Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.
Gostovanje Zlatka Viščevića u podcastu "Surove strasti" na temu numizmatike i faleristike
"Surove strasti" su vodeći audio podcast za biznis i lifestyle u našoj zemlji, koji vode Saša Tenodi i Ivan Voras. U njemu upoznajemo ljude koji su strastveni u onome što rade. Podcast je nedavno ugostio Zlatka Viščevića, koji je govorio o numizmatici i faleristici, te kako izgleda profesionalno bavljenje time. Ovo je ujedno i prilika da se široj publici prikaže kako izgleda profesionalna karijera u ovim neuobičajenim oblastima. Početak podcasta dostupan je u video formatu, dok se nastavak može poslušati direktno na stranicama podcasta www.surovestrasti.com.
Ovaj video je snimljen u veljači 2024. godine u produkciji NumizmatikaNET i podcasta "Surove strasti". Voditelji podcasta su Saša Tenodi i Ivan Voras.
Izvještaj sa sajma kolekcionarstva Veoronafil, Verona, 23.-25.05.2024.
Veronafil u Veroni jedan je od najvećih sajmova kolekcionarstva u Europi. Ove godine, na svom 138. izdanju, privukao je velik broj ljubitelja starog novca, poštanskih maraka, faleristike, militarije i drugih sitnih kolekcionarskih predmeta. Sajam je održan od 23. do 25. svibnja u jednoj od velikih hala Veronafiere. Zbog naplate ulaznica ovog puta, gužva je bila nešto manja nego inače.
Na sajmu se uglavnom trguje filatelijom i modernijom numizmatikom, ali u ponudi se mogu pronaći i odlikovanja te militarija. Iako dominiraju talijanski trgovci, prisutno je i dosta stranih izlagača. U ovom videu donosimo dio atmosfere s ovog poznatog okupljanja koje svakako vrijedi posjetiti.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević govori za Ding podcast o profesionalnom bavljenju numizmatikom i faleristikom
U intervjuu za Ding podcast Zlatko Viščević govori o izazovima profesionalnog bavljenja numizmatikom i faleristikom. U videu možete pogledati kako je tekao profesionalni put jednog numizmatičara i kako pobliže taj posao izgleda na dnevnoj bazi. Isto tako, u intervjuu se dosta govori i o problemima s kojima se profesionalni numizmatičari danas susreću.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine u produkciji Ding podcasta. Voditelj podcasta je Tomislav Krišto.
Izvještaj sa sajma kolekcionarstva u Zagrebu (Vukovarska), 09.03.2024.
U Zagrebu je održan još jedan tradicionalni sajam kolekcionarstva na kojem su se okupili ljubitelji, kolekcionari i trgovci numizmatikom, filatelijom, faleristikom, značkama, razglednicama i drugim sličnim predmetima. Ovaj sajam se održava već čitav niz godina i obilježili su ga usponi i padovi. No, pod zadnje doživljava pravu renesansu i posjećuje ga sve više i više posjetitelja. Ovaj put je na sajmu bilo prisutan zamjetno veći broj posjetitelja, a osim onih domaćih, na sajmu su sudjelovali i izlagači iz Slovenije i BiH, a isto tako je bilo i posjetitelja iz tih zemalja. U ovom videu prenosimo dio atmosfere s ovog događanja.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma militarije u Šempetru pri Gorici, Slovenija, 03.03.2024.
Sajam militarije u Šempetru pri Gorici u Sloveniji je jedan od najpoznatijih sajmova militarije u ovom dijelu Europe. Ovaj sajam organizira društvo „Soška Fronta“ iz Nove Gorice i održava se već 32. put, a što je tradicija vrijedna svakog poštovanja. Na ovom sajmu, predstavljenom u ovom videu, sudjelovalo je čak 140 izlagača iz Slovenije, Hrvatske, Italije, Austrije, Njemačke, Srbije, Češke i Poljske, a mnogobrojnih posjetitelja je bilo iz još više zemalja. U ovom videu možete uhvatiti dio atmosfere s ovog događanja koje svakako vrijedi posjetiti.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Pjerom Baranovićem o faleristici i kolekcionarstvu
Pjero Baranović je jedan od najzanimljivijih sugovornika u Hrvatskoj kada su odlikovanja u pitanju. Radi se o čovjeku vrlo zanimljive biografije, neiscrpne energije i razgovori s njime mogu potrajati satima, a da čovjek to ni ne primijeti.
