Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 4 i 100 eura 2024. Ivana Brlić Mažuranić
U ovom videu predstavljamo nove hrvatske prigodne euro kovanice posvećene 150. obljetnici rođenja Ivane Brlić Mažuranić, naše poznate književnice. Ovo prigodno izdanje sastoji se od srebrnjaka nominalne vrijednosti 4 eura i zlatnika od 100 eura. I srebrnjak i zlatnik imaju čistoću metala 999,9 i sadrže po 1 uncu plemenitog metala. Kovanice su otkovane u tehnici polirane ploče. Autor likovnog rješenja za ovaj prigodni novac je akademski kipar Kuzma Kovačić, inače autor i naših dragih kovanica kuna i lipa.
Ovaj video je snimljen u travnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 4 eura 2024. Trsatski zmaj
U današnjem videu predstavljamo hrvatski prigodni srebrnjak posvećen Trsatskom zmaju. Radi se o srebrnjaku nominalne vrijednosti 4 eura, a koji sadrži 1 uncu srebra. Inspiracija za ovo prigodno izdanje su bili brončani zmajevi postavljeni ispred grobnice „Mir junaka“ na Trsatskoj gradini u Rijeci. Navedene zmajeve je izradio austrijski kipar Anton Domink von Fernkorn na zahtjev austrijskog feldmaršala, grofa Lavala Nugenta. Sam motiv zmaja je vrlo neobičan za hrvatski prigodni novac, ali je kod dijela numizmatičke publike jako dobro prihvaćen. Dio videa je snimljen i na samoj Trsatskoj gradini.
Ovaj video je snimljen u travnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Uvijek je veliko zadovoljstvo razgovarati s ljudima koji su dugo godina u numizmatici, a još uvijek su mladi i širokih su shvaćanja i široke kulture. Jedan od takvih ljudi je i Natko Bajić, kolega numizmatičar i prijatelj iz Splita.
Natko je u numizmatici od djetinjstva i u ovom videu govori kako je tekao njegov numizmatički put do današnjih dana. Razgovarali smo vrlo opušteno o skupljanju općenito, značaju numizmatike za čovjeka-pojedinca, certificiranju, literaturi i još o mnogim drugim stvarima.
Prikaz kovanica: Jugoslavija, komplet zlatnika i srebrnjaka, 25. obljetnica 2. zasjedanja AVNOJ-a
Socijalistička Jugoslavija je svoje prve prigodne zlatnike i srebrnjake dobila tek 1968. godine kada je izdan komplet prigodnog novca posvećen 25. obljetnici 2. zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu. Komplet se sastoji od četiri zlatnika i dva srebrnjaka. Iako kovanice na sebi nose oznaku godine 1968., puštene su u prodaju tek u ljeto 1969.
Kod ovog izdanja najveću pažnju privlače dva ogromna zlatnika od 1000 i 500 dinara, a koji su ujedno i najveći zlatnici izdani za vrijeme postojanja jugoslavenske države. U današnjem videu predstavljamo upravo ovo prigodno izdanje koje je iskovano u kovnici Arezzo u Italiji.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. i travnju 2024. godine, a izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 5 kuna 1993. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan
U današnjem videu govorimo o najmanjoj hrvatskoj optjecajnoj novčanici do uvođenja eura, novčanici Narodne banke Hrvatske od 5 kuna s datumom izdanja 31.10.1993. Ova novčanica pripada prvoj seriji novčanica kuna i povučena je iz optjecaja 2007. godine kada je zamijenjena novom serijom s boljim zaštitnim elementima.
Najveća zanimljivost na ovoj novčanici nalazi se na njenom naličju. Naime, prikaz stare varaždinske tvrđave ne odgovara njenom stvarnom izgledu, već je zrcaljen. Ovo odstupanje od stvarnog stanja je uglavnom opravdavano dizajnerskim razlozima, u što je malo teže povjerovati. Sve u svemu, ova novčanica je vrlo simpatična, a "greška" na naličju joj daje dodatni šarm.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević govori za Ding podcast o profesionalnom bavljenju numizmatikom i faleristikom
U intervjuu za Ding podcast Zlatko Viščević govori o izazovima profesionalnog bavljenja numizmatikom i faleristikom. U videu možete pogledati kako je tekao profesionalni put jednog numizmatičara i kako pobliže taj posao izgleda na dnevnoj bazi. Isto tako, u intervjuu se dosta govori i o problemima s kojima se profesionalni numizmatičari danas susreću.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine u produkciji Ding podcasta. Voditelj podcasta je Tomislav Krišto.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 4, 10 i 100 eura 2024. Brusnička crna gušterica
U ovom videu predstavljamo nove hrvatske prigodne euro kovanice posvećene jednoj našoj autohtonoj životinjskoj vrsti, brusničkoj crnoj gušterici (Podarcis melisellensis melisellensis). Ova serija kovanica dio je serije „Autohtona Hrvatska“ i sastoji se od dva zlatnika (100 i 10 eura), te jednog srebrnjaka (4 eura). Autor odličnog likovnog rješenja za ovaj kovani novac je naš proslavljeni kipar Nikola Vudrag.
Iako su obojane kovanice u numizmatici još uvijek predmet kontroverzi; neki ih obožavaju, a neki preziru; na ovom ovdje primjeru se mora priznati da je obojena gušterica na zlatniku od 100 eura – pun pogodak. Ako već postoje obojane kovanice, onda bi trebale imati uzor upravo u ovom hrvatskom zlatniku.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Izvještaj sa sajma kolekcionarstva u Zagrebu (Vukovarska), 09.03.2024.
U Zagrebu je održan još jedan tradicionalni sajam kolekcionarstva na kojem su se okupili ljubitelji, kolekcionari i trgovci numizmatikom, filatelijom, faleristikom, značkama, razglednicama i drugim sličnim predmetima. Ovaj sajam se održava već čitav niz godina i obilježili su ga usponi i padovi. No, pod zadnje doživljava pravu renesansu i posjećuje ga sve više i više posjetitelja. Ovaj put je na sajmu bilo prisutan zamjetno veći broj posjetitelja, a osim onih domaćih, na sajmu su sudjelovali i izlagači iz Slovenije i BiH, a isto tako je bilo i posjetitelja iz tih zemalja. U ovom videu prenosimo dio atmosfere s ovog događanja.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanica s greškom: Jugoslavija 2 dinara 1976. i 50 para 1965.
U današnjem videu predstavljamo dvije jugoslavenske kovanice s greškom. Radi se o kovanicama od 2 dinara iz 1976. i 50 para iz 1965. Iako skupljanje kovanica s greškama nije toliko rašireno među numizmatičarima, ipak postoji određeni krug poklonika ovih neobičnosti kod kovanica. Svakako je krug interesenata za greške širi kada se radi o greškama koje su značajne, kao što je primjer kod ovih kovanica.
Kod kovanice od 2 dinara otkov je značajno pomaknut, tako da jedan dio dizajna nedostaje, dok je s druge strane prisutna značajna "prazna" površina u obliku polumjeseca. Kovanica od 50 para je otkovana na manjoj pločici od drugog metala. Najvjerojatnije se radi o pločici koja je predviđena za kovanice od 1 dinara, a što ovu grešku čini posebno zanimljivom.
Ovaj video je snimljen u veljači 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Novčanica od 20 dolara i naljepnica od banane za 325.000 EUR
U numizmatičkom svijetu je već 20 godina poznata tzv. „Del Monte“ novčanica. Radi se o novčanici od 20 američkih dolara iz 1996. koja ima na sebi naljepnicu proizvođača banana „Del Monte“ iz Ekvadora. Ova novčanica se pojavila na numizmatičkom tržištu još 2003. godine, a na aukciji Heritage je postigla rekordno visoku cijenu za jednu novčanicu s greškom.
Cijeli članak možete pročitatio na portalu NumizmatikaNET.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 kune 1941. Žetelica, probni otkov u srebru
Proslavljeni hrvatski kipar i medaljer Ivo Kerdić autor je mnogih medalja, plaketa, značaka i drugih umjetničkih djela. Osim toga, Kerdić je u numizmatici poznat i kao autor likovnih rješenja za kovani novac Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.). Jedan od njegovih najpoznatijih radova u tom području je motiv Žetelice koji se pojavljuje na probnim otkovima kovanica od 2, 10 i 500 kuna.
U današnjem videu predstavljamo upravo ovaj probni otkov za kovanicu od 2 kune. Ova proba s likom Žetelice nosi na sebi godinu 1941. i izrađena je od srebra. Na žalost, ova kovanica nikada nije realizirana kao optjecajni novac, već je u optjecaj puštena kovanica s puno jednostavnijim likovnim rješenjem. Kao što je slučaj i s drugim probnim otkovima iz navedenog razdoblja, tako je i ovaj primjerak vrlo rijedak i nije nešto što se može vidjeti svaki dan.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Najveći zlatnik na svijetu: Jednotonski „Zlatni klokan“ od 59 milijuna eura
Od svih kovanica na svijetu, jedna se posebno izdvaja zbog svoje masivnosti i vrijednosti: to je jednotonski zlatnik iz serije „Australski klokan“ (Australian Kangaroo). Ovaj masivni zlatnik je zbog količine zlata koji sadrži, ujedno i najvrjedniji zlatnik na svijetu, a izradila ga je australska kovnica The Perth Mint 2011. godine.
Cijeli članak možete pročitatio na portalu NumizmatikaNET.
S Nikolom Vudragom o umijeću stvaranja novih hrvatskih kovanica i ljepoti medaljerstva
Nikola Vudrag je jedan od najistaknutijih hrvatskih kipara i medaljera mlađe generacije. Radi se o vrlo talentiranom i svjetski priznatom umjetniku koji je jedan dio svog rada i umijeća posvetio onome što je za nas numizmatičare najvažnije – kovanom novcu i medaljama. Medaljerstvom se kao oblikom umjetničkog izričaja danas bavi mali broj ljudi u Europi i svijetu, a Vudrag je baš jedan od njih.
U današnjem videu imamo čast razgovarati s njime o tome kako izgleda postupak izrade kovanog novca i to od same ideje, pa do kovanja; o tome kako se zainteresirao za medaljerstvo; o tome što ga inspirira u radu; o utjecajima starih majstora na njegovo stvaralaštvo; o kovanicama s likom dalmatinskog psa; o idejama koje želi realizirati u budućnosti i mnogim drugim temama.
Prikaz kovanica: Jugoslavija, komplet srebrnjaka, Olimpijske igre Sarajevo, 1984.
U današnjem videu predstavljamo komplet prigodnih srebrnjaka SFR Jugoslavije izdanih povodom održavanja 14. olimpijskih igara u Sarajevu, 1984. Radi se o kompletu koji sadrži 15 različitih srebrnjaka nominalnih vrijednosti od 100, 250 i 500 dinara. Od svake nominale izrađeno je po pet različitih primjeraka u tehnici polirane ploče. Sve kovanice dijele zajednički dizajn lica, dok se naličja razlikuju i uglavnom prikazuju različite sportske discipline. Ovi srebrnjaci su otkovani u Zlatari Majdanpek, a pušteni su u prodaju tijekom 1983. godine. Kovanice se nalaze u luksuznoj kutiji s pripadajućim certifikatom. Komplet koji je predstavljen u današnjem videu ima čak i originalni račun iz 1987. godine kada je kupljen.
Ovaj video je snimljen u siječnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Aluminijska kovanica od 25 para iz 1953. je jedan od najrjeđih specijaliteta jugoslavenske numizmatike. Radi se o kovanici koja je bila namijenjena da bude najmanja nominala u seriji kovanog novca FNR Jugoslavije iz 1953. Međutim, nikada nije puštena u optjecaj, a cjelokupna emisija je pretopljena 1965. u somborskom poduzeću „Bane Sekulić“. Sačuvano je samo nekoliko primjeraka. Navodno postoje samo tri primjerka na numizmatičkom tržištu, a jedan od njih predstavljamo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Promocija knjige: Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem autora Ivora Altarasa Pende
Dana 08.12.2023. održana je promocija knjige „Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem“ autora Ivora Altarasa Pende u prostorijama Sveučilišta Libertas u Zagrebu. Radi se o vrlo zanimljivoj knjizi u kojoj se kroz priče obrađuju različite numizmatičke teme i spaja se numizmatika s drugim društvenim disciplinama poput sociologije, kulturologije, povijesti, ekonomije i filozofije. Na promociji su govorili izv. prof. dr. sc. Andreja Rudančić, izv. prof. dr. sc. Ante Samodol, Zlatko Viščević i sam autor knjige izv. prof. dr. sc. Ivor Altaras Penda.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine. Zahvaljujemo se kolegi Danijelu Levačiću koji je omogućio da se ova promocija snimi.
Promocija knjige: Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem autora Ivora Altarasa Pende
Dana 08.12.2023. održana je promocija knjige „Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem“ autora Ivora Altarasa Pende u prostorijama Sveučilišta Libertas u Zagrebu. Radi se o vrlo zanimljivoj knjizi u kojoj se kroz priče obrađuju različite numizmatičke teme i spaja se numizmatika s drugim društvenim disciplinama poput sociologije, kulturologije, povijesti, ekonomije i filozofije. Na promociji su govorili izv. prof. dr. sc. Andreja Rudančić, izv. prof. dr. sc. Ante Samodol, Zlatko Viščević i sam autor knjige izv. prof. dr. sc. Ivor Altaras Penda.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine. Zahvaljujemo se kolegi Danijelu Levačiću koji je omogućio da se ova promocija snimi.
Prikaz probnih kovanica Kraljevine SHS od 1 i 2 dinara iz 1925. s oznakom ESSAI
Prije nego što se usvoji konačno rješenje za neki kovani novac ili prije kretanja u samo u kovanje kovanica za optjecaj, izrade se određene probne (testne) kovanice u vrlo maloj količini. Takve probne kovanice se u numizmatici nazivaju probe (proba, trial strike, essai…). Vrlo često takve probe nose na sebi i posebne oznake kako bi se razlikovale od običnih kovanica koje se kuju za optjecaj.
Jedne od najpoznatijih proba na našem području su probe za kovani novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1925. Ove probe su izrađene u kovnici Poissy u Francuskoj i na sebi imaju oznaku „ESSAI“. Upravo dvije takve probe predstavljamo u današnjem videu, a radi se o probama za kovanice od 1 i 2 dinara.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz austrijskih i mađarskih srebrnih krajcara iz 18. i 19. stoljeća
U ovom videu prikazujemo jednu malu selekciju srebrnih krajcara (kreuzer, kreutzer, krajczar). Ove kovanice iz 18. i 19. stoljeća su jedni od najpopularnijih srebrnjaka među numizmatičarima i kolekcionarima na našem području. Karakterizira ih specifični, vrlo lijepi dizajn; prikaz različitih vladara; dugi period izdavanja i različiti broj godišta; različite kovnice, a tu je i veliki broj varijanti. Sve u svemu, radi se o vrlo zanimljivom i izazovnom području, kako za skupljanje, tako i za proučavanje. Budući da su se ovi srebrnjaci vrlo aktivno koristili u platnom prometu, vrlo malo ih je ostalo u savršenom stupnju očuvanosti. Danas su takvi primjerci izrazito cijenjeni na numizmatičkom tržištu.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Ivanom Odrljinom iz Hrvatske kovnice novca o hrvatskoj numizmatici danas i planovima za budućnost
Hrvatska kovnica novca, naša državna kovnica, doživjela je u nekoliko zadnjih godina velike promjene. Te promjene se odražavaju i na nova numizmatička izdanja koja su konačno počela pratiti ritam moderne svjetske numizmatike. Jedan od zaslužnih ljudi za to je i Ivan Odrljin s kojim smo imali prilike razgovarati i to u samoj zgradi Kovnice koja je smještena u Svetoj Nedjelji.
Ivan je inače u duši numizmatičar i stoga možemo slobodno reći da imamo sreću što u Kovnici radi jedan od naših kolega koji razumije kako numizmatičari razmišljaju i što žele. Ivan je u ovom intervjuu vrlo otvoreno govorio o svim aspektima izdavanja modernog hrvatskog prigodnog novca i vjerujemo da će nakon ovog intervjua mnoge nedoumice glede rada Kovnice biti razjašnjene.
U intervjuu smo razgovarali o recentnim numizmatičkim izdanjima, ali i planovima za budućnost. Dobili smo jednu ekskluzivu i još neke najave…
Inače, ovaj video nije sponzorski video, već je razgovor snimljen s Ivanom Odrljinom kao relevantnim sugovornikom iz Hrvatske kovnice novca. Doduše, moram priznati da su me „kupili“ s kavom i srdačnim prijemom u Hrvatskoj kovnici novca.
