Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.
Prikaz zlatnika: Mađarska 100 kruna 1907. Franjo Josip I
U današnjem videu predstavljamo jednog "kapitalca", a radi se o vrlo rijetkom mađarskom (ugarskom) zlatniku od 100 kruna iz 1907. godine. Ovaj impresivan zlatnik poveće mase i promjera otkovan je u kovnici Kremnica i to u vrlo maloj količini od samo 1088 komada. Na licu je prikazan lik Franje Josipa I u stojećem položaju, a na naličju je veliki grb ugarskog dijela Austro-Ugarske monarhije. Sve u svemu, lijepo je imati ovako nešto u svojim rukama.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Poluperpera iz 1801.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to srebrna poluperpera iz 1801. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1801. godine i imali su nominalnu vrijednost od 6 dinara ili dinarića. Na licu srebrnjaka je lik Sv. Vlaha u biskupskom ruhu, a na naličju je oznaka nominale GROSETTI VI. Masa ovog primjerka iz videa je 1,95 g, a promjer je 20 mm.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 6 i 100 eura 2023. Konturna kravata
U ovom videu predstavljamo prigodni zlatnik i srebrnjak posvećen najpoznatijem hrvatskom odjevnom predmetu - kravati. Zlatnik od 100 eura i srebrnjak od 6 eura ističu se svojom jedinstvenošću. Ovo je prvi hrvatski zlatnik nepravilnog oblika, dok je srebrnjak prva kovanica s "rupom" koja također ima nepravilan oblik. Najveća posebnost leži u tome da zajedno čine cjelinu - zlatnik se savršeno uklapa u središnji dio srebrnjaka. Autor likovnog rješenja je Nikola Vudrag, a u Hrvatskoj kovnici novca otkovano je samo 500 primjeraka ovih jedinstvenih kovanica.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. i srpnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Razgovor s akademskim kiparom Kuzmom Kovačićem, "ocem kovanih kuna i lipa"
Velika je čast i zadovoljstvo razgovarati s ljudima koji su stvarali povijest, osobito onu koja je čovjeku predmet njegovog interesa. Jedan od tih ljudi je i akademski kipar, sveučilišni profesor i akademik Kuzma Kovačić, čovjek koji je likovno oblikovao kovanice kuna i lipa.
U ovom video intervjuu imamo prilike čuti "iz prve ruke" kako su nastajale naše moderne hrvatske kovanice, od početnih skica i crteža, pa do samog kovanja. Akademik Kovačić je govorio i o svom odnosu prema ovom svom velikom djelu, a imao je i prilike čuti što kune i lipe znače za numizmatičku zajednicu.
U sklopu ovog intervjua prikazane su i neke od skica, te gipsani modeli za naš kovani novac.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Gostovanje Zlatka Viščevića u podcastu "Surove strasti" na temu numizmatike i faleristike
"Surove strasti" su vodeći audio podcast za biznis i lifestyle u našoj zemlji, koji vode Saša Tenodi i Ivan Voras. U njemu upoznajemo ljude koji su strastveni u onome što rade. Podcast je nedavno ugostio Zlatka Viščevića, koji je govorio o numizmatici i faleristici, te kako izgleda profesionalno bavljenje time. Ovo je ujedno i prilika da se široj publici prikaže kako izgleda profesionalna karijera u ovim neuobičajenim oblastima. Početak podcasta dostupan je u video formatu, dok se nastavak može poslušati direktno na stranicama podcasta www.surovestrasti.com.
Ovaj video je snimljen u veljači 2024. godine u produkciji NumizmatikaNET i podcasta "Surove strasti". Voditelji podcasta su Saša Tenodi i Ivan Voras.
Prikaz zlatnika: Jugoslavija 4 dukata 1931. Kralj Aleksandar I. Karađorđević i kraljica Marija
U današnjem videu predstavljamo najveći zlatnik izdan u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a radi se o četverostrukom dukatu iz 1931. s likom kralja Aleksandra I. Karađorđevića i kraljice Marije. Ovaj zlatnik na sebi sadrži puncu (žig) „ptice“. Sami dukati u zakonskom smislu nisu novac, već se radi o tzv. „trgovačkom zlatu“, ali su zbog svojeg izgleda ipak predmet numizmatičkog interesa. Ovi zlatnici su osobito popularni među kolekcionarima i za njima uvijek postoji veliki interes na numizmatičkom tržištu.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma kolekcionarstva Veoronafil, Verona, 23.-25.05.2024.
Veronafil u Veroni jedan je od najvećih sajmova kolekcionarstva u Europi. Ove godine, na svom 138. izdanju, privukao je velik broj ljubitelja starog novca, poštanskih maraka, faleristike, militarije i drugih sitnih kolekcionarskih predmeta. Sajam je održan od 23. do 25. svibnja u jednoj od velikih hala Veronafiere. Zbog naplate ulaznica ovog puta, gužva je bila nešto manja nego inače.
Na sajmu se uglavnom trguje filatelijom i modernijom numizmatikom, ali u ponudi se mogu pronaći i odlikovanja te militarija. Iako dominiraju talijanski trgovci, prisutno je i dosta stranih izlagača. U ovom videu donosimo dio atmosfere s ovog poznatog okupljanja koje svakako vrijedi posjetiti.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Jugoslavija 2500 dinara 1978. Mediteranske igre Split '79
U današnjem videu predstavljamo jedan jugoslavenski zlatnik izdan povodom održavanja 8. mediteranskih igara u Splitu 1979., a radi se o zlatniku od 2500 dinara iz 1978. Ovaj zlatnik je drugi po redu najveći zlatnik u navedenoj seriji prigodnog novca. Na licu zlatnika je prikazan, tada novi, nogometni stadion na Poljudu koji je upravo izgrađen za potrebe spomenutog sportskog natjecanja. Na naličju je prikazan lik ondašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.
U videu je zlatnik izvađen iz kapsule za potrebe snimanja, a što će pojedine numizmatičke „dušebrižnike“ potaknuti na dociranje. No, samom zlatniku se ništa nije dogodilo. Preživio je i nema otiske prstiju.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Jugoslavija 500 dinara 1987. probni otkov
U današnjem videu predstavljamo jednu rijetku probu za novac SFR Jugoslavije, a radi se o kovanici od 500 dinara iz 1987. Ova proba izražena od nikla ili legure bakra i nikla svojim dizajnom podsjeća na kovanice iz redovne serije 1988./1989. (10, 20, 50 i 100 dinara) koje su otkovane u mesingu. Ovaj probni otkov je vrlo jednostavnog i elegantnog dizajna, ali na žalost nikada nije doživio svoju realizaciju kao optjecajna kovanica.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 4 i 100 eura 2024. Ivana Brlić Mažuranić
U ovom videu predstavljamo nove hrvatske prigodne euro kovanice posvećene 150. obljetnici rođenja Ivane Brlić Mažuranić, naše poznate književnice. Ovo prigodno izdanje sastoji se od srebrnjaka nominalne vrijednosti 4 eura i zlatnika od 100 eura. I srebrnjak i zlatnik imaju čistoću metala 999,9 i sadrže po 1 uncu plemenitog metala. Kovanice su otkovane u tehnici polirane ploče. Autor likovnog rješenja za ovaj prigodni novac je akademski kipar Kuzma Kovačić, inače autor i naših dragih kovanica kuna i lipa.
Ovaj video je snimljen u travnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 4 eura 2024. Trsatski zmaj
U današnjem videu predstavljamo hrvatski prigodni srebrnjak posvećen Trsatskom zmaju. Radi se o srebrnjaku nominalne vrijednosti 4 eura, a koji sadrži 1 uncu srebra. Inspiracija za ovo prigodno izdanje su bili brončani zmajevi postavljeni ispred grobnice „Mir junaka“ na Trsatskoj gradini u Rijeci. Navedene zmajeve je izradio austrijski kipar Anton Domink von Fernkorn na zahtjev austrijskog feldmaršala, grofa Lavala Nugenta. Sam motiv zmaja je vrlo neobičan za hrvatski prigodni novac, ali je kod dijela numizmatičke publike jako dobro prihvaćen. Dio videa je snimljen i na samoj Trsatskoj gradini.
Ovaj video je snimljen u travnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Uvijek je veliko zadovoljstvo razgovarati s ljudima koji su dugo godina u numizmatici, a još uvijek su mladi i širokih su shvaćanja i široke kulture. Jedan od takvih ljudi je i Natko Bajić, kolega numizmatičar i prijatelj iz Splita.
Natko je u numizmatici od djetinjstva i u ovom videu govori kako je tekao njegov numizmatički put do današnjih dana. Razgovarali smo vrlo opušteno o skupljanju općenito, značaju numizmatike za čovjeka-pojedinca, certificiranju, literaturi i još o mnogim drugim stvarima.
Prikaz kovanica: Jugoslavija, komplet zlatnika i srebrnjaka, 25. obljetnica 2. zasjedanja AVNOJ-a
Socijalistička Jugoslavija je svoje prve prigodne zlatnike i srebrnjake dobila tek 1968. godine kada je izdan komplet prigodnog novca posvećen 25. obljetnici 2. zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu. Komplet se sastoji od četiri zlatnika i dva srebrnjaka. Iako kovanice na sebi nose oznaku godine 1968., puštene su u prodaju tek u ljeto 1969.
Kod ovog izdanja najveću pažnju privlače dva ogromna zlatnika od 1000 i 500 dinara, a koji su ujedno i najveći zlatnici izdani za vrijeme postojanja jugoslavenske države. U današnjem videu predstavljamo upravo ovo prigodno izdanje koje je iskovano u kovnici Arezzo u Italiji.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. i travnju 2024. godine, a izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević govori za Ding podcast o profesionalnom bavljenju numizmatikom i faleristikom
U intervjuu za Ding podcast Zlatko Viščević govori o izazovima profesionalnog bavljenja numizmatikom i faleristikom. U videu možete pogledati kako je tekao profesionalni put jednog numizmatičara i kako pobliže taj posao izgleda na dnevnoj bazi. Isto tako, u intervjuu se dosta govori i o problemima s kojima se profesionalni numizmatičari danas susreću.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine u produkciji Ding podcasta. Voditelj podcasta je Tomislav Krišto.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 4, 10 i 100 eura 2024. Brusnička crna gušterica
U ovom videu predstavljamo nove hrvatske prigodne euro kovanice posvećene jednoj našoj autohtonoj životinjskoj vrsti, brusničkoj crnoj gušterici (Podarcis melisellensis melisellensis). Ova serija kovanica dio je serije „Autohtona Hrvatska“ i sastoji se od dva zlatnika (100 i 10 eura), te jednog srebrnjaka (4 eura). Autor odličnog likovnog rješenja za ovaj kovani novac je naš proslavljeni kipar Nikola Vudrag.
Iako su obojane kovanice u numizmatici još uvijek predmet kontroverzi; neki ih obožavaju, a neki preziru; na ovom ovdje primjeru se mora priznati da je obojena gušterica na zlatniku od 100 eura – pun pogodak. Ako već postoje obojane kovanice, onda bi trebale imati uzor upravo u ovom hrvatskom zlatniku.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Izvještaj sa sajma kolekcionarstva u Zagrebu (Vukovarska), 09.03.2024.
