Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.
Iako zdrav razum nalaže da se s kovanicama, kao i s drugim kolekcionarskim predmetima, rukuje pažljivo kako se ne bi oštetile, mnogi ljudi ipak su poprilično nemarni kada je rukovanje njima u pitanju. Moguće je da je riječ o nemaru ili još gore – neznanju.
Bez obzira na to kakve kovanice skupljate ili na koji način ih skupljate, pravilno rukovanje njima ključno je za očuvanje njihove očuvanosti, a time i numizmatičke vrijednosti. Svaka ogrebotina, udubina, oštećenje, otisak prsta, trag čišćenja ili slično može umanjiti njihovu numizmatičku vrijednost, ponekad i za više desetaka posto. Zato je važno pažljivo rukovati kovanicama. (...)
Marko Antonije i Kleopatra: ljubavno-politička priča zabilježena na novcu
Jedna od najpoznatijih ljubavno-političkih zavrzlama antičkog doba je ona između rimskog vojskovođe Marka Antonija i egipatske kraljice Kleopatre VII. Njihova je veza bila istovremeno i strastvena romansa i hladan politički savez. Ono što im je nekad bila ljubav, Rimu je često izgledalo kao prijetnja, te kao pokušaj da se stvori nova, istočna sila koja bi mogla zasjeniti moć Senata i rimskih aristokrata.
Ta se priča nije odvijala samo u palačama Aleksandrije i na bojnom polju kod Akcija, nego i na novcu. Tetradrahme s njihovim portretima danas su među najpoželjnijim antičkim kovanicama, jer u malom komadiću srebra spajaju politiku, propagandu i jednu od najslavnijih ljubavnih priča povijesti. (...)
Numizmatika i kult ličnosti: Autoritarni politički vođe koji su sami sebe stavili na novac
Novac je daleko više od samog sredstva plaćenja – on je i moćno sredstvo vizualne komunikacije, političke poruke, ali i propagande. Među brojnim simbolima koji se nalaze na novcu; od državnih grbova i obilježja; nacionalnih junaka; povijesnih spomenika i drugih znamenitosti, posebno se izdvaja pojava živih političkih vođa na njemu. Njihovo prisustvo na kovanicama i novčanicama često odražava političku klimu, stupanj demokracije i odnos prema institucijama vlasti u jednoj zemlji. (...)
“Jugolire” – papirni novac Gospodarske banke za Rijeku, Istru i Slovensko Primorje
Nakon završetka Drugog svjetskog rata i prije potpisivanja mirovnog ugovora s Italijom, Zona "B" - koja je obuhvaćala Rijeku, dio Istre i Slovensko Primorje - bila je stavljena pod administrativnu kontrolu Vojne uprave Jugoslavenske armije (VUJA). U skladu s međunarodnim pravima koja pripadaju okupacijskim vlastima, VUJA je odlučila izdati vlastitu valutu za područje Zone "B" kako bi osigurala funkcioniranje gospodarstva i isplatu administrativnog aparata.
U razdoblju neposredno nakon rata, jedino sredstvo plaćanja u Rijeci i ostatku Zone "B" bile su metropolitanske lire koje je izdavala Banca d’Italia. Međutim, mnoge talijanske firme povukle su gotovinu iz tog područja prema Zoni "A" ili natrag u Italiju, a što je izazvalo ozbiljnu monetarnu krizu. VUJA se tada suočila s izuzetno teškim okolnostima: riječka luka i industrijski objekti bili su teško oštećeni, dok su brojna istarska sela bila devastirana ratnim razaranjima. (...)
Hobi i/ili biznis: Što kada Porezna pokuca na vrata?
Tema koja će mnogima izazvati nelagodu i „okrenuti želudac“, ali je itekako važna, osobito u kolekcionarskom svijetu gdje se često brišu granice između hobija i poslovne aktivnosti. Iako se velik dio transakcija u ovom sektoru odvija neformalno „ispod stola“, odnosno u sivoj ili čak crnoj zoni, važno je razumjeti gdje leži granica između dozvoljenog i zakonom reguliranog i onog „na rubu“ ili „van zakona“.