Prikaz novčanice: Crna Gora 100 perpera 1912. Bez serijskog broja
Kada je numizmatika u pitanju, Crna Gora je definitivno jedno od najzanimljivijih područja, osobito za kolekcionare. Veliki je izazov nabaviti sva numizmatička izdanja ove zemlje, bilo da je riječ o kovanicama ili o novčanicama. Najteže je nabaviti najviše nominale, što zbog njihove rijetkosti što zbog izrazito visoke cijene. Danas u ovom videu predstavljamo upravo jedan takav primjerak; pravi raritet kada je papirni novac u pitanju – novčanicu od 100 perpera iz 1912. Da stvar bude zanimljivija, radi se o neponištenom (neprobušenom) primjerku bez serijskog broja. Ta novčanica predstavlja svojevrsni „Sveti gral“ kada govorimo o papirnom novcu na području bivše Jugoslavije.
Velika većina numizmatičara i kolekcionara na žalost nisu imali priliku vidjeti ovu novčanicu uživo, niti je držati u rukama. Razlozi za to su jasni, ali zato u ovom videu imate priliku malo bolje vidjeti kako ta novčanica zapravo izgleda.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Hrvatska 10, 25 i 100 eura 2023. Čipkarstvo u Hrvatskoj
U ovom videu predstavljamo prigodne hrvatske euro zlatnike posvećene čipkarstvu u Hrvatskoj. Ova izdanja predstavljaju nastavak teme koja je započeta sa zlatnikom od 10 kuna iz 2012. godine i na taj način se ističe važnost čipkarstva kao dijela hrvatske kulturne baštine. Prikazani zlatnici su iskovani u tehnici visokog kovničkog sjaja, izrađeni su od zlata čistoće .999 i dolaze u tri nominalne vrijednosti: 10, 25 i 100 eura. Sva tri zlatnika imaju identično likovno rješenje, a autorstvo potpisuje akademski kipar Stjepan Divković.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Polutalir (Polubradan) iz 1735.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to jedna prava numizmatička rijetkost – dubrovački srebrni polutalir i to Polubradan. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1731. i 1735. godine. Imali su nominalnu vrijednost od pola talira, a što je bila protuvrijednost od 30 dinara ili dinarića.
Po svom likovnom oblikovanju, Polubradan je praktički identičan taliru, Bradanu. Razlika u odnosu na Bradana je u nazivu nominalne vrijednosti: MED DU ET SE - REIP RHAC (MEDIUS DUCATUS ET SEMIS REIPUBLICAE RHAGUSINAE, odn. Polovica od dukata i pol Dubrovačke Republike).
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 kune 1993. T ispod repa
Danas predstavljamo jednu od najvećih rijetkosti moderne hrvatske numizmatike; kovanicu za koju su mnogi mislili da je samo dio priča i legendi, te da zapravo ni ne postoji, a radi se o kovanici od 2 kune iz 1993. kod koje je slovo „T“ iz natpisa „TUNJ“ ispod repa ribe. Radi se zapravo o prvom otkovu kovanice od 2 kune i koja je kao takva trebala biti puštena u optjecaj. Međutim, nakon što su otkovani prvi primjerci, došlo je do prigovora da natpis na kovanici izgleda malo rastegnuto i da bi bilo bolje kada bi bio „spojen“. Taj prigovor je uvažen i otkovane su kovanice kakve su svima nama bile poznate, one sa spojenim natpisom „TUNJ“.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Bornom Barcem o numizmatici, faleristici, karijeri, kolekcionarskoj sceni, sreći... (+ ekskluziva)
Borna Barac je poznato ime u svijetu numizmatike i faleristike, te idealan sugovornik kada se razgovara o starim kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Borna je već dugo vremena profesionalno u numizmatici i faleristici i tu je ostvario velike uspjehe; već 31 godinu ima svoju numizmatičku tvrtku; pokrenuo je prvu numizmatičku aukcijsku kuću u Hrvatskoj; autor je nekoliko knjiga i kataloga o kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Svakako se mora napomenuti da ujedno i autor knjige - korpusa svjetskih odlikovanja izdanih do 1945., a što je danas glavna referentna literatura za sve koji se bave odlikovanjima. U konačnici, Borna je sretan čovjek jer se bavi onime što voli i što ga ispunjava.
S Bornom Barcem o numizmatici, faleristici, karijeri, kolekcionarskoj sceni, sreći... (+ ekskluziva)
Borna Barac je poznato ime u svijetu numizmatike i faleristike, te idealan sugovornik kada se razgovara o starim kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Borna je već dugo vremena profesionalno u numizmatici i faleristici i tu je ostvario velike uspjehe; već 31 godinu ima svoju numizmatičku tvrtku; pokrenuo je prvu numizmatičku aukcijsku kuću u Hrvatskoj; autor je nekoliko knjiga i kataloga o kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Svakako se mora napomenuti da ujedno i autor knjige - korpusa svjetskih odlikovanja izdanih do 1945., a što je danas glavna referentna literatura za sve koji se bave odlikovanjima. U konačnici, Borna je sretan čovjek jer se bavi onime što voli i što ga ispunjava.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 100 dinara 1946. Kovač, kosac i ribar
Nakon „ratne“ serije novčanica Demokratske Federativne Jugoslavije s godinom 1944., uslijedila je prva „mirnodopska“ emisija s godinom 1946. U međuvremenu je zemlja promijenila ime u Federativna Narodna Republika Jugoslavija i okrenula se novim društvenim temama; ustroj novog političkog poretka, socijalizam, rad, obnova. Shodno tome i novčanice nove serije slijedile su taj politički narativ.
Nova novčanica od 100 dinara s datumom 01.05.1946. na sebi prikazuje junake (novog socijalističkog) doba; radnika, seljaka, ribara, a autorstvo potpisuju dokazani autori iz prethodnog (prijeratnog i ratnog) razdoblja. U ovom videu donosimo prikaz te novčanice.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Na numizmatičkoj kavi sa Sašom Ivanovićem: O investicijskim zlatnicima, srebrnjacima i numizmatici
U današnjem videu razgovaramo sa dr. Sašom Ivanovićem, vodećim čovjekom u Hrvatskoj kada je u pitanju investiranje u fizičko zlato i srebro. Dobar dio svoje karijere Saša je proveo u svijetu burzovnog investiranja, sve do trenutka dok se nije zainteresirao za fizičko zlato. Taj početni interes se pretvorio u poslovnu ideju, a poslovna ideja u tvrtku za trgovanje investicijskim zlatom - "Centar zlata". Povod za ovaj razgovor je bio trenutno stanje na tržištu plemenitih metala, a osobito kretanje cijene zlata s obzirom na inflaciju i kakva možemo imati očekivanja u budućnosti? Dotakli smo se i teme srebrnjaka, te modernih hrvatskih numizmatičkih izdanja. Iako još nekako odolijeva, Saša je na dobrom putu da jednog dana i sam postane numizmatičar.
Važna napomena: Ovaj video nije sponzorski video, već je razgovor snimljen sa Sašom Ivanovićem kao relevantnim sugovornikom na temu investiranja u plemenite metale. Za razgovor nije ništa platio, niti je platila njegova tvrtka niti s njom povezane tvrtke. Čak mu nije bilo dopušteno ni da plati kavu.
Izvještaj sa sajma numizmatike i kolekcionarstva Collecta Ljubljana, 27.-29.09.2023.
Collecta u Ljubljani je najveći sajam numizmatike i kolekcionarstva u Sloveniji. Do „korone“, Collecta je bila praktički najznačajniji profesionalno organizirani sajam na području bivše Jugoslavije. Ovogodišnja Collecta, 15. po redu, je organizirana u skromnijem obimu i održana je u Cankarjevom domu u Ljubljani. Usprkos tome, kao i činjenici da se održava tijekom radnog tjedna, prvi dan sajma je bio dobro posjećen i trgovci su imali razloga za zadovoljstvo. Ovaj izvještaj je napravljen drugi dan sajma, kada je posjećenost bila manja, ali to je ujedno omogućilo i lakše snimanje video materijala.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike i kolekcionarstva Collecta Ljubljana, 27.-29.09.2023.
Collecta u Ljubljani je najveći sajam numizmatike i kolekcionarstva u Sloveniji. Do „korone“, Collecta je bila praktički najznačajniji profesionalno organizirani sajam na području bivše Jugoslavije. Ovogodišnja Collecta, 15. po redu, je organizirana u skromnijem obimu i održana je u Cankarjevom domu u Ljubljani. Usprkos tome, kao i činjenici da se održava tijekom radnog tjedna, prvi dan sajma je bio dobro posjećen i trgovci su imali razloga za zadovoljstvo. Ovaj izvještaj je napravljen drugi dan sajma, kada je posjećenost bila manja, ali to je ujedno omogućilo i lakše snimanje video materijala.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Kolekcionarstvo: Zašto je OK promijeniti predmet interesa?
Kada započnemo sa skupljanjem nečega, često definiramo naš predmet interesa. Ne definiramo samo područje skupljanja (numizmatiku, faleristiku, filateliju), već i samu vrstu predmeta koji nas zanimaju. No, što ako osjetimo potrebu za promjenom? Mnogi kolekcionari tijekom vremena osjete želju za proširenjem ili promjenom interesa. Je li to u redu? I kako će okolina reagirati? U ovom videu razbijamo mitove i strahove vezane uz promjenu interesa unutar kolekcionarstva. Otkrijte zašto je promjena sasvim prirodan korak i kako je bezbrižno usvojiti.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Kolekcionarstvo: Zašto je OK promijeniti predmet interesa?
Kada započnemo sa skupljanjem nečega, često definiramo naš predmet interesa. Ne definiramo samo područje skupljanja (numizmatiku, faleristiku, filateliju), već i samu vrstu predmeta koji nas zanimaju. No, što ako osjetimo potrebu za promjenom? Mnogi kolekcionari tijekom vremena osjete želju za proširenjem ili promjenom interesa. Je li to u redu? I kako će okolina reagirati? U ovom videu razbijamo mitove i strahove vezane uz promjenu interesa unutar kolekcionarstva. Otkrijte zašto je promjena sasvim prirodan korak i kako je bezbrižno usvojiti.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 eura 2023. Uvođenje eura kao novčane jedinice u Republici Hrvatskoj
Nakon uvođenja eura, Hrvatska je dobila i svoju prvu prigodnu kovanicu od 2 eura. Prva hrvatska prigodna euro kovanica je posvećena uvođenju eura kao novčane jedinice u Republici Hrvatskoj. Ova kovanica je puštena u optjecaj 15.09.2023. i odmah se susrela sa salvom kritika; od samog dizajna i prigode povodom koje je izdana, te načina distribucije same kovanice. Na cijelu priču su se nadovezale i zanimljive opservacije vezane uz sam dizajn kovanice. Kritika i nezadovoljstva je puno, ali što je tu je, dobili smo prvu prigodnu euro kovanicu koja će nas predstavljati u Europi i svijetu, pa kome krivo, kome pravo.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu razgovaramo s Ivorom Altarasom Pendom, vrlo zanimljivim i svestranim čovjekom. Inače sveučilišnim profesorom širokog obrazovanja, aktivnim planinarom, te numizmatičarem i numizmatičkim piscem. Povod za ovaj razgovor je upravo ovo posljednje, jer kolega Penda uskoro izdaje svoju knjigu posvećenu numizmatici. Razgovarali smo ne samo o knjizi, već i o aktualnim temama kao što su pitanje nacionalnog identiteta i novca, zašto na kovanicama eura imamo neustavno ime zemlje, te o investicijskom aspektu numizmatike. U razgovoru je došlo do određenih neslaganja i napetosti, ali je sve na kraju sve izglađeno.
U današnjem videu razgovaramo s Ivorom Altarasom Pendom, vrlo zanimljivim i svestranim čovjekom. Inače sveučilišnim profesorom širokog obrazovanja, aktivnim planinarom, te numizmatičarem i numizmatičkim piscem. Povod za ovaj razgovor je upravo ovo posljednje, jer kolega Penda uskoro izdaje svoju knjigu posvećenu numizmatici. Razgovarali smo ne samo o knjizi, već i o aktualnim temama kao što su pitanje nacionalnog identiteta i novca, zašto na kovanicama eura imamo neustavno ime zemlje, te o investicijskom aspektu numizmatike. U razgovoru je došlo do određenih neslaganja i napetosti, ali je sve na kraju sve izglađeno.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Zagreb (Vukovarska), 16.09.2023.
U subotu 16.09.2023. je održan tradicionalni sajam i susret kolekcionara u Zagrebu koji je okupio brojne ljubitelje starih kovanica, novčanica, poštanskih maraka, odlikovanja, značaka, razglednica i drugih kolekcionarskih predmeta. Ovaj događaj je održan u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Vukovarskoj ulici. Iako se ovaj događaj održava već godinama, pod zadnje doživljava pravu renesansu i posjećuje ga sve više ljudi i izlagača, ne samo iz Hrvatske, već i iz susjednih zemalja. U ovoj kratkom videu možete vidjeti dio atmosfere s ovog sajma, a za pravi doživljaj morate doći osobno na sljedeći.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Zagreb (Vukovarska), 16.09.2023.
U subotu 16.09.2023. je održan tradicionalni sajam i susret kolekcionara u Zagrebu koji je okupio brojne ljubitelje starih kovanica, novčanica, poštanskih maraka, odlikovanja, značaka, razglednica i drugih kolekcionarskih predmeta. Ovaj događaj je održan u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Vukovarskoj ulici. Iako se ovaj događaj održava već godinama, pod zadnje doživljava pravu renesansu i posjećuje ga sve više ljudi i izlagača, ne samo iz Hrvatske, već i iz susjednih zemalja. U ovoj kratkom videu možete vidjeti dio atmosfere s ovog sajma, a za pravi doživljaj morate doći osobno na sljedeći.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Sberatel Prag, 07.-09.09.2023.
U ovom videu prikazujemo kratku šetnju kroz jesenski sajam numizmatike i kolekcionarstva Sberatel, koji je održan u Pragu 07.-09.09.2023. Na snimci možete vidjeti prikaz dijela ponude sa sajma: kovanice, srebrnjake, zlatnike, novčanice, odlikovanja i ostalo. Na ovom sajmu je bilo čak 274 izlagača, tako da nije bilo moguće obuhvatiti cjelokupnu ponudu u jednom videu. Međutim, iz prikazanog možete dobiti dojam kako ovaj sajam izgleda, kao i dio atmosfere koja na njemu vlada. Ukoliko još niste posjetili Sberatel u Pragu, svakako ga imajte u vidu za jedno od sljedećih putovanja.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Sberatel Prag, 07.-09.09.2023.
U ovom videu prikazujemo kratku šetnju kroz jesenski sajam numizmatike i kolekcionarstva Sberatel, koji je održan u Pragu 07.-09.09.2023. Na snimci možete vidjeti prikaz dijela ponude sa sajma: kovanice, srebrnjake, zlatnike, novčanice, odlikovanja i ostalo. Na ovom sajmu je bilo čak 274 izlagača, tako da nije bilo moguće obuhvatiti cjelokupnu ponudu u jednom videu. Međutim, iz prikazanog možete dobiti dojam kako ovaj sajam izgleda, kao i dio atmosfere koja na njemu vlada. Ukoliko još niste posjetili Sberatel u Pragu, svakako ga imajte u vidu za jedno od sljedećih putovanja.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike i kolekcionarstva Sberatel Prag, 07.-09.09.2023.
Jesenski Sberatel u Pragu je jedan od najznačajnijih sajmova numizmatike i kolekcionarstva u centralnoj Europi. Na ovom sajmu izlaže čak 274 izlagača iz područja numizmatike, notafilije, filatelije, faleristike i drugih kolekcionarskih područja. Prema tvrdnjama organizatora, ovaj sajam posjećuje oko 10.000 ljudi, a što je svakako impresivna brojka.
Ponuda na ovom sajmu je vrlo šarolika i može se reći da ima za svakoga po nešto. U svakom slučaju, numizmatika je dominantna, a cijene su „tradicionalno“ visoke. Usprkos tome, na ovom sajmu vlada velika dinamika i trguje se „punom parom“; gužva za stolovima i štandovima; kupci kupuju, a trgovci prodaju. Svi u konačnici djeluju zadovoljno, a što je najbitnije.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Kupujem stvari za zbirku, a obitelj stalno prigovara... Bez brige, ima rješenja!
