My spiritual exercises
subota, 27.07.2019.
TKO SU DANAS BLAVATSKY I OLCOTT?
Poznavateljima mistične filozofije, čak i površnima vjerujem da su dobro znana imena Helene P. Blavatsky i Henry S. Olcott-a. Za one koji ne znaju, radi se o osnivačima Teozofskog društva (1875), društva koje se u početku bavilo istraživanjima vezanim za parapsihologiju, a kasnije više univerzalnim učenjima, komparativnim izučavanjem religija, filozofije i znanosti (posebno prirodnih znanosti), te istraživanjima neobjašnjenih zakona prirode i latentnih sila u čovjeku.
Helena Petrovna Blavatsky objavila je dva monumentalna djela u drugoj polovini 19. stoljeća. „Isis Unveiled“ (1877), te „Secret Doctrine“ (1888), djela su koja predstavljaju obiman priručnik za svakog izučavatelja drevne ezoterične mudrosti. Zašto je nazočna tajnovitost, odnosno rezotkrivanje tajni u naslovima – zato jer su po prvi puta iznešene tajne drevnog znanja, koje se prenosilo s generacije na generaciju u veoma drevnim tajnim društvima, kao što su gnostici. Dosta dugo sam se pitao, pa tko bi mogla biti inkarnacija te karizmatične duhovne spisateljice.
I onda sam tek nedavno shvatio, ubrzo nakon što sam na Google image-u vidio sliku Margaret C. Jacob. Ona je u ovoj inkarnaciji historičarka sa kalifornijskog UCLA univerziteta. Rođena je 1943. godine. U ovoj inkarnaciji njeni interesi su u biti slični kao i oni u 19. stoljeću. (Između ove dvije je moguće još jedna inkarnacija, pošto postoji jaz od 52 godine, od njene smrti 1891. godine kao HP Blavatske.) To je historija znanosti, kao i šire, intelektualna historija općenito.
U svojim je istraživanjima dosta putovala (isto kao i HPB). U ovoj inkarnaciji je svakako manje popularna, tako da su zabilješke o njoj na netu dosta oskudne. Njeni intelektualni interesi se kreću između znaćenja Newtonovske sinteze religije, političke ideologije, industrijskog razvoja i kulturalnog djelovanja. Jacob je istraživala radove Newtonovih sljedbenika, o slobodnim misliocima, framasonima, holandskim I francuskim Newtonovcima. Nedavno je objavila knjigu (sa Larry Stewartom) o utjecaju Newtonove nauke od izdavanje djela Principia (1687) do djela “Great Exhibition” (1851). Pokazuje jedan aktivan interes prema britanskim autorima iz 1790-tih godina. Pisala je o TZV. “znanstvenim ratovima”, te o historijskim metodama i praksama. Godine 2007. objavila je knjigu “The Origins of Freemasonry”.
U kratkom Wikipedijinom članku možemo još pročitati da je koautor udžbenika o Zapadnoj civilizaciji, da je bila urednica nekoliko znanstvenih časopisa. Jedan se od njih znakovito zove “Isis”, a to podsjeća na “Razotrivenu Izidu” iz prošle inkarnacije.
I dok je opus HP Blavatsky u novoj inkarnaciji svakako manje obiman, upravo suprotno važi za inkarnaciju pukovnika Henry S. Olcotta. Radi se (po mom mišljenju) o Arturu de Hoyosu, američkom masonskom piscu; koliko sam uspio shvatiti iz članaka na netu radi se o jednom od ponajboljih, najplodnijih suvremenih pisaca u masoneriji. On dolazi iz savezne države Utah, gdje je ‘službena religija’ Latter Day Saints, odnosno kraće mormonska. Za masoneriju se zainteresirao kad je saznao da je osnivač Mormonske crkve Joseph Smith bio mason.
Za razliku od velike većine masona, de Hoyos je veoma dobro načitan, te je detaljno proučavao obimna djela “Moral and Dogma” Alberta Pike-a i “Encyclopedia of Freemasonry” Alberta Mackey-a, I mnoga druga. Jesu li glavni članovi Teozofskog društva bili masoni? Da, i to posebnog reda koji se zvao Co-Masonic Order, koji je u svoje redove primao i žene, pa su shodno tome bili masoni i Helena P. Blavatsky i Annie Besant.
