Svojedobno sam uz primjerak „Jutarnjeg lista“ dobio brošuru „Prihvatite izazov težak jednu tonu“ jedne od inih udruga za zaštitu Zemlje. Pročitavši je nisam mogao odoljeti, da onako ad hoc, ne napišem kraći osvrt, jer o tom problemu razmišljam već desetljećima.
Poslavši ga očekivao sam da će barem odgovoriti: da slažemo se, čestitamo ili pak, ne slažemo se, ne pričajte bedastoće. No od odgovora nema ništa. A možda sam bio i previše naivan očekujući nešto takvo od onih kojima je i onako važna samo vlastita promocija.
I eto sada mi se ukazala prilika da spomenuto pismo mogu objaviti u okviru svog bloga. Zanimljivo će biti vidjeti reakciju na tu temu ili pak su i tu samo zanimljive teme kao što je tema nezavisnost Kosova koja je na moje veliko iznenađenje izazvala neočekivani interes iako je tema o sudbini Zemlje neizmjerno važnija od teme o sudbini Kosova i Srbije.
Vaše ideje/prijedlozi grupirani u neke cjeline u meni pobuđuju ovakva razmišljanja:
1. Ako u prosjeku automobilom prijeđete oko 10.000 km godišnje – vozite 10% manje: da bi drugi, nedodirljivi, mogli voziti sa svojim automobilima od 300 KS mogli voziti 10% više.
2. Ako imate dva hladnjaka u kućanstvu – isključite jedan: da bi drugi, nedodirljivi, mogli klimatizirati i sanitarni čvor u svojim vilama.
3. Podesite perilicu suđa na štedno pranje – ispiranje i sušenje: da bi drugi, nedodirljivi, mogli trošiti više energije za svoje bazene u vilama.
4. Kod većih brzina, povećanje brzine s 100km/h na 120 km/h povećat će potrošnju goriva za oko 20%: kako bi drugi, nedodirljivi, mogli juriti 250 km/h, kako bi se mogle održavati idiotske auto i moto trke (a sve u svrhu reklamiranja upravo njegovog veličanstva „automobila“)
5. Kupujte vozilo s najučinkovitijom potrošnjom goriva: kako bi se drugi, nedodirljivi, mogli voziti u velikim neučinkovitim automobilima.
6. Koristite hibridna vozila, gradite energetski učinkovite građevine, koristite moderne kotlove, kupujte nisko energetske prozore: kako bi država dobila više od poreza na takve elemente koji su, normalno, u startu skuplji od uobičajenih
Itd, itd, bla, bla, bla
To za što se vi zalažete treba krenuti od vlade.
- prijevoz: osigurati efikasan i komforan gradski i međugradsku promet prvenstveno željeznicom, stimulativnom cijenom nabavku uređaja, stimulirati korištenje plina za cestovna vozila, zabraniti (ili papreno naplaćivati) vožnju u užem dijelu gradova, na periferijama gradova formirati velika čuvana (besplatna) parkirališta s kojih će se u grad odlaziti jeftinim gradskim prijevozom (troškove namiriti paprenim kaznama za prekršitelje – minimum 10.000 kn po prekršaju ili prisilni rad), zabraniti automobile iznad 100 KS i brzine striktno ograničiti na max 130 km/h (kaznama subvencionirati gradski saobraćaj)
- maksimalno stimulirati (oslobađanjem bilo kakvog poreza) na moderne materijale za štedljivu gradnju. Smanjenje prihoda od poreza namiriti drastičnim kaznama za „muljanje“ prilikom ugradnje određenih materijala i kvaliteta izrade.
- obvezatno zbrinjavanje otpada na najmoderniji način (vidi Japan i Ameriku, plazma postrojenja), bez bilo kakve pomisli da se otpad odlaže na stalna ili privremena odlagališta. Uvesti drastične kazne za one koji bacaju smeće na divlje deponije (ne manje od 10.000 kn po kg odbačenog otpada i tim novcem plaćati troškove otkrivanja počinitelja), organizirati i strogo kontrolirati individualno razdvajanja vrste otpada (kazne kao i za divlje deponije).