U ovom videu govorimo o tome što napraviti kada Vam obitelj prigovara zbog trošenja novca na kupovinu kovanica, novčanica i drugih predmeta za Vašu zbirku. To su svakako neugodne situacije i zbog njih često dolazi do sukoba, a u ekstremnim slučajevima i do razvoda brakova. Najčešći prigovor je zbog trošenja novca na „nepotrebne stvari“ kao što je hobi, dok ima puno drugih „prioriteta“ koji su na čekanju. Zbog toga prigovaraju bračni partneri, djeca, roditelji… No, tome se ipak može doskočiti i na neki način „neutralizirati“ njihovo zanovijetanje.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Američki dolar je već dugo godina najpopularnija svjetska valuta, osobito od kraja 19. stoljeća. Dobar dio naših predaka je još prije Prvog svjetskog rata odlazio na rad u Sjedinjene Američke Države i vraćao se natrag u rodni kraj s “dolorima”. Neke obitelji čak i dan danas čuvaju zlatne, srebrne i papirnate dolare koje je pra-pra-djed donio iz “Jamerike”.
U ovom videu govorimo o tome koliko očuvanost utječe na vrijednost starog novca i zašto je očuvanost važna kolekcionarima. Isto tako govorimo i o slučajevima kada cijena drastično pada kod nižih stupnjeva očuvanosti. Radi lakšeg razumijevanja ove materije, donosimo usporedbu očuvanosti u numizmatici s primjerima iz svakodnevnog života.
Ovaj video je snimljen u veljači 2020. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
U ovom videu govorimo o tome koliko očuvanost utječe na vrijednost starog novca i zašto je očuvanost važna kolekcionarima. Isto tako govorimo i o slučajevima kada cijena drastično pada kod nižih stupnjeva očuvanosti. Radi lakšeg razumijevanja ove materije, donosimo usporedbu očuvanosti u numizmatici s primjerima iz svakodnevnog života.
Ovaj video je snimljen u veljači 2020. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Među kolekcionarima numizmatike se uvijek proteže jedno „vječno pitanje“: Treba li skupljati samo UNC primjerke ili se može i druge (niže) kvalitete? Međutim, nema univerzalnog odgovora na ovo pitanje, budući da svaki od kolekcionara ima neko svoje viđenje svoje sakupljačke aktivnosti. Neki skupljaju numizmatiku radi svojeg osobnog zadovoljstva, dok neki gledaju na to kao svojevrsni oblik investicije. Shodno tome, različita su i stajališta o tome kakvu kvalitetu „treba“ skupljati. O ovoj temi govorimo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu po prvi put imamo gosta i to ne bilo kakvog. Razgovarali smo s Vedranom Krušeljem, jednim od rijetkih numizmatičkih istraživača u Hrvatskoj danas. Kolega Krušelj već duže vrijeme radi na knjizi o novčanicama Nezavisne Države Hrvatske, a koja će, kako se čini, predstavljati kapitalno djelo o ovom području u hrvatskoj notafiliji.
Razgovor je vođen i na temu zamjenskih novčanica iz navedenog razdoblja, ali i o zanimljivoj numeraciji na novčanici Demokratske Federativne Jugoslavije od 100 dinara iz 1944. Isto tako, u razgovoru je bilo i riječi o ideološkoj i političkoj neutralnosti u numizmatici i kolekcionarstvu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine.
Zahvala g. Alminu Muratagiću za ustupanje fotografije novčanice od 100 dinara iz 1944.
Na današnji dan prije pet godina, 16.08.2018., pokrenut je YouTube kanal NumizmatikaNET. Prvi video je objavljen dva dana kasnije, 18.08.2018. Kanal je pokrenut s ciljem popularizacije numizmatike, faleristike i općenito kolekcionarstva među mlađom generacijom. Kod izrade video sadržaja, osobiti naglasak je stavljen na njihov edukativni karakter, a isto tako i na video dokumentaciju kovanica, novčanica, odlikovanja, vojnih oznaka i sl. predmeta. Razvoj ovog YouTube kanala je pratio i portal NumizmatikaNET na kojem se prenose svi objavljeni video sadržaji kao i članci i drugi sadržaji iz numizmatike i faleristike.
Na dan objave ovog videa, YouTube kanal NumizmatikaNET je imao 200 objavljenih videa (130 dugog formata i 70 shorts-eva), 1882 pretplatnika (pratitelja) i preko 300.000 pregleda. Najposjećeniji video je imao više od 80.000 pregleda.
Na današnji dan prije pet godina, 16.08.2018., pokrenut je YouTube kanal NumizmatikaNET. Prvi video je objavljen dva dana kasnije, 18.08.2018. Kanal je pokrenut s ciljem popularizacije numizmatike, faleristike i općenito kolekcionarstva među mlađom generacijom. Kod izrade video sadržaja, osobiti naglasak je stavljen na njihov edukativni karakter, a isto tako i na video dokumentaciju kovanica, novčanica, odlikovanja, vojnih oznaka i sl. predmeta. Razvoj ovog YouTube kanala je pratio i portal NumizmatikaNET na kojem se prenose svi objavljeni video sadržaji kao i članci i drugi sadržaji iz numizmatike i faleristike.
Na dan objave ovog videa, YouTube kanal NumizmatikaNET je imao 200 objavljenih videa (130 dugog formata i 70 shorts-eva), 1882 pretplatnika (pratitelja) i preko 300.000 pregleda. Najposjećeniji video je imao više od 80.000 pregleda.
Jugoslavenski rudar otišao s 10000 na 20000 dinara
Nedavno je bilo riječi o poznatoj jugoslavenskoj novčanici s likom rudara, a o kojoj je bio objavljen video na YouTube kanalu NumizmatikaNET, te članak na portalu NumizmatikaNET. Radi se o novčanici od 20000 dinara iz 1987. koja je svima vrlo dobro poznata. Osobito je zanimljiva zbog nagađanja nalazi li se na njoj lik Alije Sirotanovića ili ne. Međutim, do nedavno nije bilo poznato (barem ne u širim numizmatičkim krugovima) da je ta novčanica zapravo inicijalno trebala biti novčanica nominalne vrijednosti od 10000 dinara i nositi datum 01.05.1985.
Ovaj zanimljiv detalj je objavila dr. Gordana M. Jauković u svojoj doktorskoj disertaciji pod nazivom: „Formiranje i istorijski razvoj vizuelnog identiteta u službi zaštite kovanog i papirnog novca u Srbiji (1868-2018)“. U istom radu objavljen je i crtež likovnog rješenja za ovu novčanicu, a koji potječe iz arhiva Narodne Banke Srbije.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Poludinarić iz 1795.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. To je danas bakreni poludinarić iz 1795. Radi se o sitnim dubrovačkom novcu nominalne vrijednosti od 15 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha, a uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: PROT REIP RHAGVSINE (skraćeno od PROTECTOR RAEIPUBLICAE RHAHUSINAE, odn. zaštitnik Dubrovačke Republike). Na naličju kovanice se nalazi prikaz Isusa Krista i natpis: DEUS REFUG ET VIRTUS (skraćeno od DEUS REFUGIUM ET VIRTUS, odn. Bog je utočište i snaga).
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 20000 dinara 1987. Rudar
Novčanica od 20000 dinara iz 1987. s likom rudara je jedna od najpoznatijih novčanica bivše Jugoslavije izdana tri godine prije raspada zemlje. Opće je mišljenje da se na novčanici nalazi najpoznatiji jugoslavenski rudar, udarnik i junak socijalističkog rada – Alija Sirotanović. Ta informacija se vrlo često prenosi u medijima, međutim da li je to baš tako… Provjerite u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Ljudi u numizmatici: numizmatičari, kolekcionari, sabirači, investitori i trgovci
U ovom videu analiziramo vrste ljudi koji se bave numizmatikom, odnosno načine bavljenja numizmatikom. Numizmatičari su osobe koje se studiozno bave proučavanjem novca; zanima ih njegova povijest, društvena i umjetnička vrijednost. Njihovo glavno zadovoljstvo dolazi iz otkrivanja nekih novih informacija značajnih za numizmatiku. Kolekcionari se usredotočuju se na sakupljanje novca po određenom sustavu. Sabirači su skupljači koji prikupljaju novac bez određenog kriterija, često ne zanima ih numizmatika, već samo posjedovanje „nečega“. Investitori su usmjereni na numizmatičku vrijednost novca i cilj im je kupiti ga jeftino i prodati kada cijena poraste. Trgovci numizmatikom se profesionalno bave kupovinom i prodajom kovanica i novčanica i to rade praktički na dnevnoj bazi. Ova podjela među ljudima nije stroga, već su moguća razna preklapanja između različitih načina bavljenja numizmatikom.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Gostovanje urednika portala NumizmatikaNET Zlatka Viščevića na podcastu "Nominis". Razgovaralo se o numizmatičkim i kolekcionarskim temama; zašto ljudi skupljaju stari novac; o profilu današnjeg numizmatičara; kako izleda numizmatička zajednica u Hrvatskoj; o profesionalnom bavljenju numizmatikom i izazovima koji se tu javljaju; o nastanku YouTube kanala i portala NumizmatikaNET i drugim vezanim temama.
Voditelji: Marcel Majsan i Saša Tenodi; YouTube kanal: Nominis (Udruga eCommerce Hrvatska)
Prikaz srebrnjaka: Belgija 50 franaka 1935. Expo Bruxelles i 100. obljetnica belgijskih željeznica
U ovom videu govorimo o jednoj belgijskoj kovanici. Radi se o prigodnom srebrnjaku od 50 franaka iz 1935. godine posvećenom dvjema prigodama: Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1935. i 100. obljetnici belgijskih željeznica. Na licu kovanice je prikaz Sv. Arkanđela Mihovila (Mihaela), a na naličju je prikazana Palais des Expositions (Palača izložbi) na Heyselu. Ovo je vrlo neobična i zanimljiva kovanica, jer obilježava dvije prigode, a stilski je zanimljiv i prikaz Sv. Arkanđela Mihovila koji je inače izrađen kao vjetrokaz na tornju zgrade gradske vijećnice u Bruxellesu. Ovaj video je snimljen u najvišoj kugli Atomiuma, poznate znamenitosti u Bruxellesu.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Interview Zlatka Viščevića za Radio Korzo na temu numizmatike - 15.06.2023.
Riječki Radio Korzo je jedna od radio postaja koja je pokazala interes za numizmatičke teme, pa je u skladu s time snimljen i emitiran jedan kratki razgovor na temu numizmatike, skupljanja, vrijednosti, itd. Osim audia, snimljen je i video razgovora. Pitanja je postavljao voditelj Marko Dorčić, a na njih odgovarao Zlatko Viščević. Svakako pogledajte ili poslušajte.
Ovaj video i audio zapis je snimljen u lipnju 2023. godine i emitiran je u na Radio Korzu 15.06.2023.
U numizmatičkoj i općenito kolekcionarskoj zajednici, ruganje i omalovažavanje drugih je danas veliki problem. Pored toga, ništa ne izaziva toliko „bura i oluja“ kao što je komentiranje cijena. To je ujedno i najčešći povod za konflikte, svađu i obračune. Do toga dolazi kada netko nešto prodaje po određenoj cijeni, a druga osoba (ili osobe) se nađu iziritirane traženom (i po njima) previsokom cijenom. Takve situacije u svakom slučaju treba izbjegavati, jer ne koriste nikome i ničemu, te samo „habaju“ već ionako dobro istrošene živce svih nas u kolekcionarskoj zajednici. Zato se moramo svi prizvati pameti i biti malo tolerantniji jedni prema drugima. O ovoj bolnoj temi govorimo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
U numizmatičkoj i općenito kolekcionarskoj zajednici, ruganje i omalovažavanje drugih je danas veliki problem. Pored toga, ništa ne izaziva toliko „bura i oluja“ kao što je komentiranje cijena. To je ujedno i najčešći povod za konflikte, svađu i obračune. Do toga dolazi kada netko nešto prodaje po određenoj cijeni, a druga osoba (ili osobe) se nađu iziritirane traženom (i po njima) previsokom cijenom. Takve situacije u svakom slučaju treba izbjegavati, jer ne koriste nikome i ničemu, te samo „habaju“ već ionako dobro istrošene živce svih nas u kolekcionarskoj zajednici. Zato se moramo svi prizvati pameti i biti malo tolerantniji jedni prema drugima. O ovoj bolnoj temi govorimo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Stari vižlin iz 1747.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Stari Vižlin je primjer dubrovačkog srebrnjaka talirske veličine i nominalne vrijednosti od 60 dinara ili dinarića. Autor likovnog oblikovanja ove kovanice je bio Niko Matov Fišević (ili Fišić). Na licu kovanice se nalazi poprsje dubrovačkog kneza s pogledom na lijevo i natpis: RECTOR REIP RHACVSIN. Na naličju je veliki ukrašeni grb Dubrovačke Republike i natpis: DUCAT ET SEM REIP RHAC.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
(Ne)poštivanje dogovora u numizmatici i kolekcionarstvu
U današnjem videu istražujemo česte situacije u numizmatici i kolekcionarstvu kada dolazi do kršenja dogovora. Bilo da ste kupac ili prodavatelj, vjerojatno ste se susreli s ovim problemima. Koliko puta ste se našli u situaciji kada kupci obećaju da će nešto kupiti, ali kasnije se prave blesavi i odustanu od dogovora? S druge strane, prodavatelji obećaju da će prodati određeni predmet, no kada stignete s novcem, predmeta nema. Još jedna situacija koja se često javlja je kršenje dogovora o zamjeni. Dogovorite zamjenu s nekim za određene predmete, ali umjesto da se obostrano poštuju dogovoreni uvjeti, jedna strana izigra drugu. Takvi trenuci mogu biti izuzetno frustrirajući i uništavaju povjerenje među ljudima u zajednici. Zato danas govorimo upravo o toj problematici.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
(Ne)poštivanje dogovora u numizmatici i kolekcionarstvu
U današnjem videu istražujemo česte situacije u numizmatici i kolekcionarstvu kada dolazi do kršenja dogovora. Bilo da ste kupac ili prodavatelj, vjerojatno ste se susreli s ovim problemima. Koliko puta ste se našli u situaciji kada kupci obećaju da će nešto kupiti, ali kasnije se prave blesavi i odustanu od dogovora? S druge strane, prodavatelji obećaju da će prodati određeni predmet, no kada stignete s novcem, predmeta nema. Još jedna situacija koja se često javlja je kršenje dogovora o zamjeni. Dogovorite zamjenu s nekim za određene predmete, ali umjesto da se obostrano poštuju dogovoreni uvjeti, jedna strana izigra drugu. Takvi trenuci mogu biti izuzetno frustrirajući i uništavaju povjerenje među ljudima u zajednici. Zato danas govorimo upravo o toj problematici.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Josip Broz Tito na novčanici Gvineje od 500 sylija iz 1980.
U socijalističkoj Jugoslaviji je postojala samo jedna optjecajna novčanica s likom Josipa Broza Tita; 5000 dinara iz 1985. godine. Međutim, u općoj javnosti je slabo poznato kako je i jedna druga zemlja izdala novčanicu s Titovim likom i to čak prije same Jugoslavije. Bila je to Republika Gvineja koja je na svojoj najvećoj novčanici od 500 sylija iz 1980. prikazala upravo lik Josipa Broza Tita. Kako je izgledala ta novčanica i zašto je na njoj prikazan baš Titov lik, možete saznati u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne i zabavne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 50 dinara 1990. Dječak
Nakon monetarne reforme 1990. godine i uvođenja "Markovićevog" dinara, svjetlo dana je ugledala i nova novčanica od 50 dinara s datumom 01.06.1990. i likom malog dječaka. Ova novčanica se stilski oslanja na jugoslavenske novčanice novijeg, modernijeg dizajna iz sredine 1980-ih. U numizmatičkoj zajednici već neko vrimeme kruže priče o tome tko je misteriozni dječak s ove novčanice...
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Legendarna „Atenska sova“ je jedna od najznačajnijih kovanica u numizmatičkoj povijesti. Ta kovanica je toliko poznata, da na određeni način predstavlja i simbol za numizmatiku. Zbog svoje popularnosti je predmet želje mnogih numizmatičara i gotovo svatko bi je volio vidjeti u svojoj zbirci. Ova srebrna atenska tetradrahma je tema našeg današnjeg videa.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Početnici u numizmatici i kolekcionarstvu vrlo često znaju biti vrlo nestrpljivi kod popunjavanja svojih zbirki. Nakon što su spoznali koje im sve kovanice ili novčanice nedostaju za popunu zbirke; počinju ih mahnito tražiti i kupovati, ponekad i po suludim cijenama, a sve kako bi što prije popunili svoje zbirke. Takvi postupci često rezultiraju frustracijama ili bijesom, jer su neki primjerci koje traže - nedostupni na tržištu ili jako skupi. Međutim, numizmatika i kolekcionarstvo je "igra na duge staze" koja zahtjeva strpljenje i dobre živce. Numizmatika nije utrka niti natjecanje, već je aktivnost koja čovjeku treba omogućiti smirenje i uživanje.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Jedna od najzanimljivijih tema u numizmatici je neobični novac. Osobito su zanimljivi oblici „pranovca“ koji su prethodili novcu u fizičkom obliku kakav imamo danas. Jedna od najpoznatijih vrsta pranovca su kauri školjke koje dolaze s Maldiva. Kratku monetarnu povijest ove „monete“ možete pročitati u ovom članku.