U Zagrebu je održan još jedan tradicionalni sajam kolekcionarstva na kojem su se okupili ljubitelji, kolekcionari i trgovci numizmatikom, filatelijom, faleristikom, značkama, razglednicama i drugim sličnim predmetima. Ovaj sajam se održava već čitav niz godina i obilježili su ga usponi i padovi. No, pod zadnje doživljava pravu renesansu i posjećuje ga sve više i više posjetitelja. Ovaj put je na sajmu bilo prisutan zamjetno veći broj posjetitelja, a osim onih domaćih, na sajmu su sudjelovali i izlagači iz Slovenije i BiH, a isto tako je bilo i posjetitelja iz tih zemalja. U ovom videu prenosimo dio atmosfere s ovog događanja.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanica s greškom: Jugoslavija 2 dinara 1976. i 50 para 1965.
U današnjem videu predstavljamo dvije jugoslavenske kovanice s greškom. Radi se o kovanicama od 2 dinara iz 1976. i 50 para iz 1965. Iako skupljanje kovanica s greškama nije toliko rašireno među numizmatičarima, ipak postoji određeni krug poklonika ovih neobičnosti kod kovanica. Svakako je krug interesenata za greške širi kada se radi o greškama koje su značajne, kao što je primjer kod ovih kovanica.
Kod kovanice od 2 dinara otkov je značajno pomaknut, tako da jedan dio dizajna nedostaje, dok je s druge strane prisutna značajna "prazna" površina u obliku polumjeseca. Kovanica od 50 para je otkovana na manjoj pločici od drugog metala. Najvjerojatnije se radi o pločici koja je predviđena za kovanice od 1 dinara, a što ovu grešku čini posebno zanimljivom.
Ovaj video je snimljen u veljači 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 kune 1941. Žetelica, probni otkov u srebru
Proslavljeni hrvatski kipar i medaljer Ivo Kerdić autor je mnogih medalja, plaketa, značaka i drugih umjetničkih djela. Osim toga, Kerdić je u numizmatici poznat i kao autor likovnih rješenja za kovani novac Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.). Jedan od njegovih najpoznatijih radova u tom području je motiv Žetelice koji se pojavljuje na probnim otkovima kovanica od 2, 10 i 500 kuna.
U današnjem videu predstavljamo upravo ovaj probni otkov za kovanicu od 2 kune. Ova proba s likom Žetelice nosi na sebi godinu 1941. i izrađena je od srebra. Na žalost, ova kovanica nikada nije realizirana kao optjecajni novac, već je u optjecaj puštena kovanica s puno jednostavnijim likovnim rješenjem. Kao što je slučaj i s drugim probnim otkovima iz navedenog razdoblja, tako je i ovaj primjerak vrlo rijedak i nije nešto što se može vidjeti svaki dan.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Najveći zlatnik na svijetu: Jednotonski „Zlatni klokan“ od 59 milijuna eura
Od svih kovanica na svijetu, jedna se posebno izdvaja zbog svoje masivnosti i vrijednosti: to je jednotonski zlatnik iz serije „Australski klokan“ (Australian Kangaroo). Ovaj masivni zlatnik je zbog količine zlata koji sadrži, ujedno i najvrjedniji zlatnik na svijetu, a izradila ga je australska kovnica The Perth Mint 2011. godine.
Cijeli članak možete pročitatio na portalu NumizmatikaNET.
S Nikolom Vudragom o umijeću stvaranja novih hrvatskih kovanica i ljepoti medaljerstva
Nikola Vudrag je jedan od najistaknutijih hrvatskih kipara i medaljera mlađe generacije. Radi se o vrlo talentiranom i svjetski priznatom umjetniku koji je jedan dio svog rada i umijeća posvetio onome što je za nas numizmatičare najvažnije – kovanom novcu i medaljama. Medaljerstvom se kao oblikom umjetničkog izričaja danas bavi mali broj ljudi u Europi i svijetu, a Vudrag je baš jedan od njih.
U današnjem videu imamo čast razgovarati s njime o tome kako izgleda postupak izrade kovanog novca i to od same ideje, pa do kovanja; o tome kako se zainteresirao za medaljerstvo; o tome što ga inspirira u radu; o utjecajima starih majstora na njegovo stvaralaštvo; o kovanicama s likom dalmatinskog psa; o idejama koje želi realizirati u budućnosti i mnogim drugim temama.
Prikaz kovanica: Jugoslavija, komplet srebrnjaka, Olimpijske igre Sarajevo, 1984.
U današnjem videu predstavljamo komplet prigodnih srebrnjaka SFR Jugoslavije izdanih povodom održavanja 14. olimpijskih igara u Sarajevu, 1984. Radi se o kompletu koji sadrži 15 različitih srebrnjaka nominalnih vrijednosti od 100, 250 i 500 dinara. Od svake nominale izrađeno je po pet različitih primjeraka u tehnici polirane ploče. Sve kovanice dijele zajednički dizajn lica, dok se naličja razlikuju i uglavnom prikazuju različite sportske discipline. Ovi srebrnjaci su otkovani u Zlatari Majdanpek, a pušteni su u prodaju tijekom 1983. godine. Kovanice se nalaze u luksuznoj kutiji s pripadajućim certifikatom. Komplet koji je predstavljen u današnjem videu ima čak i originalni račun iz 1987. godine kada je kupljen.
Ovaj video je snimljen u siječnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Aluminijska kovanica od 25 para iz 1953. je jedan od najrjeđih specijaliteta jugoslavenske numizmatike. Radi se o kovanici koja je bila namijenjena da bude najmanja nominala u seriji kovanog novca FNR Jugoslavije iz 1953. Međutim, nikada nije puštena u optjecaj, a cjelokupna emisija je pretopljena 1965. u somborskom poduzeću „Bane Sekulić“. Sačuvano je samo nekoliko primjeraka. Navodno postoje samo tri primjerka na numizmatičkom tržištu, a jedan od njih predstavljamo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Promocija knjige: Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem autora Ivora Altarasa Pende
Dana 08.12.2023. održana je promocija knjige „Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem“ autora Ivora Altarasa Pende u prostorijama Sveučilišta Libertas u Zagrebu. Radi se o vrlo zanimljivoj knjizi u kojoj se kroz priče obrađuju različite numizmatičke teme i spaja se numizmatika s drugim društvenim disciplinama poput sociologije, kulturologije, povijesti, ekonomije i filozofije. Na promociji su govorili izv. prof. dr. sc. Andreja Rudančić, izv. prof. dr. sc. Ante Samodol, Zlatko Viščević i sam autor knjige izv. prof. dr. sc. Ivor Altaras Penda.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine. Zahvaljujemo se kolegi Danijelu Levačiću koji je omogućio da se ova promocija snimi.
Prikaz probnih kovanica Kraljevine SHS od 1 i 2 dinara iz 1925. s oznakom ESSAI
Prije nego što se usvoji konačno rješenje za neki kovani novac ili prije kretanja u samo u kovanje kovanica za optjecaj, izrade se određene probne (testne) kovanice u vrlo maloj količini. Takve probne kovanice se u numizmatici nazivaju probe (proba, trial strike, essai…). Vrlo često takve probe nose na sebi i posebne oznake kako bi se razlikovale od običnih kovanica koje se kuju za optjecaj.
Jedne od najpoznatijih proba na našem području su probe za kovani novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1925. Ove probe su izrađene u kovnici Poissy u Francuskoj i na sebi imaju oznaku „ESSAI“. Upravo dvije takve probe predstavljamo u današnjem videu, a radi se o probama za kovanice od 1 i 2 dinara.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz austrijskih i mađarskih srebrnih krajcara iz 18. i 19. stoljeća
U ovom videu prikazujemo jednu malu selekciju srebrnih krajcara (kreuzer, kreutzer, krajczar). Ove kovanice iz 18. i 19. stoljeća su jedni od najpopularnijih srebrnjaka među numizmatičarima i kolekcionarima na našem području. Karakterizira ih specifični, vrlo lijepi dizajn; prikaz različitih vladara; dugi period izdavanja i različiti broj godišta; različite kovnice, a tu je i veliki broj varijanti. Sve u svemu, radi se o vrlo zanimljivom i izazovnom području, kako za skupljanje, tako i za proučavanje. Budući da su se ovi srebrnjaci vrlo aktivno koristili u platnom prometu, vrlo malo ih je ostalo u savršenom stupnju očuvanosti. Danas su takvi primjerci izrazito cijenjeni na numizmatičkom tržištu.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Ivanom Odrljinom iz Hrvatske kovnice novca o hrvatskoj numizmatici danas i planovima za budućnost
Hrvatska kovnica novca, naša državna kovnica, doživjela je u nekoliko zadnjih godina velike promjene. Te promjene se odražavaju i na nova numizmatička izdanja koja su konačno počela pratiti ritam moderne svjetske numizmatike. Jedan od zaslužnih ljudi za to je i Ivan Odrljin s kojim smo imali prilike razgovarati i to u samoj zgradi Kovnice koja je smještena u Svetoj Nedjelji.
Ivan je inače u duši numizmatičar i stoga možemo slobodno reći da imamo sreću što u Kovnici radi jedan od naših kolega koji razumije kako numizmatičari razmišljaju i što žele. Ivan je u ovom intervjuu vrlo otvoreno govorio o svim aspektima izdavanja modernog hrvatskog prigodnog novca i vjerujemo da će nakon ovog intervjua mnoge nedoumice glede rada Kovnice biti razjašnjene.
U intervjuu smo razgovarali o recentnim numizmatičkim izdanjima, ali i planovima za budućnost. Dobili smo jednu ekskluzivu i još neke najave…
Inače, ovaj video nije sponzorski video, već je razgovor snimljen s Ivanom Odrljinom kao relevantnim sugovornikom iz Hrvatske kovnice novca. Doduše, moram priznati da su me „kupili“ s kavom i srdačnim prijemom u Hrvatskoj kovnici novca.
Prikaz zlatnika: Hrvatska 10, 25 i 100 eura 2023. Čipkarstvo u Hrvatskoj
U ovom videu predstavljamo prigodne hrvatske euro zlatnike posvećene čipkarstvu u Hrvatskoj. Ova izdanja predstavljaju nastavak teme koja je započeta sa zlatnikom od 10 kuna iz 2012. godine i na taj način se ističe važnost čipkarstva kao dijela hrvatske kulturne baštine. Prikazani zlatnici su iskovani u tehnici visokog kovničkog sjaja, izrađeni su od zlata čistoće .999 i dolaze u tri nominalne vrijednosti: 10, 25 i 100 eura. Sva tri zlatnika imaju identično likovno rješenje, a autorstvo potpisuje akademski kipar Stjepan Divković.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Polutalir (Polubradan) iz 1735.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to jedna prava numizmatička rijetkost – dubrovački srebrni polutalir i to Polubradan. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1731. i 1735. godine. Imali su nominalnu vrijednost od pola talira, a što je bila protuvrijednost od 30 dinara ili dinarića.
Po svom likovnom oblikovanju, Polubradan je praktički identičan taliru, Bradanu. Razlika u odnosu na Bradana je u nazivu nominalne vrijednosti: MED DU ET SE - REIP RHAC (MEDIUS DUCATUS ET SEMIS REIPUBLICAE RHAGUSINAE, odn. Polovica od dukata i pol Dubrovačke Republike).