- maksimalno stimulirati ugradnju obnovljivih izvora energije na individualnim i kolektivnim zgradama za stanovanje ukidanjem bilo kakvih poreza na te proizvode.
- zabraniti uvoz uređaja koji neekonomično troše električnu energiju. Prekršitelje kažnjavati minimalno u visini 50% vrijednosti nepropisno uvezene robe.
- zabraniti pakiranje proizvoda u ambalaže koje se ne mogu reciklirati. Volumen ambalaže smanjiti na najmanju moguću mjeru (zašto su kutije proizvoda poluprazne?)
Ovo su tek neke od ideja i zadaci koji mi ovog trenutka padaju na pamet, koje bi trebala država razraditi i sprovesti u djelo (imati političku volju), koji bi dali daleko veće rezultate nego sve oni bla, bla prijedlozi, iako su u suštini točni, bez pogovora.
Osnovno je s jedne strane maksimalno stimulirati štednju energije, a s druge strane ograničiti snage gutača energije na minimalno potrebne i maksimalno povećati efikasnost. S jedne strane nagrađivati one koji se ponašaju racionalno, a drastično kažnjavati one druge.
A i tada je pitanje da li ćemo time samo odgoditi ili ćemo ipak uspjeti zaustaviti ubijanje Zemlje. Jer ne smijemo zaboraviti: samo čovjek ubija Zemlju, ni jedna druga vrsta na svijetu to ne čini.
I nemojte mi spominjati „građanska prava“. Ako se kažnjava prebrza vožnja kroz, na pr. naseljeno mjesto, gdje takav vozač može ubiti jedno ili dvoje ljudi (što je također strašno), onda one koji svjesno ubijaju cijelu Zemlju (što je nemjerljivo strašnije) treba kažnjavati neusporedivo drastičnije. Kod toga ne mislim zatvorom, pa da tamo ljenčare i ne rade ništa, a njihov boravak plaćaju porezni obveznici koji se pridržavaju zakona: samo novčano ili prisilni rad (12 sati rada, 1kg kruha, 1 litra vode dnevno, pa dok traje traje).
Jedini nedostatak ovog mog prijedloga je da je on utopija: trebao bi ga prihvatiti čitav svijet, svi ljudi. A vidimo kako to rade oni najveći – G8 i kako izmišljaju sto i jedan razlog kako bi i dalje mogli ubijati Zemlju po onoj: poslije mene potop. Ali uvjeravam Vas, ako čovjek ne želi ubiti Zemlju (možda je došao s Marsa nakon što je od njega napravio neplodnu pustinju), morat će kad tad postupiti tako ili vrlo slično. Sve ostalo je bla, bla, bla demagogija.
Kao što je Francois Mauriac (1885. – 1970.; francuski književnik) rekao još 1939. misleći pri tome na Hitlera i Musolinija, vrijedi i danas samo je lista osoba nešto dulja:
Ono što me najviše muči i zaprepašćuje činjenica je da se tolika rušilačka sredstva koncentrirana u rukama jednog jedinog čovjeka ili nekolicine ljudi. Jedan čovjek ili dvojica mogu danas odlučiti o sudbini milijuna ljudi, naroda i cijelog planeta. Cijela zemlja, cijela njezina fizička i duhovna sudbina, ovisi o jednom čovjeku, ili dvojici ljudi. Kakvi su to ljudi? (citat: Bogdan Radica „Agonija Europe – razgovori i susreti“ Disput, Zagreb 2006.)
Pitao se:kakvi su to ljudi? Tada 1939. godine to još nije znao. Poživio je, međutim, dovoljno dugo da sazna. A da li ćemo mi poživjeti kako bi saznali kakvi su ljudi današnji moćnici? I neće li jednog dana doći jedan ili dvojica poslije kojih nitko neće saznati kakvi su oni bili ljudi?