U ovom intervjuu s Pjerom smo razgovarali o puno različitih falerističkih tema. Neke od njih su: kako je krenuo u faleristiku; o raznim odstupanjima i nepravilnostima kod hrvatske i jugoslavenske faleristike; o značaju stupnjevanja u sustavu odlikovanja; o kvaliteti izrade naših odlikovanja; itd.
Pjero je dao poseban osvrt na Red Danice hrvatske, kao i na Red Zrinskog i Frankopana.
S Bornom Barcem o numizmatici, faleristici, karijeri, kolekcionarskoj sceni, sreći... (+ ekskluziva)
Borna Barac je poznato ime u svijetu numizmatike i faleristike, te idealan sugovornik kada se razgovara o starim kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Borna je već dugo vremena profesionalno u numizmatici i faleristici i tu je ostvario velike uspjehe; već 31 godinu ima svoju numizmatičku tvrtku; pokrenuo je prvu numizmatičku aukcijsku kuću u Hrvatskoj; autor je nekoliko knjiga i kataloga o kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Svakako se mora napomenuti da ujedno i autor knjige - korpusa svjetskih odlikovanja izdanih do 1945., a što je danas glavna referentna literatura za sve koji se bave odlikovanjima. U konačnici, Borna je sretan čovjek jer se bavi onime što voli i što ga ispunjava.
Prikaz odlikovanja: Hrvatska, Red za zasluge 2. stupnja za kršćane
U današnjem videu predstavljamo Red za zasluge 2. stupnja Nezavisne Države Hrvatske. Radi se o odlikovanju u obliku križa koje je dodjeljivano kršćanima, a postojalo je i posebno odlikovanje za muslimane. Ovo odlikovanje je ustanovljeno 19.12.1942. Zakonskom odredbom o osnutku Reda za zasluge i zauzimalo je 27. mjesto po važnosnom slijedu odlikovanja Nezavisne Države Hrvatske. Autor idejnog rješenja je najvjerojatnije Jakov pl. Machiedo, a izrađeno je u radionici „Braća Knaus“ u Zagrebu. Zanimljivost je da je ovo odlikovanje oblikovano po uzoru na križ koji se nalazi na krstionici kneza Višeslava.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike i kolekcionarstva Collecta Ljubljana, 27.-29.09.2023.
Collecta u Ljubljani je najveći sajam numizmatike i kolekcionarstva u Sloveniji. Do „korone“, Collecta je bila praktički najznačajniji profesionalno organizirani sajam na području bivše Jugoslavije. Ovogodišnja Collecta, 15. po redu, je organizirana u skromnijem obimu i održana je u Cankarjevom domu u Ljubljani. Usprkos tome, kao i činjenici da se održava tijekom radnog tjedna, prvi dan sajma je bio dobro posjećen i trgovci su imali razloga za zadovoljstvo. Ovaj izvještaj je napravljen drugi dan sajma, kada je posjećenost bila manja, ali to je ujedno omogućilo i lakše snimanje video materijala.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Kolekcionarstvo: Zašto je OK promijeniti predmet interesa?
Kada započnemo sa skupljanjem nečega, često definiramo naš predmet interesa. Ne definiramo samo područje skupljanja (numizmatiku, faleristiku, filateliju), već i samu vrstu predmeta koji nas zanimaju. No, što ako osjetimo potrebu za promjenom? Mnogi kolekcionari tijekom vremena osjete želju za proširenjem ili promjenom interesa. Je li to u redu? I kako će okolina reagirati? U ovom videu razbijamo mitove i strahove vezane uz promjenu interesa unutar kolekcionarstva. Otkrijte zašto je promjena sasvim prirodan korak i kako je bezbrižno usvojiti.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Zagreb (Vukovarska), 16.09.2023.
