Konobarica s tastature
četvrtak, 28.09.2023.
Feministički
Kina, 9. stoljeće. Prvi zapisi o jednoj igri koja će kasnije postati klišeizirano nazvana najvažnija sporedna stvar na svijetu. Igru ne igraju muškarci već žene. Desetak stoljeća kasnije žene to rade toliko uspješno pred masom publike, da im se igra zabranjuje i narednih stotinjak godina one ju ne igraju, jer - nije za žene. A kad one ponovno počinju igrati izložene su podsmijehu i savjetima o vraćanju u kuhinju. Od strane muškaraca koji te savjete dijele tako zdušno i sa uvjerenjem, da se može pomisliti da su upravo iz tih kuhinja izašli.
Hrvatska, 19.-20. stoljeće. Briljantna se novinarka mora prerušavati u muškarca, sklanjati u zasebne sobičke i raditi u nejvećoj ilegali da ne bi sačuvajbože ugrozila integritet jedne takve muške profesije kao što je novinarstvo. Stotinjak godina kasnije slavimo je, kitimo svim onim perjanicama koje su joj za života bile uskraćene.
Novi Zeland, 21. stoljeće. Predsjedniku nogometnog saveza normalno je nogometašicu pri dodjeli naslova svjetskih prvakinja poljubiti u usta. Zastanimo na trenutak i amislimo samo na trenutak kako u Rusiji na postolju Davor Šuker u usta ljubi Luku Modrića. Ekvivalentno tako nekako, osim što smo mi u Rusiji bili viceprvaci.
Rijeka, nedavno . Festival knjige, izvrstan. Na pozornici dvoje književnika. Ona je mlada i relativno nepoznata. On je nešto stariji i poprilično poznat. U njihovim romanima žene su podosta mlađe od muškaraca. Iako u niti jednom to nije lajtmotiv romana. Ona na bini predstavlja svoj roman, kraj nje etablirani autor i dva moderatora sa pedigreom. Da ne ulazim previše u materiju, jer odličan je jedan tekst to napravio puno bolje nego što bih ja. Prenosim dio samo briljantnog teksta Dunje Matić:
To što je razlika u godinama sporedna u romanu Psi, a ključna u romanu Dok prelaziš rijeku – manje je bitno. To što su odnosi snaga, dominacije i oblika podređenosti drugačije postavljeni – također nebitno. To što roman Dore Šustić pokriva sijaset drugih tema, dok se Ferićev bavi tropom na koji smo, kako u književnosti tako i u životu, odavno navikle – nevažno. Redukcija je odradila svoje, klišej je pobijedio i okupirao nam pozornost, to će biti ono čime ćemo se baviti: stariji muškarac + mlada žena.
Ljubuški, pred par dana. Rabijatni ex rukometni reprezentativac zlostavljao suprugu. Do te mjere da joj je prijetio oružjem, premlaćivanjem, ubojstvom. U prisutnosti malodobnog djeteta. Komentari idu u smjeru ponestalo joj novaca, pa se sjetila prijaviti nasilje.
I tu ću stati.
Primjera je sijaset, malo bi mi tri blog hr.-a bila
Niti smo drugotne, niti manje vrijedne. Kada se uhvatite metle, usisivača ili kuhače NE POMAŽETE NAM. Sudjelujete. Kada ne plaćate alimentaciju, niste se izvukli, već ste obični slabići koji se ne znaju nositi sa životom, pa i dalje kalemite svoj taj bijedni život na leđa jedne samohrane majke koju ste jednom voljeli.
Kad nogometašice šaljete u kuhinju, nije smiješno - jadno je, jer svaka od njih mora uložiti 150% više da bi došla u iste razine sa vama, gospodom nogometašima. Za razliku od nogometaša, svaka od njih sama svoje kopačke čisti. Od blata i vašeg cereka i smijeha.
Ako i u jednom momentu pomislite da su vaše međunožne klatilice oličenje hrabrosti i snage, sjetite se koliko će vas zaboljeti tek jedna obična mala ćuškica po njima.
I realno, posramite se što ste vjekovima izreku treba imati muda
rabili za sve ono kolosalno što je itko ikada učinio.
