Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.
Prikaz zlatnika: Mađarska 100 kruna 1907. Franjo Josip I
U današnjem videu predstavljamo jednog "kapitalca", a radi se o vrlo rijetkom mađarskom (ugarskom) zlatniku od 100 kruna iz 1907. godine. Ovaj impresivan zlatnik poveće mase i promjera otkovan je u kovnici Kremnica i to u vrlo maloj količini od samo 1088 komada. Na licu je prikazan lik Franje Josipa I u stojećem položaju, a na naličju je veliki grb ugarskog dijela Austro-Ugarske monarhije. Sve u svemu, lijepo je imati ovako nešto u svojim rukama.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Poluperpera iz 1801.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to srebrna poluperpera iz 1801. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1801. godine i imali su nominalnu vrijednost od 6 dinara ili dinarića. Na licu srebrnjaka je lik Sv. Vlaha u biskupskom ruhu, a na naličju je oznaka nominale GROSETTI VI. Masa ovog primjerka iz videa je 1,95 g, a promjer je 20 mm.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 6 i 100 eura 2023. Konturna kravata
U ovom videu predstavljamo prigodni zlatnik i srebrnjak posvećen najpoznatijem hrvatskom odjevnom predmetu - kravati. Zlatnik od 100 eura i srebrnjak od 6 eura ističu se svojom jedinstvenošću. Ovo je prvi hrvatski zlatnik nepravilnog oblika, dok je srebrnjak prva kovanica s "rupom" koja također ima nepravilan oblik. Najveća posebnost leži u tome da zajedno čine cjelinu - zlatnik se savršeno uklapa u središnji dio srebrnjaka. Autor likovnog rješenja je Nikola Vudrag, a u Hrvatskoj kovnici novca otkovano je samo 500 primjeraka ovih jedinstvenih kovanica.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. i srpnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Razgovor s akademskim kiparom Kuzmom Kovačićem, "ocem kovanih kuna i lipa"
Velika je čast i zadovoljstvo razgovarati s ljudima koji su stvarali povijest, osobito onu koja je čovjeku predmet njegovog interesa. Jedan od tih ljudi je i akademski kipar, sveučilišni profesor i akademik Kuzma Kovačić, čovjek koji je likovno oblikovao kovanice kuna i lipa.
U ovom video intervjuu imamo prilike čuti "iz prve ruke" kako su nastajale naše moderne hrvatske kovanice, od početnih skica i crteža, pa do samog kovanja. Akademik Kovačić je govorio i o svom odnosu prema ovom svom velikom djelu, a imao je i prilike čuti što kune i lipe znače za numizmatičku zajednicu.
U sklopu ovog intervjua prikazane su i neke od skica, te gipsani modeli za naš kovani novac.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Gostovanje Zlatka Viščevića u podcastu "Surove strasti" na temu numizmatike i faleristike
"Surove strasti" su vodeći audio podcast za biznis i lifestyle u našoj zemlji, koji vode Saša Tenodi i Ivan Voras. U njemu upoznajemo ljude koji su strastveni u onome što rade. Podcast je nedavno ugostio Zlatka Viščevića, koji je govorio o numizmatici i faleristici, te kako izgleda profesionalno bavljenje time. Ovo je ujedno i prilika da se široj publici prikaže kako izgleda profesionalna karijera u ovim neuobičajenim oblastima. Početak podcasta dostupan je u video formatu, dok se nastavak može poslušati direktno na stranicama podcasta www.surovestrasti.com.
Ovaj video je snimljen u veljači 2024. godine u produkciji NumizmatikaNET i podcasta "Surove strasti". Voditelji podcasta su Saša Tenodi i Ivan Voras.
Prikaz odabranih primjeraka iz zbirke hrvatskih i s Hrvatskom povezanih medalja
U današnjem videu donosimo prikaz odabranih primjeraka iz zbirke hrvatskih i s Hrvatskom povezanih medalja. Radi se u najvećem dijelu o medaljama s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a koja predstavljaju prava mala remek-djela sitne plastike. Među ovim medaljama, osobito se ističu radovi naših velikih umjetnika kao što su Ivo Kerdić i Robert Frangeš Mihanović.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Jugoslavija 4 dukata 1931. Kralj Aleksandar I. Karađorđević i kraljica Marija
U današnjem videu predstavljamo najveći zlatnik izdan u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a radi se o četverostrukom dukatu iz 1931. s likom kralja Aleksandra I. Karađorđevića i kraljice Marije. Ovaj zlatnik na sebi sadrži puncu (žig) „ptice“. Sami dukati u zakonskom smislu nisu novac, već se radi o tzv. „trgovačkom zlatu“, ali su zbog svojeg izgleda ipak predmet numizmatičkog interesa. Ovi zlatnici su osobito popularni među kolekcionarima i za njima uvijek postoji veliki interes na numizmatičkom tržištu.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma kolekcionarstva Veoronafil, Verona, 23.-25.05.2024.
Veronafil u Veroni jedan je od najvećih sajmova kolekcionarstva u Europi. Ove godine, na svom 138. izdanju, privukao je velik broj ljubitelja starog novca, poštanskih maraka, faleristike, militarije i drugih sitnih kolekcionarskih predmeta. Sajam je održan od 23. do 25. svibnja u jednoj od velikih hala Veronafiere. Zbog naplate ulaznica ovog puta, gužva je bila nešto manja nego inače.
Na sajmu se uglavnom trguje filatelijom i modernijom numizmatikom, ali u ponudi se mogu pronaći i odlikovanja te militarija. Iako dominiraju talijanski trgovci, prisutno je i dosta stranih izlagača. U ovom videu donosimo dio atmosfere s ovog poznatog okupljanja koje svakako vrijedi posjetiti.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Jugoslavija 2500 dinara 1978. Mediteranske igre Split '79
U današnjem videu predstavljamo jedan jugoslavenski zlatnik izdan povodom održavanja 8. mediteranskih igara u Splitu 1979., a radi se o zlatniku od 2500 dinara iz 1978. Ovaj zlatnik je drugi po redu najveći zlatnik u navedenoj seriji prigodnog novca. Na licu zlatnika je prikazan, tada novi, nogometni stadion na Poljudu koji je upravo izgrađen za potrebe spomenutog sportskog natjecanja. Na naličju je prikazan lik ondašnjeg predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.
U videu je zlatnik izvađen iz kapsule za potrebe snimanja, a što će pojedine numizmatičke „dušebrižnike“ potaknuti na dociranje. No, samom zlatniku se ništa nije dogodilo. Preživio je i nema otiske prstiju.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Jugoslavija 500 dinara 1987. probni otkov
U današnjem videu predstavljamo jednu rijetku probu za novac SFR Jugoslavije, a radi se o kovanici od 500 dinara iz 1987. Ova proba izražena od nikla ili legure bakra i nikla svojim dizajnom podsjeća na kovanice iz redovne serije 1988./1989. (10, 20, 50 i 100 dinara) koje su otkovane u mesingu. Ovaj probni otkov je vrlo jednostavnog i elegantnog dizajna, ali na žalost nikada nije doživio svoju realizaciju kao optjecajna kovanica.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Novčanica od 20 eura iz 2015. sa zanimljivom greškom na naličju
U današnjem videu predstavljamo novčanicu od 20 eura iz 2015. godine, a koja na sebi ima zanimljivu grešku. Sama novčanica na prvi pogled izgleda kao svaka druga novčanica od 20 eura, ali kada se pogleda naličje, vidljiva je zanimljiva greška koja je nastala u postupku izrade. Inače, ova novčanica nosi na sebi slovni prefiks „R“ u serijskom broju, a što znači da se radi o novčanici koja je tiskana u njemačkom Bundesdruckerei-u. Postoji mogućnost da ovo nije jedina ovakva novčanica, već da se ista greška ponavlja i na ostalim novčanicama iz iste serije, a koje su otisnute istom tiskarskom pločom.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma papirnog novca MIF Paper Money Fair, Maastricht, 03.-05.05.2024.
Sajam papirnog novca u Maastrichtu (MIF Paper Money Fair) je najveći sajam za papirni novac u svijetu koji okuplja brojne trgovce, kolekcionare i zaljubljenike u novčanice. Na ovogodišnjem sajmu koji je održan od 3. do 5. svibnja sudjelovalo je čak 233 izlagača iz čak 62 zemlje svijeta.
Na sajmu se uglavnom trguje papirnim novcem, ali u ponudi se može naći i nešto kovanica, te odlikovanja. Ponuda novčanica na sajmu je ogromna i tu se može naći za svakoga ponešto. Cijene su uglavnom dosta visoke, ali bez obzira na to, ovdje se trgovina odvija „punom parom“. U ovom videu donosimo dio atmosfere s ovog svjetskog okupljanja koje svakako vrijedi posjetiti.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 4 i 100 eura 2024. Ivana Brlić Mažuranić
U ovom videu predstavljamo nove hrvatske prigodne euro kovanice posvećene 150. obljetnici rođenja Ivane Brlić Mažuranić, naše poznate književnice. Ovo prigodno izdanje sastoji se od srebrnjaka nominalne vrijednosti 4 eura i zlatnika od 100 eura. I srebrnjak i zlatnik imaju čistoću metala 999,9 i sadrže po 1 uncu plemenitog metala. Kovanice su otkovane u tehnici polirane ploče. Autor likovnog rješenja za ovaj prigodni novac je akademski kipar Kuzma Kovačić, inače autor i naših dragih kovanica kuna i lipa.
Ovaj video je snimljen u travnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 4 eura 2024. Trsatski zmaj
U današnjem videu predstavljamo hrvatski prigodni srebrnjak posvećen Trsatskom zmaju. Radi se o srebrnjaku nominalne vrijednosti 4 eura, a koji sadrži 1 uncu srebra. Inspiracija za ovo prigodno izdanje su bili brončani zmajevi postavljeni ispred grobnice „Mir junaka“ na Trsatskoj gradini u Rijeci. Navedene zmajeve je izradio austrijski kipar Anton Domink von Fernkorn na zahtjev austrijskog feldmaršala, grofa Lavala Nugenta. Sam motiv zmaja je vrlo neobičan za hrvatski prigodni novac, ali je kod dijela numizmatičke publike jako dobro prihvaćen. Dio videa je snimljen i na samoj Trsatskoj gradini.
Ovaj video je snimljen u travnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Uvijek je veliko zadovoljstvo razgovarati s ljudima koji su dugo godina u numizmatici, a još uvijek su mladi i širokih su shvaćanja i široke kulture. Jedan od takvih ljudi je i Natko Bajić, kolega numizmatičar i prijatelj iz Splita.
Natko je u numizmatici od djetinjstva i u ovom videu govori kako je tekao njegov numizmatički put do današnjih dana. Razgovarali smo vrlo opušteno o skupljanju općenito, značaju numizmatike za čovjeka-pojedinca, certificiranju, literaturi i još o mnogim drugim stvarima.
Prikaz kovanica: Jugoslavija, komplet zlatnika i srebrnjaka, 25. obljetnica 2. zasjedanja AVNOJ-a
Socijalistička Jugoslavija je svoje prve prigodne zlatnike i srebrnjake dobila tek 1968. godine kada je izdan komplet prigodnog novca posvećen 25. obljetnici 2. zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu. Komplet se sastoji od četiri zlatnika i dva srebrnjaka. Iako kovanice na sebi nose oznaku godine 1968., puštene su u prodaju tek u ljeto 1969.
Kod ovog izdanja najveću pažnju privlače dva ogromna zlatnika od 1000 i 500 dinara, a koji su ujedno i najveći zlatnici izdani za vrijeme postojanja jugoslavenske države. U današnjem videu predstavljamo upravo ovo prigodno izdanje koje je iskovano u kovnici Arezzo u Italiji.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. i travnju 2024. godine, a izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 5 kuna 1993. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan
U današnjem videu govorimo o najmanjoj hrvatskoj optjecajnoj novčanici do uvođenja eura, novčanici Narodne banke Hrvatske od 5 kuna s datumom izdanja 31.10.1993. Ova novčanica pripada prvoj seriji novčanica kuna i povučena je iz optjecaja 2007. godine kada je zamijenjena novom serijom s boljim zaštitnim elementima.
Najveća zanimljivost na ovoj novčanici nalazi se na njenom naličju. Naime, prikaz stare varaždinske tvrđave ne odgovara njenom stvarnom izgledu, već je zrcaljen. Ovo odstupanje od stvarnog stanja je uglavnom opravdavano dizajnerskim razlozima, u što je malo teže povjerovati. Sve u svemu, ova novčanica je vrlo simpatična, a "greška" na naličju joj daje dodatni šarm.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević govori za Ding podcast o profesionalnom bavljenju numizmatikom i faleristikom
U intervjuu za Ding podcast Zlatko Viščević govori o izazovima profesionalnog bavljenja numizmatikom i faleristikom. U videu možete pogledati kako je tekao profesionalni put jednog numizmatičara i kako pobliže taj posao izgleda na dnevnoj bazi. Isto tako, u intervjuu se dosta govori i o problemima s kojima se profesionalni numizmatičari danas susreću.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine u produkciji Ding podcasta. Voditelj podcasta je Tomislav Krišto.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 4, 10 i 100 eura 2024. Brusnička crna gušterica
U ovom videu predstavljamo nove hrvatske prigodne euro kovanice posvećene jednoj našoj autohtonoj životinjskoj vrsti, brusničkoj crnoj gušterici (Podarcis melisellensis melisellensis). Ova serija kovanica dio je serije „Autohtona Hrvatska“ i sastoji se od dva zlatnika (100 i 10 eura), te jednog srebrnjaka (4 eura). Autor odličnog likovnog rješenja za ovaj kovani novac je naš proslavljeni kipar Nikola Vudrag.