U subotu 16.09.2023. je održan tradicionalni sajam i susret kolekcionara u Zagrebu koji je okupio brojne ljubitelje starih kovanica, novčanica, poštanskih maraka, odlikovanja, značaka, razglednica i drugih kolekcionarskih predmeta. Ovaj događaj je održan u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Vukovarskoj ulici. Iako se ovaj događaj održava već godinama, pod zadnje doživljava pravu renesansu i posjećuje ga sve više ljudi i izlagača, ne samo iz Hrvatske, već i iz susjednih zemalja. U ovoj kratkom videu možete vidjeti dio atmosfere s ovog sajma, a za pravi doživljaj morate doći osobno na sljedeći.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Vojni muzej "Žižkov" je najznačajniji vojno-povijesni muzej u Češkoj. Muzej se nalazi u glavnom gradu Pragu, u podnožju brda Vitkov i postoji od 1929. godine. Muzej obiluje brojnim eksponatima među kojima se osobito ističu čitave uniforme, sablje, odlikovanja i sl. Kao takav, ovaj muzej je nezaobilazno mjesto za sve ljubitelje militarije i faleristike koji u njemu mogu provesti sate, uživajući u autentičnim povijesnim predmetima. Kada vidimo kakvi sve vojni muzeji postoje u Europi, možemo se s pravom pitati zašto nešto takvo nema i kod nas?
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Sberatel Prag, 07.-09.09.2023.
U ovom videu prikazujemo kratku šetnju kroz jesenski sajam numizmatike i kolekcionarstva Sberatel, koji je održan u Pragu 07.-09.09.2023. Na snimci možete vidjeti prikaz dijela ponude sa sajma: kovanice, srebrnjake, zlatnike, novčanice, odlikovanja i ostalo. Na ovom sajmu je bilo čak 274 izlagača, tako da nije bilo moguće obuhvatiti cjelokupnu ponudu u jednom videu. Međutim, iz prikazanog možete dobiti dojam kako ovaj sajam izgleda, kao i dio atmosfere koja na njemu vlada. Ukoliko još niste posjetili Sberatel u Pragu, svakako ga imajte u vidu za jedno od sljedećih putovanja.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike i kolekcionarstva Sberatel Prag, 07.-09.09.2023.
Jesenski Sberatel u Pragu je jedan od najznačajnijih sajmova numizmatike i kolekcionarstva u centralnoj Europi. Na ovom sajmu izlaže čak 274 izlagača iz područja numizmatike, notafilije, filatelije, faleristike i drugih kolekcionarskih područja. Prema tvrdnjama organizatora, ovaj sajam posjećuje oko 10.000 ljudi, a što je svakako impresivna brojka.
Ponuda na ovom sajmu je vrlo šarolika i može se reći da ima za svakoga po nešto. U svakom slučaju, numizmatika je dominantna, a cijene su „tradicionalno“ visoke. Usprkos tome, na ovom sajmu vlada velika dinamika i trguje se „punom parom“; gužva za stolovima i štandovima; kupci kupuju, a trgovci prodaju. Svi u konačnici djeluju zadovoljno, a što je najbitnije.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Kupujem stvari za zbirku, a obitelj stalno prigovara... Bez brige, ima rješenja!
U ovom videu govorimo o tome što napraviti kada Vam obitelj prigovara zbog trošenja novca na kupovinu kovanica, novčanica i drugih predmeta za Vašu zbirku. To su svakako neugodne situacije i zbog njih često dolazi do sukoba, a u ekstremnim slučajevima i do razvoda brakova. Najčešći prigovor je zbog trošenja novca na „nepotrebne stvari“ kao što je hobi, dok ima puno drugih „prioriteta“ koji su na čekanju. Zbog toga prigovaraju bračni partneri, djeca, roditelji… No, tome se ipak može doskočiti i na neki način „neutralizirati“ njihovo zanovijetanje.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Hrvatska, Red hrvatskog trolista
Red hrvatskog trolista je 15. odlikovanje u važnosnom slijedu odlikovanja Republike Hrvatske. Dodjeljuje se hrvatskim i stranim državljanima za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili u iznimnim okolnostima u miru. U ovom videu, donosimo vam prikaz navedenog odlikovanja.
