(
(...)
Ako vas zanimaju novosti o automobilima koji koriste razna "alternativna" goriva (električni, hibridni, sa gorivim ćelijama idr.), ovo je stranica koja svakodnevno donosi obilje materijala:Green Car Reports
Osam jednostavnih stvari koje bi svatko trebao znati o električnim automobilima
(...)
Tvrtka za savjetovanje o globalnom tržištu "Navigant Research" objavila je predviđanja tržišnih kretanja za industriju električnih automobila do kraja 2014.. Za razliku od njihovih komercijalnih izvještaja, ovaj možete pročitati besplatno. Predviđaju dalji brz rast tržišta i niz utjecaja. Objavili su pak i predviđanje razvoja do 2022.: Electric Vehicle Market Forecasts. Predviđaju da će te godine cestama u svijetu voziti 35 milijuna električnih automobila, uključujući hibride. Uz visoke cijene nafte, gledajući uštede tijekom životnoga vijeka, električna vozila su već danas ekonomski kompetetivna vozilima s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem. (Cjeloviti izvještaj možete pročitati uz skromnu cijenu od 3.200 USD.)
(...)
|
- 10:12 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
17.01.2014., petak
Molitva neoliberala
Slobodno tržište, koje si sveznajuće i svemoguće!
Sveti se ime tvoje.
Dođi kraljevstvo tvoje.
Budi volja tvoja kako na Wall Streatu tako i u Pušća Bistri.
Kruh naš svagdašnji daj nam danas.
Ne otpusti nam duge naše, kao što i mi ne otpuštamo dužnicima našim.
Ne uvodi nas u napast nesebičnosti i sačuvaj nas od države i sindikata.
U ime IMF-a, WTO-a i FED-a, amen!
|
- 20:08 -
Komentari (8) -
Isprintaj -
#
14.01.2014., utorak
I Ameri se svađaju o energetskoj budućnosti
Blog "Ekološka ekonomija" objavljuje tekstove koji iz raznih aspekata prikazuju kompleksne međuodnose privrede, prirode i društva. Jedna od ključnih tema je energetika.
Danas objavljeni tekst novi naslov Polemike o američkoj energetskoj budućnosti.
Sredinom prosinca, američka federalna Agencija za energetske informacije (Energy Information Agency, EIA) objavila je kratku verziju godišnjeg energetskog pregleda (Annual Energy Outlook 2014., with projection to 2040 - Early Release); konačna verzija bit će objavljena početkom proljeća. Dokument donosi "reference case", osnovni scenarij, ono što se obično naziva "business as usual". Konačna verzija, kao svake godine, uključivat će i alternativne scenarije.
Ovaj dokument izazvao je polemiku o uvjerljivosti projekcija budućega razvoja i o poželjnim strateškim ciljevima i politikama. Osim interesa različitih segmenata industrije i javnosti (fosilna goriva vs obnovljivi), u polemici jasno do izražaja dolaze ideološke razlike u pristupu ekonomiji i razvoju (slobodno tržište vs državno usmjeravanje).
(...)
Nije više u pitanju samo koliki će biti postotak proizvodnje u pojedinim vrstama elektrana, jer se cijela struktura počinje mijenjati. Kad se to događa, ne može se predviđati budući razvoj na osnovu ekstrapolacije prošlosti. Politički je izbor hoće li se krenuti u promjenu sustava (što od većih razvijenih zemalja najodlučnije zastupa Njemačka) ili će se promjene suzbijati (što je npr. izabrala Poljska). U SAD, sve su opcije još otvorene, predmet političkih sukoba i društvenih borbi.
(...)
|
- 11:54 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
06.01.2014., ponedjeljak
Bilješka o etici: Hilel i Ješua
Postoji dimenzija etičnosti koja prevladava puku pragmatičnost, ali ima praktičnu važnost. Ona se rastvara univerzaliziranjem zdravoraumskih pravila odnosa prema bližnjima ("ljubi bližnjeg svog") na cijelo čovječanstvo. U tome su nezaobilazna dvojica židovskih učitelja koji su živjeli prije oko 2000 godina: " target="_blank">rabi Hilel i mlađi rabi Ješua.
»Hilel je postao tvorcem uzvišenog i jednostavnog nauka, u kojem iznad svega postavlja ljubav spram bližnjega. Preokrenuvši stari biblijski zahtjev: "Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!" (3 Moj. 19:18), odgovorio je nekom poganinu koji je želio prijeći na židovsku vjeru, te ga zamolio da ukratko iznese bit židovskog učenja: "Ono što tebi nije drago, ne čini drugome. U tome je sav zakon, a sve je ostalo puko objašnjenje. Idi i čini tako!"« (Navedeni citat nalazi se u Babilonskom Talmudu, Šabat 31a.)
Ješua ističe i krajnju konzekvencu, da i neprijatelji moraju biti uključeni: »Čuli ste da je rečeno: ’Voli svoga bližnjega i mrzi svoga neprijatelja.’ No ja vam kažem: volite svoje neprijatelje i molite za one koji vas progone. Tako ćete postati djeca svoga Oca na nebu, koji čini da sunce izlazi i zlima i dobrima. On daje kišu i onima koji čine dobro i onima koji čine zlo. Ako volite samo one koji vole vas, kakvu nagradu možete očekivati? Čak i poreznici čine isto.« ("Poreznici" su za Ješuine slušatelje sinonim zla, jer su u službi okupatora.)
Nekoliko opaski o pojmovima:
– Utilitarizam u etici pokrenuo je niz zanimljivih istraživanja u jednoj dimenziji, ali ovu spomenutu zanemaruje i pokušava negirati.
– Kant koristi termin "praktični um" na osobiti, koristan način, koju i ovdje koristimo u prvoj rečenici.
– U praksi, rijetke su osobe bez svakog morala - to je sociopat.
– "Zdravorazumski" moral, prirodni ethos, uvijek razlikuje "naše" od "drugih".
Opaska o zdravorazumskom moralu i univerzalističkoj etici
Evolucijska psihologija proučava biološku zasnovanost ethosa, pa često izvlači pesimističke zaključke da propovijedi o univerzalizaciji etičkih načela nikad neće uspjeti, jer su protivni biološkoj osnovi, koja je uvjetovana evolucijom. Iako dosadašnja iskustva, u razdoblju 2000 do 2500 godina od vremena velikih etičkih učitelja (Buda, Mahavira Đin, Konfucije i Lao Ce živjeli su oko 500 godina prije Hilela i Ješue; u isto vrijeme živjeli su židovski deuteronomisti i prvi grčki filozofi; Sokrat nešto kasnije; Zaratustra je možda živio znatno ranije), daju osnove za takav pesimizam, težnja ka univerzalizaciji također je svojstvena ljudskome umu.
Univerzalističke formulacije možemo vidjeti u egipatskim etičkim spisima 2500 godina prije Hilela i Ješue (Ptah-Hotepovi savjeti), te kulminiraju u pokušaju nametanja monolatrijskog štovanja Atona u doba faraona Akhenatona. Moses (Mojsije) je možda bio Egipćanin, nasljednik štovatelja Atona, koji se pridružio plemenu Hebreja koji su napustili Egipat u doba opadanja nakon smrti Ramzesa II, te je monolatrija prenesena na plemenskog boga Jahvea.
Ako proteklih 2000 ili 4000 godina i nisu naročito ohrabrujući glede etičkog napretka, ne znači da je homo sapiens osuđen vrtjeti se u istom krugu proturječja i paradoksa slijedećih 2.000 ili 4.000 godina.
|
- 11:11 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|