Jer, nismo krpe. Najmanje nesposobnih mudomlata.
Žene smo. One prvotne. Kao i vi.
Budite ljudi, pravi muškarci. Feministi.
Učinite svoje kćeri i sinove ponosnima.
Satrala me viroza, pa preskočih par objavljivanja.
A danas mi stvarno dokipilo nakon čitanja nekoliko tekstova...konobarica • 28.09.2023. u 20:39
Za feminizam koji traži ravnopravnost-uvijek. ps evo jedan post koji vrijedi pročitati pravi ljevičarski progresivistički.
TEATRALNI • 28.09.2023. u 21:07
Bila sam na promociji knjige ore Šustić. Jako lijepo, slojevito i zanimljivo piše. Naravno, prepoznat je - kliše :((((((
Što se tiče tema kao su zlostavljanja, maltretiranja filičkog ili psihičkog - to je strašno, za osudu najveću moguću i dugogodišnji zatvor. Protiv sam bilo kakvog nasilja. Stop nasilju, stop nasilnicima....:((( Ljubim!luki2 • 28.09.2023. u 23:30
odlično si napravila resekciju od Kine do Buntića.
Gola istina ne pomaže realitetu jer se ponavlja , trenutno strašnija mi je sudbina autistične djevojčice koja će ovaj vikend provesti sama u zavodu Slave Raškaj, jer--------nitko je neće.
Nepravda caruje i napreduje više od umjetne inteligencijeDonabellina • 28.09.2023. u 23:36
bojim se da će još puno vode proteći dok ženama uistinu omoguće kakvu - takvu ravnopravnost. jer ravnopravnost na papiru nam ni ne treba.
smjehotvorine • 29.09.2023. u 08:02
muškarci su samo mutirane žene
Blogokviz • 29.09.2023. u 09:54
Ova tema mi je uvijek dobrodošla.
I poslije tvog teksta mi je ostao osmijeh na licu!Galaksija • 30.09.2023. u 03:12
Uvijek sam cijenio i cijenim inteligenciju, darove, vještine itd..
koje žene posjeduju. Imam 65 godina i od kad sam ugledao
onu koja me rodila, nisam vam se prestao diviti. U braku sam
40 godina.matebalota • 02.10.2023. u 08:33
sjajan post...lp
agava • 02.10.2023. u 10:27
Zna se u čijim glavama smo drugotne...
morska iz dubina • 02.10.2023. u 13:17
Treba o tome puno, puno pisati! Bravo Koni:-*
Sarah • 02.10.2023. u 14:03
@ teatralni - hvala ti. Počela sam čitati, ali mi treba malo više koncentracije, pa se javim kad ju uhvatim. Po početku vidim da je sjajan.
konobarica • 02.10.2023. u 21:36
@ luki2 - ja se još nisam domogla njenog romana, ali hoću, a vjerujem da je sve to što si nabrojala. A za ovo drugo - na istom smo kolosjeku, vjeruj...
konobarica • 02.10.2023. u 21:37
@ anna - hvala ti. Pa ja ne znam ima li kraja... I kako to da smo to sve tako ( i kada uopće) prepustile stihiji. Vjerojatno dok smo bile u kuhinji... :/
konobarica • 02.10.2023. u 21:38
@ rossi - i ja se bojim. A to kreće od malena...
konobarica • 02.10.2023. u 21:38
@ blogokviz - eto, nek je netko objasnio - i to vrlo jasno, nacrtano. Hvala ti na videu :)
konobarica • 02.10.2023. u 21:41
@ galaxy - nema većeg priznanja. Hvala ti draga M. :)
konobarica • 02.10.2023. u 21:42
@ mate - hvala ti na predivnom komentaru. Nek vas je što više takvih. Pozdrav veliki :)
konobarica • 02.10.2023. u 21:42
@ agava - hvala od srca :)
konobarica • 02.10.2023. u 21:43
@ morska - za njih se ja ne brinem...mene brinu ovi prikriveni, pa mic po mic... Hvala ti :)
konobarica • 02.10.2023. u 21:43
@ sarah - ne znam hoće li ići na bolje, al eto, bar to možemo... hvala ti :)
konobarica • 02.10.2023. u 21:45
ponedjeljak, 18.09.2023.
