My spiritual exercises
subota, 11.06.2022.
KONSTANTINOPOL I AKVILEJA - PRAVA SHIZMA IZ 11. STOLJEĆA?
Gradić Akvileja (Aquileia) na 35 km od Trsta, danas danas nema nikakav značaj. No, ukoliko samo prođemo kroz njega, primijetiti ćemo da su u njemu mnogi arheološki ostaci iz drevnog doba, kada je morao biti važan centar.
Prema oficijelnoj povijesti u VI stoljeću je nastao sukob između Akvileje (od III stoljeća utjecajnog centra kršćanstva) i Rima „oko dogmatskih pitanja“. Na što se odnose ova pitanja, zapravo i nije važno, važna je tek posljedica, tj. da dotadašnji biskup uzima naslov – patrijarha. Da li taj naslov nešto znači u šestom stoljeću? Pošto je jugom i dijelom sjeverne Italije vladao od 6. do 8. stoljeća Bizant, mogao bi nepristrani promatrač zaključiti kako se akvilejska biskupija – jednostavno priklonila bizantskom caru Justinijanu, te ortodoksnoj vjeri. Ovo naravno nije točno imamo li u vidu germansko, odnosno franačko porijeklo patrijarha. Oni nikad nisu bili ortodoksne vjere. Što je onda u pitanju?
Odgovor nećemo dobiti tražeći ga u okviru službene kronologije teologa D. Petau-a. Ta kronologija smješta nastanak kršćanstva u 1. st. n.e. i ne može nam objasniti zašto je akvilejski biskup postao odjednom patrijarh a grad u pokrajini Friuli – Akvilejski patrijarhat. Može li nam pomoći nova kronologija A. Fomenka, koji početak kršćanstva smješta u 11. stoljeće? Pogledajmo.
Članak u mojoj „Enciclopedia universale“ o Akvileji ima samo 20 redaka, no čak tri puta spominje se 11. stoljeće. „Risorse nel sec. XI, sotto il principato dei suoi patriarchi.“ Zašto bi Akvileja doživjela preporod u 11. stoljeću? I dalje citati iz navedenog enciklopedijskog članka „La basilica della Beata vergine (sec. XI) poggia su un edificio cristiano…“ I još „Del sec. XI sono il Palazzo Patriarcale e la chiesa di S. Giovanni in Foro“. Čini se kako već ovi kratki citati nagovješćuju zašto je Akvileja dobila na važnosti (tek) u 11. stoljeću.
No, kako bi bili sigurni, svakako bi bilo dobro pogledati što o Akvileji i njenom patrijarhatu veli Wikipedijin članak. Usredotočimo li se samo na dio koji govori o događajima iz 11. stoljeća, primijetiti ćemo slijedeće stvari. Prvo, da je 1011. g. patrijarh Johannes IV, okružen sa 30 biskupa (!) posvetio novu katedralu u Bambergu. Da je navedeni patrijarh bio samo običan nadbiskup, ne bi ga sigurno zvali u Frankoniju, da posveti novosagrađenu katedralu. Mogao je to lako obaviti i recimo nadbiskup od Mainza. No, dobro. Dalje se navodi da je patrijarh Wolfgang (ili Poppo)posvetio svoju vlastitu katedralu, odnosno baziliku, kako je imenuje „Enciclopedia universale“ 1031. g. (Dakle, nije bio pozvan nitko važniji da to obavi.) Pod njegovom je vladavinom također grad dobio nove gradske zidine, saznajemo iz članka.
E sad, u Wikipediji ima jedan citat, koji se baš ne doima vjerodostojno, blago rečeno. Jer, u njemu se veli da je 1047. g. patrijarh Eberhard prisustvovao sinodu, na kojem je potvrđeno da je Akvileja po počasti iza (samo) Rima, Ravene i Milana. Akvileja je po meni u 11. stoljeću bez premca u zapadnom kršćanstvu, čak i ispred Pariza (filozofski centar) i Reimsa (krunidba francuskih kraljeva). Jer, Sveto rimsko carstvo htjelo je od početka svog vlastitog crkvenog poglavara, pa si je stoga akvilejski patrijarh uzeo najvišu poznatu titulu (stvarnog) ranog kršćanstva.
Što se tiče rimskog biskupa, on nije mogao tada biti „glavni“ u zapadnom kršćanstvu, jer jednostavno nije imao ni temporalnu, svjetovnu moć, za razliku od patrijarha. Navedeni Wikipedijin članak još veli kako je 1077. g. patrijarh Sieghard dobio titulu furlanijskog vojvode od (budućeg) cara Henrika IV. Akvilejska država je na vrhuncu moći obuhvaćala, pored Furlanije, još i Korušku, Štajersku, te Istru. Njena će moć opasti tek u 14/15. stoljeću, kada su Turci osvojili Konstantinopol. Tako su i bizantski i akvilejski patrijarh gotovo istodobno otišli u povijest, i tek tada se zapravo Sveto rimsko carstvo vezalo za Rim i papu.
Na kraju bi valjalo pripomenuti i to, da – ako je Akvileja stekla moć već u prvoj polovici 11. stoljeća – to se ondfa kosi sa Pselovom „Kronografijom“, koji u to vrijeme još spominje Kelte, kao narod koji graniči s Bizantom. (Shodno tome, mislim da stoji pretpostavka da još koliko u prvoj polovici 11. stoljeća na sjeveru Italije postoji „Cisalpinska Galija“ [zajedno sa francuskom Galijom], koju će uskoro pokoriti Franci, odnosno Sv. rimsko carstvo.) Nije li u pravu opet Fomenko, koji tvrdi da neke događaje od 11.-13. stoljeća treba pomaknuti za 50 godina unaprijed?