Semper contra
< | ožujak, 2008 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
opće teme protiv ljudske gluposti i još ponešto
prvi post objavljen 11.12.2007.
e-mail: semper_contra@net.hr
Ceterum censeo EU esse delendam!
srebrozlato
demetra
zvijezda
NF
donabellina
vjetar
mecabg
smijehotvorine
umjetnost biti sam
tomajuda
tok misli
bellarte
japanka 3
grunf
pozitivka
geomir
dinaja
dinaja 2
huc
astro
ET
k.u.p.
sewen
skrpun
fra gavun
crna svjetlost
jedna žena
zvonka
k.moljac
vadičep
alexxl
in patria sua
gorkić
marvivall
Ross
inžinjer
Još uvijek se nadam da ću ih čitati na blogu
brod u boci
pametnizub
borgman
h_cenzuru
žena gaza
proglasi
iva
smisao života
modesti
salome
gosponprofesor
gosponprofesor 2
ET2
Nekad bili sad se spominju
lion
10. Ars
nema garancije
memoari
taradi
dona
zagreb
odmak
bromberg
neverin
effata
Pax et Discordia
kreativka
malo ti malo ja
alkion
ribafiš
cat
novapol
svijet u b
gordy
marchelina
(nađu li se slični to samo znači da nisam jedini "semper contra" na svijetu)
* * *
Svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali ga nitko silom nema pravo nametati drugom!
Sve je dobro kad se pomiriš da ništa nije dobro.
Glupo je biti živ a ne moći živjeti.
S osobama kojima je Religija iznad Razuma ne raspravljam o religiji. Jednako tako s osobama kojima je Nacija iznad Čovjeka ne raspravljam o Naciji.
Čovjek je nekad živio među ljudima, danas živi među strojevima, sutra će među robotima.
Narod koji sustavno briše prošlost pišući novu povijest, nikada neće imati budućnost.
Hrvatska je lijepa zemlja, ali ružna država.
Socijalizam/komunizam me naučio da ne vjerujem u ništa kao apsolutnu Istinu.
Najvrednije što je čovjek kao živo biće stvorio su: Umjetnost i Matematika. Bez njega njih ne bi bilo.
Smisao postojanja je stvaranje života. Svrha je naučiti potomke da prežive i naprave isto. I to je sve!
Hrvatska je mala zemlja velikog kriminala.
Zdravog ljudi posjećuju rijetko, bolesnog često, a na pogrebu se skupe svi znani i neznani.
Bolje je biti mrtav nego živ a ne moći živjeti.
Bethoven je svoju glazbu slušao, ali je nije mogao čuti.
Spomenici čovjeku lako se ruše, ali njegova djela ostaju.
Kapitalizam je savršen poredak za nesavršen ljudski rod.
Ateist/agnostik treba biti bolji čovjek od vjernika. Njemu nema tko oprostiti grijehove, dok će vjerniku oprostiti Bog.
Misliti je za mnoge ljude najteža aktivnost.
Kakav je ispao, možda je Bog čovjeka stvorio samo na svoju sliku.
Lako je djecu praviti ali ih je teško odgajati.
Među glupanima i pametan postane glup. Obrat ne vrijedi.
Vlast daje manje prava dajući veće obaveze. Puk traži veća prava tražeći manje obaveza.
Apsurd čovjekovog života: ako mu nije lijep ne želi živjeti, ako mu je lijep ne želi umrijeti.
Svi naši političari mora da su izučili molerski zanat. Farbaju nas već četvrt stoljeća.
Ratovi su dokaz da svijetom vladaju budale.
I u mraku totalitarizma kao i u bljesku demokracije narod ne vidi što radi vlast.
Svaki rat protiv budala je unaprijed izgubljen!
Pravi domoljub živi u inozemstvu, Hrvatsku nosi u srcu a euro ili dolare u džepu.
Ljudski rod evolucijski je vrhunac s kojeg će se survati u ponor kojeg je sam stvorio.
Pravi borci za ideale spremni su dati svoje živote. Je su li današnji borci za očuvanje okoliša spremni učiniti isto?
Da li je dilema tanjur - tanjir važnija od dileme je li on pun ili prazan?
Princip djelovanja političkih garnitura: „Prije njih nije bilo ničega, poslije njih neće ostati ništa."
Da ne proizvodimo komunjare i ustaše proizvodili bi automobile.
Na ono što je važno mali čovjek ne može utjecati, na ono što može nije važno.
Štuje Boga, al ga psuje, jer ga ne poštuje!
Revolucije pokreću idealisti, plodove beru karijeristi.