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 kune 1993. T ispod repa
Danas predstavljamo jednu od najvećih rijetkosti moderne hrvatske numizmatike; kovanicu za koju su mnogi mislili da je samo dio priča i legendi, te da zapravo ni ne postoji, a radi se o kovanici od 2 kune iz 1993. kod koje je slovo „T“ iz natpisa „TUNJ“ ispod repa ribe. Radi se zapravo o prvom otkovu kovanice od 2 kune i koja je kao takva trebala biti puštena u optjecaj. Međutim, nakon što su otkovani prvi primjerci, došlo je do prigovora da natpis na kovanici izgleda malo rastegnuto i da bi bilo bolje kada bi bio „spojen“. Taj prigovor je uvažen i otkovane su kovanice kakve su svima nama bile poznate, one sa spojenim natpisom „TUNJ“.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Bornom Barcem o numizmatici, faleristici, karijeri, kolekcionarskoj sceni, sreći... (+ ekskluziva)
Borna Barac je poznato ime u svijetu numizmatike i faleristike, te idealan sugovornik kada se razgovara o starim kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Borna je već dugo vremena profesionalno u numizmatici i faleristici i tu je ostvario velike uspjehe; već 31 godinu ima svoju numizmatičku tvrtku; pokrenuo je prvu numizmatičku aukcijsku kuću u Hrvatskoj; autor je nekoliko knjiga i kataloga o kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Svakako se mora napomenuti da ujedno i autor knjige - korpusa svjetskih odlikovanja izdanih do 1945., a što je danas glavna referentna literatura za sve koji se bave odlikovanjima. U konačnici, Borna je sretan čovjek jer se bavi onime što voli i što ga ispunjava.
Na numizmatičkoj kavi sa Sašom Ivanovićem: O investicijskim zlatnicima, srebrnjacima i numizmatici
U današnjem videu razgovaramo sa dr. Sašom Ivanovićem, vodećim čovjekom u Hrvatskoj kada je u pitanju investiranje u fizičko zlato i srebro. Dobar dio svoje karijere Saša je proveo u svijetu burzovnog investiranja, sve do trenutka dok se nije zainteresirao za fizičko zlato. Taj početni interes se pretvorio u poslovnu ideju, a poslovna ideja u tvrtku za trgovanje investicijskim zlatom - "Centar zlata". Povod za ovaj razgovor je bio trenutno stanje na tržištu plemenitih metala, a osobito kretanje cijene zlata s obzirom na inflaciju i kakva možemo imati očekivanja u budućnosti? Dotakli smo se i teme srebrnjaka, te modernih hrvatskih numizmatičkih izdanja. Iako još nekako odolijeva, Saša je na dobrom putu da jednog dana i sam postane numizmatičar.
Važna napomena: Ovaj video nije sponzorski video, već je razgovor snimljen sa Sašom Ivanovićem kao relevantnim sugovornikom na temu investiranja u plemenite metale. Za razgovor nije ništa platio, niti je platila njegova tvrtka niti s njom povezane tvrtke. Čak mu nije bilo dopušteno ni da plati kavu.
Izvještaj sa sajma numizmatike i kolekcionarstva Collecta Ljubljana, 27.-29.09.2023.
Collecta u Ljubljani je najveći sajam numizmatike i kolekcionarstva u Sloveniji. Do „korone“, Collecta je bila praktički najznačajniji profesionalno organizirani sajam na području bivše Jugoslavije. Ovogodišnja Collecta, 15. po redu, je organizirana u skromnijem obimu i održana je u Cankarjevom domu u Ljubljani. Usprkos tome, kao i činjenici da se održava tijekom radnog tjedna, prvi dan sajma je bio dobro posjećen i trgovci su imali razloga za zadovoljstvo. Ovaj izvještaj je napravljen drugi dan sajma, kada je posjećenost bila manja, ali to je ujedno omogućilo i lakše snimanje video materijala.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Kolekcionarstvo: Zašto je OK promijeniti predmet interesa?
Kada započnemo sa skupljanjem nečega, često definiramo naš predmet interesa. Ne definiramo samo područje skupljanja (numizmatiku, faleristiku, filateliju), već i samu vrstu predmeta koji nas zanimaju. No, što ako osjetimo potrebu za promjenom? Mnogi kolekcionari tijekom vremena osjete želju za proširenjem ili promjenom interesa. Je li to u redu? I kako će okolina reagirati? U ovom videu razbijamo mitove i strahove vezane uz promjenu interesa unutar kolekcionarstva. Otkrijte zašto je promjena sasvim prirodan korak i kako je bezbrižno usvojiti.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 eura 2023. Uvođenje eura kao novčane jedinice u Republici Hrvatskoj
Nakon uvođenja eura, Hrvatska je dobila i svoju prvu prigodnu kovanicu od 2 eura. Prva hrvatska prigodna euro kovanica je posvećena uvođenju eura kao novčane jedinice u Republici Hrvatskoj. Ova kovanica je puštena u optjecaj 15.09.2023. i odmah se susrela sa salvom kritika; od samog dizajna i prigode povodom koje je izdana, te načina distribucije same kovanice. Na cijelu priču su se nadovezale i zanimljive opservacije vezane uz sam dizajn kovanice. Kritika i nezadovoljstva je puno, ali što je tu je, dobili smo prvu prigodnu euro kovanicu koja će nas predstavljati u Europi i svijetu, pa kome krivo, kome pravo.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu razgovaramo s Ivorom Altarasom Pendom, vrlo zanimljivim i svestranim čovjekom. Inače sveučilišnim profesorom širokog obrazovanja, aktivnim planinarom, te numizmatičarem i numizmatičkim piscem. Povod za ovaj razgovor je upravo ovo posljednje, jer kolega Penda uskoro izdaje svoju knjigu posvećenu numizmatici. Razgovarali smo ne samo o knjizi, već i o aktualnim temama kao što su pitanje nacionalnog identiteta i novca, zašto na kovanicama eura imamo neustavno ime zemlje, te o investicijskom aspektu numizmatike. U razgovoru je došlo do određenih neslaganja i napetosti, ali je sve na kraju sve izglađeno.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Zagreb (Vukovarska), 16.09.2023.
U subotu 16.09.2023. je održan tradicionalni sajam i susret kolekcionara u Zagrebu koji je okupio brojne ljubitelje starih kovanica, novčanica, poštanskih maraka, odlikovanja, značaka, razglednica i drugih kolekcionarskih predmeta. Ovaj događaj je održan u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Vukovarskoj ulici. Iako se ovaj događaj održava već godinama, pod zadnje doživljava pravu renesansu i posjećuje ga sve više ljudi i izlagača, ne samo iz Hrvatske, već i iz susjednih zemalja. U ovoj kratkom videu možete vidjeti dio atmosfere s ovog sajma, a za pravi doživljaj morate doći osobno na sljedeći.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Sberatel Prag, 07.-09.09.2023.
U ovom videu prikazujemo kratku šetnju kroz jesenski sajam numizmatike i kolekcionarstva Sberatel, koji je održan u Pragu 07.-09.09.2023. Na snimci možete vidjeti prikaz dijela ponude sa sajma: kovanice, srebrnjake, zlatnike, novčanice, odlikovanja i ostalo. Na ovom sajmu je bilo čak 274 izlagača, tako da nije bilo moguće obuhvatiti cjelokupnu ponudu u jednom videu. Međutim, iz prikazanog možete dobiti dojam kako ovaj sajam izgleda, kao i dio atmosfere koja na njemu vlada. Ukoliko još niste posjetili Sberatel u Pragu, svakako ga imajte u vidu za jedno od sljedećih putovanja.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike i kolekcionarstva Sberatel Prag, 07.-09.09.2023.
Jesenski Sberatel u Pragu je jedan od najznačajnijih sajmova numizmatike i kolekcionarstva u centralnoj Europi. Na ovom sajmu izlaže čak 274 izlagača iz područja numizmatike, notafilije, filatelije, faleristike i drugih kolekcionarskih područja. Prema tvrdnjama organizatora, ovaj sajam posjećuje oko 10.000 ljudi, a što je svakako impresivna brojka.
Ponuda na ovom sajmu je vrlo šarolika i može se reći da ima za svakoga po nešto. U svakom slučaju, numizmatika je dominantna, a cijene su „tradicionalno“ visoke. Usprkos tome, na ovom sajmu vlada velika dinamika i trguje se „punom parom“; gužva za stolovima i štandovima; kupci kupuju, a trgovci prodaju. Svi u konačnici djeluju zadovoljno, a što je najbitnije.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Kupujem stvari za zbirku, a obitelj stalno prigovara... Bez brige, ima rješenja!
U ovom videu govorimo o tome što napraviti kada Vam obitelj prigovara zbog trošenja novca na kupovinu kovanica, novčanica i drugih predmeta za Vašu zbirku. To su svakako neugodne situacije i zbog njih često dolazi do sukoba, a u ekstremnim slučajevima i do razvoda brakova. Najčešći prigovor je zbog trošenja novca na „nepotrebne stvari“ kao što je hobi, dok ima puno drugih „prioriteta“ koji su na čekanju. Zbog toga prigovaraju bračni partneri, djeca, roditelji… No, tome se ipak može doskočiti i na neki način „neutralizirati“ njihovo zanovijetanje.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Američki dolar je već dugo godina najpopularnija svjetska valuta, osobito od kraja 19. stoljeća. Dobar dio naših predaka je još prije Prvog svjetskog rata odlazio na rad u Sjedinjene Američke Države i vraćao se natrag u rodni kraj s “dolorima”. Neke obitelji čak i dan danas čuvaju zlatne, srebrne i papirnate dolare koje je pra-pra-djed donio iz “Jamerike”.
U ovom videu govorimo o tome koliko očuvanost utječe na vrijednost starog novca i zašto je očuvanost važna kolekcionarima. Isto tako govorimo i o slučajevima kada cijena drastično pada kod nižih stupnjeva očuvanosti. Radi lakšeg razumijevanja ove materije, donosimo usporedbu očuvanosti u numizmatici s primjerima iz svakodnevnog života.
Ovaj video je snimljen u veljači 2020. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Među kolekcionarima numizmatike se uvijek proteže jedno „vječno pitanje“: Treba li skupljati samo UNC primjerke ili se može i druge (niže) kvalitete? Međutim, nema univerzalnog odgovora na ovo pitanje, budući da svaki od kolekcionara ima neko svoje viđenje svoje sakupljačke aktivnosti. Neki skupljaju numizmatiku radi svojeg osobnog zadovoljstva, dok neki gledaju na to kao svojevrsni oblik investicije. Shodno tome, različita su i stajališta o tome kakvu kvalitetu „treba“ skupljati. O ovoj temi govorimo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Na današnji dan prije pet godina, 16.08.2018., pokrenut je YouTube kanal NumizmatikaNET. Prvi video je objavljen dva dana kasnije, 18.08.2018. Kanal je pokrenut s ciljem popularizacije numizmatike, faleristike i općenito kolekcionarstva među mlađom generacijom. Kod izrade video sadržaja, osobiti naglasak je stavljen na njihov edukativni karakter, a isto tako i na video dokumentaciju kovanica, novčanica, odlikovanja, vojnih oznaka i sl. predmeta. Razvoj ovog YouTube kanala je pratio i portal NumizmatikaNET na kojem se prenose svi objavljeni video sadržaji kao i članci i drugi sadržaji iz numizmatike i faleristike.
