My spiritual exercises
srijeda, 26.08.2020.
SLAVEN BILIĆ JE INKARNACIJA FILOZOFA AGRIPPE VON NETTESHEIMA
Mnoge vjerujem da zanima tko je inkarnacija Mihaela Psellosa, o kojem sam pisao u knjizi „Od Zaratustre do Kena Wilbera“. Ne mogu tvrditi sa apsolutnom sigurnošću (pošto se ipak radi o 11. stoljeću), no pretpostavljam, neka intuicija mi govori da bi to mogao biti dr Franjo Tuđman (da podsjetim, on je inkarnacija također mističnog filozofa Goethea).
Ne znam da li je Slaven Bilić čitao moju knjigu „Od Zaratustre do Kena Wilbera“, no ako je, onda je u njoj mogao čitati o svojoj inkarnaciji iz 16. stoljeća, kada je bio njemački mistični filozof Agrippa von Nettesheim. U njoj se može pročitat da je kao mlad stupio u vojsku svetog rimskog cara Maximiliana I [inkarnacija Cameron Douglas], da je diplomirao na pariškom univerzitetu, da je bio nemirna duha i često putovao. Da je bio predavač u Francuskoj, da je predavao teologiju, da je bio učenik filozofa Johanna Tritemiusa [inkarnacija Vuk Drašković]. Potom, da citiram samog sebe, iz navedene knjige:
„Agrippa von Nettesheim imao je samo 23 godine kada je učitelju i prijatelju Johannesu Tritemiusu poslao rukopis svojeg djela De occulta philosophia. Mladome je prijatelju Tritemius savjetovao da djelo ne objavljuje. («Priopćuj obične tajne običnim prijateljima, a tajne višeg reda velikim prijateljima.») Tako je djelo kružilo u rukopisnom obliku naredne 24 godine, stekavši veliki ugled u uskom krugu izabranih, koji su imali priliku pročitati ga. Agrippa je uskoro bio prisiljen odstupiti s mjesta predavača u Dôleu, pod optužbom propovijedanja hereze. Budući da mu je car Maksimilijan I bio sklon, poslao ga je za ambasadora na dvor engleskom kralju Henriku VIII.“ Inkarnacija Henrika VIII (moga oca iz 16. stoljeća) je Russel Crowe, kao što sam već niz puta naveo.
Agrippa je bio potom i predavač u Italiji, dvorski liječnik majke kralja Franje I [inkarnacija Sean Penn]. Zatim je bio historiograf i savjetnik novog cara Karla V [inkarnacija Sammy Davis Jr.]. Svojim glavnim djelom „De Occulta Philosophia“ nakon što je konačno bilo objavljeno, zamherio se dominkancima, koji su bili glavni inkavizitori, pa je ponovo otišao u Francusku. Neko je vrijeme proveo u zatvoru, a umro je u Grenobleu, 1535. godine.