Iako su obojane kovanice u numizmatici još uvijek predmet kontroverzi; neki ih obožavaju, a neki preziru; na ovom ovdje primjeru se mora priznati da je obojena gušterica na zlatniku od 100 eura – pun pogodak. Ako već postoje obojane kovanice, onda bi trebale imati uzor upravo u ovom hrvatskom zlatniku.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Izvještaj sa sajma kolekcionarstva u Zagrebu (Vukovarska), 09.03.2024.
U Zagrebu je održan još jedan tradicionalni sajam kolekcionarstva na kojem su se okupili ljubitelji, kolekcionari i trgovci numizmatikom, filatelijom, faleristikom, značkama, razglednicama i drugim sličnim predmetima. Ovaj sajam se održava već čitav niz godina i obilježili su ga usponi i padovi. No, pod zadnje doživljava pravu renesansu i posjećuje ga sve više i više posjetitelja. Ovaj put je na sajmu bilo prisutan zamjetno veći broj posjetitelja, a osim onih domaćih, na sajmu su sudjelovali i izlagači iz Slovenije i BiH, a isto tako je bilo i posjetitelja iz tih zemalja. U ovom videu prenosimo dio atmosfere s ovog događanja.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanica s greškom: Jugoslavija 2 dinara 1976. i 50 para 1965.
U današnjem videu predstavljamo dvije jugoslavenske kovanice s greškom. Radi se o kovanicama od 2 dinara iz 1976. i 50 para iz 1965. Iako skupljanje kovanica s greškama nije toliko rašireno među numizmatičarima, ipak postoji određeni krug poklonika ovih neobičnosti kod kovanica. Svakako je krug interesenata za greške širi kada se radi o greškama koje su značajne, kao što je primjer kod ovih kovanica.
Kod kovanice od 2 dinara otkov je značajno pomaknut, tako da jedan dio dizajna nedostaje, dok je s druge strane prisutna značajna "prazna" površina u obliku polumjeseca. Kovanica od 50 para je otkovana na manjoj pločici od drugog metala. Najvjerojatnije se radi o pločici koja je predviđena za kovanice od 1 dinara, a što ovu grešku čini posebno zanimljivom.
Ovaj video je snimljen u veljači 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Novčanica od 20 dolara i naljepnica od banane za 325.000 EUR
U numizmatičkom svijetu je već 20 godina poznata tzv. „Del Monte“ novčanica. Radi se o novčanici od 20 američkih dolara iz 1996. koja ima na sebi naljepnicu proizvođača banana „Del Monte“ iz Ekvadora. Ova novčanica se pojavila na numizmatičkom tržištu još 2003. godine, a na aukciji Heritage je postigla rekordno visoku cijenu za jednu novčanicu s greškom.
Cijeli članak možete pročitatio na portalu NumizmatikaNET.
Prikaz medalje: Srebrna medalja sa XVI. Olimpijskih igara – Melbourne, 1956.
U današnjem videu prikazujemo medalju s najprestižnijeg sportskog natjecanja na svijetu, Olimpijskih igara. Olimpijska tematika je oduvijek bila vrlo zanimljiva za kolekcionare iz cijelog svijeta, a među najpoželjnijim predmetima su u prvom redu olimpijske medalje. Medalje za sudjelovanje na Olimpijskim igrama su načelno dostupnije kolekcionarima, dok su one za sportska postignuća; zlatne, srebrne i brončane, uglavnom rijetke i skupe.
Medalja iz današnjeg videa je upravo takva; srebrna medalja s Olimpijskih igara u Melbourne-u iz 1956. godine. Ovu medalju je dobio jedan hrvatski olimpijac koji se kao sportaš natjecao na Olimpijskim igrama pod zastavom ondašnje SFR Jugoslavije. Medalja je izrađena od srebra, a oblikovao ju je talijanski medaljer Giuseppe Cassioli i dodjeljivala se od 1928. do 60-ih godina 20. stoljeća.
Ovaj video je snimljen u veljači 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 kune 1941. Žetelica, probni otkov u srebru
Proslavljeni hrvatski kipar i medaljer Ivo Kerdić autor je mnogih medalja, plaketa, značaka i drugih umjetničkih djela. Osim toga, Kerdić je u numizmatici poznat i kao autor likovnih rješenja za kovani novac Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.). Jedan od njegovih najpoznatijih radova u tom području je motiv Žetelice koji se pojavljuje na probnim otkovima kovanica od 2, 10 i 500 kuna.
U današnjem videu predstavljamo upravo ovaj probni otkov za kovanicu od 2 kune. Ova proba s likom Žetelice nosi na sebi godinu 1941. i izrađena je od srebra. Na žalost, ova kovanica nikada nije realizirana kao optjecajni novac, već je u optjecaj puštena kovanica s puno jednostavnijim likovnim rješenjem. Kao što je slučaj i s drugim probnim otkovima iz navedenog razdoblja, tako je i ovaj primjerak vrlo rijedak i nije nešto što se može vidjeti svaki dan.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Najveći zlatnik na svijetu: Jednotonski „Zlatni klokan“ od 59 milijuna eura
Od svih kovanica na svijetu, jedna se posebno izdvaja zbog svoje masivnosti i vrijednosti: to je jednotonski zlatnik iz serije „Australski klokan“ (Australian Kangaroo). Ovaj masivni zlatnik je zbog količine zlata koji sadrži, ujedno i najvrjedniji zlatnik na svijetu, a izradila ga je australska kovnica The Perth Mint 2011. godine.
Cijeli članak možete pročitatio na portalu NumizmatikaNET.
S Nikolom Vudragom o umijeću stvaranja novih hrvatskih kovanica i ljepoti medaljerstva
Nikola Vudrag je jedan od najistaknutijih hrvatskih kipara i medaljera mlađe generacije. Radi se o vrlo talentiranom i svjetski priznatom umjetniku koji je jedan dio svog rada i umijeća posvetio onome što je za nas numizmatičare najvažnije – kovanom novcu i medaljama. Medaljerstvom se kao oblikom umjetničkog izričaja danas bavi mali broj ljudi u Europi i svijetu, a Vudrag je baš jedan od njih.
U današnjem videu imamo čast razgovarati s njime o tome kako izgleda postupak izrade kovanog novca i to od same ideje, pa do kovanja; o tome kako se zainteresirao za medaljerstvo; o tome što ga inspirira u radu; o utjecajima starih majstora na njegovo stvaralaštvo; o kovanicama s likom dalmatinskog psa; o idejama koje želi realizirati u budućnosti i mnogim drugim temama.
Prikaz kovanica: Jugoslavija, komplet srebrnjaka, Olimpijske igre Sarajevo, 1984.
U današnjem videu predstavljamo komplet prigodnih srebrnjaka SFR Jugoslavije izdanih povodom održavanja 14. olimpijskih igara u Sarajevu, 1984. Radi se o kompletu koji sadrži 15 različitih srebrnjaka nominalnih vrijednosti od 100, 250 i 500 dinara. Od svake nominale izrađeno je po pet različitih primjeraka u tehnici polirane ploče. Sve kovanice dijele zajednički dizajn lica, dok se naličja razlikuju i uglavnom prikazuju različite sportske discipline. Ovi srebrnjaci su otkovani u Zlatari Majdanpek, a pušteni su u prodaju tijekom 1983. godine. Kovanice se nalaze u luksuznoj kutiji s pripadajućim certifikatom. Komplet koji je predstavljen u današnjem videu ima čak i originalni račun iz 1987. godine kada je kupljen.
Ovaj video je snimljen u siječnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Aluminijska kovanica od 25 para iz 1953. je jedan od najrjeđih specijaliteta jugoslavenske numizmatike. Radi se o kovanici koja je bila namijenjena da bude najmanja nominala u seriji kovanog novca FNR Jugoslavije iz 1953. Međutim, nikada nije puštena u optjecaj, a cjelokupna emisija je pretopljena 1965. u somborskom poduzeću „Bane Sekulić“. Sačuvano je samo nekoliko primjeraka. Navodno postoje samo tri primjerka na numizmatičkom tržištu, a jedan od njih predstavljamo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Promocija knjige: Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem autora Ivora Altarasa Pende
Dana 08.12.2023. održana je promocija knjige „Memento moneta: Povijesne zgode i nezgode ispričane novcem“ autora Ivora Altarasa Pende u prostorijama Sveučilišta Libertas u Zagrebu. Radi se o vrlo zanimljivoj knjizi u kojoj se kroz priče obrađuju različite numizmatičke teme i spaja se numizmatika s drugim društvenim disciplinama poput sociologije, kulturologije, povijesti, ekonomije i filozofije. Na promociji su govorili izv. prof. dr. sc. Andreja Rudančić, izv. prof. dr. sc. Ante Samodol, Zlatko Viščević i sam autor knjige izv. prof. dr. sc. Ivor Altaras Penda.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine. Zahvaljujemo se kolegi Danijelu Levačiću koji je omogućio da se ova promocija snimi.
Prikaz probnih kovanica Kraljevine SHS od 1 i 2 dinara iz 1925. s oznakom ESSAI
Prije nego što se usvoji konačno rješenje za neki kovani novac ili prije kretanja u samo u kovanje kovanica za optjecaj, izrade se određene probne (testne) kovanice u vrlo maloj količini. Takve probne kovanice se u numizmatici nazivaju probe (proba, trial strike, essai…). Vrlo često takve probe nose na sebi i posebne oznake kako bi se razlikovale od običnih kovanica koje se kuju za optjecaj.
Jedne od najpoznatijih proba na našem području su probe za kovani novac Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1925. Ove probe su izrađene u kovnici Poissy u Francuskoj i na sebi imaju oznaku „ESSAI“. Upravo dvije takve probe predstavljamo u današnjem videu, a radi se o probama za kovanice od 1 i 2 dinara.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz austrijskih i mađarskih srebrnih krajcara iz 18. i 19. stoljeća
U ovom videu prikazujemo jednu malu selekciju srebrnih krajcara (kreuzer, kreutzer, krajczar). Ove kovanice iz 18. i 19. stoljeća su jedni od najpopularnijih srebrnjaka među numizmatičarima i kolekcionarima na našem području. Karakterizira ih specifični, vrlo lijepi dizajn; prikaz različitih vladara; dugi period izdavanja i različiti broj godišta; različite kovnice, a tu je i veliki broj varijanti. Sve u svemu, radi se o vrlo zanimljivom i izazovnom području, kako za skupljanje, tako i za proučavanje. Budući da su se ovi srebrnjaci vrlo aktivno koristili u platnom prometu, vrlo malo ih je ostalo u savršenom stupnju očuvanosti. Danas su takvi primjerci izrazito cijenjeni na numizmatičkom tržištu.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Ivanom Odrljinom iz Hrvatske kovnice novca o hrvatskoj numizmatici danas i planovima za budućnost
Hrvatska kovnica novca, naša državna kovnica, doživjela je u nekoliko zadnjih godina velike promjene. Te promjene se odražavaju i na nova numizmatička izdanja koja su konačno počela pratiti ritam moderne svjetske numizmatike. Jedan od zaslužnih ljudi za to je i Ivan Odrljin s kojim smo imali prilike razgovarati i to u samoj zgradi Kovnice koja je smještena u Svetoj Nedjelji.
Ivan je inače u duši numizmatičar i stoga možemo slobodno reći da imamo sreću što u Kovnici radi jedan od naših kolega koji razumije kako numizmatičari razmišljaju i što žele. Ivan je u ovom intervjuu vrlo otvoreno govorio o svim aspektima izdavanja modernog hrvatskog prigodnog novca i vjerujemo da će nakon ovog intervjua mnoge nedoumice glede rada Kovnice biti razjašnjene.
U intervjuu smo razgovarali o recentnim numizmatičkim izdanjima, ali i planovima za budućnost. Dobili smo jednu ekskluzivu i još neke najave…
Inače, ovaj video nije sponzorski video, već je razgovor snimljen s Ivanom Odrljinom kao relevantnim sugovornikom iz Hrvatske kovnice novca. Doduše, moram priznati da su me „kupili“ s kavom i srdačnim prijemom u Hrvatskoj kovnici novca.
Prikaz novčanice: Crna Gora 100 perpera 1912. Bez serijskog broja
Kada je numizmatika u pitanju, Crna Gora je definitivno jedno od najzanimljivijih područja, osobito za kolekcionare. Veliki je izazov nabaviti sva numizmatička izdanja ove zemlje, bilo da je riječ o kovanicama ili o novčanicama. Najteže je nabaviti najviše nominale, što zbog njihove rijetkosti što zbog izrazito visoke cijene. Danas u ovom videu predstavljamo upravo jedan takav primjerak; pravi raritet kada je papirni novac u pitanju – novčanicu od 100 perpera iz 1912. Da stvar bude zanimljivija, radi se o neponištenom (neprobušenom) primjerku bez serijskog broja. Ta novčanica predstavlja svojevrsni „Sveti gral“ kada govorimo o papirnom novcu na području bivše Jugoslavije.