Profesionalnih trgovaca kolekcionarskim predmetima ima kod nas vrlo malo, dok je onih koji se time bave „sa strane“ jako puno. Većina trgovine odvija se izvan formalnih kanala, posebice kada je riječ o gotovinskim transakcijama koje ostaju „nevidljive“ za „državu“. Međutim, sve što prolazi kroz bankovne račune, kao i preko PayPala, Revoluta i sličnih servisa, itekako je vidljivo poreznim tijelima. U svakom trenutku Porezna uprava može provjeriti promet po tim računima i zatražiti obrazloženje podrijetla sredstava. (...)
Koji je smisao certificiranja kovanica i novčanica?
Certificiranje (gradiranje) kovanica i novčanica na našim prostorima još uvijek nije uzelo maha kao što je to slučaj u ostatku svijeta, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji. Zbog toga se mnogi numizmatičari s pravom pitaju: Što je zapravo certificiranje? Čemu služi? I što se time dobiva?
Certificiranje kovanica i novčanica, poznato i kao “slabbing”, predstavlja proces u kojem neovisna profesionalna tvrtka procjenjuje njihovu autentičnost i stupanj očuvanosti. Nakon procjene, kovanica se trajno zatvara u zaštitnu pravokutnu kutiju (“slab”), a novčanica u čvrstu plastičnu foliju. Navedena kutija, odnosno folija sadrži podatke o identifikaciji predmeta, jedinstveni identifikacijski broj, bar-kod i ocjenu očuvanosti. (...)
Milivoj Rodić – partizan s prve jugoslavenske poslijeratne novčanice
U jeku Drugog svjetskog rata, dok su borbe još uvijek trajale, u Italiji se krojio vizualni identitet buduće nove države. U travnju 1944. godine, istaknuti umjetnik i partizan Đorđe Andrejević-Kun, na prijedlog Ivana Milutinovića, tadašnjeg povjerenika za narodnu privredu u Nacionalnom komitetu oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), započeo je izradu idejnog rješenja za prve novčanice Demokratske Federativne Jugoslavije.
Za model partizana na tim novčanicama poslužio je tada devetnaestogodišnji ranjenik Milivoj Rodić. Bio je politički komesar komande mjesta u Martin Brodu, a u travnju 1944. teško ranjen i obolio od tuberkuloze, čekao je evakuaciju u Italiju na liječenje. Njegov put vodio je preko Medenog polja kod Livna do Barija, gdje je smješten u savezničke bolnice, a kasnije na oporavak u selo Cozzana kod Barija. (...)
U današnjem svijetu „investicija“ je „čarobna riječ“. Svi u nešto ulažu i sami sebi uglavnom „tepaju“ kako su mudri i pametni jer to rade. Dionice, obveznice, kriptovalute, nekretnine, čak i Pokemon karte… sve je to postalo predmet investicija, pa nije ni čudo da se i na numizmatiku sve češće gleda kao na oblik investicije. Jer zašto bi netko skupljao kovanice samo zato što ga to veseli? Zar nije svrha svega - zarada? Ili ipak možda nije?
Za neke ljude numizmatika je čista uživancija. Skupljaju ono što im se sviđa, ponekad bez ikakvog plana i kriterija, a najbitnije im je da se pritom dobro osjećaju. Te ljude veseli kada u ruci drže komadić povijesti, lijepog umjetničkog dizajna i zanimljivu priču koju svaki komad nosi. I ne pitaju se svakih pet minuta koliko to „vrijedi na tržištu“ i jesu li nabavkom nekog primjerka na dobitku ili gubitku. Takvi ljudi danas, na žalost, nekako postaju manjina. (...)
Numizmatičko čudovište iz Burundija: Najveća novčanica na svijetu
Početkom 2025. godine numizmatički svijet dobio je još jedan svjetski rekord. Naime, Burundijska središnja banka (Banque de la République du Burundi) izdala je službeno najveću novčanicu na svijetu. Radi se o novčanici od 10.000 burundijskih franaka impozantnih dimenzija od 400 × 288 mm. Ova novčanica svojom veličinom nadmašuje sve prethodne rekorde i bez problema prekriva prosječni laptop.
