31.03.2013., nedjelja
Po anketi Ipsos pulsa, Ivan Pernar u Europskom parlamentu!?
NOVA TV danas je u Dnevniku objavila rezultate ankete, koju je provela agencija IPSOS PULS, o raspoloženju birača pred izbore za Europski parlament.
EKSKLUZIVNO Hrvati žele glasovati za osobe, a ne samo stranke - vodi Kukuriku lista
U anketama, uvijek više ljudi kaže da će izaći na izbore nego što to na kraju stvarno bude. Sad je 64,7% anketiranih reklo da će sigurno ili vjerojatno izaći na izbore ("slučaj veće izlaznosti"). Ako stvarna izlaznost bude 50% (od STVARNOG broja birača - ali sad su, koliko sam skužio, birački popisi prilično sređeni - govorimo o nekih 3,5 milijuna birača u zemlji), bit će odlično.
Po postocima glasova među ovima, na prva tri mjesta su očekivane liste, a na 4., s dosta zaostatka, lista koju predvodi moj bivši stranački drug Ivan Pernar (bili smo zajedno u Zelenoj listi 2009.-2010.; njegova današnja idejna pozicija je daleko od zelenih). Ona je jedina blizu praga od 5%, koliko je potrebno da lista uđe u izračun raspodjele mandata.
Koalicija SDP - HNS - HSU - 26,3 %
Koalicija HDZ - HSP-AS - BUZ - 18,4 %
Hrvatski Laburisti - Stranka rada - 10 %
Koalicija ASH - DSŽ - Savez za promjene - SUH-BUZ - 4,7 %
sve ostale liste - 29,5%
Neodlučni 11,1%
Navode, da se prema tim postocima mandati raspodjeljuju ovako:
SDP idr. = 6 mandata
HDZ idr. = 4 mandata
laburisti = 2 mandata
Međutim, jedna devetina su "neodlučni" - računajući postotke glasova, naravno ne možemo njih uračunavati. Ako to eliminiramo, odnosno pretpostavimo, da će se ti glasovi raspodijeliti na sve liste, proporcionalno izboru onih, koji su se već odlučili (uobičajena pretpostavka kad se analiziraju rezultati anketa), dobivamo slijedeće postotke:
Koalicija SDP - HNS - HSU - 29,6 %
Koalicija HDZ - HSP-AS - BUZ - 20,7 %
Hrvatski Laburisti - Stranka rada - 11,2 %
Koalicija ASH - DSŽ - Savez za promjene - SUH-BUZ - 5,3 %
Po ovome, lista ASH itd. prelazi izborni prag od 5% i ulazi u izračun za podjelu mandata. Ovo očito nisu uzeli u obzir ljudi, koji su kalkulirali proračun postotaka u mandate.
Među onima koji su prešli prag, mandati se dijele po D'Hondtovom sustavu. Matematički, ovako: brojevi glasova (ili postoci, svejedno) dijele se s brojemvima od 1 do ukupnog broja mandata koji se dijeli, tj. 12. Gleda se 12 najvećih količnika i za svaki od tih, lista dobiva jedan mandat.
Ako vam se ne da samima računati, ovdje je kalkulator za preračunavanje glasova u mandate. Prema datim postocima ispada:
Koalicija SDP - HNS - HSU - 5 mandata
Koalicija HDZ - HSP-AS - BUZ - 4 mandata
Hrvatski Laburisti - Stranka rada - 2 mandata
Koalicija ASH - DSŽ - Savez za promjene - SUH-BUZ - 1 mandat
S obzirom na veliki rasap na liste koje ne prelaze prag (trećina glasova!), pet posto glasova moglo bi biti dovoljno da se osvoji mandat.
|
- 22:18 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
29.03.2013., petak
Kako glasati na izborima za EP
Na izborima za Europski parlament, koji će se održati 14. travnja, prvi put će u Hrvatskoj biti primjenjen sustav otvorenih lista. Svaka lista, koju prijavljuje jedna stranka, više stranaka ili grupa građana i građanki, ima 12 imena kandidata/kandidatkinja. Birač ne bira samo listu kojoj će dati glas, nego ima mogućnost da svoj glas da jednome od kandidata/kandidatkinja s te liste (tzv. preferencijalni glas).