Ljubomora je vrlo česta pojava u numizmatičkom i kolekcionarskom svijetu i kao takva zna biti uzrokom velikih problema. Kad netko ima nešto što vi nemate ili je to uspio nabaviti po povoljnoj cijeni, normalno je da čovjek osjeća ljubomoru i ljutnju. To je sasvim normalan i prirodan, ali vrlo štetan osjećaj. Posebno je štetan kada trajno poremeti međuljudske odnose i dovede do sukoba. Ponekad ni sami ljudi nisu svjesni da su ljubomorni i da zbog toga loše reagiraju prema svojim kolegama. U ovom videu se govori kako se oduprijeti ovom mračnom osjećaju i neutralizirati ga.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Ljubomora je vrlo česta pojava u numizmatičkom i kolekcionarskom svijetu i kao takva zna biti uzrokom velikih problema. Kad netko ima nešto što vi nemate ili je to uspio nabaviti po povoljnoj cijeni, normalno je da čovjek osjeća ljubomoru i ljutnju. To je sasvim normalan i prirodan, ali vrlo štetan osjećaj. Posebno je štetan kada trajno poremeti međuljudske odnose i dovede do sukoba. Ponekad ni sami ljudi nisu svjesni da su ljubomorni i da zbog toga loše reagiraju prema svojim kolegama. U ovom videu se govori kako se oduprijeti ovom mračnom osjećaju i neutralizirati ga.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Razlike između polirane ploče (Proof) i običnih kovanica
Današnji video je namijenjen početnicima u numizmatici. Kod nekih kovanica u opisu zna stajati napomena „Proof“ ili „Polirana ploča“ (PP). Budući da su te kovanice u pravilu skuplje od ostalih kovanica, početnici se često pitaju „u čemu je kvaka“ i zašto je takva kovanica skuplja od UNC-a. Proof kovanice su otkovane u posebnoj tehnici kovanja koja omogućuje dobivanje visokog sjaja i „efekta ogledala“. U ovom videu možete vidjeti što su to Proof kovanice i koja je razlika između njih i kovanica otkovanih u običnoj tehnici kovanja.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Pojavom interneta, a osobito društvenih mreža, intenzivirala se komunikacija svih vrsta u virtualnom svijetu. To nije mimoišlo ni numizmatiku, kao ni kolekcionarstvo općenito. Veliki dio numizmatičkih aktivnosti kao što su razmjena informacija, diskusije, dogovaranje zamjena, prodaja i sl. odvija se danas putem internetskih kanala. To je u jednu ruku dobro, ali u drugu ruku ima i svoje negativne posljedice; smanjila su se druženja i susreti numizmatičara u realnom svijetu, a što ima za posljedicu općeniti pad opće numizmatičke kulture i razine na kojoj numizmatička zajednica funkcionira. Prema nekima nema nikakvog smisla dolaziti na numizmatičke sajmove i susrete, jer je "sve" danas online... i ti sajmovi su samo gubitak vremena. No da li je baš tako i ima li smisla dolaziti na sajmove numizmatike - pogledajte u današnjem videu i donesite svoj zaključak o ovoj temi.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Pojavom interneta, a osobito društvenih mreža, intenzivirala se komunikacija svih vrsta u virtualnom svijetu. To nije mimoišlo ni numizmatiku, kao ni kolekcionarstvo općenito. Veliki dio numizmatičkih aktivnosti kao što su razmjena informacija, diskusije, dogovaranje zamjena, prodaja i sl. odvija se danas putem internetskih kanala. To je u jednu ruku dobro, ali u drugu ruku ima i svoje negativne posljedice; smanjila su se druženja i susreti numizmatičara u realnom svijetu, a što ima za posljedicu općeniti pad opće numizmatičke kulture i razine na kojoj numizmatička zajednica funkcionira. Prema nekima nema nikakvog smisla dolaziti na numizmatičke sajmove i susrete, jer je "sve" danas online... i ti sajmovi su samo gubitak vremena. No da li je baš tako i ima li smisla dolaziti na sajmove numizmatike - pogledajte u današnjem videu i donesite svoj zaključak o ovoj temi.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U numizmatičkom svijetu ima svega i svačega; normalnih i divnih ljudi, društvenog prosjeka, ali i potpunih luđaka i psihopata. Isto tako, jedan dio ljudi je potpuno normalan u svakodnevnom životu, ali ima suluda očekivanja kad je numizmatika u pitanju. Od tih očekivanja i uvjerenja ne odustaju i ne daju se nikako urazumiti. U današnjem videu navodimo i analiziramo nekoliko primjera takvih očekivanja.
Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Rusija 5 kopjejki 1771. Katarina II. Velika
Rusija je danas velika zemlja, kao što je nekada bilo i Rusko Carstvo. Ruska carica Katarina II. je isto tako bila Velika, pa je shodno tome i njenih 5 kopjejki bilo veliko. Danas predstavljamo ovu masivnu bakrenu kovanicu koja je najviše zanimljiva zbog svoje neuobičajene veličine, iako se radi o kovanici manje nominalne vrijednosti. Više o njoj pogledajte u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Japan 100 mon 1835.-1870. Tenpo Tsuho
U današnjem videu predstavljamo jednu posebno zanimljivu kovanicu, a radi se o japanskoj Tenpo Tsuho kovanici nominalne vrijednosti 100 mona. Ove brončane kovanice neobičnog oblika su izrađivane između 1835. i 1870. godine i napravljene su u količini većoj od 480 milijuna primjeraka. Inače, radi se o kovanicama koje nisu izrađivane postupkom kovanja, već lijevanja. Zahvaljujući svojem neobičnom obliku; relativnoj starosti (150-180 godina); dozi egzotike (ipak se radi o Japanu) kao i pristupačnoj cijeni, ove kovanice uživaju popriličnu popularnost među kolekcionarima numizmatike.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Solad iz 1729.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Bakreni solad je bio sitni dubrovački novac nominalne vrijednosti 5 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha na dubrovačkim zidinama. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: CIVITAS RAGUSII (grad Dubrovnik). Na naličju kovanice se nalazi prikaz Isusa Krista i dva mala dubrovačka grba.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Numizmatička vrijednost probušenih, pozlaćenih i obojanih kovanica
U današnjem videu odgovaram na vrlo česta pitanja: Kakva je numizmatička vrijednost kovanice koja je probušena ili na sebi ima navarenu „ušicu“, kopču i sl.? Što je s pozlaćenim i obojanim kovanicama? Imaju li one numizmatičku vrijednost ili se smatraju oštećenim primjercima? Neke će odgovori uznemiriti i iznervirati, ali numizmatička pravila su neumoljiva.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike Numismata München, 04.-05.03.2023.
Po prvi put nakon „korone“ održava se tradicionalni sajam numizmatike u Münchenu – Numismata. Ovaj sajam već čitav niz godina okuplja veliki broj ljubitelja numizmatike i svake godine je dobro posjećen. Budući da se sajam nije održavao neko vrijeme, posjećenost ovogodišnjoj Numismati je bila iznad očekivanja. Posjetitelja je bilo do te mjere da su u jednom trenutku morali zabraniti ulaz novim posjetiteljima. Ovaj sajam je više orijentiran na kovanice i tu ponuda poprilično velika. Novčanica ima u nešto manjem broju. Iako je ovo međunarodni sajam, najviše izlagača je iz Njemačke, a isto tako je u dobroj mjeri zastupljen njemački materijal. Cijene na ovom sajmu su uglavnom velike, trgovci su zadovoljni, a čini se da su i kupci zainteresirani, ako ćemo suditi po gužvama na štandovima.
Suprotno nekom općem uvjerenju, nemaju svi zlatnici numizmatičku vrijednost. Postoje zlatnici koji vrijede samo kao zlato i ništa više od toga. Nekima je to neobično, jer se vrlo često radi o zlatnicima koji su čak iz 19. ili početka 20. stoljeća. Postavlja se pitanje: „Kako 150 godina stari zlatnik može vrijediti samo kao metal?“. Zašto je to tako, pogledajte u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
U današnjem videu govorimo o specimen novčanicama: što su; zašto se izrađuju; kako izgledaju; koliko vrijede, itd. Specimen novčanice se izrađuju uglavnom u malom broju primjeraka, pa ih to čini zanimljivim za kolekcionare novčanica. Isto tako, kod kupovine specimen novčanica treba biti dosta oprezan, jer ima puno manipulacija na numizmatičkom tržištu. Kolege Marko Miletić i Branko Prskalo su napisali kratku studiju o specimenima jugoslavenskih novčanica. Link na taj dokument u PDF formatu se nalazi u opisu ovog videa na YouTube-u.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe. Inače, ovaj video je snimljen i montiran na pametnom telefonu. To je prvi video takve vrste na ovom kanalu.
Dok ste još početnik u numizmatici i tek krećete s kupovinom kovanica i novčanica, vrlo je velik rizik da vas prevare ili pokušaju prevariti. Na žalost, jedan dio ljudi koji prodaje numizmatiku su skloni prevarama ili u najmanju ruku - obmanjivanju kupaca. Tome su osobito izloženi početnici koji još nemaju izgrađene kriterije za numizmatičke vrijednosti. Budući da sam i sam prošao neke „skupe škole“ još dok sam bio početnik, u ovom videu dijelim s vama tri mala savjeta koji bi vam trebali pomoći da smanjite navedene rizike na najmanju razinu.
Ovaj video je snimljen u veljači 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Dok ste još početnik u numizmatici i tek krećete s kupovinom kovanica i novčanica, vrlo je velik rizik da vas prevare ili pokušaju prevariti. Na žalost, jedan dio ljudi koji prodaje numizmatiku su skloni prevarama ili u najmanju ruku - obmanjivanju kupaca. Tome su osobito izloženi početnici koji još nemaju izgrađene kriterije za numizmatičke vrijednosti. Budući da sam i sam prošao neke „skupe škole“ još dok sam bio početnik, u ovom videu dijelim s vama tri mala savjeta koji bi vam trebali pomoći da smanjite navedene rizike na najmanju razinu.
Ovaj video je snimljen u veljači 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Konačno 100. video na NumizmatikaNET - Poklanjam kovanice, novčanice i popuste! :)
I konačno je došao red na 100. video na YouTube kanalu NumizmatikaNET. Kanal je započeo s radom prije skoro 5 godina s ciljem promocije numizmatike u javnosti, edukacije numizmatičara i videodokumentacije numizmatičkog i falerističkog materijala. U tom razdoblju, ovaj kanal je prikupio skoro 1000. pretplatnika i 100.000 pregleda.
Zahvaljujem se svim pretplatnicima, vjernim pratiteljima ovog kanala i svima koji na bilo koji način sudjeluju u radu ovog kanala ili ga podržavaju (komentarima, prijedlozima, savjetima, donacijama...). Kanal i dalje nastavlja s radom i uskoro možete očekivati nove sadržaje! Hvala svima!
Izvještaj sa sajma numizmatike World Money Fair '23 održanog u Berlinu 03.-05.02.2023.
Početkom veljače održan je tradicionalni sajam numizmatike u Berlinu – World Money Fair. Ovaj sajam tradicionalno okuplja ljubitelje kovanica i novčanica koji dolaze u Berlin kako bi kupovali i prodavali numizmatiku, a ujedno se i družili sa svojim kolegama iz cijelog svijeta. U središnjem dijelu sajma su predstavljene vodeće svjetske kovnice novca i investicijskih zlatnika i srebrnjaka, a pored njih na sajmu sudjeluju i poznate aukcijske kuće, te srednji i manji trgovci numizmatikom. Na ovogodišnjem sajmu je po prvi put sudjelovala i Hrvatska kovnica novca, a što je za svaku pohvalu. Kako je bilo na sajmu, što se sve nudi, kakve su cijene i da li se isplati dolaziti na ovaj sajam… pogledajte u ovom videu.
U ovom videu prikazujemo kratku šetnju kroz World Money Fair, sajam numizmatike koji je održan u Berlinu 03.-05.02.2023. Na snimci možete vidjeti prikaz dijela ponude sa sajma: kovanice, srebrnjake, zlatnike, novčanice, odlikovanja i ostalo. Izlagača je bilo puno, tako da nije bilo moguće obuhvatiti cjelokupnu ponudu. Ipak, na temelju snimaka možete dobiti uvid u to kako ovaj sajam otprilike izgleda.
Izjava Zlatka Viščevića za Radio Dalmaciju na temu kovanica sličnih euru i kineskom pogrebnom novcu
U današnjem javljanju za Radio Dalmaciju govorimo o kovanicama koje su slične kovanicama eura, a koje vrijede bitno manje od njih. Takve kovanice se mogu podmetnuti neupućenim građanima kao euro kovanice i na taj način ih se prevariti. Uz malo pažnje, moguće je relativno lako utvrditi da se ne radi i kovanicama eura. Puno opasniji su filmski i kazališni rekviziti, a koji su vrlo slični novčanicama eura. Tu su i kineske pogrebne novčanice (hell banknotes) koje se isto mogu iskoristiti za prijevare.
Ovaj audio zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na Radio Dalmaciji.
Zlatko Viščević - O numizmatici i političkoj ikonografiji na novcu. Interview za YouTube kanal Obnova.
Politička ikonografija je oduvijek bila prisutna na novcu, sve od antičkih vremena do danas. Možemo reći da ona nerazdvojiva od novca kao jednog od simbola državnosti određene zemlje. Kako je izgledala politička ikonografija na novcu kod nas; o novčanicama Nezavisne Države Hrvatske; novcu socijalističke Jugoslavije, (ne)poznatim likovima na novčanicama; Titu na gvinejskom novcu; kunama, lipama i hrvatskim eurima… sve na jednom mjestu, u ovom video interviewu Zlatka Viščevića za YouTube kanal „Obnova“.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2022. godine u produkciji udruge „Obnova“ i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Viktorija Bednjanec.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na Nova TV dana 09.01.2023.
Prikaz novčanice: Hrvatska 1000 kuna 1993. dr. Ante Starčević
U današnjem videu govorimo o najvećoj hrvatskoj optjecajnoj novčanici do uvođenja eura, novčanici Narodne banke Hrvatske od 1000 kuna s datumom izdanja 31.10.1993. Od puštanja u optjecaj ove novčanice 1994. do njenog povlačenja iz optjecaja 15.01.2023. ova novčanica nije mijenjala svoj izgled i nosila je na sebi natpis: NARODNA BANKA HRVATSKE, iako je hrvatska središnja banka odavno promijenila svoj službeni naziv.
Na novčanici se nalazi lik dr. Ante Starčevića, hrvatskog političara iz 19. stoljeća koji nosi naziv "Oca domovine". Zbog relativno velike nominalne vrijednosti, ova novčanica nije bila baš česta u optjecaju, a isto tako, rijetko je nalazila put do numizmatičkih zbirki. Biti će zanimljivo vidjeti kakav će imati status na numizmatičkom u nadolazećim godinama.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za RTL Danas na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Ida Balen.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na RTL Televiziji dana 09.01.2023.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Kod nas doma" na HRT-u na temu numizmatike - 09.12.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Kod nas doma" na Hrvatskoj radioteleviziji na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Kune i lipe, kao i hrvatski euro su pod zadnje u fokusu hrvatskih medija, osobito nakon pojave "Pelješkog mosta" i nakon naglog povećanja interesa za numizmatiku. Novinarka: Eli Lazarova Sladić.