Na dan objave ovog videa, YouTube kanal NumizmatikaNET je imao 200 objavljenih videa (130 dugog formata i 70 shorts-eva), 1882 pretplatnika (pratitelja) i preko 300.000 pregleda. Najposjećeniji video je imao više od 80.000 pregleda.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Poludinarić iz 1795.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. To je danas bakreni poludinarić iz 1795. Radi se o sitnim dubrovačkom novcu nominalne vrijednosti od 15 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha, a uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: PROT REIP RHAGVSINE (skraćeno od PROTECTOR RAEIPUBLICAE RHAHUSINAE, odn. zaštitnik Dubrovačke Republike). Na naličju kovanice se nalazi prikaz Isusa Krista i natpis: DEUS REFUG ET VIRTUS (skraćeno od DEUS REFUGIUM ET VIRTUS, odn. Bog je utočište i snaga).
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Ljudi u numizmatici: numizmatičari, kolekcionari, sabirači, investitori i trgovci
U ovom videu analiziramo vrste ljudi koji se bave numizmatikom, odnosno načine bavljenja numizmatikom. Numizmatičari su osobe koje se studiozno bave proučavanjem novca; zanima ih njegova povijest, društvena i umjetnička vrijednost. Njihovo glavno zadovoljstvo dolazi iz otkrivanja nekih novih informacija značajnih za numizmatiku. Kolekcionari se usredotočuju se na sakupljanje novca po određenom sustavu. Sabirači su skupljači koji prikupljaju novac bez određenog kriterija, često ne zanima ih numizmatika, već samo posjedovanje „nečega“. Investitori su usmjereni na numizmatičku vrijednost novca i cilj im je kupiti ga jeftino i prodati kada cijena poraste. Trgovci numizmatikom se profesionalno bave kupovinom i prodajom kovanica i novčanica i to rade praktički na dnevnoj bazi. Ova podjela među ljudima nije stroga, već su moguća razna preklapanja između različitih načina bavljenja numizmatikom.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Gostovanje urednika portala NumizmatikaNET Zlatka Viščevića na podcastu "Nominis". Razgovaralo se o numizmatičkim i kolekcionarskim temama; zašto ljudi skupljaju stari novac; o profilu današnjeg numizmatičara; kako izleda numizmatička zajednica u Hrvatskoj; o profesionalnom bavljenju numizmatikom i izazovima koji se tu javljaju; o nastanku YouTube kanala i portala NumizmatikaNET i drugim vezanim temama.
Voditelji: Marcel Majsan i Saša Tenodi; YouTube kanal: Nominis (Udruga eCommerce Hrvatska)
Prikaz srebrnjaka: Belgija 50 franaka 1935. Expo Bruxelles i 100. obljetnica belgijskih željeznica
U ovom videu govorimo o jednoj belgijskoj kovanici. Radi se o prigodnom srebrnjaku od 50 franaka iz 1935. godine posvećenom dvjema prigodama: Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1935. i 100. obljetnici belgijskih željeznica. Na licu kovanice je prikaz Sv. Arkanđela Mihovila (Mihaela), a na naličju je prikazana Palais des Expositions (Palača izložbi) na Heyselu. Ovo je vrlo neobična i zanimljiva kovanica, jer obilježava dvije prigode, a stilski je zanimljiv i prikaz Sv. Arkanđela Mihovila koji je inače izrađen kao vjetrokaz na tornju zgrade gradske vijećnice u Bruxellesu. Ovaj video je snimljen u najvišoj kugli Atomiuma, poznate znamenitosti u Bruxellesu.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Interview Zlatka Viščevića za Radio Korzo na temu numizmatike - 15.06.2023.
Riječki Radio Korzo je jedna od radio postaja koja je pokazala interes za numizmatičke teme, pa je u skladu s time snimljen i emitiran jedan kratki razgovor na temu numizmatike, skupljanja, vrijednosti, itd. Osim audia, snimljen je i video razgovora. Pitanja je postavljao voditelj Marko Dorčić, a na njih odgovarao Zlatko Viščević. Svakako pogledajte ili poslušajte.
Ovaj video i audio zapis je snimljen u lipnju 2023. godine i emitiran je u na Radio Korzu 15.06.2023.
U numizmatičkoj i općenito kolekcionarskoj zajednici, ruganje i omalovažavanje drugih je danas veliki problem. Pored toga, ništa ne izaziva toliko „bura i oluja“ kao što je komentiranje cijena. To je ujedno i najčešći povod za konflikte, svađu i obračune. Do toga dolazi kada netko nešto prodaje po određenoj cijeni, a druga osoba (ili osobe) se nađu iziritirane traženom (i po njima) previsokom cijenom. Takve situacije u svakom slučaju treba izbjegavati, jer ne koriste nikome i ničemu, te samo „habaju“ već ionako dobro istrošene živce svih nas u kolekcionarskoj zajednici. Zato se moramo svi prizvati pameti i biti malo tolerantniji jedni prema drugima. O ovoj bolnoj temi govorimo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Stari vižlin iz 1747.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Stari Vižlin je primjer dubrovačkog srebrnjaka talirske veličine i nominalne vrijednosti od 60 dinara ili dinarića. Autor likovnog oblikovanja ove kovanice je bio Niko Matov Fišević (ili Fišić). Na licu kovanice se nalazi poprsje dubrovačkog kneza s pogledom na lijevo i natpis: RECTOR REIP RHACVSIN. Na naličju je veliki ukrašeni grb Dubrovačke Republike i natpis: DUCAT ET SEM REIP RHAC.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
(Ne)poštivanje dogovora u numizmatici i kolekcionarstvu
U današnjem videu istražujemo česte situacije u numizmatici i kolekcionarstvu kada dolazi do kršenja dogovora. Bilo da ste kupac ili prodavatelj, vjerojatno ste se susreli s ovim problemima. Koliko puta ste se našli u situaciji kada kupci obećaju da će nešto kupiti, ali kasnije se prave blesavi i odustanu od dogovora? S druge strane, prodavatelji obećaju da će prodati određeni predmet, no kada stignete s novcem, predmeta nema. Još jedna situacija koja se često javlja je kršenje dogovora o zamjeni. Dogovorite zamjenu s nekim za određene predmete, ali umjesto da se obostrano poštuju dogovoreni uvjeti, jedna strana izigra drugu. Takvi trenuci mogu biti izuzetno frustrirajući i uništavaju povjerenje među ljudima u zajednici. Zato danas govorimo upravo o toj problematici.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Legendarna „Atenska sova“ je jedna od najznačajnijih kovanica u numizmatičkoj povijesti. Ta kovanica je toliko poznata, da na određeni način predstavlja i simbol za numizmatiku. Zbog svoje popularnosti je predmet želje mnogih numizmatičara i gotovo svatko bi je volio vidjeti u svojoj zbirci. Ova srebrna atenska tetradrahma je tema našeg današnjeg videa.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Početnici u numizmatici i kolekcionarstvu vrlo često znaju biti vrlo nestrpljivi kod popunjavanja svojih zbirki. Nakon što su spoznali koje im sve kovanice ili novčanice nedostaju za popunu zbirke; počinju ih mahnito tražiti i kupovati, ponekad i po suludim cijenama, a sve kako bi što prije popunili svoje zbirke. Takvi postupci često rezultiraju frustracijama ili bijesom, jer su neki primjerci koje traže - nedostupni na tržištu ili jako skupi. Međutim, numizmatika i kolekcionarstvo je "igra na duge staze" koja zahtjeva strpljenje i dobre živce. Numizmatika nije utrka niti natjecanje, već je aktivnost koja čovjeku treba omogućiti smirenje i uživanje.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Jedna od najzanimljivijih tema u numizmatici je neobični novac. Osobito su zanimljivi oblici „pranovca“ koji su prethodili novcu u fizičkom obliku kakav imamo danas. Jedna od najpoznatijih vrsta pranovca su kauri školjke koje dolaze s Maldiva. Kratku monetarnu povijest ove „monete“ možete pročitati u ovom članku.
Ljubomora je vrlo česta pojava u numizmatičkom i kolekcionarskom svijetu i kao takva zna biti uzrokom velikih problema. Kad netko ima nešto što vi nemate ili je to uspio nabaviti po povoljnoj cijeni, normalno je da čovjek osjeća ljubomoru i ljutnju. To je sasvim normalan i prirodan, ali vrlo štetan osjećaj. Posebno je štetan kada trajno poremeti međuljudske odnose i dovede do sukoba. Ponekad ni sami ljudi nisu svjesni da su ljubomorni i da zbog toga loše reagiraju prema svojim kolegama. U ovom videu se govori kako se oduprijeti ovom mračnom osjećaju i neutralizirati ga.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Razlike između polirane ploče (Proof) i običnih kovanica
Današnji video je namijenjen početnicima u numizmatici. Kod nekih kovanica u opisu zna stajati napomena „Proof“ ili „Polirana ploča“ (PP). Budući da su te kovanice u pravilu skuplje od ostalih kovanica, početnici se često pitaju „u čemu je kvaka“ i zašto je takva kovanica skuplja od UNC-a. Proof kovanice su otkovane u posebnoj tehnici kovanja koja omogućuje dobivanje visokog sjaja i „efekta ogledala“. U ovom videu možete vidjeti što su to Proof kovanice i koja je razlika između njih i kovanica otkovanih u običnoj tehnici kovanja.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Pojavom interneta, a osobito društvenih mreža, intenzivirala se komunikacija svih vrsta u virtualnom svijetu. To nije mimoišlo ni numizmatiku, kao ni kolekcionarstvo općenito. Veliki dio numizmatičkih aktivnosti kao što su razmjena informacija, diskusije, dogovaranje zamjena, prodaja i sl. odvija se danas putem internetskih kanala. To je u jednu ruku dobro, ali u drugu ruku ima i svoje negativne posljedice; smanjila su se druženja i susreti numizmatičara u realnom svijetu, a što ima za posljedicu općeniti pad opće numizmatičke kulture i razine na kojoj numizmatička zajednica funkcionira. Prema nekima nema nikakvog smisla dolaziti na numizmatičke sajmove i susrete, jer je "sve" danas online... i ti sajmovi su samo gubitak vremena. No da li je baš tako i ima li smisla dolaziti na sajmove numizmatike - pogledajte u današnjem videu i donesite svoj zaključak o ovoj temi.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U numizmatičkom svijetu ima svega i svačega; normalnih i divnih ljudi, društvenog prosjeka, ali i potpunih luđaka i psihopata. Isto tako, jedan dio ljudi je potpuno normalan u svakodnevnom životu, ali ima suluda očekivanja kad je numizmatika u pitanju. Od tih očekivanja i uvjerenja ne odustaju i ne daju se nikako urazumiti. U današnjem videu navodimo i analiziramo nekoliko primjera takvih očekivanja.
Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Rusija 5 kopjejki 1771. Katarina II. Velika
Rusija je danas velika zemlja, kao što je nekada bilo i Rusko Carstvo. Ruska carica Katarina II. je isto tako bila Velika, pa je shodno tome i njenih 5 kopjejki bilo veliko. Danas predstavljamo ovu masivnu bakrenu kovanicu koja je najviše zanimljiva zbog svoje neuobičajene veličine, iako se radi o kovanici manje nominalne vrijednosti. Više o njoj pogledajte u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Japan 100 mon 1835.-1870. Tenpo Tsuho
U današnjem videu predstavljamo jednu posebno zanimljivu kovanicu, a radi se o japanskoj Tenpo Tsuho kovanici nominalne vrijednosti 100 mona. Ove brončane kovanice neobičnog oblika su izrađivane između 1835. i 1870. godine i napravljene su u količini većoj od 480 milijuna primjeraka. Inače, radi se o kovanicama koje nisu izrađivane postupkom kovanja, već lijevanja. Zahvaljujući svojem neobičnom obliku; relativnoj starosti (150-180 godina); dozi egzotike (ipak se radi o Japanu) kao i pristupačnoj cijeni, ove kovanice uživaju popriličnu popularnost među kolekcionarima numizmatike.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Solad iz 1729.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Bakreni solad je bio sitni dubrovački novac nominalne vrijednosti 5 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha na dubrovačkim zidinama. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: CIVITAS RAGUSII (grad Dubrovnik). Na naličju kovanice se nalazi prikaz Isusa Krista i dva mala dubrovačka grba.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Numizmatička vrijednost probušenih, pozlaćenih i obojanih kovanica
U današnjem videu odgovaram na vrlo česta pitanja: Kakva je numizmatička vrijednost kovanice koja je probušena ili na sebi ima navarenu „ušicu“, kopču i sl.? Što je s pozlaćenim i obojanim kovanicama? Imaju li one numizmatičku vrijednost ili se smatraju oštećenim primjercima? Neke će odgovori uznemiriti i iznervirati, ali numizmatička pravila su neumoljiva.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike Numismata München, 04.-05.03.2023.
Po prvi put nakon „korone“ održava se tradicionalni sajam numizmatike u Münchenu – Numismata. Ovaj sajam već čitav niz godina okuplja veliki broj ljubitelja numizmatike i svake godine je dobro posjećen. Budući da se sajam nije održavao neko vrijeme, posjećenost ovogodišnjoj Numismati je bila iznad očekivanja. Posjetitelja je bilo do te mjere da su u jednom trenutku morali zabraniti ulaz novim posjetiteljima. Ovaj sajam je više orijentiran na kovanice i tu ponuda poprilično velika. Novčanica ima u nešto manjem broju. Iako je ovo međunarodni sajam, najviše izlagača je iz Njemačke, a isto tako je u dobroj mjeri zastupljen njemački materijal. Cijene na ovom sajmu su uglavnom velike, trgovci su zadovoljni, a čini se da su i kupci zainteresirani, ako ćemo suditi po gužvama na štandovima.
Suprotno nekom općem uvjerenju, nemaju svi zlatnici numizmatičku vrijednost. Postoje zlatnici koji vrijede samo kao zlato i ništa više od toga. Nekima je to neobično, jer se vrlo često radi o zlatnicima koji su čak iz 19. ili početka 20. stoljeća. Postavlja se pitanje: „Kako 150 godina stari zlatnik može vrijediti samo kao metal?“. Zašto je to tako, pogledajte u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Dok ste još početnik u numizmatici i tek krećete s kupovinom kovanica i novčanica, vrlo je velik rizik da vas prevare ili pokušaju prevariti. Na žalost, jedan dio ljudi koji prodaje numizmatiku su skloni prevarama ili u najmanju ruku - obmanjivanju kupaca. Tome su osobito izloženi početnici koji još nemaju izgrađene kriterije za numizmatičke vrijednosti. Budući da sam i sam prošao neke „skupe škole“ još dok sam bio početnik, u ovom videu dijelim s vama tri mala savjeta koji bi vam trebali pomoći da smanjite navedene rizike na najmanju razinu.
Ovaj video je snimljen u veljači 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Konačno 100. video na NumizmatikaNET - Poklanjam kovanice, novčanice i popuste! :)
I konačno je došao red na 100. video na YouTube kanalu NumizmatikaNET. Kanal je započeo s radom prije skoro 5 godina s ciljem promocije numizmatike u javnosti, edukacije numizmatičara i videodokumentacije numizmatičkog i falerističkog materijala. U tom razdoblju, ovaj kanal je prikupio skoro 1000. pretplatnika i 100.000 pregleda.
Zahvaljujem se svim pretplatnicima, vjernim pratiteljima ovog kanala i svima koji na bilo koji način sudjeluju u radu ovog kanala ili ga podržavaju (komentarima, prijedlozima, savjetima, donacijama...). Kanal i dalje nastavlja s radom i uskoro možete očekivati nove sadržaje! Hvala svima!
Izvještaj sa sajma numizmatike World Money Fair '23 održanog u Berlinu 03.-05.02.2023.
Početkom veljače održan je tradicionalni sajam numizmatike u Berlinu – World Money Fair. Ovaj sajam tradicionalno okuplja ljubitelje kovanica i novčanica koji dolaze u Berlin kako bi kupovali i prodavali numizmatiku, a ujedno se i družili sa svojim kolegama iz cijelog svijeta. U središnjem dijelu sajma su predstavljene vodeće svjetske kovnice novca i investicijskih zlatnika i srebrnjaka, a pored njih na sajmu sudjeluju i poznate aukcijske kuće, te srednji i manji trgovci numizmatikom. Na ovogodišnjem sajmu je po prvi put sudjelovala i Hrvatska kovnica novca, a što je za svaku pohvalu. Kako je bilo na sajmu, što se sve nudi, kakve su cijene i da li se isplati dolaziti na ovaj sajam… pogledajte u ovom videu.
U ovom videu prikazujemo kratku šetnju kroz World Money Fair, sajam numizmatike koji je održan u Berlinu 03.-05.02.2023. Na snimci možete vidjeti prikaz dijela ponude sa sajma: kovanice, srebrnjake, zlatnike, novčanice, odlikovanja i ostalo. Izlagača je bilo puno, tako da nije bilo moguće obuhvatiti cjelokupnu ponudu. Ipak, na temelju snimaka možete dobiti uvid u to kako ovaj sajam otprilike izgleda.
Izjava Zlatka Viščevića za Radio Dalmaciju na temu kovanica sličnih euru i kineskom pogrebnom novcu
U današnjem javljanju za Radio Dalmaciju govorimo o kovanicama koje su slične kovanicama eura, a koje vrijede bitno manje od njih. Takve kovanice se mogu podmetnuti neupućenim građanima kao euro kovanice i na taj način ih se prevariti. Uz malo pažnje, moguće je relativno lako utvrditi da se ne radi i kovanicama eura. Puno opasniji su filmski i kazališni rekviziti, a koji su vrlo slični novčanicama eura. Tu su i kineske pogrebne novčanice (hell banknotes) koje se isto mogu iskoristiti za prijevare.
Ovaj audio zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na Radio Dalmaciji.
Zlatko Viščević - O numizmatici i političkoj ikonografiji na novcu. Interview za YouTube kanal Obnova.
Politička ikonografija je oduvijek bila prisutna na novcu, sve od antičkih vremena do danas. Možemo reći da ona nerazdvojiva od novca kao jednog od simbola državnosti određene zemlje. Kako je izgledala politička ikonografija na novcu kod nas; o novčanicama Nezavisne Države Hrvatske; novcu socijalističke Jugoslavije, (ne)poznatim likovima na novčanicama; Titu na gvinejskom novcu; kunama, lipama i hrvatskim eurima… sve na jednom mjestu, u ovom video interviewu Zlatka Viščevića za YouTube kanal „Obnova“.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2022. godine u produkciji udruge „Obnova“ i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Viktorija Bednjanec.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na Nova TV dana 09.01.2023.
Zlatko Viščević - Izjava za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Viktorija Bednjanec.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na Nova TV dana 09.01.2023.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za RTL Danas na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Ida Balen.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na RTL Televiziji dana 09.01.2023.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za RTL Danas na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Ida Balen.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na RTL Televiziji dana 09.01.2023.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Kod nas doma" na HRT-u na temu numizmatike - 09.12.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Kod nas doma" na Hrvatskoj radioteleviziji na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Kune i lipe, kao i hrvatski euro su pod zadnje u fokusu hrvatskih medija, osobito nakon pojave "Pelješkog mosta" i nakon naglog povećanja interesa za numizmatiku. Novinarka: Eli Lazarova Sladić.
Ovaj video zapis je snimljen u studenom 2022. godine i emitiran je u na HRT-u dana 09.12.2022.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Dukat iz 1797.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Srebrni dukat je primjer većeg dubrovačkog srebrnjaka nominalne vrijednosti 40 dinara ili dinarića. Autori likovnog oblikovanja ove su bili Ivo Karlo Angeli i Antun Obad. Na licu kovanice se nalazi lik svetog Vlaha u biskupskom ruhu i natpis: TUIS A DEO AUSPICIIS. Na naličju je veliki ukrašeni grb Dubrovačke Republike i natpis: DUCAT REIP RHAGUSINE.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za Radio Dalmaciju na temu kuna i lipa - 17.11.2022.
Kreće se sa Štrumpfovima, a završava na numizmatici. Kratka izjava Zlatka Viščevića za Radio Dalmaciju na temu rjeđih kovanica kuna i lipa, a koje imaju numizmatički potencijal. Voditeljica: Antica Cikojević.
Ovaj audio zapis je snimljen u studenom 2022. godine i emitiran je u na Radio Dalmaciji dana 17.11.2022.
U ovom videu predstavljamo jednu čestu jugoslavensku kovanicu: 20 dinara iz 1988. godine. Radi se o kovanici iz serije dinara 1988.-1989. koji su bili u optjecaju samo 13 mjeseci. Osim prikaza same kovanice, donosimo i kratku povijest razvoja grba socijalističke Jugoslavije.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Najskuplji zlatnik na svijetu... Cijena? Astronomska!
U današnjem videu govorimo o najskupljem zlatniku na svijetu koji od 2021. drži rekord kao najskuplja kovanica ikada prodana na numizmatičkom tržištu. Radi se o primjerku koji je put do numizmatičkog tržišta započeo jednom krađom, da bi uz čitav niz pravnih i pravosudnih peripetija u koje je bila umiješana američka tajna policija, jedna okrunjena glava i niz drugih aktera, na kraju ipak bio legaliziran i prodan čak dva puta na aukcijama za rekordne iznose. O kojem zlatniku se radi i za koji je basnoslovni iznos prodan... pogledajte u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 10 kuna 2021. Dalmatinski pas
U današnjem videu predstavljamo jedan od novijih hrvatskih srebrnjaka. Radi se o prigodnom izdanju od 10 kuna iz 2021. posvećenom dalmatinskom psu. Ovo je po mnogim mišljenjima jedna od najljepših hrvatskih prigodnih kovanica ikada izdanih i autor Nikola Vudrag je ovdje odradio odličan posao. Motiv dalmatinskog psa koji je prikazan na ovoj kovanici je svakako zanimljiv, jer pored numizmatičara i kolekcionara, isto tako privlači i ljubitelje dalmatinskih pasa. Lik dalmatinskog psa na licu ovog srebrnjaka skriva malu tajnu. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu…
Ovaj video je snimljen u rujnu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Minca iz 1453.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike.