Velika većina numizmatičara i kolekcionara na žalost nisu imali priliku vidjeti ovu novčanicu uživo, niti je držati u rukama. Razlozi za to su jasni, ali zato u ovom videu imate priliku malo bolje vidjeti kako ta novčanica zapravo izgleda.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Hrvatska 10, 25 i 100 eura 2023. Čipkarstvo u Hrvatskoj
U ovom videu predstavljamo prigodne hrvatske euro zlatnike posvećene čipkarstvu u Hrvatskoj. Ova izdanja predstavljaju nastavak teme koja je započeta sa zlatnikom od 10 kuna iz 2012. godine i na taj način se ističe važnost čipkarstva kao dijela hrvatske kulturne baštine. Prikazani zlatnici su iskovani u tehnici visokog kovničkog sjaja, izrađeni su od zlata čistoće .999 i dolaze u tri nominalne vrijednosti: 10, 25 i 100 eura. Sva tri zlatnika imaju identično likovno rješenje, a autorstvo potpisuje akademski kipar Stjepan Divković.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Polutalir (Polubradan) iz 1735.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to jedna prava numizmatička rijetkost – dubrovački srebrni polutalir i to Polubradan. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1731. i 1735. godine. Imali su nominalnu vrijednost od pola talira, a što je bila protuvrijednost od 30 dinara ili dinarića.
Po svom likovnom oblikovanju, Polubradan je praktički identičan taliru, Bradanu. Razlika u odnosu na Bradana je u nazivu nominalne vrijednosti: MED DU ET SE - REIP RHAC (MEDIUS DUCATUS ET SEMIS REIPUBLICAE RHAGUSINAE, odn. Polovica od dukata i pol Dubrovačke Republike).
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 kune 1993. T ispod repa
Danas predstavljamo jednu od najvećih rijetkosti moderne hrvatske numizmatike; kovanicu za koju su mnogi mislili da je samo dio priča i legendi, te da zapravo ni ne postoji, a radi se o kovanici od 2 kune iz 1993. kod koje je slovo „T“ iz natpisa „TUNJ“ ispod repa ribe. Radi se zapravo o prvom otkovu kovanice od 2 kune i koja je kao takva trebala biti puštena u optjecaj. Međutim, nakon što su otkovani prvi primjerci, došlo je do prigovora da natpis na kovanici izgleda malo rastegnuto i da bi bilo bolje kada bi bio „spojen“. Taj prigovor je uvažen i otkovane su kovanice kakve su svima nama bile poznate, one sa spojenim natpisom „TUNJ“.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Bornom Barcem o numizmatici, faleristici, karijeri, kolekcionarskoj sceni, sreći... (+ ekskluziva)
Borna Barac je poznato ime u svijetu numizmatike i faleristike, te idealan sugovornik kada se razgovara o starim kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Borna je već dugo vremena profesionalno u numizmatici i faleristici i tu je ostvario velike uspjehe; već 31 godinu ima svoju numizmatičku tvrtku; pokrenuo je prvu numizmatičku aukcijsku kuću u Hrvatskoj; autor je nekoliko knjiga i kataloga o kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Svakako se mora napomenuti da ujedno i autor knjige - korpusa svjetskih odlikovanja izdanih do 1945., a što je danas glavna referentna literatura za sve koji se bave odlikovanjima. U konačnici, Borna je sretan čovjek jer se bavi onime što voli i što ga ispunjava.
S Bornom Barcem o numizmatici, faleristici, karijeri, kolekcionarskoj sceni, sreći... (+ ekskluziva)
Borna Barac je poznato ime u svijetu numizmatike i faleristike, te idealan sugovornik kada se razgovara o starim kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Borna je već dugo vremena profesionalno u numizmatici i faleristici i tu je ostvario velike uspjehe; već 31 godinu ima svoju numizmatičku tvrtku; pokrenuo je prvu numizmatičku aukcijsku kuću u Hrvatskoj; autor je nekoliko knjiga i kataloga o kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Svakako se mora napomenuti da ujedno i autor knjige - korpusa svjetskih odlikovanja izdanih do 1945., a što je danas glavna referentna literatura za sve koji se bave odlikovanjima. U konačnici, Borna je sretan čovjek jer se bavi onime što voli i što ga ispunjava.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 100 dinara 1946. Kovač, kosac i ribar
Nakon „ratne“ serije novčanica Demokratske Federativne Jugoslavije s godinom 1944., uslijedila je prva „mirnodopska“ emisija s godinom 1946. U međuvremenu je zemlja promijenila ime u Federativna Narodna Republika Jugoslavija i okrenula se novim društvenim temama; ustroj novog političkog poretka, socijalizam, rad, obnova. Shodno tome i novčanice nove serije slijedile su taj politički narativ.
Nova novčanica od 100 dinara s datumom 01.05.1946. na sebi prikazuje junake (novog socijalističkog) doba; radnika, seljaka, ribara, a autorstvo potpisuju dokazani autori iz prethodnog (prijeratnog i ratnog) razdoblja. U ovom videu donosimo prikaz te novčanice.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Na numizmatičkoj kavi sa Sašom Ivanovićem: O investicijskim zlatnicima, srebrnjacima i numizmatici
U današnjem videu razgovaramo sa dr. Sašom Ivanovićem, vodećim čovjekom u Hrvatskoj kada je u pitanju investiranje u fizičko zlato i srebro. Dobar dio svoje karijere Saša je proveo u svijetu burzovnog investiranja, sve do trenutka dok se nije zainteresirao za fizičko zlato. Taj početni interes se pretvorio u poslovnu ideju, a poslovna ideja u tvrtku za trgovanje investicijskim zlatom - "Centar zlata". Povod za ovaj razgovor je bio trenutno stanje na tržištu plemenitih metala, a osobito kretanje cijene zlata s obzirom na inflaciju i kakva možemo imati očekivanja u budućnosti? Dotakli smo se i teme srebrnjaka, te modernih hrvatskih numizmatičkih izdanja. Iako još nekako odolijeva, Saša je na dobrom putu da jednog dana i sam postane numizmatičar.
Važna napomena: Ovaj video nije sponzorski video, već je razgovor snimljen sa Sašom Ivanovićem kao relevantnim sugovornikom na temu investiranja u plemenite metale. Za razgovor nije ništa platio, niti je platila njegova tvrtka niti s njom povezane tvrtke. Čak mu nije bilo dopušteno ni da plati kavu.
Izvještaj sa sajma numizmatike i kolekcionarstva Collecta Ljubljana, 27.-29.09.2023.
Collecta u Ljubljani je najveći sajam numizmatike i kolekcionarstva u Sloveniji. Do „korone“, Collecta je bila praktički najznačajniji profesionalno organizirani sajam na području bivše Jugoslavije. Ovogodišnja Collecta, 15. po redu, je organizirana u skromnijem obimu i održana je u Cankarjevom domu u Ljubljani. Usprkos tome, kao i činjenici da se održava tijekom radnog tjedna, prvi dan sajma je bio dobro posjećen i trgovci su imali razloga za zadovoljstvo. Ovaj izvještaj je napravljen drugi dan sajma, kada je posjećenost bila manja, ali to je ujedno omogućilo i lakše snimanje video materijala.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Kolekcionarstvo: Zašto je OK promijeniti predmet interesa?
Kada započnemo sa skupljanjem nečega, često definiramo naš predmet interesa. Ne definiramo samo područje skupljanja (numizmatiku, faleristiku, filateliju), već i samu vrstu predmeta koji nas zanimaju. No, što ako osjetimo potrebu za promjenom? Mnogi kolekcionari tijekom vremena osjete želju za proširenjem ili promjenom interesa. Je li to u redu? I kako će okolina reagirati? U ovom videu razbijamo mitove i strahove vezane uz promjenu interesa unutar kolekcionarstva. Otkrijte zašto je promjena sasvim prirodan korak i kako je bezbrižno usvojiti.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 eura 2023. Uvođenje eura kao novčane jedinice u Republici Hrvatskoj
Nakon uvođenja eura, Hrvatska je dobila i svoju prvu prigodnu kovanicu od 2 eura. Prva hrvatska prigodna euro kovanica je posvećena uvođenju eura kao novčane jedinice u Republici Hrvatskoj. Ova kovanica je puštena u optjecaj 15.09.2023. i odmah se susrela sa salvom kritika; od samog dizajna i prigode povodom koje je izdana, te načina distribucije same kovanice. Na cijelu priču su se nadovezale i zanimljive opservacije vezane uz sam dizajn kovanice. Kritika i nezadovoljstva je puno, ali što je tu je, dobili smo prvu prigodnu euro kovanicu koja će nas predstavljati u Europi i svijetu, pa kome krivo, kome pravo.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu razgovaramo s Ivorom Altarasom Pendom, vrlo zanimljivim i svestranim čovjekom. Inače sveučilišnim profesorom širokog obrazovanja, aktivnim planinarom, te numizmatičarem i numizmatičkim piscem. Povod za ovaj razgovor je upravo ovo posljednje, jer kolega Penda uskoro izdaje svoju knjigu posvećenu numizmatici. Razgovarali smo ne samo o knjizi, već i o aktualnim temama kao što su pitanje nacionalnog identiteta i novca, zašto na kovanicama eura imamo neustavno ime zemlje, te o investicijskom aspektu numizmatike. U razgovoru je došlo do određenih neslaganja i napetosti, ali je sve na kraju sve izglađeno.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Zagreb (Vukovarska), 16.09.2023.
U subotu 16.09.2023. je održan tradicionalni sajam i susret kolekcionara u Zagrebu koji je okupio brojne ljubitelje starih kovanica, novčanica, poštanskih maraka, odlikovanja, značaka, razglednica i drugih kolekcionarskih predmeta. Ovaj događaj je održan u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Vukovarskoj ulici. Iako se ovaj događaj održava već godinama, pod zadnje doživljava pravu renesansu i posjećuje ga sve više ljudi i izlagača, ne samo iz Hrvatske, već i iz susjednih zemalja. U ovoj kratkom videu možete vidjeti dio atmosfere s ovog sajma, a za pravi doživljaj morate doći osobno na sljedeći.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Sberatel Prag, 07.-09.09.2023.
U ovom videu prikazujemo kratku šetnju kroz jesenski sajam numizmatike i kolekcionarstva Sberatel, koji je održan u Pragu 07.-09.09.2023. Na snimci možete vidjeti prikaz dijela ponude sa sajma: kovanice, srebrnjake, zlatnike, novčanice, odlikovanja i ostalo. Na ovom sajmu je bilo čak 274 izlagača, tako da nije bilo moguće obuhvatiti cjelokupnu ponudu u jednom videu. Međutim, iz prikazanog možete dobiti dojam kako ovaj sajam izgleda, kao i dio atmosfere koja na njemu vlada. Ukoliko još niste posjetili Sberatel u Pragu, svakako ga imajte u vidu za jedno od sljedećih putovanja.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike i kolekcionarstva Sberatel Prag, 07.-09.09.2023.
Jesenski Sberatel u Pragu je jedan od najznačajnijih sajmova numizmatike i kolekcionarstva u centralnoj Europi. Na ovom sajmu izlaže čak 274 izlagača iz područja numizmatike, notafilije, filatelije, faleristike i drugih kolekcionarskih područja. Prema tvrdnjama organizatora, ovaj sajam posjećuje oko 10.000 ljudi, a što je svakako impresivna brojka.
Ponuda na ovom sajmu je vrlo šarolika i može se reći da ima za svakoga po nešto. U svakom slučaju, numizmatika je dominantna, a cijene su „tradicionalno“ visoke. Usprkos tome, na ovom sajmu vlada velika dinamika i trguje se „punom parom“; gužva za stolovima i štandovima; kupci kupuju, a trgovci prodaju. Svi u konačnici djeluju zadovoljno, a što je najbitnije.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Kupujem stvari za zbirku, a obitelj stalno prigovara... Bez brige, ima rješenja!
U ovom videu govorimo o tome što napraviti kada Vam obitelj prigovara zbog trošenja novca na kupovinu kovanica, novčanica i drugih predmeta za Vašu zbirku. To su svakako neugodne situacije i zbog njih često dolazi do sukoba, a u ekstremnim slučajevima i do razvoda brakova. Najčešći prigovor je zbog trošenja novca na „nepotrebne stvari“ kao što je hobi, dok ima puno drugih „prioriteta“ koji su na čekanju. Zbog toga prigovaraju bračni partneri, djeca, roditelji… No, tome se ipak može doskočiti i na neki način „neutralizirati“ njihovo zanovijetanje.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Američki dolar je već dugo godina najpopularnija svjetska valuta, osobito od kraja 19. stoljeća. Dobar dio naših predaka je još prije Prvog svjetskog rata odlazio na rad u Sjedinjene Američke Države i vraćao se natrag u rodni kraj s “dolorima”. Neke obitelji čak i dan danas čuvaju zlatne, srebrne i papirnate dolare koje je pra-pra-djed donio iz “Jamerike”.
U ovom videu govorimo o tome koliko očuvanost utječe na vrijednost starog novca i zašto je očuvanost važna kolekcionarima. Isto tako govorimo i o slučajevima kada cijena drastično pada kod nižih stupnjeva očuvanosti. Radi lakšeg razumijevanja ove materije, donosimo usporedbu očuvanosti u numizmatici s primjerima iz svakodnevnog života.
