Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 4, 10 i 100 eura 2024. Brusnička crna gušterica
U ovom videu predstavljamo nove hrvatske prigodne euro kovanice posvećene jednoj našoj autohtonoj životinjskoj vrsti, brusničkoj crnoj gušterici (Podarcis melisellensis melisellensis). Ova serija kovanica dio je serije „Autohtona Hrvatska“ i sastoji se od dva zlatnika (100 i 10 eura), te jednog srebrnjaka (4 eura). Autor odličnog likovnog rješenja za ovaj kovani novac je naš proslavljeni kipar Nikola Vudrag.
Iako su obojane kovanice u numizmatici još uvijek predmet kontroverzi; neki ih obožavaju, a neki preziru; na ovom ovdje primjeru se mora priznati da je obojena gušterica na zlatniku od 100 eura – pun pogodak. Ako već postoje obojane kovanice, onda bi trebale imati uzor upravo u ovom hrvatskom zlatniku.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Izvještaj sa sajma kolekcionarstva u Zagrebu (Vukovarska), 09.03.2024.
U Zagrebu je održan još jedan tradicionalni sajam kolekcionarstva na kojem su se okupili ljubitelji, kolekcionari i trgovci numizmatikom, filatelijom, faleristikom, značkama, razglednicama i drugim sličnim predmetima. Ovaj sajam se održava već čitav niz godina i obilježili su ga usponi i padovi. No, pod zadnje doživljava pravu renesansu i posjećuje ga sve više i više posjetitelja. Ovaj put je na sajmu bilo prisutan zamjetno veći broj posjetitelja, a osim onih domaćih, na sajmu su sudjelovali i izlagači iz Slovenije i BiH, a isto tako je bilo i posjetitelja iz tih zemalja. U ovom videu prenosimo dio atmosfere s ovog događanja.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma militarije u Šempetru pri Gorici, Slovenija, 03.03.2024.
Sajam militarije u Šempetru pri Gorici u Sloveniji je jedan od najpoznatijih sajmova militarije u ovom dijelu Europe. Ovaj sajam organizira društvo „Soška Fronta“ iz Nove Gorice i održava se već 32. put, a što je tradicija vrijedna svakog poštovanja. Na ovom sajmu, predstavljenom u ovom videu, sudjelovalo je čak 140 izlagača iz Slovenije, Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke, Srbije, Češke i Poljske, a mnogobrojnih posjetitelja je bilo iz još više zemalja. U ovom videu možete uhvatiti dio atmosfere s ovog događanja koje svakako vrijedi posjetiti.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanica s greškom: Jugoslavija 2 dinara 1976. i 50 para 1965.
U današnjem videu predstavljamo dvije jugoslavenske kovanice s greškom. Radi se o kovanicama od 2 dinara iz 1976. i 50 para iz 1965. Iako skupljanje kovanica s greškama nije toliko rašireno među numizmatičarima, ipak postoji određeni krug poklonika ovih neobičnosti kod kovanica. Svakako je krug interesenata za greške širi kada se radi o greškama koje su značajne, kao što je primjer kod ovih kovanica.
Kod kovanice od 2 dinara otkov je značajno pomaknut, tako da jedan dio dizajna nedostaje, dok je s druge strane prisutna značajna "prazna" površina u obliku polumjeseca. Kovanica od 50 para je otkovana na manjoj pločici od drugog metala. Najvjerojatnije se radi o pločici koja je predviđena za kovanice od 1 dinara, a što ovu grešku čini posebno zanimljivom.
Ovaj video je snimljen u veljači 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Novčanica od 20 dolara i naljepnica od banane za 325.000 EUR
U numizmatičkom svijetu je već 20 godina poznata tzv. „Del Monte“ novčanica. Radi se o novčanici od 20 američkih dolara iz 1996. koja ima na sebi naljepnicu proizvođača banana „Del Monte“ iz Ekvadora. Ova novčanica se pojavila na numizmatičkom tržištu još 2003. godine, a na aukciji Heritage je postigla rekordno visoku cijenu za jednu novčanicu s greškom.
Cijeli članak možete pročitatio na portalu NumizmatikaNET.
Prikaz medalje: Srebrna medalja sa XVI. Olimpijskih igara – Melbourne, 1956.