Veži konja...
-Okej, veliki stol daj lijevo, a dvojku stavi u sredinu, tako da ovi što idu prema terasi ne zapinju ljudima za uši.
-Neće zapinjat judima za uši, ali jel pametno stavljati taj veliki stol praktički na put prema terasi?
-Pa nije baš na putu.
-Pa i je, ali ako Vi tako kažete.
-Samo ti njega stavi lijevo. Onda ćemo ovu dvojku fino ovamo, taaa-ko. I onda eto, svi imaju mjesta.
-Imaju, osim ovih tu.
-Ma dobro je, oni ionako nisu nešto bitni.
-Oooookej veži konja di ti gazda kaže.
-Od sad ne trebate više lupati bjelanjke pet minuta. Jaja se izlupaju u onom novom mikseru začas.
-Izlupaju se, ali ne valjaju nam za ovo tako izlupana jaja. Bjelanjak ne drži tako dobro, a preskup nam je kolač ionako da bi se zafrkavali sa tako nečim kao što je nepravilno izlupan bjelanjak.
-Samo ti njega izlupaj u mikseru, a kolač će oni pojest, njima je to sve dobro. Dokle god imaju ovakav pogled neće ih smetat bjelanjak u kolaču.
-Tako baš postoji mogućnost da kolača uopće ne bude bude li se tako radilo.
-Pa onda ćete radit nešto drugo.
-To je rješenje? Iako se ovo najbolje i najviše prodaje, unatoč cijeni, upravo radi kvalitete?
-Prodaje se najviše, ali prodavat će se i drugo, ako ne bude išlo ovo.
-Oooookej, veži konja...
-Nema tko sutra radit, smjena je gostiju, a samo su dvoje na rasporedu, po svaki u jednoj smjeni. Šta ćemo?
-Ništa, odradit ćemo kako najbolje znamo.
-To onda znači nema wc-a, marende, pauze, kave, ničeg.
-E pa za taj jedan dan ćemo se dan pokrpat. Uletit ću ja malo kad bude gužva. Tu je i Marta, može i ona malo, ma riješit ćemo mi to...
-Sutra ide i tjedni izvještaj. Ko će to?
-To ćemo kad riješimo goste, Nije to problem, to je začas gotovo.
-Pa i nije baš, uzme to vremena.
-Uzme i po drugim hotelima, pa ga stignu napravit.
-Oooookej...
I tako se konji vezuju po površinama mora, rjeka, jezera i brzaca. Jer te gazde (vegetaši) znaju bolje.U sve se razumiju, svugdje ima njih i njihovog umijeća relativiziranja posla. Sve može. Svi mogu. Ništa nije problem. Sve će oni riješit vatrogasnim mjerama.
Vezat konja na površinu vode - moooo-že!
Ustvari najbolje je u svemu što to uopće nisu gazde. Gazdini su to izvršitelji kod kojih sve ide (dok ide) i logično je da se u sve oni razumiju. Kad se uruši i ono mlao sistema što funkcionira, njih ionako više neće biti na pozicijama. Povuć će ih gazda negdje. Ili odbaciti kao višak.
Svejedno.
I svejedno što će neki i dalje morati ostati.
I vezivati ...
Fantastičam dijalog : ali, pod onim "radi što moraš i ne misli "-drugi misle za te i što je najbitnije, vjerujem ti u svaku napisanu riječ !
( pa čak i za bjelanjke )Donabellina • 18.09.2023. u 23:07
Da. Na žalost....:(((( Ljub!
luki2 • 18.09.2023. u 23:08
Gazde su uvijek u pravu
na našu žalostU zvijezdama piše • 18.09.2023. u 23:26
Nije lako, nimalo!