Ovaj video je snimljen u veljači 2020. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Među kolekcionarima numizmatike se uvijek proteže jedno „vječno pitanje“: Treba li skupljati samo UNC primjerke ili se može i druge (niže) kvalitete? Međutim, nema univerzalnog odgovora na ovo pitanje, budući da svaki od kolekcionara ima neko svoje viđenje svoje sakupljačke aktivnosti. Neki skupljaju numizmatiku radi svojeg osobnog zadovoljstva, dok neki gledaju na to kao svojevrsni oblik investicije. Shodno tome, različita su i stajališta o tome kakvu kvalitetu „treba“ skupljati. O ovoj temi govorimo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu po prvi put imamo gosta i to ne bilo kakvog. Razgovarali smo s Vedranom Krušeljem, jednim od rijetkih numizmatičkih istraživača u Hrvatskoj danas. Kolega Krušelj već duže vrijeme radi na knjizi o novčanicama Nezavisne Države Hrvatske, a koja će, kako se čini, predstavljati kapitalno djelo o ovom području u hrvatskoj notafiliji.
Razgovor je vođen i na temu zamjenskih novčanica iz navedenog razdoblja, ali i o zanimljivoj numeraciji na novčanici Demokratske Federativne Jugoslavije od 100 dinara iz 1944. Isto tako, u razgovoru je bilo i riječi o ideološkoj i političkoj neutralnosti u numizmatici i kolekcionarstvu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine.
Zahvala g. Alminu Muratagiću za ustupanje fotografije novčanice od 100 dinara iz 1944.
Na današnji dan prije pet godina, 16.08.2018., pokrenut je YouTube kanal NumizmatikaNET. Prvi video je objavljen dva dana kasnije, 18.08.2018. Kanal je pokrenut s ciljem popularizacije numizmatike, faleristike i općenito kolekcionarstva među mlađom generacijom. Kod izrade video sadržaja, osobiti naglasak je stavljen na njihov edukativni karakter, a isto tako i na video dokumentaciju kovanica, novčanica, odlikovanja, vojnih oznaka i sl. predmeta. Razvoj ovog YouTube kanala je pratio i portal NumizmatikaNET na kojem se prenose svi objavljeni video sadržaji kao i članci i drugi sadržaji iz numizmatike i faleristike.
Na dan objave ovog videa, YouTube kanal NumizmatikaNET je imao 200 objavljenih videa (130 dugog formata i 70 shorts-eva), 1882 pretplatnika (pratitelja) i preko 300.000 pregleda. Najposjećeniji video je imao više od 80.000 pregleda.
Jugoslavenski rudar otišao s 10000 na 20000 dinara
Nedavno je bilo riječi o poznatoj jugoslavenskoj novčanici s likom rudara, a o kojoj je bio objavljen video na YouTube kanalu NumizmatikaNET, te članak na portalu NumizmatikaNET. Radi se o novčanici od 20000 dinara iz 1987. koja je svima vrlo dobro poznata. Osobito je zanimljiva zbog nagađanja nalazi li se na njoj lik Alije Sirotanovića ili ne. Međutim, do nedavno nije bilo poznato (barem ne u širim numizmatičkim krugovima) da je ta novčanica zapravo inicijalno trebala biti novčanica nominalne vrijednosti od 10000 dinara i nositi datum 01.05.1985.
Ovaj zanimljiv detalj je objavila dr. Gordana M. Jauković u svojoj doktorskoj disertaciji pod nazivom: „Formiranje i istorijski razvoj vizuelnog identiteta u službi zaštite kovanog i papirnog novca u Srbiji (1868-2018)“. U istom radu objavljen je i crtež likovnog rješenja za ovu novčanicu, a koji potječe iz arhiva Narodne Banke Srbije.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Poludinarić iz 1795.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. To je danas bakreni poludinarić iz 1795. Radi se o sitnim dubrovačkom novcu nominalne vrijednosti od 15 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha, a uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: PROT REIP RHAGVSINE (skraćeno od PROTECTOR RAEIPUBLICAE RHAHUSINAE, odn. zaštitnik Dubrovačke Republike). Na naličju kovanice se nalazi prikaz Isusa Krista i natpis: DEUS REFUG ET VIRTUS (skraćeno od DEUS REFUGIUM ET VIRTUS, odn. Bog je utočište i snaga).
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 20000 dinara 1987. Rudar
Novčanica od 20000 dinara iz 1987. s likom rudara je jedna od najpoznatijih novčanica bivše Jugoslavije izdana tri godine prije raspada zemlje. Opće je mišljenje da se na novčanici nalazi najpoznatiji jugoslavenski rudar, udarnik i junak socijalističkog rada – Alija Sirotanović. Ta informacija se vrlo često prenosi u medijima, međutim da li je to baš tako… Provjerite u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Ljudi u numizmatici: numizmatičari, kolekcionari, sabirači, investitori i trgovci
U ovom videu analiziramo vrste ljudi koji se bave numizmatikom, odnosno načine bavljenja numizmatikom. Numizmatičari su osobe koje se studiozno bave proučavanjem novca; zanima ih njegova povijest, društvena i umjetnička vrijednost. Njihovo glavno zadovoljstvo dolazi iz otkrivanja nekih novih informacija značajnih za numizmatiku. Kolekcionari se usredotočuju se na sakupljanje novca po određenom sustavu. Sabirači su skupljači koji prikupljaju novac bez određenog kriterija, često ne zanima ih numizmatika, već samo posjedovanje „nečega“. Investitori su usmjereni na numizmatičku vrijednost novca i cilj im je kupiti ga jeftino i prodati kada cijena poraste. Trgovci numizmatikom se profesionalno bave kupovinom i prodajom kovanica i novčanica i to rade praktički na dnevnoj bazi. Ova podjela među ljudima nije stroga, već su moguća razna preklapanja između različitih načina bavljenja numizmatikom.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Gostovanje urednika portala NumizmatikaNET Zlatka Viščevića na podcastu "Nominis". Razgovaralo se o numizmatičkim i kolekcionarskim temama; zašto ljudi skupljaju stari novac; o profilu današnjeg numizmatičara; kako izleda numizmatička zajednica u Hrvatskoj; o profesionalnom bavljenju numizmatikom i izazovima koji se tu javljaju; o nastanku YouTube kanala i portala NumizmatikaNET i drugim vezanim temama.
Voditelji: Marcel Majsan i Saša Tenodi; YouTube kanal: Nominis (Udruga eCommerce Hrvatska)
Prikaz srebrnjaka: Belgija 50 franaka 1935. Expo Bruxelles i 100. obljetnica belgijskih željeznica
U ovom videu govorimo o jednoj belgijskoj kovanici. Radi se o prigodnom srebrnjaku od 50 franaka iz 1935. godine posvećenom dvjema prigodama: Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1935. i 100. obljetnici belgijskih željeznica. Na licu kovanice je prikaz Sv. Arkanđela Mihovila (Mihaela), a na naličju je prikazana Palais des Expositions (Palača izložbi) na Heyselu. Ovo je vrlo neobična i zanimljiva kovanica, jer obilježava dvije prigode, a stilski je zanimljiv i prikaz Sv. Arkanđela Mihovila koji je inače izrađen kao vjetrokaz na tornju zgrade gradske vijećnice u Bruxellesu. Ovaj video je snimljen u najvišoj kugli Atomiuma, poznate znamenitosti u Bruxellesu.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Interview Zlatka Viščevića za Radio Korzo na temu numizmatike - 15.06.2023.
Riječki Radio Korzo je jedna od radio postaja koja je pokazala interes za numizmatičke teme, pa je u skladu s time snimljen i emitiran jedan kratki razgovor na temu numizmatike, skupljanja, vrijednosti, itd. Osim audia, snimljen je i video razgovora. Pitanja je postavljao voditelj Marko Dorčić, a na njih odgovarao Zlatko Viščević. Svakako pogledajte ili poslušajte.
Ovaj video i audio zapis je snimljen u lipnju 2023. godine i emitiran je u na Radio Korzu 15.06.2023.
U numizmatičkoj i općenito kolekcionarskoj zajednici, ruganje i omalovažavanje drugih je danas veliki problem. Pored toga, ništa ne izaziva toliko „bura i oluja“ kao što je komentiranje cijena. To je ujedno i najčešći povod za konflikte, svađu i obračune. Do toga dolazi kada netko nešto prodaje po određenoj cijeni, a druga osoba (ili osobe) se nađu iziritirane traženom (i po njima) previsokom cijenom. Takve situacije u svakom slučaju treba izbjegavati, jer ne koriste nikome i ničemu, te samo „habaju“ već ionako dobro istrošene živce svih nas u kolekcionarskoj zajednici. Zato se moramo svi prizvati pameti i biti malo tolerantniji jedni prema drugima. O ovoj bolnoj temi govorimo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Stari vižlin iz 1747.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Stari Vižlin je primjer dubrovačkog srebrnjaka talirske veličine i nominalne vrijednosti od 60 dinara ili dinarića. Autor likovnog oblikovanja ove kovanice je bio Niko Matov Fišević (ili Fišić). Na licu kovanice se nalazi poprsje dubrovačkog kneza s pogledom na lijevo i natpis: RECTOR REIP RHACVSIN. Na naličju je veliki ukrašeni grb Dubrovačke Republike i natpis: DUCAT ET SEM REIP RHAC.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
(Ne)poštivanje dogovora u numizmatici i kolekcionarstvu
U današnjem videu istražujemo česte situacije u numizmatici i kolekcionarstvu kada dolazi do kršenja dogovora. Bilo da ste kupac ili prodavatelj, vjerojatno ste se susreli s ovim problemima. Koliko puta ste se našli u situaciji kada kupci obećaju da će nešto kupiti, ali kasnije se prave blesavi i odustanu od dogovora? S druge strane, prodavatelji obećaju da će prodati određeni predmet, no kada stignete s novcem, predmeta nema. Još jedna situacija koja se često javlja je kršenje dogovora o zamjeni. Dogovorite zamjenu s nekim za određene predmete, ali umjesto da se obostrano poštuju dogovoreni uvjeti, jedna strana izigra drugu. Takvi trenuci mogu biti izuzetno frustrirajući i uništavaju povjerenje među ljudima u zajednici. Zato danas govorimo upravo o toj problematici.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Josip Broz Tito na novčanici Gvineje od 500 sylija iz 1980.
U socijalističkoj Jugoslaviji je postojala samo jedna optjecajna novčanica s likom Josipa Broza Tita; 5000 dinara iz 1985. godine. Međutim, u općoj javnosti je slabo poznato kako je i jedna druga zemlja izdala novčanicu s Titovim likom i to čak prije same Jugoslavije. Bila je to Republika Gvineja koja je na svojoj najvećoj novčanici od 500 sylija iz 1980. prikazala upravo lik Josipa Broza Tita. Kako je izgledala ta novčanica i zašto je na njoj prikazan baš Titov lik, možete saznati u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne i zabavne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 50 dinara 1990. Dječak
Nakon monetarne reforme 1990. godine i uvođenja "Markovićevog" dinara, svjetlo dana je ugledala i nova novčanica od 50 dinara s datumom 01.06.1990. i likom malog dječaka. Ova novčanica se stilski oslanja na jugoslavenske novčanice novijeg, modernijeg dizajna iz sredine 1980-ih. U numizmatičkoj zajednici već neko vrimeme kruže priče o tome tko je misteriozni dječak s ove novčanice...
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Legendarna „Atenska sova“ je jedna od najznačajnijih kovanica u numizmatičkoj povijesti. Ta kovanica je toliko poznata, da na određeni način predstavlja i simbol za numizmatiku. Zbog svoje popularnosti je predmet želje mnogih numizmatičara i gotovo svatko bi je volio vidjeti u svojoj zbirci. Ova srebrna atenska tetradrahma je tema našeg današnjeg videa.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Početnici u numizmatici i kolekcionarstvu vrlo često znaju biti vrlo nestrpljivi kod popunjavanja svojih zbirki. Nakon što su spoznali koje im sve kovanice ili novčanice nedostaju za popunu zbirke; počinju ih mahnito tražiti i kupovati, ponekad i po suludim cijenama, a sve kako bi što prije popunili svoje zbirke. Takvi postupci često rezultiraju frustracijama ili bijesom, jer su neki primjerci koje traže - nedostupni na tržištu ili jako skupi. Međutim, numizmatika i kolekcionarstvo je "igra na duge staze" koja zahtjeva strpljenje i dobre živce. Numizmatika nije utrka niti natjecanje, već je aktivnost koja čovjeku treba omogućiti smirenje i uživanje.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Jedna od najzanimljivijih tema u numizmatici je neobični novac. Osobito su zanimljivi oblici „pranovca“ koji su prethodili novcu u fizičkom obliku kakav imamo danas. Jedna od najpoznatijih vrsta pranovca su kauri školjke koje dolaze s Maldiva. Kratku monetarnu povijest ove „monete“ možete pročitati u ovom članku.