U današnjem videu prikazujemo medalju s najprestižnijeg sportskog natjecanja na svijetu, Olimpijskih igara. Olimpijska tematika je oduvijek bila vrlo zanimljiva za kolekcionare iz cijelog svijeta, a među najpoželjnijim predmetima su u prvom redu olimpijske medalje. Medalje za sudjelovanje na Olimpijskim igrama su načelno dostupnije kolekcionarima, dok su one za sportska postignuća; zlatne, srebrne i brončane, uglavnom rijetke i skupe.
Medalja iz današnjeg videa je upravo takva; srebrna medalja s Olimpijskih igara u Melbourne-u iz 1956. godine. Ovu medalju je dobio jedan hrvatski olimpijac koji se kao sportaš natjecao na Olimpijskim igrama pod zastavom ondašnje SFR Jugoslavije. Medalja je izrađena od srebra, a oblikovao ju je talijanski medaljer Giuseppe Cassioli i dodjeljivala se od 1928. do 60-ih godina 20. stoljeća.
Ovaj video je snimljen u veljači 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 kune 1941. Žetelica, probni otkov u srebru
Proslavljeni hrvatski kipar i medaljer Ivo Kerdić autor je mnogih medalja, plaketa, značaka i drugih umjetničkih djela. Osim toga, Kerdić je u numizmatici poznat i kao autor likovnih rješenja za kovani novac Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.). Jedan od njegovih najpoznatijih radova u tom području je motiv Žetelice koji se pojavljuje na probnim otkovima kovanica od 2, 10 i 500 kuna.
U današnjem videu predstavljamo upravo ovaj probni otkov za kovanicu od 2 kune. Ova proba s likom Žetelice nosi na sebi godinu 1941. i izrađena je od srebra. Na žalost, ova kovanica nikada nije realizirana kao optjecajni novac, već je u optjecaj puštena kovanica s puno jednostavnijim likovnim rješenjem. Kao što je slučaj i s drugim probnim otkovima iz navedenog razdoblja, tako je i ovaj primjerak vrlo rijedak i nije nešto što se može vidjeti svaki dan.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Najveći zlatnik na svijetu: Jednotonski „Zlatni klokan“ od 59 milijuna eura
Od svih kovanica na svijetu, jedna se posebno izdvaja zbog svoje masivnosti i vrijednosti: to je jednotonski zlatnik iz serije „Australski klokan“ (Australian Kangaroo). Ovaj masivni zlatnik je zbog količine zlata koji sadrži, ujedno i najvrjedniji zlatnik na svijetu, a izradila ga je australska kovnica The Perth Mint 2011. godine.
Cijeli članak možete pročitatio na portalu NumizmatikaNET.
S Nikolom Vudragom o umijeću stvaranja novih hrvatskih kovanica i ljepoti medaljerstva
Nikola Vudrag je jedan od najistaknutijih hrvatskih kipara i medaljera mlađe generacije. Radi se o vrlo talentiranom i svjetski priznatom umjetniku koji je jedan dio svog rada i umijeća posvetio onome što je za nas numizmatičare najvažnije – kovanom novcu i medaljama. Medaljerstvom se kao oblikom umjetničkog izričaja danas bavi mali broj ljudi u Europi i svijetu, a Vudrag je baš jedan od njih.
U današnjem videu imamo čast razgovarati s njime o tome kako izgleda postupak izrade kovanog novca i to od same ideje, pa do kovanja; o tome kako se zainteresirao za medaljerstvo; o tome što ga inspirira u radu; o utjecajima starih majstora na njegovo stvaralaštvo; o kovanicama s likom dalmatinskog psa; o idejama koje želi realizirati u budućnosti i mnogim drugim temama.
Prikaz kovanica: Jugoslavija, komplet srebrnjaka, Olimpijske igre Sarajevo, 1984.
U današnjem videu predstavljamo komplet prigodnih srebrnjaka SFR Jugoslavije izdanih povodom održavanja 14. olimpijskih igara u Sarajevu, 1984. Radi se o kompletu koji sadrži 15 različitih srebrnjaka nominalnih vrijednosti od 100, 250 i 500 dinara. Od svake nominale izrađeno je po pet različitih primjeraka u tehnici polirane ploče. Sve kovanice dijele zajednički dizajn lica, dok se naličja razlikuju i uglavnom prikazuju različite sportske discipline. Ovi srebrnjaci su otkovani u Zlatari Majdanpek, a pušteni su u prodaju tijekom 1983. godine. Kovanice se nalaze u luksuznoj kutiji s pripadajućim certifikatom. Komplet koji je predstavljen u današnjem videu ima čak i originalni račun iz 1987. godine kada je kupljen.