Ovaj video zapis je snimljen u studenom 2022. godine i emitiran je u na HRT-u dana 09.12.2022.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Dukat iz 1797.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Srebrni dukat je primjer većeg dubrovačkog srebrnjaka nominalne vrijednosti 40 dinara ili dinarića. Autori likovnog oblikovanja ove su bili Ivo Karlo Angeli i Antun Obad. Na licu kovanice se nalazi lik svetog Vlaha u biskupskom ruhu i natpis: TUIS A DEO AUSPICIIS. Na naličju je veliki ukrašeni grb Dubrovačke Republike i natpis: DUCAT REIP RHAGUSINE.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U ovom videu predstavljamo jednu čestu jugoslavensku kovanicu: 20 dinara iz 1988. godine. Radi se o kovanici iz serije dinara 1988.-1989. koji su bili u optjecaju samo 13 mjeseci. Osim prikaza same kovanice, donosimo i kratku povijest razvoja grba socijalističke Jugoslavije.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 1000 kuna 1941. Slavonka
U današnjem videu govorimo o novčanici Nezavisne Države Hrvatske od 1000 kuna, izdanje od 26.05.1941. U vrijeme puštanja u optjecaj, ova novčanica je predstavljala najveću nominalnu vrijednost u optjecaju. Ovu novčanicu u smeđim tonovima je likovno oblikovao naš poznati slikar Ljubo Babić. Na licu novčanice nalazi se lik misteriozne djevojke o kojoj do sada nismo puno toga znali. Međutim, zahvaljujući istraživanju kolege numizmatičara Vedrana Krušelja konačno otkrivamo tajnu koja se dugo skrivala. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u studenom 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Najskuplji zlatnik na svijetu... Cijena? Astronomska!
U današnjem videu govorimo o najskupljem zlatniku na svijetu koji od 2021. drži rekord kao najskuplja kovanica ikada prodana na numizmatičkom tržištu. Radi se o primjerku koji je put do numizmatičkog tržišta započeo jednom krađom, da bi uz čitav niz pravnih i pravosudnih peripetija u koje je bila umiješana američka tajna policija, jedna okrunjena glava i niz drugih aktera, na kraju ipak bio legaliziran i prodan čak dva puta na aukcijama za rekordne iznose. O kojem zlatniku se radi i za koji je basnoslovni iznos prodan... pogledajte u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 10 kuna 2021. Dalmatinski pas
U današnjem videu predstavljamo jedan od novijih hrvatskih srebrnjaka. Radi se o prigodnom izdanju od 10 kuna iz 2021. posvećenom dalmatinskom psu. Ovo je po mnogim mišljenjima jedna od najljepših hrvatskih prigodnih kovanica ikada izdanih i autor Nikola Vudrag je ovdje odradio odličan posao. Motiv dalmatinskog psa koji je prikazan na ovoj kovanici je svakako zanimljiv, jer pored numizmatičara i kolekcionara, isto tako privlači i ljubitelje dalmatinskih pasa. Lik dalmatinskog psa na licu ovog srebrnjaka skriva malu tajnu. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu…
Ovaj video je snimljen u rujnu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Minca iz 1453.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike.
Bakrena minca (folar, follaro) je bila najmanja nominala dubrovačkog novca i činila je trideseti dio dubrovačkog dinara. Autor likovnog oblikovanja ove kovanice je vjerovatno Nikola Pribisalić Pećar.
Na licu kovanice se nalazi ženska glava okrenuta na lijevo. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: MONETA RAGUSII (dubrovački novac).
Na naličju kovanice se nalazi prikaz gradskih vrata s tri kule. Središnja kula je uzdignuta i ima šiljati krov. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: CIVITAS RAGUSII (grad Dubrovnik).
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 10 kuna 1941. Izdanje od 30.08.1941.
U današnjem videu predstavljamo novčanicu Nezavisne Države Hrvatske od 10 kuna s datumom izdanja 30.08.1941. Ovu novčanicu je likovno oblikovao akademski slikar Ljubo Babić, a tiskana je u Zagrebu. Novčanica je otisnuta u maslinasto-zelenoj boji, ali su poznati i tzv. „narančasti“ primjerci. Više informacija o ovoj novčanici, o njenim tehničkim karakteristikama i sam opis možete pronaći u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U hrvatskim numizmatičkim i kolekcionarskim krugovima već neko vrijeme vlada nervoza. Naime, sve je bliži kraj godine i dan kada ćemo kune zamjeniti eurima. Mnogi su se upravo sada odlučili na kompletiranje svojih zbriki kuna i lipa i pritom su otkrili da im puno toga nedostaje. Većinu tih kovanica nije problem nabaviti, ali se do nekih godina jako teško dolazi.
U ovom današnjem videu govorimo upravo o tim rjeđim kovanicama kuna i lipa koje se teže pronalaze u optjecaju, a koje bi svakako bilo dobro sačuvati za budućnost. Naime, pravi interes za kunama i lipama će nastati tek nakon što već par godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija za „dobrim starim“ kunama i lipama.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Škuda iz 1750.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Dubrovačka škuda je bila veći srebrni novac nominalne vrijednosti 36 dinara (ili dinarića). Ovi srebrnjaci izdavali su se između 1708. i 1750. godine. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 25 kuna 2022. Pelješki most
Pelješki most i njegovo svečano otvaranje je obilježeno i prigodnom kovanicom od 25 kuna iz 2022. Po svoj prilici, ovo je ujedno i zadnja kovanica od 25 kuna koja je puštena u optjecaj, pa je zbog toga izazvala veliku pažnju opće javnosti, a ne samo one numizmatičke. U ovom videu donosimo prikaz ove kovanice, njen opis, kao i tehničke podatke.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Histerija oko kovanice od 25 kuna Pelješki most. Uzroci i posljedice.
Nedavno smo bili svjedocima prave histerije koja je nastala u Hrvatskoj zbog kovanice od 25 kuna iz 2022., a koja je posvećena Pelješkom mostu. Ogroman broj ljudi je čekao ispred Hrvatske narodne banke, a kasnije i komercijalnih banaka, samo kako bi kupio ovu kovanicu za kojom je nastala opća pomama. S druge strane, numizmatička zajednica kipi od bijesa, jer su mnogi strastveni kolekcionari i numizmatičari ostali bez ove kovanice i sada je moraju plaćati po astronomskim cijenama. Zašto je došlo do toga? Zašto su cijene na tržištu eksplodirale i do kada će to trajati? Odgovore na ta pitanja dajemo u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za informativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kovanice od 25 kuna 2022. Pelješki most - 13.08.2022.
Kratka izjava Zlatka Viščevića za emisiju RTL Danas na temu hrvatske kovanice od 25 kuna iz 2022. i velikog interesa građana i kolekcionara za ovu kovanicu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i emitiran je kao prilog u emisiji RTL Danas na RTL Televiziji dana 13.08.2022.
Prikaz novčanice: Hrvatska 25 hrvatskih dinara 1991. Ruđer Bošković
Hrvatski dinari su bili privremeni hrvatski novac do uvođenja kuna i lipa 1994. godine. Novčanice hrvatskog dinara karakterizira prikaz portreta Ruđera Boškovića na licu, a dizajnirao ih je Zlatko Jakuš.
Od svih novčanica hrvatskog dinara, vjerovatno je najzanimljivija ona od 25. U prvom redu radi se o vrlo neobičnoj nominalnoj vrijednosti za naše područje, a zanimljivo je i to da je tiskana na papiru za švedsku novčanicu od 5 kruna. Isto tako, ova novčanica ima zanimljiv vodoznak kod kojeg postoje dvije varijante.
U ovom videu donosimo osnovne informacije o novčanici od 25 hrvatskih dinara iz 1991., njen opis i tehničke podatke.
Video je snimljen u kolovozu 2022. i izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Jugoslavija 10000 dinara 1985. Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima Planica 50
Planica je alpska dolina ispod planine Ponce u Sloveniji, a ujedno je i dom skijaških letova. Na Planici je održano svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1985. godine, a Jugoslavija je povodom toga izdala prigodni zlatni i srebrni novac. Prigodni zlatnik iz ove serije ima nominalu 10000 dinara i njega predstavljamo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Artiluk iz 1642.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to srebrni Artiluk. Ovi srebrnjaci izdavali su se između 1627. i 1702. godine i imali su nominalnu vrijednost od 3 dinara ili dinarića. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Austro-Ugarska 100 kruna 1912. Izdanje od 02.01.1912.
U današnjem videu predstavljamo austro-ugarsku novčanicu od 100 kruna s datumom izdanja 02.01.1912. Za ove novčanice je karakteristično da je jedna strana na njemačkom, a druga na mađarskom jeziku. Ove novčanice su korištene do sloma Austro-Ugarske 1918. godine, ali i određeno kratko vrijeme u državama nasljednicama. U ovom videu donosimo detaljan opis novčanice i tehničke podatke. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Talir Bradan iz 1736.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to najpoznatiji dubrovački talir – Bradan. Ovi veliki srebrnjaci izdavali su se između 1725. i 1743. godine. Imali su nominalnu vrijednost od jednog i pol dukata, a što je bila protuvrijednost od 60 dinara ili dinarića. Za Bradan je karakterističan prikaz Svetog Vlaha koji je likovno vrlo lijepo izveden. Prema nekim mišljenjima, talir Bradan je najljepša kovanica Dubrovačke Republike. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 500 dinara 1986. Nikola Tesla
U današnjem videu predstavljamo novčanicu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 500 dinara s datumom izdanja 16.05.1986. Novčanica na sebi nosi lik Nikole Tesle, odnosno skulpture Nikole Tesle koju je izradio hrvatski kipar Frano Kršinić. Kod ovog tipa novčanice postoje još dva datuma izdanja: 12.08.1978. i 04.11.1981. U ovom videu donosimo detaljan opis novčanice, tehničke podatke i objašnenje motiva. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Stara perpera iz 1708.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to Stara perpera iz 1708. godine koja je po svom oblikovanju jedna od najljepših dubrovačkih kovanica ikad izrađenih. Ovdje donosimo donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Masonski simboli na jugoslavenskoj novčanici... puka slučajnost ili nešto drugo?
Jugoslavenska novčanica od 100.000 dinara iz 1989. po svoj prilici nije samo obična novčanica kako se to na prvi pogled čini. Ova novčanica po nekim mišljenjima sadrži tajne simbole i skrivene poruke koje su vidljive samo određenim i odabranim skupinama ljudi... Za neke su ti simboli vrlo uznemirujući i zastrašujući... Kakve veze imaju masoni, kibernetika, drevni egipatski bogovi, Tito i rastafarijanci s ovom novčanicom - otkrivamo u ovom videu. Upozorenje: Video nije za one slabijih živaca. Ovaj video je snimljen u svibnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 100000 dinara 1989. Djevojčica
Novčanica od 100.000 dinara s datumom izdanja 01.05.1989. je jedna od najprepoznatljivijih jugoslavenskih novčanica s kraja 80-ih. Mnogi je poznaju po pod imenom "djevojčica" iako se nazivala i "červena" (črvena, červenka). U vrijeme puštanja u optjecaj to je bila novčanica s najvećom nominalnom vrijednošću ikad izdana u Jugoslaviji. U ovom videu otkrivamo tko je zapravo djevojčica s novčanice i analiziramo misterioznu kompoziciju na naličju uz koju su vezane razne kontroverze. Ovaj video je snimljen u svibnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 5 para 1920.
Kovanica od 5 para iz 1920. je kovanica najmanje nominalne vrijednosti izdana u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (kako se Jugoslavija nazivala do 1929. godine). Ova kovanica pripada prvoj seriji kovanica izdanih u novostvorenoj južnoslavenskoj državi i na sebi ima varijantu državnog grba koji je kratko bio u upotrebi. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 50 dinara 1931. Izdanje od 01.12.1931.
U današnjem videu predstavljamo novčanicu Kraljevine Jugoslavije od 50 dinara s datumom izdanja 01.12.1931. Ova novčanica nosi na sebi godinu 1931., ali je puštena u optjecaj tek nakon 10 godina - i to 08.04.1941., dva dana nakon početka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. U ovom videu donosimo povijest ove novčanice, njen opis i tehničke podatke, te pojašnjenje motiva koji se nalaze na njoj. Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U ovom videu predstavljamo jednu čestu jugoslavensku kovanicu: 10 dinara iz 1988. godine. Radi se o kovanici iz serije dinara 1988.-1989. koji su bili u optjecaju samo 13 mjeseci. Osim prikaza same kovanice, donosimo i kratku povijest razvoja grba socijalističke jugoslavije. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 5 dinara 1968. Žetelica
U današnjem videu predstavljamo jugoslavensku novčanicu od 5 dinara s datumom 01.05.1968. Radi se o novčanici koja se temelji na dizajnima starijih novčanica od 500 dinara iz 1955. i 1963. godine, te 5 dinara iz 1965. godine. Novčanica na sebi ima lik žetelice - mlade djevojke sa srpom u ruci. Iako smo svi navikli već na ovu novčanicu, pa baš i ne obraćamo puno pažnje na detalje na njoj - lik žetelice je u jednu ruku bizaran i mračan. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu donosimo prikaz crnogorske kovanice od 10 para iz 1913. Na kovanici se nalazi natpis Kraljevina Crna Gora kako se ova država naziva od 1910. do 1918. godine. Zanimljivo je da su ove kovanice bile u optjecaju čak i nakon što je Crna Gora prestala postojati kao samostalna država. Više o samoj kovanici i motivima koji se javljaju na njoj pogledajte u videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 5 kuna 1994. 500. obljetnica tiskanja Senjskog glagoljskog misala
Za neke je prigodna kovanica od 5 kuna iz 1994. izdana povodom 500. obljetnice tiskanja Senjskog glagoljskog misala - najljepša hrvatska optjecajna kovanica. Kovanica je i dan danas u optjecaju, pa s vremena na vrijeme iznenadi ljude kada je dobiju od nekoga. Neki čak i sumnjaju da se radi o nekoj krivotvorini ili izmišljotini, dok su neki oduševljeni što su našli "jako staru kovanicu iz 1494.". Više informacija o ovom prigodnom izdanju, te opis donosimo u ovom videu. Ovaj video je snimljen u veljači 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Ova knjiga je do sada najopsežniji i najdetaljniji katalog novca Dubrovačke Republike. U ovom katalogu su obrađene sve nominale dubrovačkog novca, tipovi i varijante.
Katalog je velikog formata, jednostavan i pregledan. U katalogu su prikazane i numizmatičke vrijednosti u eurima. Nezaobilazna literatura za sve koje ozbiljno zanima dubrovačka numizmatika.
Tiskana knjiga, 300 stranica, crno-bijele slike, hrvatski i engleski tekstovi.
Prikaz novčanice: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 10 dinara 1920. "Amerikanka"
Novčanica od 10 dinara iz 1920., popularno zvana „Amerikanka“ predstavlja jednu od najpopularnijih novčanica u numizmatičkim i kolekcionarskim krugovima danas. Novčanica je zanimljiva iz više razloga, ali najviše do izražaja dolazi njen neuobičajen dizajn koji odudara od ostalih novčanica iz razdoblja Kraljevine SHS i Jugoslavije. Više informacija o ovoj novčanici možete saznati u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2018. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Croatian-Dalmatian Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
U povijesti hrvatskoj za vremena narodne samostalnosti uz geografske oznake Hrvatska, Slovinska zemlja ili kasnije Slavonija, i Bosna javlja se kao poseban geografski pojam još i ime Dalmacija.1) Taj je naziv u direktnoj vezi s istoimenom starom rimskom provincijom, ovelikom pokrajinom, koja se prostirala od obale Jadranskog mora daleko u kopno, sve do rijeke Drine u glavnom. Kad su se Hrvati naselili na zemljištu te stare Dalmacije, osnovali su pomenute svoje glavne plemenske oblasti. Ali neki dijelovi Jadranskog primorja s nekoliko prastarih utvrđenih gradova na samoj obali morskoj zadržali su kao ostatci starog latinskog stanovništva izniman politički položaj i izvjesnu samostalnost te neodvisnost od hrvatske države. Taj dio Jadranskog primorja poznat je u hrvatskoj povijesti pod zajedničkim svojim imenom: Dalmacija, koju su sačinjavali otoci: Krk, Rab i Osor te pet gradova: Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik i Kotor. Svi su ovi gradovi živjeli posebnim svojim životom a političko njihovo područje protezalo se jedva koju tisuću koraka izvan gradskih zidina. Sva ostala zemlja na tvrdom kopnu kao i većina otoka sačinjavahu glavnu i središnju hrvatsku oblast, t.j. samu Hrvatsku.
Stanovnici Dalmacije bili su ostatci starog rimskog provincijskog stanovništva, koje je govorilo latinski. Tadašnji savremeni pisci nazivlju te stanovnike Romanima. Latinski jezik ostao je i kasnije, kroz čitav srednji pa i novi vijek, službenim jezikom dalmatinskih gradova, premda se je polagano, tokom stoljeća naselilo u njima mnogo hrvatskog elementa, koji im je podao posve drugačiju, novu, slavensku oznaku.