Ljubomora je vrlo česta pojava u numizmatičkom i kolekcionarskom svijetu i kao takva zna biti uzrokom velikih problema. Kad netko ima nešto što vi nemate ili je to uspio nabaviti po povoljnoj cijeni, normalno je da čovjek osjeća ljubomoru i ljutnju. To je sasvim normalan i prirodan, ali vrlo štetan osjećaj. Posebno je štetan kada trajno poremeti međuljudske odnose i dovede do sukoba. Ponekad ni sami ljudi nisu svjesni da su ljubomorni i da zbog toga loše reagiraju prema svojim kolegama. U ovom videu se govori kako se oduprijeti ovom mračnom osjećaju i neutralizirati ga.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Razlike između polirane ploče (Proof) i običnih kovanica
Današnji video je namijenjen početnicima u numizmatici. Kod nekih kovanica u opisu zna stajati napomena „Proof“ ili „Polirana ploča“ (PP). Budući da su te kovanice u pravilu skuplje od ostalih kovanica, početnici se često pitaju „u čemu je kvaka“ i zašto je takva kovanica skuplja od UNC-a. Proof kovanice su otkovane u posebnoj tehnici kovanja koja omogućuje dobivanje visokog sjaja i „efekta ogledala“. U ovom videu možete vidjeti što su to Proof kovanice i koja je razlika između njih i kovanica otkovanih u običnoj tehnici kovanja.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Pojavom interneta, a osobito društvenih mreža, intenzivirala se komunikacija svih vrsta u virtualnom svijetu. To nije mimoišlo ni numizmatiku, kao ni kolekcionarstvo općenito. Veliki dio numizmatičkih aktivnosti kao što su razmjena informacija, diskusije, dogovaranje zamjena, prodaja i sl. odvija se danas putem internetskih kanala. To je u jednu ruku dobro, ali u drugu ruku ima i svoje negativne posljedice; smanjila su se druženja i susreti numizmatičara u realnom svijetu, a što ima za posljedicu općeniti pad opće numizmatičke kulture i razine na kojoj numizmatička zajednica funkcionira. Prema nekima nema nikakvog smisla dolaziti na numizmatičke sajmove i susrete, jer je "sve" danas online... i ti sajmovi su samo gubitak vremena. No da li je baš tako i ima li smisla dolaziti na sajmove numizmatike - pogledajte u današnjem videu i donesite svoj zaključak o ovoj temi.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U ovom članku donosimo osnovni prikaz austro-ugarskih kovanica od 1 krune koje su bile u optjecaju od 1892. do 1918. godine. Austro-ugarske krune su dio nacionalne numizmatike svih zemalja nasljednica bivše Austro-Ugarske, pa su zbog toga dosta popularne među numizmatičarima i kolekcionarima iz tih zemalja. Popularne su i kod nas, jer su bile sredstvo plaćanja u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i dijelu Srbije (Vojvodina).
U numizmatičkom svijetu ima svega i svačega; normalnih i divnih ljudi, društvenog prosjeka, ali i potpunih luđaka i psihopata. Isto tako, jedan dio ljudi je potpuno normalan u svakodnevnom životu, ali ima suluda očekivanja kad je numizmatika u pitanju. Od tih očekivanja i uvjerenja ne odustaju i ne daju se nikako urazumiti. U današnjem videu navodimo i analiziramo nekoliko primjera takvih očekivanja.
Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Rusija 5 kopjejki 1771. Katarina II. Velika
Rusija je danas velika zemlja, kao što je nekada bilo i Rusko Carstvo. Ruska carica Katarina II. je isto tako bila Velika, pa je shodno tome i njenih 5 kopjejki bilo veliko. Danas predstavljamo ovu masivnu bakrenu kovanicu koja je najviše zanimljiva zbog svoje neuobičajene veličine, iako se radi o kovanici manje nominalne vrijednosti. Više o njoj pogledajte u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Japan 100 mon 1835.-1870. Tenpo Tsuho
U današnjem videu predstavljamo jednu posebno zanimljivu kovanicu, a radi se o japanskoj Tenpo Tsuho kovanici nominalne vrijednosti 100 mona. Ove brončane kovanice neobičnog oblika su izrađivane između 1835. i 1870. godine i napravljene su u količini većoj od 480 milijuna primjeraka. Inače, radi se o kovanicama koje nisu izrađivane postupkom kovanja, već lijevanja. Zahvaljujući svojem neobičnom obliku; relativnoj starosti (150-180 godina); dozi egzotike (ipak se radi o Japanu) kao i pristupačnoj cijeni, ove kovanice uživaju popriličnu popularnost među kolekcionarima numizmatike.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Solad iz 1729.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Bakreni solad je bio sitni dubrovački novac nominalne vrijednosti 5 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha na dubrovačkim zidinama. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: CIVITAS RAGUSII (grad Dubrovnik). Na naličju kovanice se nalazi prikaz Isusa Krista i dva mala dubrovačka grba.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Numizmatička vrijednost probušenih, pozlaćenih i obojanih kovanica
U današnjem videu odgovaram na vrlo česta pitanja: Kakva je numizmatička vrijednost kovanice koja je probušena ili na sebi ima navarenu „ušicu“, kopču i sl.? Što je s pozlaćenim i obojanim kovanicama? Imaju li one numizmatičku vrijednost ili se smatraju oštećenim primjercima? Neke će odgovori uznemiriti i iznervirati, ali numizmatička pravila su neumoljiva.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike Numismata München, 04.-05.03.2023.
Po prvi put nakon „korone“ održava se tradicionalni sajam numizmatike u Münchenu – Numismata. Ovaj sajam već čitav niz godina okuplja veliki broj ljubitelja numizmatike i svake godine je dobro posjećen. Budući da se sajam nije održavao neko vrijeme, posjećenost ovogodišnjoj Numismati je bila iznad očekivanja. Posjetitelja je bilo do te mjere da su u jednom trenutku morali zabraniti ulaz novim posjetiteljima. Ovaj sajam je više orijentiran na kovanice i tu ponuda poprilično velika. Novčanica ima u nešto manjem broju. Iako je ovo međunarodni sajam, najviše izlagača je iz Njemačke, a isto tako je u dobroj mjeri zastupljen njemački materijal. Cijene na ovom sajmu su uglavnom velike, trgovci su zadovoljni, a čini se da su i kupci zainteresirani, ako ćemo suditi po gužvama na štandovima.
Suprotno nekom općem uvjerenju, nemaju svi zlatnici numizmatičku vrijednost. Postoje zlatnici koji vrijede samo kao zlato i ništa više od toga. Nekima je to neobično, jer se vrlo često radi o zlatnicima koji su čak iz 19. ili početka 20. stoljeća. Postavlja se pitanje: „Kako 150 godina stari zlatnik može vrijediti samo kao metal?“. Zašto je to tako, pogledajte u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
U današnjem videu govorimo o specimen novčanicama: što su; zašto se izrađuju; kako izgledaju; koliko vrijede, itd. Specimen novčanice se izrađuju uglavnom u malom broju primjeraka, pa ih to čini zanimljivim za kolekcionare novčanica. Isto tako, kod kupovine specimen novčanica treba biti dosta oprezan, jer ima puno manipulacija na numizmatičkom tržištu. Kolege Marko Miletić i Branko Prskalo su napisali kratku studiju o specimenima jugoslavenskih novčanica. Link na taj dokument u PDF formatu se nalazi u opisu ovog videa na YouTube-u.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe. Inače, ovaj video je snimljen i montiran na pametnom telefonu. To je prvi video takve vrste na ovom kanalu.
Dok ste još početnik u numizmatici i tek krećete s kupovinom kovanica i novčanica, vrlo je velik rizik da vas prevare ili pokušaju prevariti. Na žalost, jedan dio ljudi koji prodaje numizmatiku su skloni prevarama ili u najmanju ruku - obmanjivanju kupaca. Tome su osobito izloženi početnici koji još nemaju izgrađene kriterije za numizmatičke vrijednosti. Budući da sam i sam prošao neke „skupe škole“ još dok sam bio početnik, u ovom videu dijelim s vama tri mala savjeta koji bi vam trebali pomoći da smanjite navedene rizike na najmanju razinu.
Ovaj video je snimljen u veljači 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Konačno 100. video na NumizmatikaNET - Poklanjam kovanice, novčanice i popuste! :)
I konačno je došao red na 100. video na YouTube kanalu NumizmatikaNET. Kanal je započeo s radom prije skoro 5 godina s ciljem promocije numizmatike u javnosti, edukacije numizmatičara i videodokumentacije numizmatičkog i falerističkog materijala. U tom razdoblju, ovaj kanal je prikupio skoro 1000. pretplatnika i 100.000 pregleda.
Zahvaljujem se svim pretplatnicima, vjernim pratiteljima ovog kanala i svima koji na bilo koji način sudjeluju u radu ovog kanala ili ga podržavaju (komentarima, prijedlozima, savjetima, donacijama...). Kanal i dalje nastavlja s radom i uskoro možete očekivati nove sadržaje! Hvala svima!
Izvještaj sa sajma numizmatike World Money Fair '23 održanog u Berlinu 03.-05.02.2023.
Početkom veljače održan je tradicionalni sajam numizmatike u Berlinu – World Money Fair. Ovaj sajam tradicionalno okuplja ljubitelje kovanica i novčanica koji dolaze u Berlin kako bi kupovali i prodavali numizmatiku, a ujedno se i družili sa svojim kolegama iz cijelog svijeta. U središnjem dijelu sajma su predstavljene vodeće svjetske kovnice novca i investicijskih zlatnika i srebrnjaka, a pored njih na sajmu sudjeluju i poznate aukcijske kuće, te srednji i manji trgovci numizmatikom. Na ovogodišnjem sajmu je po prvi put sudjelovala i Hrvatska kovnica novca, a što je za svaku pohvalu. Kako je bilo na sajmu, što se sve nudi, kakve su cijene i da li se isplati dolaziti na ovaj sajam… pogledajte u ovom videu.
U ovom videu prikazujemo kratku šetnju kroz World Money Fair, sajam numizmatike koji je održan u Berlinu 03.-05.02.2023. Na snimci možete vidjeti prikaz dijela ponude sa sajma: kovanice, srebrnjake, zlatnike, novčanice, odlikovanja i ostalo. Izlagača je bilo puno, tako da nije bilo moguće obuhvatiti cjelokupnu ponudu. Ipak, na temelju snimaka možete dobiti uvid u to kako ovaj sajam otprilike izgleda.
Izjava Zlatka Viščevića za Radio Dalmaciju na temu kovanica sličnih euru i kineskom pogrebnom novcu
U današnjem javljanju za Radio Dalmaciju govorimo o kovanicama koje su slične kovanicama eura, a koje vrijede bitno manje od njih. Takve kovanice se mogu podmetnuti neupućenim građanima kao euro kovanice i na taj način ih se prevariti. Uz malo pažnje, moguće je relativno lako utvrditi da se ne radi i kovanicama eura. Puno opasniji su filmski i kazališni rekviziti, a koji su vrlo slični novčanicama eura. Tu su i kineske pogrebne novčanice (hell banknotes) koje se isto mogu iskoristiti za prijevare.
Ovaj audio zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na Radio Dalmaciji.
Zlatko Viščević - O numizmatici i političkoj ikonografiji na novcu. Interview za YouTube kanal Obnova.
Politička ikonografija je oduvijek bila prisutna na novcu, sve od antičkih vremena do danas. Možemo reći da ona nerazdvojiva od novca kao jednog od simbola državnosti određene zemlje. Kako je izgledala politička ikonografija na novcu kod nas; o novčanicama Nezavisne Države Hrvatske; novcu socijalističke Jugoslavije, (ne)poznatim likovima na novčanicama; Titu na gvinejskom novcu; kunama, lipama i hrvatskim eurima… sve na jednom mjestu, u ovom video interviewu Zlatka Viščevića za YouTube kanal „Obnova“.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2022. godine u produkciji udruge „Obnova“ i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Viktorija Bednjanec.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na Nova TV dana 09.01.2023.
Prikaz novčanice: Hrvatska 1000 kuna 1993. dr. Ante Starčević
U današnjem videu govorimo o najvećoj hrvatskoj optjecajnoj novčanici do uvođenja eura, novčanici Narodne banke Hrvatske od 1000 kuna s datumom izdanja 31.10.1993. Od puštanja u optjecaj ove novčanice 1994. do njenog povlačenja iz optjecaja 15.01.2023. ova novčanica nije mijenjala svoj izgled i nosila je na sebi natpis: NARODNA BANKA HRVATSKE, iako je hrvatska središnja banka odavno promijenila svoj službeni naziv.
Na novčanici se nalazi lik dr. Ante Starčevića, hrvatskog političara iz 19. stoljeća koji nosi naziv "Oca domovine". Zbog relativno velike nominalne vrijednosti, ova novčanica nije bila baš česta u optjecaju, a isto tako, rijetko je nalazila put do numizmatičkih zbirki. Biti će zanimljivo vidjeti kakav će imati status na numizmatičkom u nadolazećim godinama.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za RTL Danas na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Ida Balen.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na RTL Televiziji dana 09.01.2023.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Kod nas doma" na HRT-u na temu numizmatike - 09.12.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Kod nas doma" na Hrvatskoj radioteleviziji na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Kune i lipe, kao i hrvatski euro su pod zadnje u fokusu hrvatskih medija, osobito nakon pojave "Pelješkog mosta" i nakon naglog povećanja interesa za numizmatiku. Novinarka: Eli Lazarova Sladić.