Ovaj video je snimljen u siječnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Pjerom Baranovićem o faleristici i kolekcionarstvu
Pjero Baranović je jedan od najzanimljivijih sugovornika u Hrvatskoj kada su odlikovanja u pitanju. Radi se o čovjeku vrlo zanimljive biografije, neiscrpne energije i razgovori s njime mogu potrajati satima, a da čovjek to ni ne primijeti.
U ovom intervjuu s Pjerom smo razgovarali o puno različitih falerističkih tema. Neke od njih su: kako je krenuo u faleristiku; o raznim odstupanjima i nepravilnostima kod hrvatske i jugoslavenske faleristike; o značaju stupnjevanja u sustavu odlikovanja; o kvaliteti izrade naših odlikovanja; itd.
Pjero je dao poseban osvrt na Red Danice hrvatske, kao i na Red Zrinskog i Frankopana.
Aluminijska kovanica od 25 para iz 1953. je jedan od najrjeđih specijaliteta jugoslavenske numizmatike. Radi se o kovanici koja je bila namijenjena da bude najmanja nominala u seriji kovanog novca FNR Jugoslavije iz 1953. Međutim, nikada nije puštena u optjecaj, a cjelokupna emisija je pretopljena 1965. u somborskom poduzeću „Bane Sekulić“. Sačuvano je samo nekoliko primjeraka. Navodno postoje samo tri primjerka na numizmatičkom tržištu, a jedan od njih predstavljamo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Promocija knjige: Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem autora Ivora Altarasa Pende
Dana 08.12.2023. održana je promocija knjige „Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem“ autora Ivora Altarasa Pende u prostorijama Sveučilišta Libertas u Zagrebu. Radi se o vrlo zanimljivoj knjizi u kojoj se kroz priče obrađuju različite numizmatičke teme i spaja se numizmatika s drugim društvenim disciplinama poput sociologije, kulturologije, povijesti, ekonomije i filozofije. Na promociji su govorili izv. prof. dr. sc. Andreja Rudančić, izv. prof. dr. sc. Ante Samodol, Zlatko Viščević i sam autor knjige izv. prof. dr. sc. Ivor Altaras Penda.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine. Zahvaljujemo se kolegi Danijelu Levačiću koji je omogućio da se ova promocija snimi.
Prikaz probnih kovanica Kraljevine SHS od 1 i 2 dinara iz 1925. s oznakom ESSAI
Prije nego što se usvoji konačno rješenje za neki kovani novac ili prije kretanja u samo u kovanje kovanica za optjecaj, izrade se određene probne (testne) kovanice u vrlo maloj količini. Takve probne kovanice se u numizmatici nazivaju probe (proba, trial strike, essai…). Vrlo često takve probe nose na sebi i posebne oznake kako bi se razlikovale od običnih kovanica koje se kuju za optjecaj.
Jedne od najpoznatijih proba na našem području su probe za kovani novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1925. Ove probe su izrađene u kovnici Poissy u Francuskoj i na sebi imaju oznaku „ESSAI“. Upravo dvije takve probe predstavljamo u današnjem videu, a radi se o probama za kovanice od 1 i 2 dinara.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz austrijskih i mađarskih srebrnih krajcara iz 18. i 19. stoljeća
U ovom videu prikazujemo jednu malu selekciju srebrnih krajcara (kreuzer, kreutzer, krajczar). Ove kovanice iz 18. i 19. stoljeća su jedni od najpopularnijih srebrnjaka među numizmatičarima i kolekcionarima na našem području. Karakterizira ih specifični, vrlo lijepi dizajn; prikaz različitih vladara; dugi period izdavanja i različiti broj godišta; različite kovnice, a tu je i veliki broj varijanti. Sve u svemu, radi se o vrlo zanimljivom i izazovnom području, kako za skupljanje, tako i za proučavanje. Budući da su se ovi srebrnjaci vrlo aktivno koristili u platnom prometu, vrlo malo ih je ostalo u savršenom stupnju očuvanosti. Danas su takvi primjerci izrazito cijenjeni na numizmatičkom tržištu.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Ivanom Odrljinom iz Hrvatske kovnice novca o hrvatskoj numizmatici danas i planovima za budućnost
Hrvatska kovnica novca, naša državna kovnica, doživjela je u nekoliko zadnjih godina velike promjene. Te promjene se odražavaju i na nova numizmatička izdanja koja su konačno počela pratiti ritam moderne svjetske numizmatike. Jedan od zaslužnih ljudi za to je i Ivan Odrljin s kojim smo imali prilike razgovarati i to u samoj zgradi Kovnice koja je smještena u Svetoj Nedjelji.