Galaksija • 19.09.2023. u 00:53
bilo i biće...ako gazda kaže, ne pitaj nego veži :)
smjehotvorine • 19.09.2023. u 11:46
Oduvijek je tako....ili..ili..
morska iz dubina • 20.09.2023. u 07:44
a iti kompliciraš, nema više samoupravljanja, slušaj šta ti se kaže, nisi tu da misliš, ili otvori svoj restoran ili finger food pa i ti budi gazda kad znaš bolje :))))
kako_ti_kupus • 20.09.2023. u 09:52
Bilo bi to baš ovako kako kupus veli, kada čovjek ne bi znao da će, pođe li nešto po krivu, opet biti kriv onaj tko je konja vezao a ne onaj tko je tako rekao, jer bez ovoga prvoga cijela je priča ipak nezamisliva. Zato u zadnje vrijeme dobro posluže mailovi, vocapovi, esemesovi, zlu ne trebalo. Nema više, rekao si. Napisao si! :)))
j. • 20.09.2023. u 10:21
Ovo me nasmija.
Mogao bi se napraviti mali kazališni komad.matebalota • 20.09.2023. u 17:08
Neki misle da sve znaju
Lastavica • 23.09.2023. u 07:47
@ anna - hvala ane. Žutanjci su sigurni (za sada)
konobarica • 28.09.2023. u 19:11
@ luki2 - yess, jbg...kiss :*
konobarica • 28.09.2023. u 19:12
@ zvijezda - i onda kad nisu....
konobarica • 28.09.2023. u 19:12
@ galaxy - pa i nije, da. Svi se lijepo možemo pozdraviti s nekim kompetencijama... i vezivati...
konobarica • 28.09.2023. u 19:13
@ rossi - nažalost. danas se ja i jedna kolega pitamo gdje su nestali lideri...pa povukli se pred ovim sveznalicama.
konobarica • 28.09.2023. u 19:14
@ morska - pa tužno baš. :/
konobarica • 28.09.2023. u 19:14
@ kebidž - jbg, ja otvorila svoj food bar. Pa ispalo da nisam tjerala na vezivanje dovoljno. Onda sam zatvorila.
konobarica • 28.09.2023. u 19:15
@ vjetar - istina. Zato ja sve pišem. Reko gazda, ne reko...nek ima, da ne bi poslije bilo nismo znali :)))
konobarica • 28.09.2023. u 19:16
@ matebalota - hvala, samo izvoli ako želiš. Ne traćim nikakva autorska prava za motiv :))))))))) I sretan rođendan tvom nicku :*
konobarica • 28.09.2023. u 19:18
@ lastavica - a u stvari sretni su oni koji znaju da ne znaju sve :*
konobarica • 28.09.2023. u 19:18
četvrtak, 14.09.2023.
JeseN
Krajevi grada utapaju se u suton. Svjetlost pokušava opstati po stropu neba. Još nekoliko trenutaka i razlit će se mrak po ovim ulicama čudih naziva. Sve sami pisci i pjesnici u kvartu izniklom sa zapadne strane. Sjetila se gradska uprava da je premalo pjesnika, a previše oslobodilačkih odreda. U naletu osviještenosti sve ih nakrcala na gomilu, uklesala po pločama, nijeme i ostavila na milost i nemilost.
Sve ona to gleda i sve tako razmišlja. Njenom ulicom šefuje Bard. Jedni kažu da je bio najveći u Hrvata, drugi se zaklinju u Bosanca za kojeg bi voljeli da je izrijekom Hrvat.
Srkne iz čaše, pripali cigaretu i povuče duboko. Koga briga uopće.
Nebo je prosulo sitne bijele točkice po svojoj tmini. Krate se dani i noći padaju sretne, brzo i lakoćom.
Onaj godišnji prije dva tjedna kao da se nije dogodio. Svo sunce, more, riba, šetnje, nerad i opuštanje, ostavilo je tek fotke u mapama mobitela. Ponovno je u mlinu.
Sjeća se kada je davno nekad jesen imala posebno mjesto u tijeku njena života. Iako je škola po defaultu bila tlaka, sve ono što nije nastava, bila je radost. Novi, viši razred, svi još tamoga tena koji svjedoči minulom tek ljetu, nove tenisice, nenačete bilježnice, prepričavanje ljetnih dogodovština i avantura, virkanje ne bi li se ugledala simpatija prošle školske godine i iščekiralo ima li tu još nešto...Sve je to jesen nekad bila. Optimistična, obećavajuća.