U političkom pogledu potpadala je Dalmacija u 7. i 8. stoljeću pod vlast Bizanta, no neposredna blizina hrvatske države i odnosi s njome bili su uzrokom, da se je već u 9. vijeku počeo u dalmatinskim gradovima osjećati manji ili veći politički utjecaj Hrvata i Hrvatske. Tako je Dalmacija morala već knezu Zdeslavu (878. - 879.) plaćati godišnji danak, a kralj Stjepan Držislav (969. - 997.) pripojio ju je hrvatskoj državi, izuzevši gradove Dubrovnik i Kotor, koji su dosta rano ispali iz hrvatskog sredovječnog pojma Dalmacije, i okrunio se prvi od hrvatskih vladara ne samo kao kralj Hrvatske nego i Dalmacije. Do Držislava nosili su hrvatski vladari samo titulu: ,,rex Chroatorum“, a iza njega se oni s ponosom nazivlju: „reges Dalmatiae et Croatiae“. Ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom još je jače utvrđeno oko god. 1069., kada je Bizant svoja prava na Dalmaciju predao kralju Petru Krešimiru IV. Od tada je „regnum Dalmatiae et Croatiae“ jedan jedinstveni upravni i međunarodno priznati teritorij.2)
Mletačka republika, najopasniji takmac i protivnik hrvatske države, već je od najstarijih vremena pohlepnim okom gledala na utvrđene dalmatinske gradove i neprestano nastojala, da ih bilo kako otme ispod vlasti hrvatskog kralja. Lijepi ovi gradovi i brojno otočje pred njima imalo je da posluži kao najsigurniji put za mletačku političku i trgovačku ekspanziju prema Istoku. Premda je Dalmacija od vremena Petra Krešimira IV. sačinjavala s Hrvatskom jedno jedinstveno kraljevstvo, gradovi Zadar, Trogir i Split ostali su i nadalje uređeni i bili upravljani kao autonomne općine. Taj momenat je Venecija počela izrabljivati i vješto se uplitati u hrvatske državne poslove a osobito u poslove autonomnih gradova nastojeći da ih pridobije pod svoju vlast. U tom je nastojanju pomagala Veneciji osobito Bizantija, kada je 995. i 1085. prenijela na Mletke tobožnje svoje političko pravo na Dalmaciju, premda ga je već ranije prestala da izvršuje. Pa ni za prestanka hrvatske narodne države, kada je Hrvatska stupila u personalnu uniju s Ugarskom, 1102., to mletačko nastojanje nije prestalo. Šta više, zbog udaljenosti ug. - hrvat. vladara Venecija je postala još odlučnija pa je bila postigla i neke uspjehe, jer su se pojedini gradovi počeli da priklanjaju njezinoj moći. No ovom širenju mletačke političke vlasti po dalmatinskim gradovima kao i po teritoriju stare Hrvatske učinio je barem za neko vrijeme kraj ug. - hrvat. kralj Ludovik I. (1342.-1382.). Poslije uspješnog ratovanja prisilio je on Veneciju mirom u Zadru (18. II. 1358.) te se odrekla svih hrvatskih i dalmatinskih gradova i otoka.
No Mlečani se ni iza ovog, za njih vrlo nepovoljnog mira, nisu smirili. Vješto izrabljujući političke smutnje, koje su iza smrti Ludovika I. bjesnile po svim dijelovima hrvatskog kraljevstva Venecija je svoje nastojanje napokon s uspjehom završila time, što je 9. VII. 1409. kupila od kralja Ladislava Napuljskog za 100.000 dukata ne samo sve krajeve i gradove, koje je on onoga časa u svojoj vlasti imao, nego i sva njegova vladarska prava na kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju.
Već u kolovozu 1409. preuzela je Venecija Zadar, otok Pag i hrvatske gradove Vranu i Novigrad. U rujnu iste godine podvrgao joj se otok Rab i grad Nin a do konca godine i otoci Cres i Osor s Lošinjem. Pozivajući se na ugovor s kraljem Ladislavom Venecija je uporno radila na tome, da zaposjedne i ostale dijelove Dalmacije i Hrvatske, no to nije išlo tako lako, već je Venecija morala voditi dva teška rata s kraljem Žigmundom. Za prvog rata kupila je od Sandalja Hranića Ostrovicu i Skradin, ali Hrvati te gradove opet osvoje. Ali 30. X. 1412. dade se pod zaštitu Mlečana Šibenik. U tranju 1420. pokoriše se Veneciji otoci Brač, Hvar i Korčula, 22. VI. iste godine pade pod njezinu vlast i tvrdi Trogir, dok joj se 28. VI. 1420. kao posljednji od dalmatinskih gradova ne pokori i grad Split. No Mletačka republika nije bila još ni sa svim tim uspjesima zadovoljna. U siječnju 1444. dođoše pod njenu vlast plemićka općina Poljica i tvrdi Omiš. God. 1452. osvojiše Mlečani Krajinu makarsku i priključiše se teritoriju Dubrovačke republike. Tako je pod Veneciju dospjelo čitavo naše primorje sa svim otocima. Od sjevernih otoka bio je još jedini Krk slobodan u rukama knezova Frankopana, no i njega zauzeše lukavi Mlečani prevarom 22. II. 1480. Za vlade ug. - hrvat. kralja Vladislava II. mnogo se je radilo 1510. - 1512., da se od Venecije oslobode osvojeni dijelovi Hrvatske i Dalmacije, no do rata nije došlo. Tako je u vlasti Mlečana ostalo sve ono, što su od 1409. do 1480. podvrgli pod svoju vlast.
Sa širenjem mletačke vlasti širio se i geografsko - politički pojam Dalmacije. Uz stara tri dalmatinska grada (Zadar, Trogir, Split) sačinjavali su sada pokrajinu Dalmaciju i svi oni hrvatski gradovi, krajevi i otoci, koji su oteti od teritorija Hrvatske i podvrgnuti pod vlast mletačku. Drugačije je bilo s Dubrovnikom. On je priznavao mletačku vlast samo u 13. i u prvoj poli 14. vijeka; kasnije se razvio u samostalnu republiku i nikada više nije potpao pod pojam mletačke Dalmacije. Kotor je dospio pod Veneciju 1420. No kako je on teritorijem Dubrovačke republike bio odijeljen od mletačke Dalmacije, sačinjavao je zajedno s Bokom posebnu pokrajinu, zvanu Albanija.
Najstariji svoj posjed, stečen 1409. do 1480., nazvali su Mlečani „acquisto vecchio“ (stari posjed). Taj se geograf. - polit. pojam Dalmacije održao kroz čitav 15. i početak 16. vijeka, dok se nije pojavio opasni mletački protivnik, Turska, koja se iza pada Bosne 1463. počela primicati moru. U žestokom naletu Turci su ovladali čitavom Hrvatskom, a Venecija je izgubila skoro sve svoje kopnene posjede. Odsada Dalmaciju kroz jedno dvije stotine godina tvore samo utvrđeni gradovi uz more i svi otoci, a Hrvatska potpade pod geograf. – polit pojam turske Bosne.
Mirom, sklopljenim iza Kandijskog rata (1644. - 1669.) između Venecije i Turske, Mlečani su se doduše morali da odreknu otoka Kandije (Krete), ali im je zato uspjelo, da opet prošire svoj posjed na teritoriju stare Hrvatske i to tako, da je nova mletačko - turska granica (linea Nani) tekla podalje od mora, od Novigradskog zaliva do ušća Cetine. Makarsko primorje, koje je tom prilikom trebalo da potpadne pod Tursku, nije o tome htjelo ni da čuje, nego je i nadalje priznavalo mletačku vlast. Tako je Venecija iza ovog rata bila gospodar ne samo krajeva Hrvatske, ograničenih lineom Nani, nego i Poljica i Makarske krajine, a na sav taj posjed i opet se protegnuo naziv Dalmacija.
Poslije pobjedničkog Rata za oslobođenje (1683. - 1699.) mirom u Karlovcima određena je, među ostalim, i nova granica između Turske i Venecije i fiksirana aktom od 14. VII. 1700. Granična crta povučena je vrlo jednostavno, mjesta Knin, Vrlika, Sinj, Vrgorac i Gabela spojena su ravnom linijom, jedino je oko tih varošica ostavljen prostor od jednog sata hoda u polukrugu prema Bosni kao obrambeni pojas. Nova granica je nazvana ,,linea Grimani“ a sav novo dobiveni teritorij ,,nuovo acquisto“. Ime Dalmacija prošireno je time još dublje u teritorij stare Hrvatske.
Kad je Turska 1714. iznenada otela Veneciji Peloponez (Moreju), buknuo je novi rat. Mletačko je oružje na bosanskoj granici imalo dosta sreće pa je zauzet čak i Mostar i Počitelj. No opće političke prilike u Europi učinile su kraj ovome ratu i u Požarevcu je 1718. načinjen mir, kojim su mletački interesi jako izigrani. Venecija je izgubila Moreju, tek joj je nešto pomaknuta granica na račun Bosne. Nova granica je utvrđena između 1721. i 1733. i nazvana ,,linea Mocenigo“, ona se nije mijenjala sve do pada Venecije 1797. Požarevačkim mirom stečeni posjed nazvan je ,,asquisto nuovissimo“ i s njime je ime mletačke Dalmacije doseglo svoje najveće proširenje.
Tako se od malene pokrajine razvio tokom stoljeća novi i širi pojam Dalmacije, kako ga danas shvaćamo i poznajemo, a izbrisano je ime Hrvatske, koja je nekada upravo na teritoriju današnje Dalmacije imala svoje političko središte.
Mletačka Dalmacija nije bila upravljana kao jedinstvena pokrajina. To je zapravo bio skup autonomnih državica, tj. pojedinih gradova i otoka sa svojim okolišem. Teško je naći i dvije općine s istim zakonima, jer je svaka imala poseban svoj statut, mješavinu rimskog prava i mletačkih zakona. Općine su same upravljale svojim komunalnim poslovima, a vlast su dijelila dva staleža, plemstvo i građanstvo. Gradovi su imali svoju municipalnu slobodu, kako su je imali i nekada pod bizantskim i hrvatskim vladarima. Ta se sloboda pokazivala i time, što su gradovi bili utvrđeni jakim zidinama, što je bio privilegij samo slobodnog municipija. U doba naše samostalnosti imali su ti gradovi osobit položaj u hrvatskoj državi. Kako su bili zapravo savez slobodnih gradova i sačinjavali posebnu pokrajinu, imali su i svoj zajednički sabor, obično u Zadru. Tako je Zadar i za Venecije ostao glavnim gradom Dalmacije.
Stanovništvo u gradovima nije imalo jednaka prava i dijelilo se u više klasa. Najugledniji stalež bilo je svećenstvo. Svaki je grad još od starih vremena imao svoga biskupa, koji je u gradskom životu igrao vrlo uglednu ulogu. Drugi stalež su bili plemići, članovi starih, bogatih i uglednih familija. Oni su sjedili u gradskom vijeću, između njih su se samo birali upravljači i časnici grada. Građanstvo u širem smislu su sačinjavali trgovci, obrtnici i težaci (pučani). Za zaštitu svojih prava udruživali su se oni u posebne organizacije, bratovštine.
Čitavom mletačkom Dalmacijom upravljao je providur s nekoliko mletačkih činovnika. Na čelu gradske uprave nalazio se birani ili od mletačke vlasti imenovani knez, conte. Zadar je uz kneza imao i kapetana. U Splitu, Trogiru, Šibeniku i Hvaru zvao se upravitelj općine knez - kapetan, conte - capitano. Ostalo činovništvo biralo se između plemstva a negdje i građanstva.
Poslije pada Mletačke republike prešla je mletačka Dalmacija mirom u Campoformio 18. X. 1797. u sklop Austrijske carevine, no mirom u Požunu došla je 26. XII. 1805. pod Francusku. Pošto se proglasio kraljem Italije, sjedinio je Napoleon I. Dalmaciju s rečenom kraljevinom, ali joj ostavio samostalnu upravu, 26. IV. 1806. Zapovjednik francuskih četa u Dalmaciji August Marmont raspustio je 31. I. 1808. vladu i senat Republike dubrovačke pa je čitav dubrovački teritorij pridružio provinciji Dalmaciji. Kad je Napoleon I. 15. IV 1811. uspostavio Kraljevinu ilirsku, otcijepljeni su otoci Cres, Lošinj i Krk od Dalmacije i pridijeljeni Hrvatskoj. Ostala Dalmacija sve do Boke sačinjavala je integralni dio Kraljevine ilirske. Poslije pada Napoleona I. mirom u Parizu 30. V. 1814. ilirske su provincije došle pod Austriju. Od tog vremena sačinjava kraljevinu Dalmaciju negdašnji mletački teritorij, područje bivše Republike dubrovačke i Boka Kotorska - kadgodašnja Albanija, a Zadar je postao i opet glavnim gradom te pokrajine, 1816.
Mnogi odsjeci burne prošlosti stare Hrvatske i Dalmacije odražavaju se, među ostalim, i u novcu, koji je kovan za potrebe tih krajeva. Poznata je stvar, da Hrvatska u doba svoje samostalnosti nije imala svoga vlastitog novca, kao što ga, uostalom, nisu imale ni mnoge druge tadašnje države. Tada se je u trgovini i prometu najradije upotrebljavao zlatni bizantski novac, kojemu zbog njegove vrsnoće nije bilo premca. Za potrebe malog prometa služio je bizantski bakreni novac. Tek krajem 12. vijeka javlja se i u Hrvatskoj potreba domaćeg sitnog novca. Njoj je prvi zadovoljio hrvatski herceg Andrija (1197. - 1204.). Poznati su njegovi dinari, kovani po ugledu na novac biskupa iz Friesacha, s čijim se je kovanjem nastavilo dalje kroz čitavu prvu polovinu 13. vijeka, kada se pojavljuju kao njihov neposredni nastavak poznati slavonski banovci.3)
NOVCI GRADA SPLITA. Ne će biti dugo iza vlade hercega Andrije, kada se javlja prvi naš autonomni novac, kovan u splitskoj kovnici. Vrijeme, kada se je započelo kovati taj novac, nije do danas sigurno utvrđeno. Jedno je mišljenje, da je najstariji splitski novac kovan za vlade ug. hrvat, kralja Emerika (1196. - 1204)4) Drugi drže, da taj novac nije stariji od prve polovice 13. vijeka.5)
Poznato je nekoliko tipova splitskih novčića:6)
1. tip, sl. 1., Av. Dva okomita štapića s nekoliko ukrasnih crtica lijevo i desno: u sredini među štapićima slovo E ili naopako E , nad njim križić, a ispod njega okrenuto slovo V bez križića ili s križićem pod njim. - Rev. U srednjem krugu križić, a u većem raznolike crtice kao nakit ili imitacija natpisa. - Veličina 12 - 13 mm., težina 0.2 - 0.4 gr.
Od ovoga novca imade mnogo varijanata, što bi moglo naslućivati, da je ovaj tip kovan više puta. Početak njegova kovanja treba staviti u prvu polu 13. v., no kovao se po svojoj prilici kroz nekoliko decenija i pri tom se na licu i naličju u pojedinostima mijenjao (varijante), ali tako da je očuvana osnovna karakteristika tipa, koja upućuje na neke madžarske novce iz 12. vijeka. Čini se, da nije kovan samo za grad Split, nego i za potrebe čitave Hrvatske i Dalmacije. Slovo E smatraju neki kao inicijal kralja Emerika i drže, da je to bio upravo kraljevski novac, samo kovan u Splitu. Tome se protivi okolnost, da su Hrvatska i Dalmacija u pitanju novčanom bile u ono doba potpuno neovisne od centralne državne uprave u Ugarskoj.7)
2 tip, sl. 2., Av. Ime grada u tri retka:. SPA – LATIN - NVS. — Rev. U malom krugu križić, naokolo u većem raznolik nakit. - Veličina 11.5 - 13.0 mm, težina 0.180 - 0.495 gr.
Poznato je dosta varijanata i ovoga tipa, koji je kovan više puta. Stariji komadi rađeni su lijepo, slova su lijepo stilizovana, krstić na reverzu je ukusno crtan a nakit u većem krugu je simetrično poredan, oni su i teži (srednja težina oko 0.390 gr.). Mlađi komadi su lakši i pokazuju nemarnost pri izradi i lica i naličja. Vrlo su česte varijante s talijanskim natpisom: SPA – LATI - NO. Radi upadne sličnosti naličja čini se da su neke varijante 1. tipa kovane istovremeno s nekima ovoga tipa. Ovaj 2. tip kovan je koncem 13. vijeka.
3. tip, sl. 3., Av. Skraćenica: SPAL sa znakom skraćenja odozgo, odozdo ukras. Rev. Slovo E među dva ukrasa u obliku slova S i S, a iznad slova križić sa dva mala kruga. Vel. 12 - 13 mm., težina 0.167 - 0.450 g.