Zbog toga "listić" postaje "plahta" velikog formata, jer na njemu su navedena imena 28 lista i 336 kandidata/kandidatkinja; nespretno, ali neizbježno i ne stvara veće probleme.
Glasati možete na tri načina.
1) Zaokružiti samo redni broj ispred liste kojoj dajete glas. Time se odrićete prava na preferencijalni glas.
2) Zaokružiti redni broj liste, te redni broj jednog od kandidata/kandidatkinja s te liste, kojem/kojoj dajete preferencijalni glas.
3) Zaokružiti samo redni broj jednog kandidata/kandidatkinje. Automatski se računa da ste glasovali i za tu listu.
Nemate dva nezavisna glasa, dakle ne možete glasovati za jednu listu i za kandidata/kandidatkinju s druge liste. Prema Zakonu o izboru članova u Europski parlament, takav listić je ipak važeći, ali računa se samo glas za listu, a ne i za pojedinca/pojedinku.
Također, ako pogriješite i zaokružite dva kandidata/kandidatkinje s iste liste, računat će se glas za tu listu, ali preferencijalni glasovi neće se računati.
Mandati se dijele među listama proporcionalno broju osvojenih glasova; tu se ništa ne mijenja.
Dosad su liste bile zatvoreno i glasač je zaokruživao broj ispred jedne od ponuđenih lista. Mandate su osvajali kandidati i kandidatkinje sukladno rednom broju na listi. Ako je neka lista osvojila tri mandata, oni su pripadali kandidatima koji su imali redne brojeve 1, 2 i 3, i njihova imena su bila navedena u izvješću izbornog povjerenstva.
Šansa pojedinaca i pojedinki, koji su na listi, da osvoje mandat, ovisila je isključivo o redoslijedu. A njega u strankama redovno određuje stranačko vodstvo.
Po sustavu otvorenih lista, ako dovoljan broj birača svoj preferencijalni glas da kandidatu/kandidatkinji pod brojem 12, a lista osvaja tri mandata, onda mandate osvajaju broj 1, 2 i 12. U ekstremnom slučaju, mandate mogu osvojiti broj 10, 11 i 12.
Preferencijalni glasovi uračunavaju se, ako neki kandidat/kandidatkinja dobije najmanje 10% glasova, od broja glasova koje je dobila odgovarajuća lista. Ako recimo neka lista dobije 500.000 glasova i prema raspodjeli joj pripadaju tri mandata, gleda se ima li netko više od 50.000 preferencijalnih glasova. Ako je to slučaj, takvi kandidati imaju prednost u dodjeli mandata. Prvo se gleda broj preferencijalnih glasova, a zatim redno mjesto na listi.
Ako se radi o listi jedne stranke, birači mogu svojim glasovima promijeniti redoslijed koji je odredilo stranačko vodstvo, i time donekle pridonijeti smanjivanju centralizacije odlučivanja u strankama. Kandidat ili kandidatkinja, koji nije omiljen kod vostva svoje stranke, može ipak osvojiti mandat; ipak, naravno vodstvo odlučuje, hoće li se uopće pojaviti na listi.
U strankama u zrelijim demokratskim sustavima, često su institucionalizirane frakcije normalna stvar, dok kod nas toga nema (iako ih statuti nekih stranaka načelno omogućuju).
Ako se radi o koalicijskoj listi više stranaka, a kandidat(kinja) stranke koja je vaš prvi izbor je nisko na listi i nema realne šanse po redoslijedu, po ovom sustavu ima ipak šansu osvojiti mandat. To može pridonijeti tome, da koalicijska lista dobije više glasova.