Sada, vrijeme je to kad se dani ubrzano krate, noći dolaze prerano, nove tenisice i nenačete bilježnice tek ponavljajuća su rashodovna strana kućnog budžeta, a ona sjedi na balkonu, povlači iz čaše i cigarete i kontemplira o mrtvim piscima i pjesnicima koji, konačno ušutkani, vise po pročeljima zgrada njena naselja.
Vrtimo se u krugovima života. Odrađujemo. Meljemo se i sipamo u pijesak. Cijedimo i
pretačemo.
Noći su sve brže.
A dani nam galopiraju.
Volim nove početke i jesen. Ljubim!
luki2 • 15.09.2023. u 00:15
Držim čvrsto ovo "hrvatsko" ljeto i ne puštam. Još ne puštam, a povratak se bliži. Mjesec dana mi je prebrzo prošlo. Tko će dočekati Božić da se vraćam...
Galaksija • 15.09.2023. u 00:59
baš sam nedavno čitajući te, promislila o Maloj..........Je li zadovoljna odabirom i daljinom?
Donabellina • 15.09.2023. u 07:40
Konobarice, bas divno pises. A od kad sam procitala tvoju "biografiju konobarice" jos vise te cijenim i postujem. Konobarica bila i ostala! Respect!
Šušunjara • 15.09.2023. u 13:42
Da me jesen pita da li doći, rekla bih joj daj me preskoči, ja sam ti od žege ljetne, a ne jeseni sjetne.:-)*
morska iz dubina • 15.09.2023. u 14:26
@ luki2 - I ja. Iako me uvijek pukne neka sjeta o jeseni. Kiss :*
konobarica • 18.09.2023. u 22:35
@ galaxy - drž se draga. Uzmi ono lijepo iz hrvatskog ljeta i ne puštaj. Nek te nosi do Božića. Grlim.
konobarica • 18.09.2023. u 22:37
@ Anna - je. Eto prekosutra se vraća. Proletila 2 mjeseca...
Fino ona to riješava. Za sad je sve okej. Hvala ti :*konobarica • 18.09.2023. u 22:38
@ šuš- pa to je doista bilo brzo. I narudžba i dostava i čitanje. Svaka čast.
Hvala ti puno.konobarica • 18.09.2023. u 22:39
@ morska - i ja bome. Lijepa je jesen, ali ljeto caruje kroz godinom. Meni.
Lijepo si ti to urimovala. Bravo draga :*konobarica • 18.09.2023. u 22:40
ponedjeljak, 11.09.2023.
Brojke i slova
Ljudi dragi, puno hvala svima na čestitkama za prvo ukoričenje.
Hvala i uredništvu (adminu) na blogu dana. Iskreno da ne bje Blue Rose i njene čestitke ne bih ni znala. Bit će da sam slabo ćirila na blog ovih dana :)
Danas su mi stigli autorski primjerci i nešto naručenih knjiga za prijatelje i poznanike. Po prvi sam put i iščitala to svoje čudo otisnuto i moram priznat da sam malo u adrenalinu.
Brojke i slova ovih dana kažu da sam 9.9. 2020. pokrenula blog. 3 godine.
Nadalje, da sam do ovoga danas objavila 350 postova.
I sad, ni što je knjiga izašla u ovo vrijeme ne treba čuditi. Ustvari je i sasvim logično :))))
Neću više daviti (trudit ću se uistinu) ni sa knjigom ni sa blog postovima.
Pisat ću priče.
Jer neke od njih imaju tako savršene završetke.
Hvala još jednom.
Puse svima.
Genijalka i gotovo! Ljubim!
luki2 • 11.09.2023. u 23:27
Pozdrav iz Splita grada tebi u Primorje , veseli se sebi, zaslužila si
Donabellina • 11.09.2023. u 23:30
Hvala tebi!:))
Galaksija • 11.09.2023. u 23:51
Kopirat ću Annabonni - veseli se sebi, zaslužila si :)
WORLD OF A DREAMCATCHER • 12.09.2023. u 07:55
Super!
bellarte • 12.09.2023. u 10:04
Pa bravo !
Da meni to pođe za rukom, da samo vidiš kako bih dodijavala, ovako, nisam imala pojma za tebe !
Velika čestitka i još veća pusa .*Sarah • 12.09.2023. u 12:24
:))
Ako želiš, možeš smisliti neki fora natječaj i preko njega pokloniti blogeru pobjedniku knjigu.