Ovaj je tip kovan početkom 14. v., rijedak je, jer je poznato tek desetak komada.
4. tip, sl. 4., Av. U sredini križić, naokolo natpis: + SPALETI - Rev. U sredini križić i natpis: + CIVITAS. - Veličina 11.0 mm., težina 0.480 gr.
Ovaj vrlo rijetki tip, poznat dosada samo u jednom primjerku, kovan je u prvoj četvrti 14. vijeka. S njime je splitska kovnica počela da oponaša sitni novac Venecije i nekih drugih talijanskih gradova, a napustila je dotadašnje madžarske uzore. Vrijednost splitskog novca radi slabog srebra spala je s ovim tipom do najniže granice.
Poznato je i dokumentima zajamčeno, da se je splitska općina polovinom 14. vijeka bavila pitanjem popravka autonomnog novca.8) Tome nastojanju kao da odgovara
5. tip, sl. 5., Av. Glava sv. Dujma s mitrom, naokolo natpis: + . S . DOMNIVS - Rev. Veći krstić i okolo natpis: + . C . SPALATENSIS (Civitas Spalatensis). Veličina 13 - 14 mm, težina 0.335 - 0.410 gr.
Drži se, da je ovaj tip kovan 1327. - 1357., kada je Split priznavao mletački protektorat. To je zadnji splitski antonomni novac.
No među splitske novce ubrajamo i one, koje je u Splitu kovao ,,herceg Splita, podkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki vojvoda bosanski i knez Donjih krajeva“ Hrvoje Vukčić Hrvatinić, otkako je 1403. postao vojvodom splitskim pa sve do svoga pada 1413., i to s punim pravom, jer se na tome novcu javlja i ime grada Splita i lik njegova patrona sv. Dujma. Vladanje vojvode Hrvoja u Hrvatskoj i Dalmaciji više je sličilo vladavini samostalna vladara negoli podkralja. On je uredio svoj dvor u Jajcu i Splitu, skupljao je oko sebe podložne velikaše, izdavao je javne isprave, stranim državama je slao svoje poslanike, uzdržavao posebnu vojsku i kovao svoj vlastiti novac. Poznate su tri vrste Hrvojevih novaca: groši, polovine groša i četvrtine.9)
A.) Groši, 1. tip, sl. 6., Av. Obiteljski grb Hrvojev: štit podijeljen u tri polja, s križićem u svakom krajnom a sa tri ljiljana u srednjem polju; nad štitom kaciga s desnicom i golim mačem, pokraj ruke krstići i ljiljani. Naokolo: + . M . CHERVOII-DVCIS . S . (Moneta Chervoii ducis Spalatensis, Novac Hrvoja vojvode splitskog). - Rev. Lik biskupa, a naokolo: . S . DOIMVS -. SPALETI . M . (Sanctus Doimus Spaleti Martyr, Sv. Dujam splitski mučenik). - Veličina 20 - 24 mm., težina 1.3 - 1.7 gr.
Ima nekoliko varijanata ovoga tipa prema natpisima i ili prema obliku grba.
2. tip, sl. 7., Av. Vojvodski grb Hrvojev: u štitu uspravljen lav i pred njim desnica s mačem. Naokolo: MONETA CHERVOII DVCIS SPALETI - Rev. Lik biskupa, a naokolo: SANTVS . DOIMVS . SPALETI Ispod desnice slovo R. - Veličina i težina kao kod 1. tipa.
I od ovog tipa ima nekoliko varijanata prema natpisu, slici, grbu ili bez slova R.
B.) Polovina groša, sl. 8., Av. Obiteljski grb i natpis: + . M . C - HERVOII . D - VCIS . SPAL - Rev. Lik biskupa i natpis: . S DOIMVS - SPALETI Veličina 17 - 19 mm., težina 0.7 - 0.95 gr. Postoje varijante prema, obliku grba. Dosta rijedak novac.
C.) Četvrtina groša, sl. 9., Av. Obiteljski grb s ljiljanom ili križem u desnom polju; natpis: + M . CHERVO - II DVCIS - Rev. Glava biskupa, natpis: + . S . DOIMVS . SPALETI. - Veličina 14 - 15 mm., težina 0.36 gr. Postoje tri varijante. Rijedak novac.
Godine 1420. na 28. VI. zavladala je Splitom Venecija. Kako se koncem 15. v. osjetila u gradu nestašica sitnog novca, na molbu općine odredi mletačka vlada odlukama od 26. II. 1491., 1497. i 14. IV. 1518., da se u državnoj kovnici u Veneciji kuje za potrebu grada Splita na račun same općine splitske sitni bakreni novac, zvani bagatin, sl. 10., Av. Lik biskupa, natpis: . S . DOMNIVS . - SPALETI - Rev. Krilati lav i natpis: + . SANCTVS . MARCVS . VENETI - Veličina 17 - 19 mm., težina 1.315 - 1.540 gr.
Varijante ovog bagatina razlikuju se po siglama kovničara, koji su ih kovali; sigle se nalaze na averzu s obje strane biskupa: ZF - M, Zuan Francesco Miani, kovničar 1491.; J - P, Jacobo Pizzamano, 1497. - 98.; D - G, Domenico Gritti, 1517.—1518., i upućuju nas, da su se splitski bagatini kovali tri puta.10)
Bilješke
1) Šišić: Dalmacija uoči pada Republike mletačke. „Hrvatsko kolo“ 1909., s. 193. i d. - Šišić: La formation du terme geografique actuel de „Dalmatie“, ,,Narodna Starina“, br. 21., s. 1. - 9.
2) Šišić: Povijest Hrvata, Zagreb 1925., str. 469., 522. i 523.
3) Homan: II. Andras - es IV. Bela - kori szlavon denarok. Numizmatikao kozlony 1920., s. 33. - 42.
4) Luschin: Der Fund zu Žažvić. Numismat. Zeitschrift, 1901. s. 165. - 188.
5) Brunšmid: Najstariji hrvatski novci. Viestnik Hrv. arh. društva, 1904., s. 1. - 9. - Homan: Magyar penztortenet 1000. - 1325. Budapest 1916., s. 329. i d.
6) Stockert: Le monete del comune di Spalato. (Separat.) Split 1919., br. 1 - 192 - Corpus nummorum Italicorum, VI. Dalmazia - Albania, 574. - 614., br. 1 - 84.
7) Homan, Magyar penztortenet, str. 329. i d.
8) Stockert, op. cit., s. 19.
9) Stockert, op. cit., 56. -68., br. 143 - 230.
10) Stockert, op. cit., s. 68. - 70., br. 231 - 247.
Autor: Ivan Rengjeo
Izvor: Obol, glasnik HND, broj 31, Zagreb, godina 1979.
... Izrada kovanica i medalja po naružbi. Više informacija na www.monetalis.hr.
111
Optjecaj, strujanja i utjecaji likovnog oblikovanja metalnog novca u antičko doba
Circulation of Coins and Influences of Coin Designs in Ancient Times
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Grčki novac bio je dugo vremena uzorom po izgledu i veličini i finoći srebrne kovine svim svojim susjednim državama. Tako se i rimski car August - Cajus Octavianus (27. pr.n.e. do 14. n.e.) povodio u kovanju vlastitog novca, oponašajući, među svojim kovanicama, i izgled posebne vrste srebrne tetradrahme, koje su kovane u Pergamonu u Maloj Aziji. Taj rimski novac kolao je u tim zauzetim područjima sve do osvojenja istih po Sasanidima 226. godine n.e.
Učestali i iscrpljujući ratovi Rimskog imperija doveli su državu u napast da inflacijom smanji vrijednost denara. To smanjivanje finoće srebrnog denara prote-zalo se kroz dva stoljeća, tako da je denar spao na svega 40% sadržaja srebra.
Reformu denara provodi Caracalla (198 - 217.), uvodeći standardni dupli denar, tako zvani antoninijan.
Antoninijan je izrađen od nešto slabijeg srebra nego denari prvih careva. S vremenom umanjena je kupovna moć antoninijana uslijed slabog sastava metala. Vrijednost kovanica je toliko opala, da je država zahtijevala naplatu poreza u zlatu, ustručavajući se primati vlastiti novac neplemenitih kovina, što je još više pogoršalo vrijednost novca.
Kada je car Valerijan I (253 - 260.) poražen i zarobljen od sasanidskog kralja Shapura (241 -272.), car Galijen (253 - 268.) dadne 265. godine nalog za neograničeno kovanje antoninijana - duplih denara, tako da je izgubio gotovo svaki ugled i kupovnu vrijednost tim više, jer su bili kovani od bakra ili bronce te samo posrebreni. Ovu opću ekonomsku nesigurnost nisu mogli prevladati niti kasniji carevi birani iz vojnih redova, kao Klaudije II Gotik (268 - 270.), Aurelijan (270 - 275.), Probus (276 - 282.). Ova dva posljednje navedena vladara rođeni su u okolini Sirmija. Nije to mogao ni Karus (282. - 283.), koji je rodom iz Narone, današnjeg mjesta Vid kod Metkovića u Dalmaciji. Stanje se nije promijenilo i pored toga što je Aurelijan uveo bolju kvalitetu kovine antoninijana.
Tek car Dioklecijan (284. - 305.) navodno rodom iz Solina, Dalmatinac, uvodi novu novčanu reformu. On je ukinuo zadnje ostatke aleksandrijske tetradrahme, koje su bile u optjecaju u Rimskoj imperiji. Dioklecijan je uveo decentralizaciju Rimskog carstva, a zatim je odredio da kovnice novca moraju nositi oznaku mjesta, broja službene kovnice zbog boljeg nadzora rada, a kojih je tada bilo petnaest. Zatim oko 286. godine uvodi novčani sistem na zlatnoj podlozi, (ponovno je uveden i kovan zlatni i srebrni novac), pa je time vratio povjerenje u valutu.
Dioklecijanova zlatna stopa brojila je 60 komada izrađene iz jedne rimske funte. Srebrna stopa brojila je 96 komada izrađene iz jedne rimske funte srebra, a na tom novcu na reversu utisnut je broj XCVI. Osnovna greška tog novčanog sistema bila je u tome, što nije utvrdio odnos između zlata i srebra, kao ni međusobni odnos različitih brončanih novčića. Za brončane i bakrene novce nitko nije htio davati aureuse, a niti ih je država primala za naplatu poreza.
Bakreni novac zvan folis težio je 11,23 grama, ali je također mijenjao težinu na niže, tako da je 307. godine za Konstantina I Velikog težio 6,82 grama, da već 315. godine teži samo 3,84 grama. Konstantin I Veliki (307. - 337.) odredio je 312. godine novu stopu za zlatnik. Količina od 72 komada dobilo se od jedne rimske funte i sada se naziva solidus.
Solidus je bio od 24 karata(1) zlata. Težio je 4,536 grama, a prihvatili su ga kovati i germanski vladari kao Odoakar (476. - 489.). Solidusi su otkovani u carskim kovnicama u sjedištu vladara, ili u mjestima gdje on boravi.
S Konstantinom I Velikim (Magnus) (307. - 337.) nastavlja se Rimska imperija ali u duhu helenizacije i teokratizacije. Njeni vladari smatraju se rimskim carevima i nasljednici su rimskih cezara, a građani se zovu Romejima. Rimsko pravo je ostalo i nadalje temelj pravnog života. Dosljedno tome smatrahu sebe nasljednicima Rimske imperije i polagahu pravo da vladaju nad svim zemljama koje su nekada pripadale Rimskoj imperiji, tražeći proširiti svoju vrhovnu vlast nad tim područjima.
Od antičkog svijeta Rim je zadržao zastarjeli društveni robovlasnički sistem, koji je kočio u socijalnom i ekonomskom razvitku. Carski apsolutizam dobio je na snazi, ali zbog velikog državnog prostranstva nastala je potreba podjele vrhovne državne vlasti. Već je Dioklecijan uveo skupnu upravu „carskog kolegijuma“ od četiri vladata, i to dva augusta i dva cezara. Jedan august vladao je istočnom, a drugi zapadnom polovinom Carstva, a svaki je imao jednog pomoćnog cezara, koji su bili adoptirani. Konstantin I Veliki izašavši kao pobjednik iz ratova, sjedinio je tu vladarsku vlast. Poslije njegove smrti njegov sin Konstancije upravlja istočnim dijelom carstva, a mlađi Konstans vladao je Zapadom.
Povijest Bizanta počinje novčanom reformom koju je izveo car Anastazije (491. - 518.), utvrdivši vrijednost bakrenog novca u odnosu prema zlatu i srebru, a uveo je poreznu reformu s ubiranjem zemljarine, za pokriće vojnih troškova, koja se plaćala u zlatu. Zatim 498. godine uvodi veliki bakreni novac zvan folis. Folis je vrijedio 40 numija, a postojali su novčići od 20,10 i 5 numija, koji su označavani slovima: M = 40; polu folis K = 20 i I = 10 numija - dekanumija, te 5 numija - pentanumij.
Solidus je vrijedio 72. dio jedne funte zlata, a jedna funta 327,45 grama zlata, odnosno jedan je solidus težak 4,53 grama. Solidus se prvotno dijelio na 14 miliarenza, a miliarenza je vrijedila 3/4 silikve. Kasnije je solidus dijeljen na 12 miliarenza, odnosno jedna miliarenza vrijedila je dvije silikve. Solidus je kasnije zvan i nomizma, što na grčkom znači zlatnik.
Poslije Anastazijeve smrti (491. - 518.), njega po izboru naslijedi Justin I (518. - 527.), koji je rođen u seljačkoj obitelji nedaleko Skopja, a bio je zapovjednik garde. Poslije njega došao je Justinijan (527. - 565.) koji je bio najučeniji čovjek onoga doba.
Za njegova vladanja učestale su navale Slavena s upadima u balkanske pokrajine sve do Jadrana, a započelo je i njihovo naseljavanje.
Kad je car Heraklije I (610. - 641.) preuzeo vlast, carstvo se nalazilo u rasulu i anarhiji, a Avari i Slaveni zapremali su prostranstva Balkanskog poluotoka sve do Korintskog zaljeva i Egejskog mora.
Na rimskim granicama Evrope naslanjali su se narodi i plemena Barbara(2), dok su u Maloj Aziji ratovali s razvijenim i kulturnim carstvom perzijskih Sasanida, koje je osnovano na razvalinama carstva Parta, od kojih su preuzeli novčani sistem drahmi. Stoga je srebro bilo isključiva podloga njene vrijednosti.
Za vladanja Shapura I (241. - 272.) novci na aversu nose stilizirani lik vladara, a na reversu između dvije obredne osobe je Zoroastrov vatreni žrtvenik.
Srebrni antički novci su općenito deblji i visoko reljefnog kova, a srednjovjekovni novci su plosnato tanki.
Bizantski novac oponašaju Normani u južnoj Italiji i Antiohiji. Posredstvom Normana novac utječe na novčarstvo Zapada.
Leo VI (886. - 912.) uvodi likovni motiv „Marije Majke Božje“ na zlatnom solidusu, koji se u kasnijem razdoblju pojavljuje u zajednici s različitim carevima i vladarima.
Ivan I Zimisces (969. - 976.) dao je likovno ukrašavati svoje bakrene novce folise. Avers nosi Kristovo poprsje s oznakom Emanuel, a revers s grčkim natpisom „Isus Kristus, kralj kraljeva“, bez da se spominje ime cara.
U prvim ratnim pobjedama Perzijanaca, a na osvojenim područjima nastavili su kovati zatečeni novac, a i uvodeći srebrene drahme Sasanida koje nazivlju dirhem. U Siriji su nastavili otkivati bizantski bakreni folis. U početku nisu, mijenjali ni težinu ni likovne motive, već su na široki rub srebrenog dirhema stavili kratki natpis s kufskim pismom. Zlatnike nisu kovali nego su koristili bizantski solidus kojeg su tamo zatekli.
Vlast Arapa prostirala se preko područja na kojem je kolao raznovrsni novac Perzije, afričkih provincija Istočnog bizantskog carstva. Nakon izvjesnog vremena potaknulo je Abda al - Malika na novčanu reformu i kovanja vlastitog novca na podlozi zlata i srebra. Omanadski kalifat s Abdom al - Malikom uvodi između 693. - 699. godine zlatni dinar i srebrni dirhem, a pored toga i dalje je u optjecaju bakreni sitniš.
Ovdje se susrećemo s nazivom dinar, koji je preuzet od rimskog denara. Isto tako preuzet je rimski solidus, kojeg sada nazivaju zlatni dinar. Zlatni dinar je bio oko 61/2% lakši od težine numizme bizantskog prethodnika, koji je bio uobičajen u trgovni Sredozemljem. .