Izbor koji imaju glasači sad je povećan. Ako vam od predloženih 28 lista i 336 kandidata baš nitko nije po volji, možda ipak nešto nije u redu s vašim očekivanjima i kriterijima.
Sistem otvorenih lista, u raznim varijantama, koristi se na izborima za nacionalni parlament u oko 25 zemalja, većinom u Europi, uključujući i Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.
Treba spomenuti da ovdje pojam "otvorena lista" koristimo u širem smislu, kako se koristi u engleskom jeziku (vidjeti članak "Open list" na wikipediji). Unutar toga razlikuju se varijante s manjim ili većim stupnjem otvorenosti, tj. širine izbora i snage utjecaja birača.
U Izbornom pojmovniku na mrežnom sjedištu izbori.hr,
pojam "otvorena lista" definira se uže i izjednačava sa Free list, "slobodnom listom": sustav u kojem svaki birač ima više glasova, koje može raspodjeliti na kandidate s raznih lista . Ovaj sustav po toj terminologiji nije otvorena, nego "zatvorena neblokirana lista". Na engleskom se koristi i termin "flexible list" (otvorena lista, ali manjeg stupnja otvorenosti). Očita mana sustava slobodne liste je kompliciranost, kako za birače tako i za obradu rezultata, pa se koristi rijetko.
Poveznice:
Zakon o izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske (pročišćeni tekst):
Uputa Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske o važećim i nevažećim glasačkim listićima
Obavijesti o izborima za EP (Državno izborno povjerenstvo RH)
Electoral systems (opsežni prikaz na engleskom):
Experiences of PR open list system? (ACE - The Electoral Knowledge Network; članak sa zanimljivom diskusijom.)
|
- 05:54 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
09.03.2013., subota
Kako šovinizam pomračuje ljudski um
Hrvatski ekstremni desničari zaista su imbecilni seronje, čak i kad su akademici. Prije 14 godina, usred Zagreba, na dan koji Europa slavi zbog pobjede nad fašizmom 1945, pristaše fašizma, pod zaštitom policije, fizički su napali miran skup antifašista i razbijali glave. Njih je užasno iritirao skroman zahtjev, da se jednom od zagrebačkih trgova vrati ime "Trg žrtava fašizma" (što je dvije godine kasnije ipak napravljeno, a u Splitu, koji je dvije i pol godine bio pod okupacijom fašističke Italije, to ni danas ne može proći). Ista priča i sad s akademikom Slobodanom Novakom.
Akademik Slobodan Novak: Gospodine Goldsteinu, stidite se!
Koja bljutava demagogija, manipulirati žrtvama kao ovdje: »Kudikamo je veći i teži zločin, zar ne, ubiti Židova, nego nekog tamo ruskog mužika (...)« Nacizam je krenuo u masovnu agresiju na slavenske narode, s namjerom da većinu istijebi, a ostale pretvori u robove. U agresiji i okupaciji, pobili su milijune "ruskih mužika" i imali su plan pobiti ih oko sto milijuna - doslovce, brojka nije pretjerana.
E, ali nama Hrvatima dobri naciji su priznali da smo Arijevci, doduše četvrta, rubna kategorija, pogodni za sluge, ali bar ne za roblje - pa što se imamo žalit!
Akademiče Novak: Od svoje časne nacionalne ili rasne (?) pripadnosti stvorili ste movens i svrhu jedne pseudo-znanstveničke djelatnosti! Ili narodski: ti si govno od čovjeka! Neću ti poručit "stidi se!", jer je očito da za takav jednostavni ljudski osjećaj nisi kadar!
