Viatrix

Na cesti B6 (Limassol – Pafos), oko 7 kilometara zapadno od naselja Kolossi, nalazi se arheološko nalazište Svetište Apolona Hilata (Sanctuary of Apollo Hylates). Nalazište se nalazi na području Britanskog prekomorskog teritorija Akrotiri i Dhekelia, oko 3 kilometara zapadno od naselja Episkopi, Okrug Limassol. Hilat (Hylates) je bio bog koji je bio štovan širom otoka Cipra od 3. stoljeća pr. Kr. do 3. stoljeća po. Kr., a kasnije je uspoređen s grčkim bogom Apolonom. Svetište Apolona Hilata zabilježeno je u povijesnim izvorima na Cipru kao jedno od najvažnijih svetišta na otoku.



Čini se da je štovanje Apolona Hilata na ovom mjestu počelo još u 8. stoljeću pr. Kr. i nastavilo se do 4. stoljeća po. Kr. Lokalitet je bio unutar zidina koje su imale dvoja vrata, Vrata Kourion (na istokuj) i Vrata Pafos (na zapadu). Više je puta proširen i izmijenjen u različitim razdobljima. Tijekom rimskog razdoblja je proširen dodatkom južne i sjeverne zgrade, koje su se, možda, koristile za izlaganje votiva (zavjetni dar religioznoga karaktera, prikazan ili obećan božanstvu od kojeg se nešto moli, očekuje ili mu se zahvaljuje) ili smještaj posjetitelja. Figurice i keramika od terakote koje su se skupljale u hramu od petog stoljeća pr. Kr. do rimskog razdoblja pokopane su u Zavjetnoj jami. Duga ulica se protezala od juga prema sjeveru i vodila je do hrama Apolona Hilata, koji je izgrađen u kasnom klasičnom ili ranom helenističkom razdoblju na ruševinama arhajskog hrama. U prvom stoljeću po. Kr. hram je ponovno izgrađen u drugačijem arhitektonskom stilu, s nabatejskim stupovima. Mala zgrada južno od omeđenog predvorja mogla je biti svećenikova kuća. Uz vanjsku istočnu stranu zidina nalaze se Palaestra u kojoj su sportaši nekada vježbali, te kupke.



Ušli smo kroz nekadašnja Vrata Kourion na južnom dijelu lokaliteta Svetište Apolona Hilata.



Prošli smo pored južnog trijema (The South Portico), zgrade koja se sastojala od kompleksa trijema u obliku slova T i sobe za goste u obliku slova T, a izgrađena je u 2. stoljeću po. Kr. na temeljima ranijih zgrada iz helenističkog i rimskog doba (2. st. pr. Kr. - 1. st. po. Kr.).



Potom smo prošli pored ostataka monumentalnih Vrata Pafos iz 1. stoljeća po. Kr.



Na sjeverozapadu lokaliteta nalaze se ostaci sjeverozapadne zgrade iz 1. stoljeća po. Kr., koja je vjerojatno bila spavaonica za hodočasnike. Bila je to uzdužna građevina sa stepenastim ulazom prema jugu.



Prošli smo pored kružne sakralne građevine (The Circular Sacred Building) koja je sadržavala kružni hodnik ožbukane površine okružen debelim potpornim zidom na plitkim temeljima. Otvorena jezgra ove strukture imala je šest jama koje su protumačene kao indikacije svetog vrta povezanog s kultom Hilata, boga šume. Ovo sveto mjesto bilo je u upotrebi u ranom 1. stoljeću po. Kr. Na tom prostoru su se vjerojatno održavale procesije i/ili plesovi oko šumarka svetog drveća.



Nastavili smo popločenom stazom s kojom smo došli do hrama (The Temple).



Podizanje monumentalnog Hrama u Apolonovom svetištu bila je politika rimskih careva za opsežne programe obnove na Cipru. Tijekom prve faze ovog programa koji datira iz vremena cara Augusta (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), bila je jednostavna pravokutna građevina s komorom i predvorjem bez stupova te vjerojatno nije nedovršena. Hram je rekonstruiran na stepenastoj platformi u doba cara Trajana (Italica, Španjolska, 18. rujna 53. – Selinus, Cilicia, Turska, 8. kolovoza) kao mali tetrastilni prostilni hram s komorom i predvorjem u antisu (izraz je u klasičnoj arhitekturi za stupove s obje strane vrata ili ulaza u grčki hram), te vapnenačkim stupovima s kapitelima nabatejskog stila, poznatog kao ciparsko-korintski. Sadašnji oblik je rezultat djelomične rekonstrukcije iz 1980. godine.



Blizu hrama se nalazi Arhajski kružni oltar (The Archaic Circular Altar) koji je bio sastavljen od šute natopljene blatom. Područje unutar i oko oltara je bilo ispunjeno ogromnom količinom pepela i pougljenjenim kostima žrtvovanih ovaca i koza. Pronađeni su brojni mali zavjetni darovi od terakote uključujući fragmente bikova sa zmijama koje su im se uvijale oko nogu, malog srebrnog bika kao i muške figurice s maskama bika. Nađen je veliki broj ciparsko-arhajske keramike koja se može datirati oko 600. pr. Kr., ali je jedna fragmentirana posuda crveno poliranog posuđa datirana između 2300. i 2200. godine pr. Kr.. Tada je mogući početak korištenja lokaliteta. Arhajski kružni oltar je imao i omeđeno predvorje (Precinct).



Prije nego smo izašli s lokaliteta Svetišta Apolona Hilata vidjeli smo ostatke kupelji (The Baths) koje su prekrivene novijom konstrukcijom.



Izgradnja kompleksa kupelji je datirana između 101. ili 102. godine po. Kr. Raspored unutrašnjosti tipičan je za kompleks malih javnih kupelji s glavnim ulazom koji vodi u dvorište povezano sa sobama za svlačenje odjeće i sobama različitih temperatura u prizemlju, kao što su frigidarium (hladno), tepidarium (blago toplo), sudatorium (izrazito toplo) i caldarium (vrlo toplo), dok su se ispod nalazili praefurnij (praefurnium - nadsvođeni prostor tj. kanal koji se nalazio odmah ispred peći, u kojoj je gorjela žeravica koja je proizvodila vrući zrak za zagrijavanje hipokausta) i hipokaust (uređaj za grijanje prostorija ispod poda s pomoću vreloga zraka).



Udaljen oko 1 kilometra, cestom B6 u pravcu istoka, nalazi se stadion Kourion (Kourion Stadium), jedini drevni stadion koji je pronađen na Cipru.



Stadion Kourion se nalazi između obližnjeg grada Kouriona (starogrčki grad-država) i Svetišta Apolona Hilata. Izgrađen je u 2. stoljeću po. Kr., a uništen je u 4. stoljeću. Stadion je imao kapacitet od 6.000 gledatelja i na njemu su se najvjerojatnije održavale sportske igre helenskog petoboja (trčanje, skok u vis, skok u dalj, hrvanje i bacanje koplja).



Karta s lokacijom Svetišta Apolona Hilata i stadiona Kourion.