Ovaj video zapis je snimljen u studenom 2022. godine i emitiran je u na HRT-u dana 09.12.2022.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Dukat iz 1797.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Srebrni dukat je primjer većeg dubrovačkog srebrnjaka nominalne vrijednosti 40 dinara ili dinarića. Autori likovnog oblikovanja ove su bili Ivo Karlo Angeli i Antun Obad. Na licu kovanice se nalazi lik svetog Vlaha u biskupskom ruhu i natpis: TUIS A DEO AUSPICIIS. Na naličju je veliki ukrašeni grb Dubrovačke Republike i natpis: DUCAT REIP RHAGUSINE.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za Radio Dalmaciju na temu kuna i lipa - 17.11.2022.
Kreće se sa Štrumpfovima, a završava na numizmatici. Kratka izjava Zlatka Viščevića za Radio Dalmaciju na temu rjeđih kovanica kuna i lipa, a koje imaju numizmatički potencijal. Voditeljica: Antica Cikojević.
Ovaj audio zapis je snimljen u studenom 2022. godine i emitiran je u na Radio Dalmaciji dana 17.11.2022.
U ovom videu predstavljamo jednu čestu jugoslavensku kovanicu: 20 dinara iz 1988. godine. Radi se o kovanici iz serije dinara 1988.-1989. koji su bili u optjecaju samo 13 mjeseci. Osim prikaza same kovanice, donosimo i kratku povijest razvoja grba socijalističke Jugoslavije.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 1000 kuna 1941. Slavonka
U današnjem videu govorimo o novčanici Nezavisne Države Hrvatske od 1000 kuna, izdanje od 26.05.1941. U vrijeme puštanja u optjecaj, ova novčanica je predstavljala najveću nominalnu vrijednost u optjecaju. Ovu novčanicu u smeđim tonovima je likovno oblikovao naš poznati slikar Ljubo Babić. Na licu novčanice nalazi se lik misteriozne djevojke o kojoj do sada nismo puno toga znali. Međutim, zahvaljujući istraživanju kolege numizmatičara Vedrana Krušelja konačno otkrivamo tajnu koja se dugo skrivala. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u studenom 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Najskuplji zlatnik na svijetu... Cijena? Astronomska!
U današnjem videu govorimo o najskupljem zlatniku na svijetu koji od 2021. drži rekord kao najskuplja kovanica ikada prodana na numizmatičkom tržištu. Radi se o primjerku koji je put do numizmatičkog tržišta započeo jednom krađom, da bi uz čitav niz pravnih i pravosudnih peripetija u koje je bila umiješana američka tajna policija, jedna okrunjena glava i niz drugih aktera, na kraju ipak bio legaliziran i prodan čak dva puta na aukcijama za rekordne iznose. O kojem zlatniku se radi i za koji je basnoslovni iznos prodan... pogledajte u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Euro kutak" na Radio Sljemenu na temu numizmatike - 05.10.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Euro kutak" na Radio Sljemenu. Tema emisije je bila numizmatika. U emisiji se potkrala jedna greška kod nabrajanja rjeđih kovanica kuna. Naime umjesto 2 i 5 kuna 2021., greškom sam rekao 2001. Voditelj emisije: Ivan Hlupić.
Ovaj audio zapis je snimljen u listopadu 2022. godine i emitiran je u sklopu emisije "Euro kutak" na Radio Sljemenu dana 05.10.2022.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Dnevni ritam" na HR1 na temu "numizmatika i kune" - 20.09.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Dnevni ritam" na 1. programu Hrvatskog radija. Tema emisije je bila "numizmatika i kune". Voditelj i urednik emisije: Ivica Ružičić.
Ovaj audio zapis je snimljen u rujnu 2022. godine i emitiran je u sklopu emisije "Dnevni ritam" na 1. programu Hrvatskog radija dana 20.09.2022.
Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 10 kuna 2021. Dalmatinski pas
U današnjem videu predstavljamo jedan od novijih hrvatskih srebrnjaka. Radi se o prigodnom izdanju od 10 kuna iz 2021. posvećenom dalmatinskom psu. Ovo je po mnogim mišljenjima jedna od najljepših hrvatskih prigodnih kovanica ikada izdanih i autor Nikola Vudrag je ovdje odradio odličan posao. Motiv dalmatinskog psa koji je prikazan na ovoj kovanici je svakako zanimljiv, jer pored numizmatičara i kolekcionara, isto tako privlači i ljubitelje dalmatinskih pasa. Lik dalmatinskog psa na licu ovog srebrnjaka skriva malu tajnu. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu…
Ovaj video je snimljen u rujnu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Minca iz 1453.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike.
Bakrena minca (folar, follaro) je bila najmanja nominala dubrovačkog novca i činila je trideseti dio dubrovačkog dinara. Autor likovnog oblikovanja ove kovanice je vjerovatno Nikola Pribisalić Pećar.
Na licu kovanice se nalazi ženska glava okrenuta na lijevo. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: MONETA RAGUSII (dubrovački novac).
Na naličju kovanice se nalazi prikaz gradskih vrata s tri kule. Središnja kula je uzdignuta i ima šiljati krov. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: CIVITAS RAGUSII (grad Dubrovnik).
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 10 kuna 1941. Izdanje od 30.08.1941.
U današnjem videu predstavljamo novčanicu Nezavisne Države Hrvatske od 10 kuna s datumom izdanja 30.08.1941. Ovu novčanicu je likovno oblikovao akademski slikar Ljubo Babić, a tiskana je u Zagrebu. Novčanica je otisnuta u maslinasto-zelenoj boji, ali su poznati i tzv. „narančasti“ primjerci. Više informacija o ovoj novčanici, o njenim tehničkim karakteristikama i sam opis možete pronaći u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U hrvatskim numizmatičkim i kolekcionarskim krugovima već neko vrijeme vlada nervoza. Naime, sve je bliži kraj godine i dan kada ćemo kune zamjeniti eurima. Mnogi su se upravo sada odlučili na kompletiranje svojih zbriki kuna i lipa i pritom su otkrili da im puno toga nedostaje. Većinu tih kovanica nije problem nabaviti, ali se do nekih godina jako teško dolazi.
U ovom današnjem videu govorimo upravo o tim rjeđim kovanicama kuna i lipa koje se teže pronalaze u optjecaju, a koje bi svakako bilo dobro sačuvati za budućnost. Naime, pravi interes za kunama i lipama će nastati tek nakon što već par godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija za „dobrim starim“ kunama i lipama.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Škuda iz 1750.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Dubrovačka škuda je bila veći srebrni novac nominalne vrijednosti 36 dinara (ili dinarića). Ovi srebrnjaci izdavali su se između 1708. i 1750. godine. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 25 kuna 2022. Pelješki most
Pelješki most i njegovo svečano otvaranje je obilježeno i prigodnom kovanicom od 25 kuna iz 2022. Po svoj prilici, ovo je ujedno i zadnja kovanica od 25 kuna koja je puštena u optjecaj, pa je zbog toga izazvala veliku pažnju opće javnosti, a ne samo one numizmatičke. U ovom videu donosimo prikaz ove kovanice, njen opis, kao i tehničke podatke.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Histerija oko kovanice od 25 kuna Pelješki most. Uzroci i posljedice.
Nedavno smo bili svjedocima prave histerije koja je nastala u Hrvatskoj zbog kovanice od 25 kuna iz 2022., a koja je posvećena Pelješkom mostu. Ogroman broj ljudi je čekao ispred Hrvatske narodne banke, a kasnije i komercijalnih banaka, samo kako bi kupio ovu kovanicu za kojom je nastala opća pomama. S druge strane, numizmatička zajednica kipi od bijesa, jer su mnogi strastveni kolekcionari i numizmatičari ostali bez ove kovanice i sada je moraju plaćati po astronomskim cijenama. Zašto je došlo do toga? Zašto su cijene na tržištu eksplodirale i do kada će to trajati? Odgovore na ta pitanja dajemo u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za informativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kovanice od 25 kuna 2022. Pelješki most - 13.08.2022.
Kratka izjava Zlatka Viščevića za emisiju RTL Danas na temu hrvatske kovanice od 25 kuna iz 2022. i velikog interesa građana i kolekcionara za ovu kovanicu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i emitiran je kao prilog u emisiji RTL Danas na RTL Televiziji dana 13.08.2022.
Prikaz novčanice: Hrvatska 25 hrvatskih dinara 1991. Ruđer Bošković
Hrvatski dinari su bili privremeni hrvatski novac do uvođenja kuna i lipa 1994. godine. Novčanice hrvatskog dinara karakterizira prikaz portreta Ruđera Boškovića na licu, a dizajnirao ih je Zlatko Jakuš.
Od svih novčanica hrvatskog dinara, vjerovatno je najzanimljivija ona od 25. U prvom redu radi se o vrlo neobičnoj nominalnoj vrijednosti za naše područje, a zanimljivo je i to da je tiskana na papiru za švedsku novčanicu od 5 kruna. Isto tako, ova novčanica ima zanimljiv vodoznak kod kojeg postoje dvije varijante.
U ovom videu donosimo osnovne informacije o novčanici od 25 hrvatskih dinara iz 1991., njen opis i tehničke podatke.
Video je snimljen u kolovozu 2022. i izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Jugoslavija 10000 dinara 1985. Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima Planica 50
Planica je alpska dolina ispod planine Ponce u Sloveniji, a ujedno je i dom skijaških letova. Na Planici je održano svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima 1985. godine, a Jugoslavija je povodom toga izdala prigodni zlatni i srebrni novac. Prigodni zlatnik iz ove serije ima nominalu 10000 dinara i njega predstavljamo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Artiluk iz 1642.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to srebrni Artiluk. Ovi srebrnjaci izdavali su se između 1627. i 1702. godine i imali su nominalnu vrijednost od 3 dinara ili dinarića. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Austro-Ugarska 100 kruna 1912. Izdanje od 02.01.1912.
U današnjem videu predstavljamo austro-ugarsku novčanicu od 100 kruna s datumom izdanja 02.01.1912. Za ove novčanice je karakteristično da je jedna strana na njemačkom, a druga na mađarskom jeziku. Ove novčanice su korištene do sloma Austro-Ugarske 1918. godine, ali i određeno kratko vrijeme u državama nasljednicama. U ovom videu donosimo detaljan opis novčanice i tehničke podatke. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 150 kuna 2018. 100. Obljetnica završetka Prvog svjetskog rata
Prvi svjetski rat je završio kapitulacijom Njemačke u Compiegneu 11.11.1918. Završetak Prvog svjetskog rata je veliki povijesni događaj za Hrvatsku i svijet. Stoga je ova prigoda i obilježena prigodnim srebrnim novcem s odgovarajućim motivima. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; opis i tehničke podatke. Video je izrađen za edukativne svrhe. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Talir Bradan iz 1736.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to najpoznatiji dubrovački talir – Bradan. Ovi veliki srebrnjaci izdavali su se između 1725. i 1743. godine. Imali su nominalnu vrijednost od jednog i pol dukata, a što je bila protuvrijednost od 60 dinara ili dinarića. Za Bradan je karakterističan prikaz Svetog Vlaha koji je likovno vrlo lijepo izveden. Prema nekim mišljenjima, talir Bradan je najljepša kovanica Dubrovačke Republike. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 500 dinara 1986. Nikola Tesla
U današnjem videu predstavljamo novčanicu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 500 dinara s datumom izdanja 16.05.1986. Novčanica na sebi nosi lik Nikole Tesle, odnosno skulpture Nikole Tesle koju je izradio hrvatski kipar Frano Kršinić. Kod ovog tipa novčanice postoje još dva datuma izdanja: 12.08.1978. i 04.11.1981. U ovom videu donosimo detaljan opis novčanice, tehničke podatke i objašnenje motiva. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Stara perpera iz 1708.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to Stara perpera iz 1708. godine koja je po svom oblikovanju jedna od najljepših dubrovačkih kovanica ikad izrađenih. Ovdje donosimo donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Direkt povodom uvođenja eura u Hrvatskoj - 02.06.2022.
Kratka izjava Zlatka Viščevića za emisiju RTL Direkt povodom uvođenja eura u Hrvatskoj. U uvodu se daje kratki pregled o uvođenju hrvatskog dinara i kune u platni promet Republike Hrvatske.
Masonski simboli na jugoslavenskoj novčanici... puka slučajnost ili nešto drugo?
Jugoslavenska novčanica od 100.000 dinara iz 1989. po svoj prilici nije samo obična novčanica kako se to na prvi pogled čini. Ova novčanica po nekim mišljenjima sadrži tajne simbole i skrivene poruke koje su vidljive samo određenim i odabranim skupinama ljudi... Za neke su ti simboli vrlo uznemirujući i zastrašujući... Kakve veze imaju masoni, kibernetika, drevni egipatski bogovi, Tito i rastafarijanci s ovom novčanicom - otkrivamo u ovom videu. Upozorenje: Video nije za one slabijih živaca. Ovaj video je snimljen u svibnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 100000 dinara 1989. Djevojčica
Novčanica od 100.000 dinara s datumom izdanja 01.05.1989. je jedna od najprepoznatljivijih jugoslavenskih novčanica s kraja 80-ih. Mnogi je poznaju po pod imenom "djevojčica" iako se nazivala i "červena" (črvena, červenka). U vrijeme puštanja u optjecaj to je bila novčanica s najvećom nominalnom vrijednošću ikad izdana u Jugoslaviji. U ovom videu otkrivamo tko je zapravo djevojčica s novčanice i analiziramo misterioznu kompoziciju na naličju uz koju su vezane razne kontroverze. Ovaj video je snimljen u svibnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 5 para 1920.