Ovaj video je snimljen u veljači 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Na današnji dan prije pet godina, 16.08.2018., pokrenut je YouTube kanal NumizmatikaNET. Prvi video je objavljen dva dana kasnije, 18.08.2018. Kanal je pokrenut s ciljem popularizacije numizmatike, faleristike i općenito kolekcionarstva među mlađom generacijom. Kod izrade video sadržaja, osobiti naglasak je stavljen na njihov edukativni karakter, a isto tako i na video dokumentaciju kovanica, novčanica, odlikovanja, vojnih oznaka i sl. predmeta. Razvoj ovog YouTube kanala je pratio i portal NumizmatikaNET na kojem se prenose svi objavljeni video sadržaji kao i članci i drugi sadržaji iz numizmatike i faleristike.
Na dan objave ovog videa, YouTube kanal NumizmatikaNET je imao 200 objavljenih videa (130 dugog formata i 70 shorts-eva), 1882 pretplatnika (pratitelja) i preko 300.000 pregleda. Najposjećeniji video je imao više od 80.000 pregleda.
Prikaz odlikovanja: Hrvatska, Red krune kralja Zvonimira 1. stupnja s mačevima
U današnjem videu predstavljamo jedno odlikovanje Nezavisne Države Hrvatske, a radi se o Redu krune kralja Zvonimira 1. stupnja s mačevima. Ovo odlikovanje je ustanovljeno 17.05.1941. Zakonskom odredbom o osnutku Reda krune kralja Zvonimira i zauzimalo je 17. mjesto po važnosnom slijedu odlikovanja Nezavisne Države Hrvatske. Autor idejnog rješenja za odlikovanje je Jakov pl. Machiedo, a izrađeno je u radionici „Braća Knaus“ u Zagrebu. Za odlikovanje je karakteristično da je u obliku hrvatskog križa (trolista), a središnji motiv je kruna kralja Zvonimira, odnosno srednjovjekovna starohrvatska kruna.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Jugoslavija, Orden jugoslavenske krune, 1. red
U današnjem videu govorimo o Ordenu jugoslavenske krune, jedinom ordenu koji je ustanovljen u Kraljevini Jugoslaviji. U videu se konkretno obrađuje orden 1. reda. Orden se sastoji od ordenskog znaka na lenti i ordenske zvijezde. Sam orden je nastao pod utjecajem francuskog Ordena Legije časti, a ima i nekih sličnosti s japanskim Ordenom krizanteme. Ovaj orden je likovno osmislio Đorđe Čarapić, kancelar kraljevskih ordena iz razdoblja Kraljevine Jugoslavije.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U numizmatičkoj i općenito kolekcionarskoj zajednici, ruganje i omalovažavanje drugih je danas veliki problem. Pored toga, ništa ne izaziva toliko „bura i oluja“ kao što je komentiranje cijena. To je ujedno i najčešći povod za konflikte, svađu i obračune. Do toga dolazi kada netko nešto prodaje po određenoj cijeni, a druga osoba (ili osobe) se nađu iziritirane traženom (i po njima) previsokom cijenom. Takve situacije u svakom slučaju treba izbjegavati, jer ne koriste nikome i ničemu, te samo „habaju“ već ionako dobro istrošene živce svih nas u kolekcionarskoj zajednici. Zato se moramo svi prizvati pameti i biti malo tolerantniji jedni prema drugima. O ovoj bolnoj temi govorimo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Jugoslavenska medalja za izgradnju mosta preko Dunava iz 1946. godine
Nakon povlačenja iz Beograda pod snažnim pritiskom sovjetskih snaga, njemačke snage su u svibnju 1944. godine uništile dunavski most u Beogradu. Obnova ovog izuzetno važnog mosta koji vodi prema Pančevu zahtijevala je dulji vremenski period. Međutim, uz angažman sovjetskih inženjera i lokalnih građevinara, most je izgrađen iznenađujuće brzo i za samo godinu dana. Radovima je rukovodio sovjetski časnik Vladimir Aleksandrovič Golovko. Maršal Tito je na Dan Republike, 29. studenog 1946. godine, svečano otvorio most i pustio ga u promet.