Javi se na mail ako smisliš nešto, od mene budeš dobila podršku.Blog@Blog • 12.09.2023. u 21:19
samo piši :)
čestitala već jesam...al ajde, evo čestitke još jednom :)smjehotvorine • 13.09.2023. u 08:02
@ luki2 - hvalaaaa. Kiss :*
konobarica • 14.09.2023. u 23:29
@ Ana - hvala Splićanko moja. Pozdrav s Primorja. Veselim se na entu.
konobarica • 14.09.2023. u 23:30
@ galaxy - grlim te :)
konobarica • 14.09.2023. u 23:30
@ world - hvala ti puno.
konobarica • 14.09.2023. u 23:30
@ bellarte - hvala :)
konobarica • 14.09.2023. u 23:31
@ sarah - hvala ti puno. Jelda da malo mogu. Moram dapače :)
konobarica • 14.09.2023. u 23:31
@ blogi - hvala puno. Smislit ću nešto. Potrudit ću se.
Sve mi se nešto mota po glavi kako bi mogli proglasit tjedan nevrijeđanja na blogu. Al kako onda odredit pobjednika :)konobarica • 14.09.2023. u 23:33
@ rossi - hvala puno. Nego, nemoj ni ti za Boga miloga prestat. Pliz.
konobarica • 14.09.2023. u 23:34
četvrtak, 07.09.2023.
Burza rada
Dragi blogići,
eto mene po prvi put u tiskanom izdanju (ako ne računamo neke novine gdje me se tiskalo, daaavno)
Da ne trkeljam ja, prenosim opis knjige od "referentice" koja je okupila 12 žena da piše o 12 zanimanja.
BURZA RADA?
Dvanaest spisateljica, dvanaest zanimanja (BALERINA, BARUNICA, DOJILJA, KONOBARICA, LEDARICA, PERODRŽAČICA, RUDARICA, SLIKARICA, SVODILJA, TAJNICA, VRTLARICA, TKALJA), dvanaest priča iz različitih povijesnih situacija, dvanaest žena čija se prepoznatljivost u književnom svijetu uveliko razlikuje, dvanaest nas koje bismo po godini upisanoj u izvode iz knjige rođenih jedne drugima mogle biti majke i kćeri.
Referentica: Julijana Matanović
Izdavač: Umjetnička organizacija Lađa od vode
Ilustracije: Nataša Ač
Narudžbe: ladjaodvode@gmail.com (za sad)
Cijena - 18 ojra
Nadam se da ćete uživati u čitanju.
Vaša Konobarica
Ma Ti si genijalna! Bravo! Knjigu odmah nabavljam. Ljubim!
luki2 • 07.09.2023. u 21:35
Čestitam!
sewen • 07.09.2023. u 22:00
Bravo, svaka ti čast na sposobnosti, talentu i vremenu kojeg si uložila !!!
ČestitamDonabellina • 07.09.2023. u 22:29
Čestitke od srca :))))! Veselim se zbog tebe!!!
Galaksija • 08.09.2023. u 01:41
E sad jedno veliko BRAVOOOO!
Jel se baš zove BURZA RADA?!!!
Idem naručiti, baš me zanima....ma BRAVO!!!Šušunjara • 08.09.2023. u 09:44
Čestitam! :-)
morska iz dubina • 08.09.2023. u 09:49
čestitke od srca, jednom ću i ja ako ikad narastem kao ti napraviti nešto od korica do korica :))))
j. • 08.09.2023. u 20:27
Čestitke, zna Julijana odabrati. Nisam znao da je i barunica zanimanje a zanima me konobarica i vrtlarica. Planinarski dom velobrdskih ledara u gradu Makarska sam upoznao i još je živa ledarica koja je već sa 15 g. nosila led iz vrtača i špilja Biokova do mora ali nema mirovinu.
gogoo • 09.09.2023. u 08:58
Ovo sa barunicom sad je i mene zaintrigiralo :)
Čestitke :)Flekserica • 09.09.2023. u 09:42
Čestitke..lp
agava • 10.09.2023. u 16:14
Ma bravo Konobarice.