Bakrena minca (folar, follaro) je bila najmanja nominala dubrovačkog novca i činila je trideseti dio dubrovačkog dinara. Autor likovnog oblikovanja ove kovanice je vjerovatno Nikola Pribisalić Pećar.
Na licu kovanice se nalazi ženska glava okrenuta na lijevo. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: MONETA RAGUSII (dubrovački novac).
Na naličju kovanice se nalazi prikaz gradskih vrata s tri kule. Središnja kula je uzdignuta i ima šiljati krov. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: CIVITAS RAGUSII (grad Dubrovnik).
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U hrvatskim numizmatičkim i kolekcionarskim krugovima već neko vrijeme vlada nervoza. Naime, sve je bliži kraj godine i dan kada ćemo kune zamjeniti eurima. Mnogi su se upravo sada odlučili na kompletiranje svojih zbriki kuna i lipa i pritom su otkrili da im puno toga nedostaje. Većinu tih kovanica nije problem nabaviti, ali se do nekih godina jako teško dolazi.
U ovom današnjem videu govorimo upravo o tim rjeđim kovanicama kuna i lipa koje se teže pronalaze u optjecaju, a koje bi svakako bilo dobro sačuvati za budućnost. Naime, pravi interes za kunama i lipama će nastati tek nakon što već par godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija za „dobrim starim“ kunama i lipama.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Škuda iz 1750.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Dubrovačka škuda je bila veći srebrni novac nominalne vrijednosti 36 dinara (ili dinarića). Ovi srebrnjaci izdavali su se između 1708. i 1750. godine. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 25 kuna 2022. Pelješki most
Pelješki most i njegovo svečano otvaranje je obilježeno i prigodnom kovanicom od 25 kuna iz 2022. Po svoj prilici, ovo je ujedno i zadnja kovanica od 25 kuna koja je puštena u optjecaj, pa je zbog toga izazvala veliku pažnju opće javnosti, a ne samo one numizmatičke. U ovom videu donosimo prikaz ove kovanice, njen opis, kao i tehničke podatke.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Histerija oko kovanice od 25 kuna Pelješki most. Uzroci i posljedice.
Nedavno smo bili svjedocima prave histerije koja je nastala u Hrvatskoj zbog kovanice od 25 kuna iz 2022., a koja je posvećena Pelješkom mostu. Ogroman broj ljudi je čekao ispred Hrvatske narodne banke, a kasnije i komercijalnih banaka, samo kako bi kupio ovu kovanicu za kojom je nastala opća pomama. S druge strane, numizmatička zajednica kipi od bijesa, jer su mnogi strastveni kolekcionari i numizmatičari ostali bez ove kovanice i sada je moraju plaćati po astronomskim cijenama. Zašto je došlo do toga? Zašto su cijene na tržištu eksplodirale i do kada će to trajati? Odgovore na ta pitanja dajemo u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za informativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kovanice od 25 kuna 2022. Pelješki most - 13.08.2022.
Kratka izjava Zlatka Viščevića za emisiju RTL Danas na temu hrvatske kovanice od 25 kuna iz 2022. i velikog interesa građana i kolekcionara za ovu kovanicu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i emitiran je kao prilog u emisiji RTL Danas na RTL Televiziji dana 13.08.2022.
Prikaz zlatnika: Jugoslavija 10000 dinara 1985. Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima Planica 50
Planica je alpska dolina ispod planine Ponce u Sloveniji, a ujedno je i dom skijaških letova. Na Planici je održano svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1985. godine, a Jugoslavija je povodom toga izdala prigodni zlatni i srebrni novac. Prigodni zlatnik iz ove serije ima nominalu 10000 dinara i njega predstavljamo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Artiluk iz 1642.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to srebrni Artiluk. Ovi srebrnjaci izdavali su se između 1627. i 1702. godine i imali su nominalnu vrijednost od 3 dinara ili dinarića. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 150 kuna 2018. 100. Obljetnica završetka Prvog svjetskog rata
Prvi svjetski rat je završio kapitulacijom Njemačke u Compiegneu 11.11.1918. Završetak Prvog svjetskog rata je veliki povijesni događaj za Hrvatsku i svijet. Stoga je ova prigoda i obilježena prigodnim srebrnim novcem s odgovarajućim motivima. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; opis i tehničke podatke. Video je izrađen za edukativne svrhe. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Talir Bradan iz 1736.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to najpoznatiji dubrovački talir – Bradan. Ovi veliki srebrnjaci izdavali su se između 1725. i 1743. godine. Imali su nominalnu vrijednost od jednog i pol dukata, a što je bila protuvrijednost od 60 dinara ili dinarića. Za Bradan je karakterističan prikaz Svetog Vlaha koji je likovno vrlo lijepo izveden. Prema nekim mišljenjima, talir Bradan je najljepša kovanica Dubrovačke Republike. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Stara perpera iz 1708.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to Stara perpera iz 1708. godine koja je po svom oblikovanju jedna od najljepših dubrovačkih kovanica ikad izrađenih. Ovdje donosimo donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 5 para 1920.
Kovanica od 5 para iz 1920. je kovanica najmanje nominalne vrijednosti izdana u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (kako se Jugoslavija nazivala do 1929. godine). Ova kovanica pripada prvoj seriji kovanica izdanih u novostvorenoj južnoslavenskoj državi i na sebi ima varijantu državnog grba koji je kratko bio u upotrebi. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U ovom videu predstavljamo jednu čestu jugoslavensku kovanicu: 10 dinara iz 1988. godine. Radi se o kovanici iz serije dinara 1988.-1989. koji su bili u optjecaju samo 13 mjeseci. Osim prikaza same kovanice, donosimo i kratku povijest razvoja grba socijalističke jugoslavije. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu donosimo prikaz crnogorske kovanice od 10 para iz 1913. Na kovanici se nalazi natpis Kraljevina Crna Gora kako se ova država naziva od 1910. do 1918. godine. Zanimljivo je da su ove kovanice bile u optjecaju čak i nakon što je Crna Gora prestala postojati kao samostalna država. Više o samoj kovanici i motivima koji se javljaju na njoj pogledajte u videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu donosimo prikaz srebrnjaka Kraljevine Jugoslavije od 20 dinara iz 1931. godine. Na ovoj kovanici je prikazan lik kralja Aleksandra I. Karađorđevića. Ova kovanica pripada seriji kovanica kod kojih se prvi put navodi novi naziv države: Kraljevina Jugoslavija (umjesto dotadašnjeg naziva: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca). Više o samoj kovanici, pogledajte u videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U ovom videu govorimo zašto je očuvanost u numizmatici važna i kako utječe na numizmatičku vrijednost. Ovaj video je snimljen u 2020. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Austrija 1 dukat 1891. Franjo Josip I
Austrijski zlatni dukati su vrlo česti zlatnici na našem području. Osobito jednostruki i četverostruki dukati. Jednostruki dukat se obično naziva "mali dukat", a četverostruki - "veliki dukat". U ovom današnjem videu predstavljamo austrijski jednostruki dukat iz 1891. godine s likom cara Franje Josipa I. U videu govorimo o osnovnim karakteristikama ovog zlatnika i donosimo njegov opis. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu donosimo prikaz jugoslavenske FAO kovanice od 10 dinara iz 1976. Program prigodnih FAO kovanica je program koji je pokrenula UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu s ciljem podizanja globalne svijesti o gladi u svijetu. Više o samoj kovanici, pogledajte u videu. Ovaj video je snimljen u veljači 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zašto ljudi uopće skupljaju numizmatiku? Koja je psihološka pozadina skupljanja? Koji su motivi za skupljanje? Koje su prednosti skupljanja uopće? Odgovore na ova i druga slična pitanja možete vidjeti u ovom videu. Ovaj video je snimljen u 2020. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 5 kuna 1994. 500. obljetnica tiskanja Senjskog glagoljskog misala
Za neke je prigodna kovanica od 5 kuna iz 1994. izdana povodom 500. obljetnice tiskanja Senjskog glagoljskog misala - najljepša hrvatska optjecajna kovanica. Kovanica je i dan danas u optjecaju, pa s vremena na vrijeme iznenadi ljude kada je dobiju od nekoga. Neki čak i sumnjaju da se radi o nekoj krivotvorini ili izmišljotini, dok su neki oduševljeni što su našli "jako staru kovanicu iz 1494.". Više informacija o ovom prigodnom izdanju, te opis donosimo u ovom videu. Ovaj video je snimljen u veljači 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Jugoslavija 200 dinara 1977. 85. rođendan Josipa Broza Tita
Josip Broz Tito je rođen 1892., a vladao je Jugoslavijom od kraja Drugog svjetskog rata do svoje smrti 1980. godine. Jugoslavija je 1977. godine prigodnim srebrnjakom od 200 dinara obilježila 85. rođendan Josipa Broza Tita i 40. godina od njegovog dolaska na čelo Komunističke partije Jugoslavije. O tom srebrnjaku govorimo u današnjem videu. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Uskoro nova kovanica od 25 kuna povodom ulaska Hrvatske u Europsku Uniju
Savjet HNB-a donio je odluku o osnovnim obilježjima prigodnoga kovanog optjecajnog novca od 25 kuna posvećenog potpisivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, 9. XII .2011.
Opis kovanice
Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna s lica izgleda ovako: unutar jezgre kovanog novca prikaz je pčelinjih saća koje simboliziraju Europsku uniju. Arhitekturu pčelinjih saća tvori dvadeset i sedam ćelija unutar kojih su zvjezdice, simboli zemalja članica Europske unije. U donjem polukrugu, uz konstrukciju pčelinjih saća, prikaz je kvadrata, simbola Republike Hrvatske, koji je na putu da postojeću konstrukciju pčelinjih saća dogradi dvadeset i osmom ćelijom, u koju će stupiti kao zvjezdica, nova punopravna članica Europske unije. Kružno, unutar prstena, ispisan je tekst "UGOVOR O PRISTUPANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI". U donjem središnjem dijelu prstena ispisan je datum "9. XII. 2011."
Ova prigodna kovanica bit će proizvedena u količini od 20.000 komada, a u optjecaj će krenuti od 3. prosinca.
Unknown Ragusa Denar Coin
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
U svojoj 35-godišnjoj praksi sakupljanja novca našeg naroda, imao sam mogućnost pregledati više stotina komada dubrovačkih denara i vidio veliki broj raznolikosti na licu i naličju toga kovanca. Prije nekoliko godina prvi puta sam vidio do tada nepoznati detalj na naličju dubrovačkih denara: Isus s aureolom, uzdignutom desnicom ne dijeli blagoslov, već se desnica nalazi uz tijelo Isusovo - dolje prema knjizi Evanđelja koju drži s obje ruke! Do tada neuobičajan, nepoznat prikaz Isusovog lika tek sada objavljujem.
Kako je došlo do takovog prikaza Isusovog lika, vjerojatno će zauvijek ostati tajnom. Međutim, vjerojatno je istom štancom otisnuto stotinjak komada takvog denara, te bi se mogao naći još koji komad.
Lice: zaštitnik Dubrovnika sv. Vlaho s aureolom oko glave stoji u biskupskom ruhu; desnicom dijeli blagoslov, a ljevicom drži biskupski štap. Uokolo natpis: S. BLASIV-S RAGUSII.
