Usputne bilješke

Dok sam u petak krstario biciklom kroz nabujalu vodu u šumi Žutici, zazvoni mi telefon. Vadim ga iz džepa razmišljajući, tko mi sad kvari doživljaj mira, vode i šume. Kad ono prijatelj E. predlaže da u subotu ujutro posjetimo Moslavačku goru, odnosno da potražimo velike kamene kugle blizu mjesta Samarica. Oduševljeno prihvaćam prijedlog jer sam o tom kamenju nešto načuo i čitao na internetu, te sam poželio iz prve ruke pogledati te neobične kamene formacije. Najbliži dio Moslavačke gore udaljen je tridesetak kilometara od mjesta u kojem živim. Unatrag nekoliko godina prošao sam nekoliko puta kroz nju ili bolje reći preko nje biciklom. Pri tom nisam ulazio dublje u šumu, već sam se držao ceste, odnosno makadamskih putova koji su brojni. Ta prostrana gora u povijesti je bila na pojedinim dijelovima nastanjena. Na njoj su brojne zanimljivosti, lokaliteti i nalazišta, do kojih se može doći cestom, šumskim putem ili prateći planinarske staze.

U prohladno, subotnje, proljetno jutro E. me kupi u dogovoreno vrijeme, pa jurimo u njegovom simpatičnom Twingu, koji je kao stvoren za ovakve izlete. Prolazimo Čazmu, potom mjesto Grabovnica, poznato po imanju obitelji Salaj, koje je u vrijeme Božićnih blagdana ukrašeno tisućama raznobojnih lampica. Ovaj put sve je spremno za Uskrs, pa tako u prolazu na imanju vidimo brojne zečeve i jaja, što podsjeća na veliku, šarenu, Uskrsnu slikovnicu. Po širokom makadamu dolazimo blizu Samarice gdje ostavljamo auto. Dalje pješačimo uz nabujali šumski potok po dobro uređenom i održavanom putu. Dok hodamo E. mi govori kako je od jednog poznanika čuo da se u potocima koji vrludaju kroz Moslavačku goru, može naći čak i zlata, koje se prošlosti ispiralo kao na Dravi i Muri. Sa zanimanjem proučavamo svjetlucavi pijesak u potoku misleći, vjerojatno pogrešno, kako u sebi sadržava zlato.

Dolazimo na lokaciju Garjevica gdje zatičemo impozantne kamene oblutke raznih veličina. Na info panelu saznajemo kako je Moslavačka gora regionalni park, a kamenje koje smo došli vidjeti su migmatitne kugle koje su nastale u procesu hlađenja stijene takozvanim kuglastim lučenjem. Struktura im je vrpčasta ili trakasta te se u unutrašnjosti izmjenjuju svijetle i tamne pruge koje mogu sadržavati i cirkone. Info panel sadrži još mnoštvo geoloških i drugih zanimljivosti, koje su sadržane na ovoj web stranici.

Dok fotografiramo i uživamo u tom neobičnom komadiću prirode, razgovaramo kako ćemo Moslavačku goru prvom prilikom posjetiti opet. Ona u sebi sadržava pomalo mistične lokacije, koje vrijedi pobliže upoznati i istražiti. U nastavku su fotografije, zbog kojih smo se dobro pomučili, jer je većina kugli na prilično nepristupačnom strmom terenu. Pogledajte jeli se isplatilo pentranje i padanje po suhom lišću i vlažnoj zemlji.