Čestitam od srca!Riba Luca • 10.09.2023. u 16:34
Čeeestitam :)
WORLD OF A DREAMCATCHER • 10.09.2023. u 18:03
Čestitam!! :)
Perodržačica? Znaimljivo.Lilianke • 10.09.2023. u 18:52
Čestitam.. i čestitke na blogu dana:))
°•BlueRose°• • 10.09.2023. u 23:22
@ luki2 - hvala ti punooooo :*
konobarica • 11.09.2023. u 22:26
@ sewen - hvalaaaa :)))
konobarica • 11.09.2023. u 22:27
@ anna - hvala ti Ane od srca :*
konobarica • 11.09.2023. u 22:28
@ galaxy - hvala tebi od srca :* Drago mi je baš :)
konobarica • 11.09.2023. u 22:29
@ šuš - hvala, hvala...baš baš Burza rada, da :)
konobarica • 11.09.2023. u 22:30
@ morska - hvala tiii :) :*
konobarica • 11.09.2023. u 22:30
@ vjetar -bome bila bi ti to jaaaako dobra odluka. Evo ja se bilježim odmah. Kupujem na neviđeno i još nenapisano. :)
konobarica • 11.09.2023. u 22:31
@ gogoo - Brunicu je ispisala Anja Šovagović Despot, tako da mislim da ima veze sa njenom izvedbom Barunice Castelli...A u izvrsnom romanu Sladoledari , E. Kwasta prvi sam put čula za to spuštanje leda sa planina...Interesantno za tetu, iako je ovo s mirovinom baš tužno. Možda ima neku minimalku bar...Nadam se.
konobarica • 11.09.2023. u 22:35
@ Fleksi - hvala puno. Eto napisah goe Gogotu. Anja Šovagović Despot je autorica priče...
konobarica • 11.09.2023. u 22:36
@ agava - hvala puno :)
konobarica • 11.09.2023. u 22:36
@ Riba - hvala ti puno draga ribice :) :*
konobarica • 11.09.2023. u 22:36
@ world - puno ti hvala :)
konobarica • 11.09.2023. u 22:37
@ lilianke - pa eto, baš stvarno ima zanimljivih naziva :) :) Hvala ti .:*
konobarica • 11.09.2023. u 22:38
@ blue rose - hvala ti. Da nisi napisala, ne bi ni znala. Nisam virila na blog taj dan :) :) :)
konobarica • 11.09.2023. u 22:39
ponedjeljak, 04.09.2023.
Golube, labude, rano, srećo , nesrećo
Jučer fešta.
Draga mi kolegica i prijateljica proslavila 60. rođendan. Na terasi njene kuće skupilo nas se dobar broj.
Momak najavljen nam kao DJ nije imao najuspješniji početak, no kako je večer odmicala, promili u krvi počeli rasti, one leeds to another, naravno došlo se na glazbenom repertoaru i do točke narodnjaci. Obzirom da smo svi ona malo starija generacija, bile su to fino ugođene i poznate melodije naših mladosti, pa riječi znamo, sve uredno pjevamo, milina.
I tako mi lijepo cupkamo, pomalo već revemo poznate stihove, čaše i ruke idu zrak kod nekih refrena koji obavezno završavaju samoglasnicima i neizbježnim varalaaaaaa, otišlaaaa, čekalaaaaaa, boliiiii, voliiiii... No tamo negdje kod sitha znam da nikad mi ništa nisi dao, a ipak sve ti dugujem, koji mi nikad jasan bio nije, shvatim kako većina tih tekstova veze s mozgom nema. Iako nisu nevoljene nam cajke gdje uši prokrvare nakon prvog otvaranja usta interpretatora, nije da su baš i ti stari narodnjaci smisleni. Nama jesu, jer rekoh već pjesme su to više-manje naše mladosti. Uz njih smo se veselili, ostavljali neke ljubavi, opijali se, slavili, tugovali, ispraćali, dočekivali...
Ipak, stihovi začinjeni sa
golube, labude, dragane, jarane, rano moja, srećo, tugo, nesrećo
pa kapitalci u imenima
Snježane, Ljiljane, Dijane, Branke, Danke...
uz neizbježne
kavane, čaše ispijene pa razbijene, suze prolivene, zore budne dočekane...
i nešto dodatka geografije i biologije
gorica, travica, rječica, potočići, putići, breze bijele, talasi i alasi, vinogradi obrani...