Naličje: Isus s aureolom oko glave, stoji; desnom i lijevom rukom drži knjigu Evanđelja. Isusov lik je zatvoren zubastom elipsom (mandorlom), izvan koje je s obje strane smješten Kristov monogram: IC-HC.
Ovaj tip denara kovan je od 1337. do 1438. godine. Promjer mu iznosi 19,6 mm, težina je 1,24 g. Ocjena rijetkosti: R5.
Autor: Irislav Dolenec
Izvor: Obol, br. 49, HND, Zagreb, 1997.
Bons and Tokens of Pejacevic County
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Uvod
U dosadašnjoj numizmatičkoj literaturi, privatni novčani bonovi i žetoni grofovije Pejačević nisu obrađeni na način koji bi ukazivao na njihovu numizmatičku vrijednost.
Prepiska koja se tijekom 1962. godine vodila između numizmatičara iz Sarajeva, Nove Pazove i Zagreba bila je pokušaj da se na temelju osobnih saznanja i povijesnih činjenica utvrdi numizmatička vrijednost navedenih bonova i žetona, ali je zbog smrti sudionika u prepisci, ovaj projekt ostao nedovršen. I u “Biltenu” HND br. 16/69. spominju se ovi bonovi i žetoni, ali bez pokazatelja koji potvrđuju ili osporavaju njihovu numizmatičku vrijednost.
U ovom članka ukazujem na dvojbe koje se pojavljuju, a kojima do sada nije bila posvećena dovoljna pažnja, u namjeri da predočim osobna saznanja i pojasnim povijesne elemente koji bi mogli biti polazni pokazatelji u prepoznavanju njihove numizmatičke vrijednosti, a što sve ima svoju logiku koja se u praksi potvrđuje.
Vjerujem da je sadržaj članka uporabljiv kao osnova i poticaj iznalaženja dokaza koji bi novčane bonove i žetone grofovije Pejačević definitivno uvrstili u katalog Hrvatskog novca privatnog izdanja s posebnom namjenom.
Za potpuno provjeravanje potrebno je proširiti uvid na sve moguće elemente koje treba uzeti u obzir, a kojima bi se otklonile dvojbe o njihovoj numizmatičkoj vrijednosti. Polazište bi trebali biti povijesni podaci o obitelji i njenom doseljavanju na ova područja, njezin društveno-ekonomski položaj i utjecaj u političkom životu vremena u kome je živjela, kao i podaci o unutarnjim i vanjskim prilikama koje su uvjetovale kovanje-štancanje žetona.
Osim toga, potrebno je utvrditi je li se radilo o privatnom novcu ili tantusima (žetonima), te iznjeti argumente koji potvrđuju jednu od tih pretpostavki. Tko i kada ih je prvi otkrio; gdje; od kojeg metala su bili izrađivani; čemu su služili; koje su nominale otkrivene; gdje se s njim moglo kupovati; kakav je odnos imao u odnosu na drugu valutu? To su pitanja koja otvaraju čitav niz novih upita na koje je potrebno dati odgovore kako bi se utvrdila važnost ovog materijala s numizmatičkog gledišta.
Ovim člankom želim potaknuti čitatelje na aktivan doprinos u pojašnjenju svih čimbenika vezanih za grofoviju Pejačević, a sve u namjeri da hrvatska numizmatika bude obogaćena još jednom zbirkom privatnog kovanog i papirnatog novca.
Moje kratko izlaganje podijelio sam u tri dijela, a ilustraciju i argumentaciju stavova za koje se zalažem rabio sam iz pisanih izvora koji su mi bili dostupni, kao i materijalnih dokaza koje posjedujem.
U prvom dijelu osvrnut ću se na porijeklo i rodoslovlje obitelji Pejačević. U drugom dijelu kazao bih nešto o dosad pronađenim metalnim privatnim nominalama sa slovnim oznakama grofovi je Pejačević.
U trećem dijelu osvrnut ću se na novčane bonove i konotacije koje ih stavljaju u vezu sa grofovijom Pejačević.
Porijeklo i rodoslovlje obitelji Pejačević
Obitelj Pejačević koja nosi titulu bugarskih baruna, doseljava se 1690. godine iz Bugarske na područje Rume. Prema pisanim izvorima prvi iz te obitelji doseljava barun Đuro (Đuro), kome Karlo VI dodjeljuje 1712. godine titulu mađarskog baruna i vlastelinske posjede u okolici Rume.
Grofovija Pejačević koja je u početku bila barunske titule, razvija i širi svoj posjed u trouglu RUMA-IRIG-INĐIJA. U to vrijeme Ruma i Inđija su gradići, a Irig mjesto. Ruma u to vrijeme broji od 10.000 do 25.000 stanovnika, a Inđija od 5.000 do 10.000 stanovnika, dok Irig kao malo mjesto ima ispod 5.000 stanovnika.
Upravno središte je bilo u Rumi.
Na ovom prostoru obitelj Pejačević posjeduje 11 pustara (naselja) s oko 3.500 hektara zemlje.
Svoje posjede obitelj je povećala kupnjom imanja kod Srijemske Mitrovice.
Imanje je prije Prvog svjetskog rata snabdjevalo Petrovaradinsku tvrđavu s poljoprivrednim i drugim proizvodima .
Josip Pejačević je 1762. godine mijenjao imanje kod Srijemske Mitrovice za imanje kod Virovitice i Osijeka pa vjerojatno zbog toga 1772. godine dobiva pridjevak “Virovitički”.
Zamjenom i prodajom dijela zemljišta i posjeda u Rumi, Inđiji, Irigu i Sremskoj Mitrovici za imanja kod Virovitice, Osijeka, Našica i Kerestinca, obitelj Pejačević dobiva velike i kvalitetne posjede, čime se svrstava u red vrlo poznatih veleposjednika tog vremena.
Loza - rodoslovlje grofovije Pejačević od 1690. do 1896. godine
Kovani žetoni grofovije Pejačević
S obzirom da je obitelj Pejačević raspolagala s velikim posjedima za čiju je obradu i održavanje trebalo angažirati velik broj djelatnika, za njihov rad trebalo je platiti i određenu naknadu, bilo u naturi ili u novcu koji je bio neophodan za nabavku egzistencijalnih artikala koji se nisu mogli proizvesti na imanju (sol, šećer, šibice, alatke i si.). Osim toga, novac je bio potreban i za nabavku potrepština obitelji Pejačević.
U to vrijeme vladala je kriza novca u Austriji, a izbijanjem bune u Mađarskoj 1848. godine, ni u toj državi situacija nije bila bolja što se tiče novca.
Vjerojatno je iz tih razloga obitelj Pejačević počela kovati žetone privatnog karaktera pod nazivom “krajcer”, koji je tada vrijedio 60 forinti. Tim novcem su plaćani djelatnici na imanju koji su s njim mogli kupovati u trgovinama, a subotom su ga mogli mijenjati za drugu konvertabilnu valutu. Dakle, može se zaključiti i da je od strane države ovaj novac bio priznat i prihvaćen.
Kovanje (nije utvrđeno koji se od postupaka primjenjivao) izrađeno je u tri metala:
1. žuti - imitacija zlata
2. bijeli - imitacija srebra
3. bakreni
Do sada je utvrđeno da su žetoni bili podijeljeni u tri grupe:
1. od 5, 10 i 15 apoena
2. od 20, 30 i 35 apoena
3. od 40, 50 i 60 apoena
Svi apoeni nose slovnu oznaku.
Do sada je utvrđeno, kako se vidi iz navedenog 9 nominala s više slovnih oznaka. Karakteristično je da su avers i revers ovih kovanica isti.
Znači, žetoni se pojavljuju u devet, nominala, izrađuju se od tri vrste metala, imaju više slovnih oznaka, a s njima se moglo trgovati i van posjeda vlasnika. S obzirom na navedeno i činjenicu da su se mogli mijenjati za drugu valutu, može se osnovano zaključiti da se radi o privatnom novcu. S obzirom na izgled novčića, može se zaključiti da im je izrada bila jednostavna i brza, a prepoznatljivi su i po maloj rupici na gornjem dijelu koja se uočava kod svih nominala čiji je najveći iznos 60. Tanki su i laki za nošenje. Brojke
na njima predstavljaju vrijednost i dosta su velike, a velika štampana slova koja se nalaze ispod brojki su znatno manja i pravilnog oblika.
Sa sigurnošću se ne može utvrditi kada su žetoni kovani, ali se pretpostavlja da je to bilo za vrijeme Teodora Pejačevića.
Da se doista radi o novcu potvrđuje i gospodin Vinko Stoble čiji je otac kao mladi strojar u vrijeme kad je imao dvadeset i šest godina, točnije 1898. godine radio na imanju Pejačevića gdje je kao naknadu za svoj rad dobivao žeton. Tako je za strižu jedne ovce primao žeton od 5 krajcera (bakreni). To je bilo negdje u Solniku, a najbliže veće mjesto bio je Zarkovac. Poslije smrti svog oca gospodin Stoble je našao ovaj žeton i ustupio ga numizmatičarima na daljnju obradu. On nadalje tvrdi kako je na imanju poslove računovođe-knjigovođe obavljao neki Nijemac koji je poslije prešao u SS pokret, te s obzirom da je bio kolekcionar posjedovao je vjerojatno sve podatke o tom novcu.
Međutim u ratnom su vihoru on i njegova obitelj stradali, a kuća i sve manje stvari u njoj su izgorjele, tako da je i ovaj izvor mogućeg saznanja o žetonima uništen.
Sto se tiče žetona grofovije Pejačević, Arheološki muzej u Zagrebu svojim dopisom broj: 78/2-95 od 15. ožujka 1995. godine iskazuje mišljenje da se radi o privatnom novcu koji je interesantan i zanimljiv za daljnju obradu te da nije poznat u našoj literaturi.
U svezi s ovim žetonima postavlja se čitav niz pitanja: zašto tri metala, tri boje, više slovnih oznaka, zašto novčići imaju rupice iznad nominale, zašto su revers i avers isti? Osim toga, nepoznanica je i to što žetoni nemaju oznaku grba iako ga je grofovija imala. U vrijeme kad su se žetoni pojavili okolni vlastelini nisu posjedovali papirnati novac, a ni vrijednosne papire, te se osnovano pretpostavlja da je i iz tih razloga došlo do kovanja navedenog metalnog novca. Zagrebački stručnjak (Rengjeo) je 1962. godine također iznio mišljenje da se radi o novcu.
Osobno posjedujem od devet nominala pet i to: 5, 10, 30, 35 i 50 krajcera. Od slovnih oznaka na kovanicama posjedujem oznake: N, S i P, i to s oznakom N tri komada, s oznakom S jedan komad i s oznakom P dva komada. Od metala posjedujem tri komada srebrnastog ili bijelog i jedan komad bakrenog. Dakle, ukupno 6 komada s tim da su dva komada od 10 krajcera.
Do sada je utvrđeno 26 slovnih oznaka kod svih nominala a tim što se jedino kod nominale 60 uočava veća rupica na novčiću. Slovne oznake koje su do sada nađene su sljedeće: slovo P četiri puta, slovo W pet puta i to kod većih nominala, slovo S šest puta, slovo M tri puta, slovo N tri puta, slovo R dva puta i slovo J dva puta.