Kovanica od 5 para iz 1920. je kovanica najmanje nominalne vrijednosti izdana u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (kako se Jugoslavija nazivala do 1929. godine). Ova kovanica pripada prvoj seriji kovanica izdanih u novostvorenoj južnoslavenskoj državi i na sebi ima varijantu državnog grba koji je kratko bio u upotrebi. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 50 dinara 1931. Izdanje od 01.12.1931.
U današnjem videu predstavljamo novčanicu Kraljevine Jugoslavije od 50 dinara s datumom izdanja 01.12.1931. Ova novčanica nosi na sebi godinu 1931., ali je puštena u optjecaj tek nakon 10 godina - i to 08.04.1941., dva dana nakon početka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. U ovom videu donosimo povijest ove novčanice, njen opis i tehničke podatke, te pojašnjenje motiva koji se nalaze na njoj. Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U ovom videu predstavljamo jednu čestu jugoslavensku kovanicu: 10 dinara iz 1988. godine. Radi se o kovanici iz serije dinara 1988.-1989. koji su bili u optjecaju samo 13 mjeseci. Osim prikaza same kovanice, donosimo i kratku povijest razvoja grba socijalističke jugoslavije. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 5 dinara 1968. Žetelica
U današnjem videu predstavljamo jugoslavensku novčanicu od 5 dinara s datumom 01.05.1968. Radi se o novčanici koja se temelji na dizajnima starijih novčanica od 500 dinara iz 1955. i 1963. godine, te 5 dinara iz 1965. godine. Novčanica na sebi ima lik žetelice - mlade djevojke sa srpom u ruci. Iako smo svi navikli već na ovu novčanicu, pa baš i ne obraćamo puno pažnje na detalje na njoj - lik žetelice je u jednu ruku bizaran i mračan. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu donosimo prikaz crnogorske kovanice od 10 para iz 1913. Na kovanici se nalazi natpis Kraljevina Crna Gora kako se ova država naziva od 1910. do 1918. godine. Zanimljivo je da su ove kovanice bile u optjecaju čak i nakon što je Crna Gora prestala postojati kao samostalna država. Više o samoj kovanici i motivima koji se javljaju na njoj pogledajte u videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 5000 dinara 1950. Informbiro serija
U današnjem videu predstavljamo novčanicu iz "Informbiro serije" - 5000 dinara 1950. Radi se o neizdanoj novčanici koja pripada rezervnoj seriji novčanica koje se inače koriste u izvanrednim okolnostima kao što je rat. Naziv "Informbiro serija" proizašao je iz političkih okolnosti u kojima se Jugoslavija nalazila od 1948. godine, a osobito se tu misli na „Rezoluciju Informbiroa“ zbog koje je došlo do političkog razlaza Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu donosimo prikaz srebrnjaka Kraljevine Jugoslavije od 20 dinara iz 1931. godine. Na ovoj kovanici je prikazan lik kralja Aleksandra I. Karađorđevića. Ova kovanica pripada seriji kovanica kod kojih se prvi put navodi novi naziv države: Kraljevina Jugoslavija (umjesto dotadašnjeg naziva: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca). Više o samoj kovanici, pogledajte u videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U ovom videu govorimo zašto je očuvanost u numizmatici važna i kako utječe na numizmatičku vrijednost. Ovaj video je snimljen u 2020. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Njemačka 100 njemačkih maraka 1980. Orlić
U ovom videu predstavljamo legendarnu njemačku novčanicu od 100 maraka iz 1980. kod nas popularno zvanu "orlić". Naziv je dobila po velikom orlu koji se nalazi na naličju novčanice. Ova novčanica budi kod ljudi brojne uspomene na dobra stara vremena kada se za ovih 100 maraka moglo kupiti čuda... Takva sjećanja uvijek izmame osmijeh na lice. Više o samoj novčanici pogledajte u videu. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz zlatnika: Austrija 1 dukat 1891. Franjo Josip I
Austrijski zlatni dukati su vrlo česti zlatnici na našem području. Osobito jednostruki i četverostruki dukati. Jednostruki dukat se obično naziva "mali dukat", a četverostruki - "veliki dukat". U ovom današnjem videu predstavljamo austrijski jednostruki dukat iz 1891. godine s likom cara Franje Josipa I. U videu govorimo o osnovnim karakteristikama ovog zlatnika i donosimo njegov opis. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu donosimo prikaz jugoslavenske FAO kovanice od 10 dinara iz 1976. Program prigodnih FAO kovanica je program koji je pokrenula UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu s ciljem podizanja globalne svijesti o gladi u svijetu. Više o samoj kovanici, pogledajte u videu. Ovaj video je snimljen u veljači 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zašto ljudi uopće skupljaju numizmatiku? Koja je psihološka pozadina skupljanja? Koji su motivi za skupljanje? Koje su prednosti skupljanja uopće? Odgovore na ova i druga slična pitanja možete vidjeti u ovom videu. Ovaj video je snimljen u 2020. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 5 kuna 1994. 500. obljetnica tiskanja Senjskog glagoljskog misala
Za neke je prigodna kovanica od 5 kuna iz 1994. izdana povodom 500. obljetnice tiskanja Senjskog glagoljskog misala - najljepša hrvatska optjecajna kovanica. Kovanica je i dan danas u optjecaju, pa s vremena na vrijeme iznenadi ljude kada je dobiju od nekoga. Neki čak i sumnjaju da se radi o nekoj krivotvorini ili izmišljotini, dok su neki oduševljeni što su našli "jako staru kovanicu iz 1494.". Više informacija o ovom prigodnom izdanju, te opis donosimo u ovom videu. Ovaj video je snimljen u veljači 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Vrlo često me pitaju koji je najvažniji savjet koji mogu dati, a koji je vezan uz bavljenje numizmatikom. Onda kolegama numizmatičarima prenosim ono što sam davno naučio od starijih i iskusnijih numizmatičara. Savjet je vrlo jednostavan i svodi se na jednu rečenicu. Pogledajte u videu o čemu se radi. Video je snimljen 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Ova knjiga je do sada najopsežniji i najdetaljniji katalog novca Dubrovačke Republike. U ovom katalogu su obrađene sve nominale dubrovačkog novca, tipovi i varijante.
Katalog je velikog formata, jednostavan i pregledan. U katalogu su prikazane i numizmatičke vrijednosti u eurima. Nezaobilazna literatura za sve koje ozbiljno zanima dubrovačka numizmatika.
Tiskana knjiga, 300 stranica, crno-bijele slike, hrvatski i engleski tekstovi.
Prikaz novčanice: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 10 dinara 1920. "Amerikanka"
Novčanica od 10 dinara iz 1920., popularno zvana „Amerikanka“ predstavlja jednu od najpopularnijih novčanica u numizmatičkim i kolekcionarskim krugovima danas. Novčanica je zanimljiva iz više razloga, ali najviše do izražaja dolazi njen neuobičajen dizajn koji odudara od ostalih novčanica iz razdoblja Kraljevine SHS i Jugoslavije. Više informacija o ovoj novčanici možete saznati u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2018. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
u Zagrebu u Pučkom otvorenom učilištu „Zagreb“, Ulica grada Vukovara 68
ULAZ SLOBODAN
Informacije i rezervacije: tel. 092 1608508
ili e-mail: splita@hi.htnet.hr
ORGANIZATOR: Klub prijatelja klasičnih maraka
Možda ste primjetili da je ovaj puta ponovno to susret filatelista i numizmatičara. Nakon više od 25 godina (od negdje sredine osamdesetih) ponovno će se na jednom mjestu naći i filatelisti i numizmatičari (uz naravno sakupljače starih razglednica i telefonskih kartica).
Uz nas tj. KPKM tu su i naši dragi prijatelji iz Hrvatskog numizmatičkog društva (kao suorganizatori). To je naročito praktično za one kod kojih se isprepliću ta dva hobija pogotovo ako nisu iz Zagreba te trebaju poduzeti bilo kraći bilo duži put.
Numizmatika versus notafilija (terminološka rasprava)
Numismatics vs. Notaphily (Terminological Discussion)
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Svaka grana ljudske delatnosti zahteva vernu i jezički ispravnu terminologiju. Tvorci i korisnici stručnih termina pritom uvek moraju da traže granicu, nekad vrlo tešku za određivanje, između egzaktnog i opšteg, da ne bi iz stručnih termina na jednoj strani postali samo nazivi za pojedinosti, a na drugoj sveobuhvatno uopštene reči. Istovremeno moraju imati u vidu da uvođenje novih, a ne tako retko samo pomodnih izraza, sa tim istim ili sličnim značenjem, svakoj grani nauke više šteti nego što koristi.
Brojne publikacije ukazuju da ni istorijske ni sakupljačke discipline u tvorenju i korišćenju stručnih termina ne izbežu teškoćama. Jedna od njih je korišćenje reči notafilija i njenih tvorevina, kao naziva za proučavanje i sakupljanje papirnog novca, koji treba da predstavlja samostalnu granu numizmatike, ili potpuno samostalnu disciplinu. Reč notafilija nastala je u anglo - američkoj jezičkoj oblasti 60 - tih godina XX veka. Njenja osnova je prvobitna latinska reč nota (beleška), koja je u engleskom jeziku u XVII veku u formi note proširila svoje značenje i na novčanicu. Radilo se o pisanoj belešci ili potvrdi o deponovanju kovanog novca, najpre kod zlatara, kasnije u bankama, koja se koristila kao sredstvo plaćanja, i grčkoj reči fileon (volim). Bukvalno notafilija znači "ljubav prema papirnom novcu".
Bukvalno značenje reči notafilija je, međutim, u suprotnosti s njenom svrhom i korišćenjem. Moramo uzeti u obzir da papirni novac danas, u doba polimerskih supstituta za štampanje novčanica, tačnije "odštampani novac", predstavlja istorijski dokumenat koji je, ili može biti, predmet izučavanja više naučnih i tehničkih disciplina, ali pre svega numizmatike, koja je jasno defininisana kao pomoćna istorijska nauka. Nazivi svih nauka ili naučnih grana, ako nisu nastali već u davnoj prošlosti (filozofija, hemija), su stvorene najčešće sufiksima, kao što su: -logija (zoologija), -ika (diplomatika, botanika), -istika (statistika, sfragistika), -grafija (geografija, etnografija), -nomia (ekonomija, astronomija) ili ukupnim opisnim nazivima (nauka o umetnosti, nauka o prirodnoj sredini), ali nikada uz pomoć latinskog ili grčkog naziva predmeta proučavanja i sufiksa -filia. Iz ovog aspekta izraz notafilija nije stvoren korektno i, pre svega u sistemu naziva drugih nauka, po mom mišljenju nije prihvatljiva kao naziv nauke ili jedne stručne oblasti.
Možda će neko, u ovom momentu, prigovoriti da je tvorac reči notafilija računao da će se ova reč koristiti samo kao naziv amaterskog sakupljanja novčanica. Ali, po mom mišljenju, činjenica da se neko bavi nekom naukom samo zbog svog interesa i zbog svog zadovoljstva, pa je dakle "samo" amater, a neko ko se ovom naukom bavi radi svoje egzistencije, pa je zato "profesionalac", ne bi trebao biti razlog za cepanje ove oblati na dve različite grane sa raznim nazivima. Uopšte amaterizam i profesionalizam nisu apriori kriterijumi za ocenjivanje nivoa na kojem se neko bavi ovom naukom. U nekim naučnim granama rade "amateri" koji postižu vrlo uporedive rezultate sa mnogim "profesionalacama", a u nekim slučajevima čak o mnogo bolje. Jasnih granica ovde nema. Osim toga, sakupljač insekata, bez bilo kakve naučne ambicije, ne prestaje biti entomolog; sakupljaš minerala će biti uvek minerolog i slično. Verovatno bi se oba čudili, pa možda i uvredili, kada bi neko za njih rekao da su "entomofili", ili" mineralafili". Najzad, osnivač genetike, J. G. Mendel, koji je na principijelni način doprineo razvoju biologije i duboko uticao na mnoge praktične aspekata modernog života, bio je takođe samo "amater", kojeg su čak izbacili sa univerziteta, dok je poštovani "profesionalac" i akademik T. D. Lysenko, bio velika kočnica razvoju genetike, da ne govarimo o mnogim ljudskim tragedijama koje je izazvao.
Reč notafilija ima još jedan sporedan, ali praktičan aspekt. Mada internacionalnih reči stvorenih na sličan način ima u stvarnosti mnogo (na primer frankofilija, pedofilija, hemofilija, te vrlo kompleksni termini u ekologiji - psamofilija, xerofilija i drugi), ovi termini, kao tuđe i specifične reči, nisu u nekim jezicima suviše česte i koriste se samo u specijalnim tekstovima. Zbog toga mnogim, čak i obrazovanim ljudima, nedostaju uzorci kako ih ispravno koristiti i kako iz njih ispravno tvoriti nove reci. Stvarno zadivljujuće kreacije možemo da nađemo u nekim češkim ili slovačkim časopisima. Na primer čovek koji se bavi notafilijom nije u njima "notafil" (analogno terminima bibliofil, bibliofilski) nego "notafilista" ili "notafilik". Sličnost češkog i slovačkog jezika sa srpskim je dosta velika da bi i srpski čitaoc lako shvatio neispravnost ovih kovanica.
