Marketing
Kako glasati na izborima za EP
Na izborima za Europski parlament, koji će se održati 14. travnja, prvi put će u Hrvatskoj biti primjenjen sustav otvorenih lista. Svaka lista, koju prijavljuje jedna stranka, više stranaka ili grupa građana i građanki, ima 12 imena kandidata/kandidatkinja. Birač ne bira samo listu kojoj će dati glas, nego ima mogućnost da svoj glas da jednome od kandidata/kandidatkinja s te liste (tzv. preferencijalni glas).
Zbog toga "listić" postaje "plahta" velikog formata, jer na njemu su navedena imena 28 lista i 336 kandidata/kandidatkinja; nespretno, ali neizbježno i ne stvara veće probleme.
Glasati možete na tri načina.
1) Zaokružiti samo redni broj ispred liste kojoj dajete glas. Time se odrićete prava na preferencijalni glas.
2) Zaokružiti redni broj liste, te redni broj jednog od kandidata/kandidatkinja s te liste, kojem/kojoj dajete preferencijalni glas.
3) Zaokružiti samo redni broj jednog kandidata/kandidatkinje. Automatski se računa da ste glasovali i za tu listu.
Nemate dva nezavisna glasa, dakle ne možete glasovati za jednu listu i za kandidata/kandidatkinju s druge liste. Prema Zakonu o izboru članova u Europski parlament, takav listić je ipak važeći, ali računa se samo glas za listu, a ne i za pojedinca/pojedinku.
Također, ako pogriješite i zaokružite dva kandidata/kandidatkinje s iste liste, računat će se glas za tu listu, ali preferencijalni glasovi neće se računati.
Mandati se dijele među listama proporcionalno broju osvojenih glasova; tu se ništa ne mijenja.
Dosad su liste bile zatvoreno i glasač je zaokruživao broj ispred jedne od ponuđenih lista. Mandate su osvajali kandidati i kandidatkinje sukladno rednom broju na listi. Ako je neka lista osvojila tri mandata, oni su pripadali kandidatima koji su imali redne brojeve 1, 2 i 3, i njihova imena su bila navedena u izvješću izbornog povjerenstva.
Šansa pojedinaca i pojedinki, koji su na listi, da osvoje mandat, ovisila je isključivo o redoslijedu. A njega u strankama redovno određuje stranačko vodstvo.
Po sustavu otvorenih lista, ako dovoljan broj birača svoj preferencijalni glas da kandidatu/kandidatkinji pod brojem 12, a lista osvaja tri mandata, onda mandate osvajaju broj 1, 2 i 12. U ekstremnom slučaju, mandate mogu osvojiti broj 10, 11 i 12.
Preferencijalni glasovi uračunavaju se, ako neki kandidat/kandidatkinja dobije najmanje 10% glasova, od broja glasova koje je dobila odgovarajuća lista. Ako recimo neka lista dobije 500.000 glasova i prema raspodjeli joj pripadaju tri mandata, gleda se ima li netko više od 50.000 preferencijalnih glasova. Ako je to slučaj, takvi kandidati imaju prednost u dodjeli mandata. Prvo se gleda broj preferencijalnih glasova, a zatim redno mjesto na listi.
Ako se radi o listi jedne stranke, birači mogu svojim glasovima promijeniti redoslijed koji je odredilo stranačko vodstvo, i time donekle pridonijeti smanjivanju centralizacije odlučivanja u strankama. Kandidat ili kandidatkinja, koji nije omiljen kod vostva svoje stranke, može ipak osvojiti mandat; ipak, naravno vodstvo odlučuje, hoće li se uopće pojaviti na listi.
U strankama u zrelijim demokratskim sustavima, često su institucionalizirane frakcije normalna stvar, dok kod nas toga nema (iako ih statuti nekih stranaka načelno omogućuju).
Ako se radi o koalicijskoj listi više stranaka, a kandidat(kinja) stranke koja je vaš prvi izbor je nisko na listi i nema realne šanse po redoslijedu, po ovom sustavu ima ipak šansu osvojiti mandat. To može pridonijeti tome, da koalicijska lista dobije više glasova.
Izbor koji imaju glasači sad je povećan. Ako vam od predloženih 28 lista i 336 kandidata baš nitko nije po volji, možda ipak nešto nije u redu s vašim očekivanjima i kriterijima.
Sistem otvorenih lista, u raznim varijantama, koristi se na izborima za nacionalni parlament u oko 25 zemalja, većinom u Europi, uključujući i Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.
Treba spomenuti da ovdje pojam "otvorena lista" koristimo u širem smislu, kako se koristi u engleskom jeziku (vidjeti članak "Open list" na wikipediji). Unutar toga razlikuju se varijante s manjim ili većim stupnjem otvorenosti, tj. širine izbora i snage utjecaja birača.
U Izbornom pojmovniku na mrežnom sjedištu izbori.hr,
pojam "otvorena lista" definira se uže i izjednačava sa Free list, "slobodnom listom": sustav u kojem svaki birač ima više glasova, koje može raspodjeliti na kandidate s raznih lista . Ovaj sustav po toj terminologiji nije otvorena, nego "zatvorena neblokirana lista". Na engleskom se koristi i termin "flexible list" (otvorena lista, ali manjeg stupnja otvorenosti). Očita mana sustava slobodne liste je kompliciranost, kako za birače tako i za obradu rezultata, pa se koristi rijetko.
Poveznice:
Zakon o izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske (pročišćeni tekst):
Uputa Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske o važećim i nevažećim glasačkim listićima
Obavijesti o izborima za EP (Državno izborno povjerenstvo RH)
Electoral systems (opsežni prikaz na engleskom):
Experiences of PR open list system? (ACE - The Electoral Knowledge Network; članak sa zanimljivom diskusijom.)
Post je objavljen 29.03.2013. u 05:54 sati.