Ova novčanica izdana je povodom 50. obljetnice CITES-a (Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora) – međunarodne konvencije potpisane 1975. godine, a čiji je cilj zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta od prekomjerne međunarodne trgovine. Ovo prigodno izdanje je ostvareno u suradnji s njemačkom numizmatičkom tvrtkom Mietens & Partner GmbH, koja je ujedno zadužena i za njenu distribuciju. (...)
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska, komplet zlatnika i srebrnjaka, Baranja, 1997.
U ovom videu predstavljamo komplet hrvatskih prigodnih zlatnika posvećenih Baranji. Radi se o kompletu koji je izrađen u samo 300 primjeraka, a sadrži zlatnike od 500 i 1000 kuna, te srebrnjake od 150 i 200 kuna. Motivi na ovom prigodnom novcu su Kopačevski (ili Kopački) rit, orao štekavac i crne rode.
Autor likovnog rješenja je akademski kipar Damir Mataušić. Sve kovanice su otkovane Hrvatskom novčarskom zavodu (danas Hrvatska kovnica novca) u tehnici polirane ploče.
Ovaj video je snimljen u studenom 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Mađarska 100 kruna 1907. Franjo Josip I
U današnjem videu predstavljamo jednog "kapitalca", a radi se o vrlo rijetkom mađarskom (ugarskom) zlatniku od 100 kruna iz 1907. godine. Ovaj impresivan zlatnik poveće mase i promjera otkovan je u kovnici Kremnica i to u vrlo maloj količini od samo 1088 komada. Na licu je prikazan lik Franje Josipa I u stojećem položaju, a na naličju je veliki grb ugarskog dijela Austro-Ugarske monarhije. Sve u svemu, lijepo je imati ovako nešto u svojim rukama.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Poluperpera iz 1801.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to srebrna poluperpera iz 1801. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1801. godine i imali su nominalnu vrijednost od 6 dinara ili dinarića. Na licu srebrnjaka je lik Sv. Vlaha u biskupskom ruhu, a na naličju je oznaka nominale GROSETTI VI. Masa ovog primjerka iz videa je 1,95 g, a promjer je 20 mm.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 6 i 100 eura 2023. Konturna kravata
U ovom videu predstavljamo prigodni zlatnik i srebrnjak posvećen najpoznatijem hrvatskom odjevnom predmetu - kravati. Zlatnik od 100 eura i srebrnjak od 6 eura ističu se svojom jedinstvenošću. Ovo je prvi hrvatski zlatnik nepravilnog oblika, dok je srebrnjak prva kovanica s "rupom" koja također ima nepravilan oblik. Najveća posebnost leži u tome da zajedno čine cjelinu - zlatnik se savršeno uklapa u središnji dio srebrnjaka. Autor likovnog rješenja je Nikola Vudrag, a u Hrvatskoj kovnici novca otkovano je samo 500 primjeraka ovih jedinstvenih kovanica.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. i srpnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Razgovor s akademskim kiparom Kuzmom Kovačićem, "ocem kovanih kuna i lipa"
Velika je čast i zadovoljstvo razgovarati s ljudima koji su stvarali povijest, osobito onu koja je čovjeku predmet njegovog interesa. Jedan od tih ljudi je i akademski kipar, sveučilišni profesor i akademik Kuzma Kovačić, čovjek koji je likovno oblikovao kovanice kuna i lipa.
U ovom video intervjuu imamo prilike čuti "iz prve ruke" kako su nastajale naše moderne hrvatske kovanice, od početnih skica i crteža, pa do samog kovanja. Akademik Kovačić je govorio i o svom odnosu prema ovom svom velikom djelu, a imao je i prilike čuti što kune i lipe znače za numizmatičku zajednicu.
U sklopu ovog intervjua prikazane su i neke od skica, te gipsani modeli za naš kovani novac.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz oznake: Hrvatska, prsna oznaka Hrvatske pomorske legije
U ovom videu predstavljamo vojnu oznaku Hrvatske pomorske legije iz Drugog svjetskog rata. Hrvatska pomorska legija je bila mornarička postrojba Nezavisne Države Hrvatske koja se borila u sastavu njemačke ratne mornarice (Kriegsmarine) na Crnome moru. Službeni naziv ove postrojbe je bio Hrvatski pomorski odjel. Oznaka koju predstavljamo je ustanovljena u lipnju 1942., a dodjeljivana je svim pripadnicima postrojbe koji su služili u njoj barem dva mjeseca. Oznaka se nosila na grudima, na lijevom džepu uniforme.