Ne pokazuju puno smislenosti.
Očito je da procenat promila u mojoj krvi nije bio povelik, čim sam uspjela zapaziti ove sitnice.
Sitnice na koje ruke dižemo i dizat ćemo bez razmišljanja. Uvijek.
Kako god, od hrane, glazbe, dragih ljudi (najmlađi je bio veseljak od niti godinu dana, a za najstarijeg se ne zna koliko :) ), odličnog štimunga, vibrantne pozitive i pravog istinskog veselja, pa do pokoje (baš kao u pjesmi) čaše razbijene, fešta je bila ooodlična. :)
A moja, naša draga G ništa manje nije ni zaslužila.
Najvažnije je da ste se lijpo proveli. Ništa mi (u materijalnom smislu) nisi dao, a ipak sve Ti dugujem...Ima li sada malo više smisla? Ljubim!
luki2 • 04.09.2023. u 22:53
Sretan joj roćkas! :))
I ja slavila svoj cijeli vikend.Galaksija • 04.09.2023. u 23:18
Danas istočnjački melos vrišti sa svih strana.. Volim stare sevdahe i narodnjake, te naravno i neke pjevače tog žanra naše mladosti ali ove turbo na entu baš nemogu svariti... Al eto koliko ljudi toliko ćudi...
bellarte • 05.09.2023. u 07:16
"Ja te pjesmom zovem,
željna tvoga milovanja,
sliku tvoju ljubim,
ljubim, ljubim svakog dana."
.....hehe, generacijska...al ove nove cajke ni primirisat....:-)morska iz dubina • 05.09.2023. u 07:22
ako nije bilo malog mrava onda to nije ni bilo narodno veselje
kako_ti_kupus • 05.09.2023. u 08:06
-
Donabellina • 05.09.2023. u 11:08
Ne znam kako je to mene u životu zaobišlo. Nekad sam bio kao gljiva, faks, kuća, parkić, tulum, četvrtkom i nedjeljom Lap, kino, knjige, malo Zagreb u drugoj ligi, malo ćevapi, i onda mi je Najdraža rekla jednom: a zašto mi malo ne bi išli planinariti? Veli danas, jesam luda, sama sam si kriva, trebala sam vidjet koji si ti sivonja kad negdje zagrizeš. Do danas nekako otada, kao da se nisam nikad sasvim iz šume vratio. Mislim, čujem ja te zvukove u daljini, evo iz kuće se to slabije čuje nego kad si u stanu, zato smo i preselili, nekako imaš više tišine i mira kad si uopće u kući :)))).
j. • 07.09.2023. u 07:25
@ luki2 - hvala ti, bila je baš odlična fešta. A za ove stihove...pa ne znam. Al moguće. Možda ju je s tim nedavanjem prosvijetlio, tko će ga znat...
konobarica • 07.09.2023. u 21:33
@ galaxy - hvala ti u njeno ime i sretna i tebi roćkas od srca, u malom zakašnjejnu :))
konobarica • 07.09.2023. u 21:34
@ bellarte - e baš tako. A razlika je golema između jednih i drugih. Unatoč nelogičnosti u stihovima :)
konobarica • 07.09.2023. u 21:35
@ morska - eeee, dobra stara Hanka :) a ove nove, ko što reče- ni prismrdit, nekmoli primirisat.
konobarica • 07.09.2023. u 21:36
@ kebidž - pa bome nije, al bilo pozdravi je pozdravi...to je tu negdje po revanju :)
konobarica • 07.09.2023. u 21:37
@ anna - bilo je Olija, ne ta, al bilo je :)
konobarica • 07.09.2023. u 21:38
@ vjetar - i mi bili u kući.al nije bilo mira i tišine te večeri, bome :) A za ovo drugo mi je sasvim jasno. Muž je roker koji, kako kaže, nema ništa protiv narodnjaka, al jednostavno nije nikad to slušao. I njega zaobišlo. :)
konobarica • 07.09.2023. u 21:40