Iz pomenutih gledišta proizlazi da će, verovatno, biti dobro ako reč notafilija odbacimo i zaboravimo. I to bez obzira na činjenicu da niko ne može da se uspešno bavi svojom granom bez ljubavi, "filije", prema toj grani.
Kakvo je, međutim, korišćenje reči notafilija u svetu i kakve ima alternative? Očigledno da nju u nekoj meri koriste sakupljači u Sjedinjenim Državama. Ali u ogromnom američkom, svake godinu dopunjavanom, Websterevem rečniku engleskog jezika, uzalud bi je tražili... Slično tome, nje nema ni u velikim rečnicima iz Velike Britanije. Albert Pick, poznati nemački stručnjak za papirni novac, u svom Leksikonu iz 1978. Godine o notafiliji piše:"... Izraz se još ne koristi i pitanje je da li će se koristiti". Slično je i sa specijalizovanim nemačkim časopisom Der Geldscheinsammler (Sakupljač papirnog novca), gde se taj izraz ne koristi u bilo kojim stručnim člancima, nego samo u nekim reklamama numizmatičkih prodavnica orijentisanih na solventnu američku klijentelu. U Poljskoj ova reč uopšte nije poznata ni korišćena, mada je istraživanje i sakupljanje papirnog novca u ovoj zemlji široko rasprostranjeno i na visokim nivou. Taj izraz takođe ne koriste u Mađarskoj i Rumuniji, gde govore samo o numizmatici. U Srbiji se taj izraz koristi kao naslov jedne iz rubrika časopisa "dinar" i u dve knjige Željka Stojanovića, a u Hrvatskoj se naveliko koristi u jednoj popularnoj numizmatičkoj internet diskusionoj grupi; takođe je odomaćen u Bosni i Hetcegovini. U Češkoj je 1976. godine izraz notafilija počeo da koristi praški Klub sakupljača papirnog novca (filijala Češkog numizmatičkog društva), a posle više diskusija o nazivu predmeta svog interesa i traženju nekih drugih alternativa, uključujući i originalan neologizam jednog svog člana "cedulologija". Taj izraz možda po svom sadržaju nije loš, ali je malo teže izgovorljiv, i osim toga malo kakofoničan. Pod uticajem praškog kluba, reč notafilija koristi još jedan lokalni numizmatički časopis u gradu Hradec Kralove (istočna Češka). Ali, sa jednim izuzetkom, češki profesionalni ili stručni numizmatičari je ne koriste. Vrlo malo, i to skoro samo u vezi sa delatnošću praškog kluba, koristi se u Moravskoj i Slovačkoj, ali tamo najveći specijalisti za papirni novac govore da su samo numizmatičari i da se bave numizmatikom, a ne "notafilijom".
Posebni naziv za istraživanje i sakupljanje papirnog novca nema ni kinski jezik, koji tuđe reci uglavnom ne preuzima, ali ima i tvori ogromne količine sopstvenih sinonimnih reci. Reci "gu" (stari), "bi" (novac) "xue" (nauka, učenje, učiti se), dakle nauka o starom novcu - numizmatika, se koristi univerzalno, bez obzira da li je predmet proučavanja kovani ili papirni novac.
U zemljama bivšeg Savetskog saveza reč notafilija se ne koristi, ali za razliku od drugih zemalja, ovde svi profesionalci i amateri od početka 20. veka, vrlo često koriste analoški izraz bonistika i njegove kovanice. A. Pick ga u svom leksikonu ne spominje, a sam izraz je francuskog porekla. On je formalno ispravan i dozvoljava lako stvaranje raznih jezičkih kovanica. Zbog toga, ako neko oseća potrebu da istraživanje ili sakupljanje papirnog novca naziva posebnim terminom, bonistika po mom mišljenju predstavlja mnogo bolju alternativu notafiliji. Naglašavam da je ovaj izraz samo mnogo bolji, ali - opet po mom mišljenju - nije isključivo najbolji, jer sa njim imaju vezu dva semantička problema.
Prvi deo ove reči - bon (francuski dobar) označava preneseno obveznicu, uputnicu, marku, potvrdu, ček i sl. U vremenima kada je evropski papirni novac predstavljao samo svojevrsne uputnice na zlatni i srebrni kovani punovredni novac, i u nekim zemalja, na primer u Nemačkoj krajem XIX i početkom XX veka, čak nije bio ni zakonsko sredstvo plaćanja, sve je bilo, više ili manje u redu. Ali u modernim vremenima, već nekoliko dekada, papirni novac u ćelom svetu nije zamenjljiv za zlato ili srebro. Zlatnog i srebrnog novca u normalnom opticaju nema; prigodni zlatni i srebrni novac predstavlja u stvarnosti samo državne medalje sa formalnim zakonskim znacima novca. Zbog toga papirni novac predstavlja danas (slično srednjevekovnim kineskim novčanicama) merodavni deo novca u opticaju i de facto novac u najužem smislu. Zato, iz tog aspekta, izraz bonistika više ne predstavlja sasvim suštinu pojava (predmeta) koju je prvobitno trebala da označi. Ali ovo ne mora biti najveći problem, jer na primer u današnjom ruskom svakodnevnom jeziku reč "bon" postala je sinonimom papirnog novca, mada u ruskom jeziku ima i drugih izraza (bumažnie dengi, banknoti, bankarskie biljeti, kaznačejskie biljeti, kreditne biljeti ili prosto biljeti) i niko ovu istorijsku razliku ne oseća. Slična pomeranja značenja su česta u razvoju jezika.
Reč "bon", u mnogim jezicima, do danas je sačuvao dominantan značaj nekog rezervnog, prinudnog dokumenta plaćanja, ili samo potvrde, a ne stvarnog zakonskog papirnog novca. Možda je baš zato u Češkoj odbijen izraz "bonistika", naročito imajući u vidu da je reč "bon" u tadašnjoj Čehoslovačkoj bila usko vezana s bonovima valutnih dućana Tuzex, koje u smislu tadašnjih zakona nisu bile novac, nego samo "uputnice za robu", iako su u stvarnosti bile vrlo tražena punovredna paralelna valuta. Istovremeno se u tadašnjoj Jugosalviji izraz "bon" najčešće koristio za "interni novac" u kantinama i restoranima raznih preduzeća, najčešće u vidu tzv. bonova za topli obrok, zaposlenih.
Takav, vrlo široki značaj reči "bon", omogućuje da se značaj reči bonistika proširi i na različite metalne vrednosne marke - žetone, a u stvarnosti i na sitni kovani (kreditni) novac bez unutrašnje vrednosti. Čak natpisi BON POUR 1 FRANC i BON POUR 2 FRANCS (bon za 1, odnosno 2 franka) ili BUN PENTRU 1 LEU i BUN PENTRU 2 LEI (bon za 1, odnosno 2 leja) na sitnom francuskom i rumunskom kovanom novcu početkom 20 - ih godina prošlog veka, na to najbolje ukazuje. Na tom primeru vidimo da od prvobitnih težnji terminološki različitih istraživanja papirnog i kovanog novca, dolazimo do izdvajanja dela klasične sadržine numizmatike - različitih formi kovanog novca - iz predmeta ove nauke, pa dolazimo do definisanja bonistike kao nauke koja istražuje de facto sve vrste novca bez unutrašnje vrednosti, i numizmatike kao nauke koja se bavi samo novcem od plemenitih metala. Ova salto mortale koncepcija naučne grane i značenja reci bonistika nije moja konstrukcija. Preuzeo sam je iz radova najvećih ruskih bonista - prof. Raichilina i inž. Glajzera. Uprkos svojoj prividnoj lo-gičnosti, vidimo kako težnja da se nešto naziva vrlo egzaktno, umesto korišćenja dosta širokih opštih naziva, dovodi na kraju do nečeg potpuno protivnog, i prvobitno do možda neželjenog rezultata - netačnosti, nejasnoće i lutanja u zatvorenom krugu.
Bez obzira na ukazane činjenice i gledišta, morali bismo uzeti u obzir da je predmet numizmatike, u njenoj modernoj i širokoj koncepciji, istraživanje i sakupljanje svih vrsta novčanih znakova i srodnih objekata. Takođe treba uzeti u obzir da u sadašnje vreme numizmatika ne može da se razvija kao samostalna izolovana nauka, nego da ima karakter tipične pomoćne nauke koja je u vezi sa mnogim drugim, teoretskim i primenjenim disciplinama. Osim toga, numizmatika se, doduše, formirala kao nauka u vreme kada je novac, koji je bio poznat Evropljanima, imao samo formu kovanog novca. No, već i u to vreme je numizmatika takođe obuhvatala i medalje koje, kako dobro znamo, imaju sa kovanim novcem zajedničko poreklo. Kasnije, kada su ispitivanja ukazala da su se pre korišćenja kovanog novca koristili (i negde do sada koriste) novčani znaci izuzetno različitih formi i materijala, numizmatika je počela da obuhvata i ove vrste novčanih znakova, bez da bi tražila za njihovo istraživanje posebne nazive. Moderni opšti, naučni ili više manje popularni, priručnici numizmatike ukazuju da je stručno i promišljeno negovana numizmatika uspela da brzo reaguje i na uvođenje papirnog novca, i da će slično reagovati i na bilo koju novu materijalnu formu novčanih znakova, koju će doneti razvoj tehnologije i potreba novčanog opticaja. Mislim da će to biti moguće bez tvorenja nekih novih različito nazvanih grana izučavanja, a koje bi od sebe odvajale istraživanje novčanih znakova. Bez obzira što se oni, doduše, razlikuju po svom izgledu i materijalu izrade, ipak čine jedan integralan sistem novčanih znakova koji se međusobno dopunjavaju.
Literatura
1. Gleizer, M. M„ 1998: Bonistika v Petrograde - Leningrade - Cankt-Peterburge. Sankt-Peterburg, str. 171;
2. Kaplar, L, 1984: Ismerjuk meg a numizmatikdt. Budapest, str. 443;
3. Nohejlova-Pratova, E., 1986: Zdklady numismatiky. Praha, str. 336;
4. Pick, A., 1978: Papiergeld Lexikon, Munchen, str. 416;
5. Stojanović, Ž., 1994: Papirni novac Jugoslavije 1929-1994, Beograd, str. 268, 315;
6. Zvarič, V. & Šust. R„ 1998: Numizmatika, dovidnik. Ternopil, str. 462.
Summary: Numismatics versus Notaphily
The term notaphily was created in the anglo - american language area as an English name for paper money collecting and even a branch of the numismatics. As numismatics is an auxiliary historical science firmly anchored in the generally accepted system of other sciences, any of its branches should also have a name created in accordance with the principles of creating the names of sciences. Such names (with some exceptions like philosophy having originated in the very remote past) consit of name of investigation object of the respective science and particles like -logy (zoology), -ics (diplomatics, mathematics), -istic (statistics, sphragistics), -graphy (geography, ethnography), -nomy (economy, astronomy), but never -phily which means "love". Nature of any science does not change if somebody occupies with that science only as amateur or the professionals. Many examples can be given when an "amateur" has contributed to development of a science more than some professionals and vice versa. Therefore it is unnecessary to distinguish terminologically the amateur and professional form of any branch of human activity. From the reasons briefly characterised above, my oppinion is that the term notaphily is to be rejected.
A linguistically much more suitable alternative for notaphily is the old French term "bonistics" which is, for example, used since the 1920-ies in Russian literature and widely accepted as by the amateur as by professional numismatics in ali post - soviet countries.
However, there can occur problems with defining of its content as some (Russian) authors enlarge the bonistics' field of interest on coins without intrinsic values and various metallic tokens. Such wide concepts of bonistics clearly shows that sometimes an effort to define something as exactly as possible can give even contra - productive, undesirable resuIts.
The modern numismatics is a typical border - science having close relationships with many social and natural sciences. It also has to involve in its interest many kinds of money of very different form and material nature, which, however, may form an integral system of mutually complementary means of payment. Therefore an artificial splitting of numismatics in different branches and searching special names for them seems to be needless. Examples from some countries show that concept numismatics as a unite science is the best solution.
Brojne publikacije ukazuju da ni istorijske ni sakupljačke discipline u tvorenju i korišćenju stručnih termina ne izbežu teškoćama. Jedna od njih je korišćenje reči notafilija i njenih tvorevina, kao naziva za proučavanje i sakupljanje papirnog novca, koji treba da predstavlja samostalnu granu numizmatike, ili potpuno samostalnu disciplinu. Reč notafilija nastala je u anglo - američkoj jezičkoj oblasti 60 - tih godina XX veka. Njenja osnova je prvobitna latinska reč nota (beleška), koja je u engleskom jeziku u XVII veku u formi note proširila svoje značenje i na novčanicu. Radilo se o pisanoj belešci ili potvrdi o deponovanju kovanog novca, najpre kod zlatara, kasnije u bankama, koja se koristila kao sredstvo plaćanja, i grčkoj reči fileon (volim). Bukvalno notafilija znači "ljubav prema papirnom novcu".