Ovaj video je snimljen u ožujku lipnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Gostovanje Zlatka Viščevića u podcastu "Surove strasti" na temu numizmatike i faleristike
"Surove strasti" su vodeći audio podcast za biznis i lifestyle u našoj zemlji, koji vode Saša Tenodi i Ivan Voras. U njemu upoznajemo ljude koji su strastveni u onome što rade. Podcast je nedavno ugostio Zlatka Viščevića, koji je govorio o numizmatici i faleristici, te kako izgleda profesionalno bavljenje time. Ovo je ujedno i prilika da se široj publici prikaže kako izgleda profesionalna karijera u ovim neuobičajenim oblastima. Početak podcasta dostupan je u video formatu, dok se nastavak može poslušati direktno na stranicama podcasta www.surovestrasti.com.
Ovaj video je snimljen u veljači 2024. godine u produkciji NumizmatikaNET i podcasta "Surove strasti". Voditelji podcasta su Saša Tenodi i Ivan Voras.
Prikaz odabranih primjeraka iz zbirke hrvatskih i s Hrvatskom povezanih medalja
U današnjem videu donosimo prikaz odabranih primjeraka iz zbirke hrvatskih i s Hrvatskom povezanih medalja. Radi se u najvećem dijelu o medaljama s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a koja predstavljaju prava mala remek-djela sitne plastike. Među ovim medaljama, osobito se ističu radovi naših velikih umjetnika kao što su Ivo Kerdić i Robert Frangeš Mihanović.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Jugoslavija 4 dukata 1931. Kralj Aleksandar I. Karađorđević i kraljica Marija
U današnjem videu predstavljamo najveći zlatnik izdan u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a radi se o četverostrukom dukatu iz 1931. s likom kralja Aleksandra I. Karađorđevića i kraljice Marije. Ovaj zlatnik na sebi sadrži puncu (žig) „ptice“. Sami dukati u zakonskom smislu nisu novac, već se radi o tzv. „trgovačkom zlatu“, ali su zbog svojeg izgleda ipak predmet numizmatičkog interesa. Ovi zlatnici su osobito popularni među kolekcionarima i za njima uvijek postoji veliki interes na numizmatičkom tržištu.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma kolekcionarstva Veoronafil, Verona, 23.-25.05.2024.
Veronafil u Veroni jedan je od najvećih sajmova kolekcionarstva u Europi. Ove godine, na svom 138. izdanju, privukao je velik broj ljubitelja starog novca, poštanskih maraka, faleristike, militarije i drugih sitnih kolekcionarskih predmeta. Sajam je održan od 23. do 25. svibnja u jednoj od velikih hala Veronafiere. Zbog naplate ulaznica ovog puta, gužva je bila nešto manja nego inače.
Na sajmu se uglavnom trguje filatelijom i modernijom numizmatikom, ali u ponudi se mogu pronaći i odlikovanja te militarija. Iako dominiraju talijanski trgovci, prisutno je i dosta stranih izlagača. U ovom videu donosimo dio atmosfere s ovog poznatog okupljanja koje svakako vrijedi posjetiti.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Jugoslavija 2500 dinara 1978. Mediteranske igre Split '79
U današnjem videu predstavljamo jedan jugoslavenski zlatnik izdan povodom održavanja 8. mediteranskih igara u Splitu 1979., a radi se o zlatniku od 2500 dinara iz 1978. Ovaj zlatnik je drugi po redu najveći zlatnik u navedenoj seriji prigodnog novca. Na licu zlatnika je prikazan, tada novi, nogometni stadion na Poljudu koji je upravo izgrađen za potrebe spomenutog sportskog natjecanja. Na naličju je prikazan lik ondašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.
U videu je zlatnik izvađen iz kapsule za potrebe snimanja, a što će pojedine numizmatičke „dušebrižnike“ potaknuti na dociranje. No, samom zlatniku se ništa nije dogodilo. Preživio je i nema otiske prstiju.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.