(Ne)poštivanje dogovora u numizmatici i kolekcionarstvu
U današnjem videu istražujemo česte situacije u numizmatici i kolekcionarstvu kada dolazi do kršenja dogovora. Bilo da ste kupac ili prodavatelj, vjerojatno ste se susreli s ovim problemima. Koliko puta ste se našli u situaciji kada kupci obećaju da će nešto kupiti, ali kasnije se prave blesavi i odustanu od dogovora? S druge strane, prodavatelji obećaju da će prodati određeni predmet, no kada stignete s novcem, predmeta nema. Još jedna situacija koja se često javlja je kršenje dogovora o zamjeni. Dogovorite zamjenu s nekim za određene predmete, ali umjesto da se obostrano poštuju dogovoreni uvjeti, jedna strana izigra drugu. Takvi trenuci mogu biti izuzetno frustrirajući i uništavaju povjerenje među ljudima u zajednici. Zato danas govorimo upravo o toj problematici.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Unboxing#1 Stigla je misteriozna pošiljka... Što je unutra?
Došao je red i na prvi "unboxing video" na kanalu NumizmatikaNET. Otvaranje pošiljki uvijek prati doza uzbuđenja, iščekivanja, neizvjesnosti, te ubrzanog rada srca. Ne postoji kolekcionar koji se ne obraduje dolasku pošiljke i otvaranju iste... A onda obično slijedi oduševljenje ili razočaranje. Rijetko tko ostane ravnodušan. Budući da je već puno ljudi pitalo za unboxing video; red je da im ispunimo tu želju i zadovoljimo znatiželju. Baš je danas došla jedna nova pošiljka. Što je unutra? Zlato? Srebro? Milijarde? ...ili nešto treće? Ne propustite ovaj trenutak dramatične napetosti na kanalu NumizmatikaNET.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je u svrhu zabave.
Početnici u numizmatici i kolekcionarstvu vrlo često znaju biti vrlo nestrpljivi kod popunjavanja svojih zbirki. Nakon što su spoznali koje im sve kovanice ili novčanice nedostaju za popunu zbirke; počinju ih mahnito tražiti i kupovati, ponekad i po suludim cijenama, a sve kako bi što prije popunili svoje zbirke. Takvi postupci često rezultiraju frustracijama ili bijesom, jer su neki primjerci koje traže - nedostupni na tržištu ili jako skupi. Međutim, numizmatika i kolekcionarstvo je "igra na duge staze" koja zahtjeva strpljenje i dobre živce. Numizmatika nije utrka niti natjecanje, već je aktivnost koja čovjeku treba omogućiti smirenje i uživanje.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Ljubomora je vrlo česta pojava u numizmatičkom i kolekcionarskom svijetu i kao takva zna biti uzrokom velikih problema. Kad netko ima nešto što vi nemate ili je to uspio nabaviti po povoljnoj cijeni, normalno je da čovjek osjeća ljubomoru i ljutnju. To je sasvim normalan i prirodan, ali vrlo štetan osjećaj. Posebno je štetan kada trajno poremeti međuljudske odnose i dovede do sukoba. Ponekad ni sami ljudi nisu svjesni da su ljubomorni i da zbog toga loše reagiraju prema svojim kolegama. U ovom videu se govori kako se oduprijeti ovom mračnom osjećaju i neutralizirati ga.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike Numismata München, 04.-05.03.2023.