Grupi pozlaćenih ili žutih novčića pripadaju nominale: 12, 35, 50 i 60, a grupi svjetlije legure nominale 10, 30 i 50, dok bakreni novčići imaju nominalnu oznaku 5, 20 i 40.
Svi do sada pronađeni žetoni sažeto su prikazani u tabelarnom pregledu.
Da bi se mogao predočiti izgled ovih žetona koji je do sada imalo priliku vidjeti samo tri do četiri numizmatičara, pokušao sam otiske svih šest nominala koje posjedujem dati na papiru.
Tabela do sada pronađenih metalnih privatnih nominala sa slovnim oznakama grofovije Pejačević
Točno je da obitelj Pejačević potječe iz Bugarske, te da 1690. godine doseljava u Slavoniju. Đuro Pejačević od cara Karla VI dobiva titulu ugarskog baruna. Pejačevići su već u prvoj polovici 18. stoljeća posjedovali vlastelinstvo u Rumi. Vlastelin Rumski i prvi veliki župan srijemski Marko-Aleks Pejačević (1762.), kupio je dobro u Srijemskoj Mitrovici. Za vrijeme novog županijskog ustroja Vojne Krajine, Pejačevići su 1749. godine za svoja dobra u Srijemskoj Mitrovici u zamjenu dobili imanja u Virovitici i Retfalu kod Osijeka. Josip Pejačević (1710.-1787.) povećao je znatno obiteljske posjede. Godine 1732. kupio je posjed u Našicama, pa je time postao posjednik i vlasnik Virovitice, Podgorača, Retfale i Rume, te Kerestinca kod Zagreba. Dana 22. lipnja 1772. godine imenovan je grofom s pridjevkom “Virovitički” de Vevoleze. Pred smrt, 1787. godine oporučno je za svoje nasljednike odredio tri sina, pa je sinu Sigmundu (1741-1815.) i najmlađem Antunu (1749.-1802.) na jednake dijelove ostavio imanja Našice i Virovitice, a Antunu i Kerestinac. Ali kako je Antun već 1802. godine umro, njega je naslijedio brat Karlo. Time se je obitelj Pejačević razdijelila u dvije loze-Našičku i Rumsku.
Vlastelinstvo u Virovitici nalazilo se od tada u posjedu našičke loze, na čijem čelu su iza smrti Karla Pejačevića stajali njegovi sinovi Karlo (1774-1860.) i Ferdinand (1880-1878.) i upravljali velikim posjedima. Poznato je da se Ferdinand isključivo bavio gospodarstvom. Za vrijeme mađarske revolucije (184S-1849.) i teške novčane situacije u nekadašnjoj Austriji, došlo je do nestašice potrebnog sitnog novca u Virovitičkoj županiji, a i na imanju Pejačevića.
Jamčeno, po ugledu na mnoge slavne pretke i gradske uprave, trgovačke kuće i vlastelinstva u staroj Austriji, odlučili su se Karlo i Ferdinand Pejačević pustiti u opticaj svoje novčane bonove, kako bi sebi i narodu pružili mogućnost za sitna plaćanja.
Tako je došlo do emisije novčanih bonova od šest. i osam “krajcera” s datumom - u Virovitici 18. ožujka 1849. Poznate su dvije nominale bonova čija je izrada podjednaka. Na lijevoj strani bona, tekst je bio ispisan na njemačkom jeziku, gotičkim slovima, na desnoj strani hrvatskim jezikom.
“Peneznica gospostinah Verovitičke i Mikloske platja za ove savesne cedulje potpunu vrednost u Austrijanskim banknotama, kako se njih najmanje za jedan forint zamenjanje donese”.
U sredini bona je oznaka vrijednosti (6 odnosno 8).
Rukom je bio ispisan broj pojedinačnih novčanica, Sechs Kreuzer (šest krajcera), odnosno Acht Kreuzer (osam krajcera). Na bonu su potpisani vlastelinski činovnici A. Horker i Lumbuler.
Veličina novčanih bonova je 11,6 X 7,2 cm, a unutarnje pečatiranje je veličine 9,8 X 6,4 cm. Papir je bijele boje, a slova crna. Ovi bonovi velike vrijednosti, do sada nisu nigdje objavljivani ni opisivani, a Arhivski muzej posjeduje dva primjerka novčanica s nominalom od 6 krajcera s brojevima 502 i 1624, i jedan primjerak nominale od osam krajcera s brojem 8122. Mjenjanje ovih bonova našlo se u Austrijskim banknotama Bečke vrednote (Wiener Wahrung). Jedna forinta tog novca iznosila je 60 krajcera.
Umjesto zaključka
Ovim člankom želio sam pokrenuti ispitivanje numizmatičke vrijednosti novčanih bonova i žetona grofovije Pejačević vjerujući da podaci koje sam obrazložio u prethodnom tekstu daju dobru osnovu i poticaj svima koji nešto znaju o obitelji Pejačević da svojim člankom argumentirano ospore ili potvrde njihovu numizmatičku vrijednost, čime bi se, pored ostalog, pridonjelo rasvjetljavanju povijesti stvaranja privatnih krajcera, a sve u namjeri da se hrvatska numizmatika obogati novim saznanjima i vrijednostima.
Literatura
1. Prepiska dr. Bože Pokrajčića (Sarajevo), gospodina Vinka Stolba (Nova Pazova) i gospodina Rungje (Zagreb)
2. Bilten hrvatskog numizmatičkog društva broj 16/69.
3. Knjiga gospodina Dolenca “Numizmatika Hrvatske i Austrije”
Autor: Vukadin Zečević
Izvor: Obol, br. 47, HND, Zagreb, 1995.
Pronađeni izvorni odljevi od bronce iz 1941. godine prijedloga lica i naličja za odkove od 25 i 50 banica i lica prijedloga za odkove od 2 i 500 kuna našeg velikana male plastike Ive Kerdića
Some of Ivo Kerdic's Bronze Models for Coins of Independent State of Croatia
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Ne događa se to često: šest odljeva od bronce našeg velikana male plastike kipara i medaljera Ive Kerdića, nalazilo se pedesetak godina u drvarnici podrumskog stana jedne obitelji na periferiji Zagreba, zamotano u stare, napola istrule vreće, zametnuto i zaboravljeno. Prilikom preseljenja u novi, veći stan i čišćenja drvarnice, brončani odljevi su ugledali svjetlo dana i vraćeni su u život!
Otkriće dugujem nesebičnom kolegi iz HND, koji me obavijestio o odljevima. Ugledavši ih, ostao sam zatečen, ugodno iznenađen i oduševljen: predamnom je ležalo šest izvornih odljeva od bronce iz 1941. godine!?
No, vratimo se načas natrag u 1941. godinu. Ivan Kerdić, kipar i medaljer, preuzeo je 1941. godine zadaću: komponirati i izraditi prijedloške modela iz gipsa i naličja svih predvidivih vrijednosti odkova NDH, dok je majstor Teodor Krivak trebao izraditi potreban alat (odljeve, matrice i sl.) za kovanje predviđenog novca. Obojica su taj posao obavljali u kovnici Škole primjenjene umjetnosti u Zagrebu.
Bilo je predviđeno sve pripremiti za kovanje sljedećih vrijednosti novca: 25 i 50 banica, te 1, 2, 5, 10 i 500 kuna.
Ivan Kerdić je izradio od gipsa razne modele lica i naličja prijedložaka za novac s oznakom vrijednosti i bez nje. Sačuvani dio prijedloška od gipsa danas se nalazi u Gliptoteci u Zagrebu. Odljevi od bronce sačuvanih prijedložaka nisu poznati.
Međutim, iako su poznati probni otkovi raznih vrijednosti i u raznim metalima, prijedložaka od gipsa odkovanih probnih odkova nisu poznati. Najvjerojatnije su gipsani prijedlošci nakon učinjenih odljeva od bronce bili uništeni. Da su odljevi učinjeni svjedoče probni odkovi. A sada, kada je pedesetak godina kasnije, pronađen dio tih odljeva iz 1941. godine, takva se pretpostavka potvrđuje. Pronađeni su sljedeći odljevi:
1. vrijednost 25 banica
1.1. Av. U sredini brončanog odljeva u kružnici od bisera stabljika duhana, na kojoj se sa svake strane nalaze po dva lista a na vrhu sedam cvijetića. Iznad donjeg lista duhana s lijeve strane nalazi se slovo I, a iznad donjeg lista s desne strane slovo K, inicijali autora djela Ive Kerdića. Ispod donjih listova stabljika duhana nalazi se oznaka godine 19 - 41, razdijeljena samom stabljikom Uz rub odljeva naokolo se nalazi natpis: NEZ. DRŽ. HRVATSKA. Na dnu se nalazi cvijetić s pet latica, a ne peterokraka zvjezdica kako je na temelju poznatih probnih otkova dosad bilo površno i pogrešno opisano.
Metal: bronca,
Promjer: 178 mm,
Broj bisera u unutrašnjoj kružnici: 97.
1. 2. Rv. U sredini brončanog odljeva u kružnici od bisera oznaka vrijednosti: 25. Uz rub odljeva ispod vrha oznake vrijednosti 25 natpis: BANICA, a iznad na vrhu oznaka U. s bombom u sredini. Lijevo i desno od oznake U nalaze se po tri duhanska lista.
Metal: bronca,
Promjer: 178 mm,
Broj bisera u unutrašnjoj kružnici: 97. (Dva primjerka, jedan malo oštećen.)
2. Vrijednost 50 banica
2. 1. Av. U sredini brončanog odljeva nalazi se "bosanski čardak", ispod kojega se lijevo nalazi hrvatski grb, a desno godina: 1941. Uz rub odljeva naokolo natpis: NEZ. DRŽ. HRVATSKA.
Metal: bronca,
Promjer: 188 mm.
2.2.Rv. U sredini brončanog odljeva oznaka vrijednosti 50, ispod koje se nalazi polukružni natpis: BANICA. Iznad oznake vrijednosti na polukružnoj grančici vise jedanaest šljiva s dva lista strance desno i jednim lijevo.
Metal: bronca,
Promjer: 188 mm.
3. Vrijednosti 2 kune i 500 kuna
3.1. Av. U sredini brončanog odljeva u prekinutoj linijskoj kružnici, na podnožju seljanka u pokleku drži snop žita lijevom rukom te srp desnom rukom obgrlivši snop žita. Lijevo od seljanke dvije ptice u letu okomito jedna iznad druge. Ispod podnožja nalazi se oznaka godine: 1941. Naokolo uz rub odljeva nalazi se kružnica od bisera. U gornjem dijelu odljeva između prekinute linijske kružnice i kružnice od bisera natpis: NEZ. DRŽ. HRVATSKA.
Metal: bronca,
Promjer: 246 mm.
Broj bisera u kružnici iz rub odljeva: 190.
Ovdje sam samo registrirao ovaj jedinstveni nalaz. U sljedećem broju "Obola" prikazat ću komparativnu analizu postojećih (poznatih) probnih otkova i pronađenih brončanih odljeva.
Autor: Irislav Dolenec
Izvor: Obol, br. 47, HND, Zagreb, 1995.
Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, Ivo Kerdić
Keywords: coins, Croatia, Ivo Kerdic
Savjet HNB-a donio je odluku o osnovnim obilježjima prigodnoga kovanog optjecajnog novca od 25 kuna posvećenog potpisivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, 9. XII .2011. 