Nasuprot solidusu od 24 grčko - rimskih karata, dinar je imao 20 sirijsko - arapskih karata, osnovanog na broju 20, koji vuče korijen u stopi mjera arapskog svijeta, što približno ujednačava težinu obih zlatnika. Odnos zlata prema srebru je 14:1, što odgovara dvadesetom dijelu podijeljenog zlatnog dinara.
Abd al - Malikov zlatni dinar nastao je u vrijeme kad je na tom području Istočnog svijeta vladalo ikonoborstvo, pa je mjesto likovnih oznaka na plohi novca oblikovan epigrafski citat iz Kurana. Dirhan je nosio oznaku njegove vrijednosti, ali nije navedeno mjesto kovnice.
Amajadski kalifat ograničio je kovanje zlatnog dinara na glavni grad Damask, smatrajući stoga da nije bitno navađati mjesto kovanja. Zlatni dinari kovani su još u istočnoj Africi u Kairu i Cordobi u Andaluziji.
Zamjena solidusa po dinaru u trgovinskom svijetu nije uslijedila zbog umanjene vrijednosti bizantskog novca, nego u izmjeni vodeće uloge po arapskim osvajačima.
Poslije smrti Vasilija II (976. - 1025.) i uspona Alekseja Komnena (1081. - 1118.) bio je potpuni slom bizantske vlasti u Maloj Aziji, a i konačni gubitak posjeda u Italiji, te oslabljenog ugleda na Balkanu. Bila je potrebna obnova države na novim osnovama. Aleksej Komnen morao se pomiriti činjenicom da je Mala Azija osvojena od turskih Seldžuka, a svoje snage usmjeriti na borbe s normanskim vojvodom Robertom Guiscardom, protiv kojeg je tražio pomoć od Venecije za obranu Drača.
Komnen uvodi novu reformu u poreznom i novčanom sistemu na osnovi podloge kovina zlata, elektrona, srebra, bilona i bakra. Elektron je slitina zlata i srebra, a bilon je slitina srebra i bakra, a sitan novac iz bakra. Novac je ište veličine i sličnosti, tanak i zdjeličast. U udubljenom, konkavnom dijelu, je smješten lik cara na aversu, a u izbočenom, konveksnom dijelu, je lik Krista na reversu.
Zlatnik je jedna vrsta solidusa i sada se naziva „hiperpiron“, što na grčkom jeziku znači „iznad fino“, a težio je 20 1/2 karata. Novac elektron imao je vrijednost 1 /3 hiperpirona. Bilon za kojeg se pretpostavlja da je nazivan i „staminon“ s izgledom čistog srebra, vrijedio je 1/48 dio hiperpirona.
Najzad car Komnen određuje da nova zlatna nomizma, umjesto dosadašnjih 12 računa se samo 4 srebrna miliareza, što je smanjenje za 2/3 dosadašnje vrijednosti bizantskog zlatnika.
Porez je ubiran po zakupnom sistemu pronija, koji su bili veleposjednici, a seljaci koji su živjeli na njihovim posjedima bili su parici.
Mihajlo VIII Paleolog (1261. - 1281.) nastavio je kovanje hiperiona, koji su bili vrlo loši otkovi, a na izbočenoj konveksnoj strani, nalazi se lik „Djevice Marije“ okružen mnogim tornjevima kao simbol natrag osvojenog Konstantinopola.
U Trapezuntu, na obalama Crnog mora, ovom jedinom području zadržao se sredovječni bizantski novac. Glavni srebrni novac zvao se aspra, a dao ga je kovati Manuel I (1238. - 1263.), koji je bio nezavisan vladar i od Bizanta i od Seldžuka. Avers je predstavljao stojeći lik „Velikog Komnena“, kako je glasio carski naslov s vladarskim znamenjem, a revers je prikazivao cjeloviti lik zaštitnika Trapezunta u osobi Eugeniosa, popraćene grčkim napisima i simbolima koji označavaju gradove kovnica. Aspra je imala odgovarajuću težinu dirhema.
Seldžuci su kovali u Trapezuntu novac s likom sultana, kao jahača na konju za vladanja Kai Khusrusa II (1234. - 1245.), a na reversu trup lava s izlazećim suncem. Seldžuci su izrađivali i donosili čovječji lik što je inače u suprotnosti s običajima u islamskom svijetu.
Likovni izgled aspre od Trapezunta je u cijelosti oponašanje izgleda novca koju je kovao Aleksa II (1297. - 1330.).
S ovim prikazom zaokružio bi izlaganje označeno u naslovu ovog članka. Zacrtane su uzročne veze u strujanju i oponašanju izgleda i oblikovanja novca, njegovu težinu i sadržajnu finoću kovine. Sva ta oponašanja rađena su u cilju da se teže uoče, a lakše prihvate i sračunatom zamjenom proture u optjecaj prilagođene kupovnom i platežnom suparništvu na tržištu u ovom dijelu svijeta.
Bilješke
1) Karat je težina koštice sjemena, mahunastog ploda rogača. U Konstantinopolu se ta koštica računa 0,189 grama, a u Siriji i Arabiji teži 0,212 grama. Mjera karat najčešće se primjenjuje u trgovini zlata i dijamanata.
2) Izraz Barbari preuzeli su Rimljani od Grka, nazivajući tako sve narode i plemena koja ne pripadaju helensko - rimskom kulturnom krugu. Naziv Barbari je zbirna imenica za mnoge narode ili različita plemena. Slično kao kod Hebreja za inovjerce naziv ,,goj“, a kod Turaka ,,kaur“, kaurin. Stoga bi bio vrijedan napor točnije analize za primjenu stvarnog odgovarajućeg imena dotičnog naroda ili plemena, a to tim više što taj naziv u današnjici ima i drugo značenje.
Literatura
1. Bartol Zmajić: „Pregled novčanih kovova Rimskog carstva, Kovanje novaca i kovničke ustanove.“ Vidi Bilten Hrv. num društva, Zagreb, br. 13, str. 3 - 12, Zagreb 1968.
2. David R. Sear: Roman coins, London 1974.
3. Srećko Bakota: „Bizantski novac“. Vidi Bilten Hrv. num. društva Zagreb 1970, br. 17, str. 1 - 13.
4. Dr. Georgije Ostrogovski: „Istorija Vizantije“, Knjiga Univerziteta u Beogradu, „Prosveta“ Beograd, god. 1947.
5. John Porteous: „Munzen“ Geschichte und Bedeutung in Wirtschaft, Politik und Kultur. Ariel Verlag Frankfurt am Main, 1969.
6. Meyer Lexikon, VII Naklada, I Leipzig 1924, str. 1466.
7. Enciklopedija Leksikografskog zavoda. Knj. I. str. 307, Zagreb 1966.
Autor: Viktor Kopač
Izvor: Obol, glasilo HND, broj 31, Zagreb, godina 1979.
Kuna as Croatian Currency
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Hrvatski povjesničar Tade Smičiklas u svojoj “Poviesti Hrvatske” za razdoblje od 900-1102. g. piše: “U nas nosi na primjer dukat naziv byzantinus (razumieva se solidus), ili samo solidus ili libra t.j. funta zlata, ili romantus t.j. rimski dukat. Ima znakova, da je bilo i drugoga novca osim byzantinskoga, a to držimo da je bio hrvatski, kada se govori: auri obrizi, solidi setirici i t.d., manji novci ili “denari” bili su svakako domaće kovi. Dakako DA SU ČISTO HRVATSKI NOVAC BILE KOŽICE OD KUNINE ILI KUNOVINA. Možemo im i cienu u zlatu pokazati. Tri kunine predstavljale su vriednost jednoga funta zlata, t.j. jednoga velikoga carskoga dukata.”
Prvi hrvatski novac sa slikom dragocjene životinjice kune, koja je obitavala u Slavoniji i na našim jadranskim otocima, te drugdje, pojavio se u XIII stoljeću. Prema hrvatskom numizmatičaru Ćiri Truhelki (koji taj novac naziva slavonski banovac) taj se novac prvo kovao u Pakracu 1256-1260. g., a poslije u Zagrebu do 1384. g. Ivan Rengjeo, također hrvatski numizmatičar, mišljenja je da se novac počeo kovati 1237. g. Novac je srebren, veličine 15 mm. Na prednjoj strani (licu) prikazuje, između dvije zvjezdice, kunu u trku, kao znak Slavonije i njezin grb, a naokolo je natpis na latinskom jeziku. Na drugoj strani (naličju) je dvostruki križ, ispod njega dvije okrunjene glave okrenute jedna prema drugoj, a u visini donje prečke križa stavljene su sigle koje označuju ili kovnicu, ili ime kralja, hercega ili bana. U visini gornje prečke križa vidi se polumjesec i zvijezda - stari grb Slavonije. U pisanim ispravama ti se slavonski dinari nazivaju: denarii Zagrabiensis, denarii banalis, moneta usualis. Kako ga je zvao puk, ne znamo; možda kuna ili kunica. Novac je kolao u granicama vlade slavonskih banova: na sjeveru od Drave i Dunava i na jugu od Velike i Male kapele, uključujući i cijelu Bosansku Posavinu. U to vrijeme bosanski banovi nisu kovali novac, pa su slavonski dinari bili u prometu u cijeloj Bosni, a radi odlične kvalitete, rado su primani i u Mađarskoj, gdje je kolao kraljevski novac koji, usput rečeno, u Hrvatskoj nije bio platežno sredstvo. Kao dobar novac, oponašale su ga i kraljevske ugarske kovnice. Natpis na licu novca preko 100 godina nije se mijenjao, te glasi: MONETA REGIS (ili DUCIS) PER SCLAVONIA. Temelje je banskoj komori postavio ban Stjepan iz roda Guth-Keled (1248-1259) otvaranjem kovnice u Pakracu u posjedu vitezova reda sv. Ivana. Bilo je to u vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV (1235-1270). Prije slavonskoga novca u prometu su bili frizatici.
Stari ljudi, sa otoka Krka, iz vremena početka Kraljevine Jugoslavije i prije, se sjećaju, kako su s kožicama kune u trgovištu Senju nabavljali potrebnu robu u trgovinama. Kuna je vrijedila kao novac. Sve to ukazuje na tradicionalan naziv - kuna.
Stoljećima iza pojave kovanog novca sa slikom kune u XIII. stoljeću, kuna se ne pojavljuje na novcu koji je kolao Hrvatskom. Istom 1934. g. pojavljuje se promidžbeni srebrenjak od 5 KUNA Ustaškoga pokreta u iseljeništvu, kovan u Mađarskoj.
Autor ovog rada u svojem članku “Kerdićevi modeli novca u vrijeme Banovine Hrvatske (1939-1941)” tiskanog 1988. g. navodi bilješku Nike Bjelovučića pod naslovom “Neka hrvatska imena novca” u kojoj kaže da zajedničko Ministarstvo financija t.j. Kraljevine Jugoslavije treba uvesti neke hrvatske nazive za novac pa se spominje uz “novčić” i “kuna”. Ovo potvrđuje činjenicu da se o kuni kao hrvatskom nazivu novca raspravljalo i prije stvaranja NDH t.j. za Banovine Hrvatske (1939-1941).
Tek dolaskom Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945), državne su vlasti opet uvele vlastiti novac. Tom su prilikom izdate Zakonske odredbe o novcu NDH od 7.7.1941., gdje se u 1. članku navodi da je novčana jedinica KUNA (KN) koja se dijeli u 100 banica. Zatim slijedi Zakonska odredba o izdavanju sitnoga novca NDH od 25.9.1942., te Odredba o državnoj kovnici 30.9.1942., kao i druge odredbe u 1944. g. Kovani je novac kreirao poznati hrvatski medaljer Ivo Kerdić . (čiju 40-tu obljetnicu smrti slavimo 1993. g.).
Taj se novac po ljepoti može staviti u vrh kovanoga novca tadanje Europe, iako je šteta, što su to samo probni komadi izuzev 2 Kune u cinku koja je bila u prometu. Kuna se kuje u Zagrebu. Pored kovanog novca tiskane su neobično lijepe papirne novčanice (koje su bile u prometu) sa starohrvatskim obilježjima.
Zemaljsko Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske već 1943. g. raspisuje zajam, kako bi pokrilo nastale troškove rata. Zajam je raspisan u dinarima, odnosno kunama. Prema tome, kao što je u NDH službena valuta kuna, tako i partizanske vlasti na svojim službenim novčanim izdanjima koriste kunu kao sredstvo plaćanja.
Pitamo se, koji su to dinari na obveznicama zajma 1943? Dinari Kraljevine Jugoslavije nisu u izradi i prometu od 1941. g., dinari okupirane Srbije sigurno nisu vrijedili na području NDH (Hrvatska i Bosna). To su imaginarni (nepostojeći) dinari. Ostaju samo kune. One su bile platežno sredstvo, što se vidi iz privremenih potvrda. Partizani svoje valute nisu imali.
Opet je trebalo proteći pola stoljeća da Hrvatska ostvari svoj vlastiti novac. Proglašenjem Dana državnosti Hrvatske 30.5.1990. g. te Ustava RH 22.12.1990. g. stečeni su uvjeti da se to oživotvori. Prvo je uveden, kao privremena mjera, hrvatski dinar. Nakon što je država bila zapljuskivana brojnim prijedlozima o nazivu nove hrvatske novčane jedinice. Sabor je, većinom glasova, 29.7.1993. odlučio da se nova hrvatska valuta zove KUNA, a dijeli se u 100 lipa. U javnim anketama, većina se ispitanika izjasnila za kunu. Predlagatelj imena kuna u Saboru je Ante Klarić. U pozivnom je natječaju za nacrt novoga novca sudjelovalo 7 hrvatskih umjetnika: Kosta Angeli-Radovani, Kazimir Hraste, Želimir Janeš, Kuzma Kovačić, Velibor Mačakutin, Damir Mataušić i Stipe Sikirica. Dajemo prikaz novca nositelja druge nagrade prof. Stipe Sikirice. Koliko sam upoznat od mjerodavnih osoba, kalupi će se izrađivati u Njemačkoj, a samo kovanje u Zavodu za novac u Zagrebu, koji je nabavio nove strojeve. Nove kune bi se trebale pojaviti u lipnju 1994. g. zapravo na Dan Državnosti RH.
Podaci o novcu iz doba hrvatskih narodna vladara (T. Smičiklas) dokazuju da je kuna bila veoma cijenjena i da je njena koža u trgovini vrijedila kao novac. Zašto onda apostrofirati naziv kuna vezujući ga samo za kompromitirajuće razdoblje NDH. Konačno, zar Hrvatima za NDH netko može oduzeti pravo da razmišljaju u duhu tradicije. Iz prikazanog znamo, da su oni i prije i poslije tog razdoblja jednako mislili.
No unatoč svim tim povijesnim činjenicama i tradiciji u hrvatskom narodu, da bi se izbjegle nesuglasice, ja sam još 1990. g. u “Hrvatskom rubikonu” 4.7.1990. g. predlagao naziv za hrvatsku novčanu jedinicu CROATICA (hrvatica) ili CROAT, po kojoj bi se iz naziva novca znalo u Evropi i svijetu, da se radi o hrvatskoj državi, koja nije velika, pa ni dovoljno poznata.
No taj prijedlog nije naišao na razumijevanje vlasti, iako bi možda bio najprispobodniji današnjici, i ne bi trebao izazivati nepotrebna i štetne polemike i optužbe.
Literatura
1. Tade Smičiklas: Poviest Hrvatske, Prvi dio - knjiga IV od 900-1102. g. Zagreb 1882. g. strana 297.
2. Ciro Truhelka: Slavonski banovci. Sarajevo 1897. g.
3. Ive Mažuran: Iz povijesti hrvatskog novca, Vjesnik 27.9., 28.9., 29.9., 30.9. i 1.10.1993, Zagreb.
4. Gjuro Krasnov: Numizmatika VII, Kerdićevi modeli novca u vrijeme Banovine Hrvatske (1939-1941) Zagreb, 1988., strana 62-66 :
5. Gjuro Krasnov: Croatica ili tomislavac. Hrvatski rubikon, srpnja 1990.
6. Gjuro Krasnov: Kuna na hrvatskom novcu. Matica hrvatskih iseljenika Zagreb br. 10/1993, Zagreb.
7. Albert Pick: Standard Catalog of World Paper Money, München.
Autor: Gjuro Krasnov
Izvor: Obol, br. 46, HND, Zagreb, 1994.
Ključne riječi: novac, Hrvatska, kuna
Keywords: currency, Croatia, kuna