Stvar je naime u tome da se akademik Slobodan N, kao i drugi šovinisti, automatski i samorazumljivo poistovjećuje sa svojom nacijom, rasom ili vjerom, pa ne može ni zamisliti da netko ima i drugačije motive, razloge i argumente za nekakve svoje stavove. Ako, dakle, netko tko je Židov kaže da komunizam i fašizam nisu jednaki, takva sirovina može zamisliti jedino, da to govori zato jer je Židov (jer on/a uvijek govori kao Hrvat odnosno Hrvatina).
O toj razlici moj tekst iz 2009.: O bitnoj razlici komunizma i fašizma
Fašizam i komunizam dijele neke bitne zajedničke karakteristike, koje opravdavaju zajedničko svrstavanje pod pojam totalitarizam. Danas je popularno svoditi sličnost na identičnost. (...) Postoji međutim niz važnih razlika. Najbitnija je, povijesno duboko zasnovana, razlika u idejnim osnovama. (...) Koliko god bili različiti, komunizam i liberalna demokracija dijele zajedničko porijeklo u idealima zapadnih revolucija koje su srušile feudalno društvo: engleske, američke i francuske. Francuska revolucija, nasuprot društvu baziranom na nejednakosti po rođenju, ističe vrednote: "Sloboda, jednakost, bratstvo". (...) Fašizam se međutim pojavljuje kao pokret, koji potpuno negira vrednote francuske revolucije. (...) Fašizam je proklamirao ukidanje demokracije, i točno je to i ostvario. Komunizam je proklmairao više demokracije (što će donijeti i više općeg blagostanja), ali ne samo da to nije ostvario, nego je zaostajanje za zapadom bilo sve veće. (...)
Ja nisam Židov, pa mora biti da sam komunjara... :no
|
- 01:59 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
07.03.2013., četvrtak
Ekološki i ekonomski indikatori
Preneseno s bloga Ekološka ekonomija
Eco-Economy Indicators
Earth Policy Institute prati 12 globalnih eko-ekonomskih indikatora.
- stanovništvo
- globalna ekonomija
- urod žitarica
- ulov ribe
- šumske površine
- vodne zalihe
- emisije ugljika
- globalna temperatura
- topljenje leda
- vjetroelektrane
- proizvodnja bicikala
- solarne elektrane
Eco-Economy Indicators : Global Economy
Primjerice, pregled trendova u svjetskoj ekonomiji sažet je, ali vrlo informativan tekst o raznim aspektima mjerenja stanja ekonomije, ograničenja BDP-a kao mjere, spomije se Indeks ljudskog razvoja i Ekološki otisak...
Naš trenutni ekonomski sustav zahtijeva kontinuirani rad da održi vlade i porodice na nogama, ali prirodni sustavi koji održavaju našu ekonomiju ne mogu podnijeti neograničenu potrošnju. (...) Rastuće obilje i rast populacije znače povećanje potrošnje, uništavanja okoliša i proizvodnje otpada. Zapadnim odel razvoja je promašen: kad bi svatko na Zemlji uživao u istom životnom stilu kao prosječni Amerikanac, trebali bismo više od 4,5 plantea da nas podnese. Bez obuhvatnije vizije ekonomskog zdravlja i boljih načina da se ono mjeri, nastavit ćemo naslijepo na putu ka ekonomskom opadanju i kolapsu.
|
- 23:19 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
05.03.2013., utorak
Filozofske pouke: Lorelai Gilmore o Bogu
Volim način na koji razmišlja Lorelai Gilmore.
1. sezona, 18. epizoda (E= Emily, Lorealina majka; R= Richard, njen otac; Ro = Rory, njena kćerka)
E: - You were on the phone.
R: - Long distance.
L: - God?
R: - London.
L: - God lives in London?
R: - My mom lives in London.
L: - Your mother is God? So, God is a woman. And a relative. That's so cool. I'm gonna ask for favors.
R: - Make her stop.
Ro: - Oh, that I could.
(...)
L: - I still can't get over that I'm related to God. It's going to make getting Madonna tickets so much easier.
|
- 19:35 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
|