Viatrix
16.10.2024., srijeda
Jama Baredine i Traktor Story
Cesta L50046 povezuje naselje Frata (Općina Tar-Vabriga) i Stanciju Portun kod Poreča preko naselja Gedići (Općina Tar-Vabriga) i naselja Nova Vas (Grad Poreč). Na toj je cesti, između naselja Gedići (136 stanovnika – 2021. g.) i naselja Nova Vasa (589 stanovnika – 2021. g.), raskršće s narazvrstanom cestom koja vodi do Jame Baredine i Traktor Storya. Do naselja Gredići se može doći cestom Ž5041 (Vižinada – Kukci ili Kufci kod Poreča), a do naselja Nova Vas cestom Ž5042 (Višnjan - Vranići kod Poreča).
 Jama Baredine i Tractor Story su na području naselja Gedići koji je u sastavu Općine Tar-Vabriga i s jednom ulaznicom se mogu posjetiti obje znamenitosti.  Jama Baredine je nastala djelovanjem vode u procesu okršavanja (kemijskog otapanja karbonatnih stijena) prije tri i pol milijuna godina te je geomorfološki spomenik prirode i prvi speleološki lokalitet na hrvatskom dijelu poluotoka Istre uređen za turističku namjenu, a za posjete je uređen 1995. godine. Za posjetitelje je uređeno 300 metara staze koja se strmo spušta s 270 stepenica do dubine od 60 metara i prolazi kroz pet dvorana, a temperatura je, preko cijele godine, oko 14 Celzijevih stupnjeva. Jama je dobila ime po okolnom terenu koji nosi isto ime, a vjerojatno potječe od lokalne riječi bared što bi značilo neobrađeno tlo. Danas to ime ne bi odgovaralo, jer su okolni tereni velikom većinom obrađeni.  Ušli smo u jamu Baredine i dobro uređenim stepeništem s metalnim rukohvatom došli do prve dvorane. Uz mnoštvo špiljskih ukrasa (stalagmiti, stalaktiti i stalagnati), primijetili smo metalne ljestve koje se strmo uspinju i nisu otvorene za posjetu.  Nastavili smo dalje stepeništem i došli do druge dvorane koja je ujedno i najveća, a tu se nalazi i stijena koja je pala sa stropa jame prije 35 tisuća godina.  Sljedeća, treća dvorana, je najmanja i u njoj se može vidjeti stalagnat poznat kao Kosi toranj iz Pise.  Dalje smo nastavili do četvrte dvorane u kojoj se nalazi grotlo široko 4 i duboko 66 metara te se spušta do podzemnih jezera koja su u najdubljem dijelu jame na 132 metara.  U četvrtoj dvorani smo vidjeli i desetak metara dugačke zavjese, tj. stalaktite.  Na kraju smo stigli do zadnje, pete dvorane, u kojoj je jezerce s dvije čovječje ribice (Proteus anguinus), endemskom vrstom vodozemaca za područje Dinarida,...  ...te stalagmit Snješko-lučonoša koji raste čak 1 centimetar na godinu (inače je potrebno 10 do 20 godina da narastu oko 1 milimetar). Zanimljivo je da je fotografijama dokumentiran jedinstven događaj spajanja snješka sa stalaktitom iznad, tako da su postali stalagnat.  Putem se može vidjeti mnoštvo zanimljivih formacija kao što je meduza, hobotnica, kip Bogorodice te lik pastirice Milke uz koju se veže legenda iz 13. stoljeća. Porečki plemić Gabrijel zaljubio se u pastiricu Milku iz Nove Vasi, ali ju njegova majka nije mogla smisliti. Kako je htjela uništiti njihovu vezu, platila je razbojnicima da ju ubiju. Oni su Milku bacili u jamu, a kada je Gabrijel to saznao, sjeo je na konja i nestao u prašini. Konja su pronašli kraj jame, no njega i Milku više nikad.  Nakon što smo obišli jamu Baredine uputili smo se stotinjak metara južnije do susjedne znamenitosti etno priče posvećenoj poljoprivredi, Traktor Story.  Prošli smo pored valjka Bubba UR12 proizvedenog u Piacenzi, Italija, te smo ušli u Traktor Story.  Prvo smo obišli vanjski dio gdje je smješteno pedesetak oldtimer traktora i drugi zanimljivi strojevi koji su u originalnom stanju te druge stvari koje su vezane uz poljoprivredu.  Najstariji izloženi traktor je Fordson F, proizveden u Corku, Irska, 1923. godine.  Nakon što smo obišli vanjski dio izložbe spustili smo se u podrum obližnjeg objekta u kojem se nalazi galerija Konobon koja se sastoji od tri cjeline s tristotinjak izložaka,...  ...a u centralnom kružnom prostoru je Artgalerija s tematskom izložbom običaja i kulture ovog kraja.  Prva cjelina je Postav o kruhu u kojoj je izložen razni namještaj i pribor koji je vezan s proizvodnjom kruha.  U nastavku je Postav o maslinovom ulju gdje su izložene preše, razne posude i drugi pribor koji je vezan za tradicionalni postupak dobivanja maslinovog ulja.  Posljednji je Postav o vinu gdje je izložen postav o tradicionalnoj tehnologiji prerade grožđa i dobivanja vina uz primjere suđa, preša, bačvi, alata s patentima koji su služili u zaštiti vinove loze od filoksere i peronospore.  Karta s lokacijama Jame Baredine i Traktor Storya.  |
08.10.2024., utorak
Đurđevački pijesci – ostatci jedine hrvatske pustinje
Uputili smo se prema jugoistoku od Starog grada Đurđevca do oko četiri kilometara udaljenog lokaliteta Đurđevačkih pijesaka koji su 1963. godine proglašeni posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivo i jedinstveno stanište u kojem se isprepliću pontski, aralo kaspijski, borealni, srednjoeuropski, atlantski, submediteranski florni elementi s psamofitskom vegetacijom i velikim brojem endemskih vrsta.