Ivan je inače u duši numizmatičar i stoga možemo slobodno reći da imamo sreću što u Kovnici radi jedan od naših kolega koji razumije kako numizmatičari razmišljaju i što žele. Ivan je u ovom intervjuu vrlo otvoreno govorio o svim aspektima izdavanja modernog hrvatskog prigodnog novca i vjerujemo da će nakon ovog intervjua mnoge nedoumice glede rada Kovnice biti razjašnjene.
U intervjuu smo razgovarali o recentnim numizmatičkim izdanjima, ali i planovima za budućnost. Dobili smo jednu ekskluzivu i još neke najave…
Inače, ovaj video nije sponzorski video, već je razgovor snimljen s Ivanom Odrljinom kao relevantnim sugovornikom iz Hrvatske kovnice novca. Doduše, moram priznati da su me „kupili“ s kavom i srdačnim prijemom u Hrvatskoj kovnici novca.
Prikaz novčanice: Crna Gora 100 perpera 1912. Bez serijskog broja
Kada je numizmatika u pitanju, Crna Gora je definitivno jedno od najzanimljivijih područja, osobito za kolekcionare. Veliki je izazov nabaviti sva numizmatička izdanja ove zemlje, bilo da je riječ o kovanicama ili o novčanicama. Najteže je nabaviti najviše nominale, što zbog njihove rijetkosti što zbog izrazito visoke cijene. Danas u ovom videu predstavljamo upravo jedan takav primjerak; pravi raritet kada je papirni novac u pitanju – novčanicu od 100 perpera iz 1912. Da stvar bude zanimljivija, radi se o neponištenom (neprobušenom) primjerku bez serijskog broja. Ta novčanica predstavlja svojevrsni „Sveti gral“ kada govorimo o papirnom novcu na području bivše Jugoslavije.
Velika većina numizmatičara i kolekcionara na žalost nisu imali priliku vidjeti ovu novčanicu uživo, niti je držati u rukama. Razlozi za to su jasni, ali zato u ovom videu imate priliku malo bolje vidjeti kako ta novčanica zapravo izgleda.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Hrvatska 10, 25 i 100 eura 2023. Čipkarstvo u Hrvatskoj
U ovom videu predstavljamo prigodne hrvatske euro zlatnike posvećene čipkarstvu u Hrvatskoj. Ova izdanja predstavljaju nastavak teme koja je započeta sa zlatnikom od 10 kuna iz 2012. godine i na taj način se ističe važnost čipkarstva kao dijela hrvatske kulturne baštine. Prikazani zlatnici su iskovani u tehnici visokog kovničkog sjaja, izrađeni su od zlata čistoće .999 i dolaze u tri nominalne vrijednosti: 10, 25 i 100 eura. Sva tri zlatnika imaju identično likovno rješenje, a autorstvo potpisuje akademski kipar Stjepan Divković.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Polutalir (Polubradan) iz 1735.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to jedna prava numizmatička rijetkost – dubrovački srebrni polutalir i to Polubradan. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1731. i 1735. godine. Imali su nominalnu vrijednost od pola talira, a što je bila protuvrijednost od 30 dinara ili dinarića.
Po svom likovnom oblikovanju, Polubradan je praktički identičan taliru, Bradanu. Razlika u odnosu na Bradana je u nazivu nominalne vrijednosti: MED DU ET SE - REIP RHAC (MEDIUS DUCATUS ET SEMIS REIPUBLICAE RHAGUSINAE, odn. Polovica od dukata i pol Dubrovačke Republike).
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 kune 1993. T ispod repa
Danas predstavljamo jednu od najvećih rijetkosti moderne hrvatske numizmatike; kovanicu za koju su mnogi mislili da je samo dio priča i legendi, te da zapravo ni ne postoji, a radi se o kovanici od 2 kune iz 1993. kod koje je slovo „T“ iz natpisa „TUNJ“ ispod repa ribe. Radi se zapravo o prvom otkovu kovanice od 2 kune i koja je kao takva trebala biti puštena u optjecaj. Međutim, nakon što su otkovani prvi primjerci, došlo je do prigovora da natpis na kovanici izgleda malo rastegnuto i da bi bilo bolje kada bi bio „spojen“. Taj prigovor je uvažen i otkovane su kovanice kakve su svima nama bile poznate, one sa spojenim natpisom „TUNJ“.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.