Nikako ne mogu shvatiti mentalni sklop mnogih religioznih ljudi: klanjaju se bogovima, poklanjaju mrtvima cvijeće i ubijaju žive. Sve u ime istih bogova.
U očekivanju da mu prođe ružan trenutak u životu prošao mu je neprimjetno cijeli život.
Vjera, religija i Crkva nisu jednoznačnice. Mnogi to ne znaju ili ne shvaćaju.
Vjenčanja sve glamuroznija, trajanje brakova sve kraće.
Nije sve u novcu, ali u svemu je novac.
U prošlosti ljudi su znali jesu li robovi ili slobodni. Danas ljudi misle da su slobodni iako su robovi.
Naporno je biti s ljudima, ružno je biti sam, ali najteže je među ljudima biti sam.
Čovjek treba biti ili Einstein ili čobanin na Vlašiću.
Hrvati gledaju u prošlost jer ne vide budućnost.
Lažući, lašci na kraju prevare samo sebe.
Teist u Kristu traži Čovjeka, ateist/agnostik u Čovjeku traži Krista.
Strah da će nuklearna bomba uništiti svijet je neopravdan. Svijet će uništiti – smeće.
I politika i religija obećavaju raj a donose pakao.
Mlade treba liječiti. Starima omogućiti da umru dostojanstveno.
Poznanstvo, prijateljstvo, ljubav, brak, dosada.
Čovjek je čovjeku – čovjek. Ono drugo je uvreda za vuka.
Nedostaju mi Ljudi. A tako ih je malo.
Čovjek ne dolazi svojom voljom na svijet niti mu je dozvoljeno da ga svojom voljom napusti.
Nikad nisam sâm. Uz mene je uvijek moje drugo ja. Ponekad mi je teško s njime.
Dok hrvatska se srca slože i pluto potonut može.
Nedostaje mi ljubavi jer je ne znam ni davati ni primati.
Lojalnost i poltronstvo dijeli tek tanka linija.
Glup čovjek nije opasan, ali postaje ako toga nije svjestan.
Umjetnost je dar Boga, politika Sotone.
Da bi čovjek gledao trebaju mu oči, a da bi vidio treba mu vizija.
Čovjek snuje, Bog određuje...a žena naređuje!
Nije li neobično da se oni koji vjeruju u vječni život boje smrti?
Da je zemlja od zlata ljudi bi se tukli za šaku blata.
Domoljubi Domovinu brane i izgrađuju a ne prodaju i potkradaju.
Domoljublje se čuva u srcu, a ne na srce položenom rukom.
Istina je da jabuka ne pada daleko od stabla ali se ipak može daleko otkotrljati.
Mnogi će lakše pokrenuti planinu nego usne i reći: oprosti!
Tražeći djetelinu s četiri lista izgubio je sreću.
Pravilo spokojnog življenja.
Prigušeno govoriti, prigušeno raditi, prigušeno slušati radio, prigušeno misliti, prigušeno živjeti!
Komunisti su zakonom oduzeli imovinu pojedincu, demokrati narodu.
Vrag nije crn kako se riše, crnji je.
Čovjek odlazi, samo njegova djela ostaju. Dobra ili loša.
Vojnici su školovani ljudi s diplomom za ubijanje.
Nuklearna bomba može uništiti čovjeka, komunikacijska bomba njegovu privatnost. Obje njegovu slobodu.
Pojedini roditelji svoju djecu doživljavaju kao kućne ljubimce. Kad im dosade prepuste ih ulici.
Država ne daje ništa. Samo uz proviziju prebacuje iz džepova jednih u džepove drugih.
Borac protiv tiranije istovremeno je i heroj i terorist.
Golemo materijalno bogatstvo može se steći samo pljačkom banke ili pljačkom naroda.
Samo ljubav može probuditi Čovjeka u čovjeku, ali ona je tako rijetka kao biser u školjci, dijamant u tamnim njedrima zemlje ili zrnce zlata u rijeci.
Ništa se ne mora osim umrijeti i sve se može osim izbjeći smrt!
Kao što jedno zrno tvori hrpu, tako i jedan čovjek tvori čovječanstvo!
Umjetnost je jedino što čovjeka razlikuje od životinje!
Ubiješ li čovjeka ubio si jedan od milijardi svjetova.