 Đurđevački pijesci su najveće i najviše naslage eolskih pijesaka u Hrvatskoj. Taj geomorfološki fenomen je nastao tijekom zadnje pleistocenske glacijacije, kada su ledenjaci glacijalnim procesima erodirali stjenovitu alpsku podlogu i akumulirali materijal na nižim područjima. Prijelazom u holocen (razdoblje u kojemu i sada živimo, a započelo je naglim zatopljenjem oko 9500 godina pr. Kr), alpski ledenjaci se tope. Rijeka Drava, koja je u ono doba bila veća i snažnija, usitnjavala je glacijalne sedimente. Tada su na tom stepskom području puhali snažni vjetrovi koji su riječne nanose raznosili oblikujući pješčane dine.  Lokalitet je nekad bio poznat kao Hrvatska Sahara i/ili Krvavi peski jer je imao pustinjski izgled. Pošto je pijesak zasipavao dijelove naselja Đurđevac i poljoprivredne površine, krenulo se postupnim i dugotrajnim pošumljavanjem borovom šumom, akacijom i grmovima zečjaka. Pošumljavanje Đurđevečkih pesaka je pokrenuo industrijalac Emanuel Braun (Mezökomarom, Mađarska, 1845./1848. Đurđevac, 1937.).  Đurđevački pijesci imaju poučnu stazu na kojoj se nalazi više poučnih ploča o nastanku, životu te o flori i fauni lokaliteta.  Prošli smo poučnu stazu na kojoj je još vidljivo kako je to nekada izgledalo, tj. vidljivi su posljednji otočići golog pijeska. Ostatak lokaliteta prekriven je vegetacijom.  Karta naselja Đurđevac s lokacijom Đurđevačkih pijesaka.  |
02.10.2024., srijeda
Stari grad Đurđevac – Legenda o Picokima
Đurđevac (5.834 stanovnika – 2021. g.) je naselje u Koprivničko-križevačkoj županiji te je sjedište područja Grada Đurđevca (7.378 stanovnika – 2021. g.) u kojem je još osam naselja (Budrovac, Čepelovac, Grkine, Mičetinac, Severovci, Sirova Katalena, Suha Katalena i Sveta Ana). Prvi pisani dokument je isprava kralja Bele IV. (Ostrogon, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.) koja potječe iz 1267. godine, a potom se spominje i u popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine.
 U naselju Đurđevac odlučili smo posjetiti Stari grad Đurđevac koji se nalazi na sjevernom dijelu naselja i poznat je po legendi o Picokima.  Legenda o Picokima se usmenom predajom prenosila više stoljeća, dok se najstariji pronađeni zapis o toj Legendi nalazi u rukopisu iz 1898. godine. Legenda je temeljena na povijesnim događajima iz vremena osmanskih osvajanja polovinom 16. stoljeća. Zahvaljujući lukavstvu jedne starice, na njen prijedlog kapetanu grada, branitelji Starog grada Đurđevca su iz topa ispalili picoka (pjetlića) pa su Osmanlije zaključile da u utvrdi ima hrane u izobilju i tako završili opsadu. Od tada se žitelji Đurđevca nazivaju Picoki.  Stari grad Đurđevac je izgrađen u 14. stoljeću na uzvisini usred močvare i danas je jedna od najočuvanijih utvrda gotičko-renesansnih obilježja u kontinentalnom dijelu Hrvatske te je rijedak primjer nizinske vodene utvrde (wasserburg). Stari grad je nepravilnog poligonalnog oblika. Tijekom stoljeća se nadograđivao, a u 16. stoljeću je dobio branič kulu. Iz istog razdoblja je i vanjsko dvorište oko kojeg su, na ostacima starih zidina koji su imali dvije kružne kule, podignuti drveni bedemi 2011. godine.  Obišli smo Stari grad Đurđevac u kojem se danas nalazi ugostiteljski objekt u prizemlju i Muzej Grada Đurđevca na katu.  Karta naselja Đurđevac s lokacijom Starog grada Đurđevac.  |