Po prvi put nakon „korone“ održava se tradicionalni sajam numizmatike u Münchenu – Numismata. Ovaj sajam već čitav niz godina okuplja veliki broj ljubitelja numizmatike i svake godine je dobro posjećen. Budući da se sajam nije održavao neko vrijeme, posjećenost ovogodišnjoj Numismati je bila iznad očekivanja. Posjetitelja je bilo do te mjere da su u jednom trenutku morali zabraniti ulaz novim posjetiteljima. Ovaj sajam je više orijentiran na kovanice i tu ponuda poprilično velika. Novčanica ima u nešto manjem broju. Iako je ovo međunarodni sajam, najviše izlagača je iz Njemačke, a isto tako je u dobroj mjeri zastupljen njemački materijal. Cijene na ovom sajmu su uglavnom velike, trgovci su zadovoljni, a čini se da su i kupci zainteresirani, ako ćemo suditi po gužvama na štandovima.
Izvještaj sa sajma numizmatike World Money Fair '23 održanog u Berlinu 03.-05.02.2023.
Početkom veljače održan je tradicionalni sajam numizmatike u Berlinu – World Money Fair. Ovaj sajam tradicionalno okuplja ljubitelje kovanica i novčanica koji dolaze u Berlin kako bi kupovali i prodavali numizmatiku, a ujedno se i družili sa svojim kolegama iz cijelog svijeta. U središnjem dijelu sajma su predstavljene vodeće svjetske kovnice novca i investicijskih zlatnika i srebrnjaka, a pored njih na sajmu sudjeluju i poznate aukcijske kuće, te srednji i manji trgovci numizmatikom. Na ovogodišnjem sajmu je po prvi put sudjelovala i Hrvatska kovnica novca, a što je za svaku pohvalu. Kako je bilo na sajmu, što se sve nudi, kakve su cijene i da li se isplati dolaziti na ovaj sajam… pogledajte u ovom videu.
U ovom videu prikazujemo kratku šetnju kroz World Money Fair, sajam numizmatike koji je održan u Berlinu 03.-05.02.2023. Na snimci možete vidjeti prikaz dijela ponude sa sajma: kovanice, srebrnjake, zlatnike, novčanice, odlikovanja i ostalo. Izlagača je bilo puno, tako da nije bilo moguće obuhvatiti cjelokupnu ponudu. Ipak, na temelju snimaka možete dobiti uvid u to kako ovaj sajam otprilike izgleda.
Prikaz odlikovanja: Jugoslavija, Medalja za zasluge
U današnjem videu predstavljamo jedno jugoslavensko odlikovanje, a to je Medalja za zasluge. Ova medalja je ustanovljena 1955. godine i zauzimala je prilikom uvođenja 6. mjesto po važnosnom slijedu jugoslavenskih medalja. Dodjeljivana je administrativno-tehničkom osoblju koje se nalazilo u pratnji stranih delegacija ili u stranim rezidencijama namijenjenim šefovima država.
Ovaj video je snimljen u studenom 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Jugoslavija, Orden narodne armije sa srebrnim vijencem, 3. red
U današnjem videu predstavljamo jugoslavensko odlikovanje: Orden narodne armije sa srebrnim vijencem, odnosno Orden narodne armije trećeg reda. Ovaj orden je ustanovljen 1952. godine i zauzimao je prilikom uvođenja 29. mjesto po važnosnom slijedu jugoslavenskih odlikovanja. Dodjeljivao se za naročite zasluge postignute u izgradnji i jačanju oružanih snaga ili za naročite uspjehe postignute u zapovijedanju vojnim jedinicama, njihovom učvršćivanju i osposobljavanju za obranu nezavisnosti zemlje.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Jugoslavija, Orden Republike sa srebrnim vijencem, varijanta sa 6 baklji
U današnjem videu predstavljamo jugoslavensko odlikovanje - Orden Republike sa srebrnim vijencem (2. red). Dodjeljivano je u socijalističkoj Jugoslaviji za osobite zasluge na polju obrazovanja, znanosti, umjetnosti, kulture i drugih područja javnog djelovanja. Postoje dvije varijante ovog odlikovanja: s grbom FNRJ (5 baklji) i grbom SFRJ (6 baklji). Autor idejnog rješenja za ovo odlikovanje je akademski slikar iz Beograda Sreten Dokić, a samo odlikovanje je izrađivano u tvornici IKOM u Zagrebu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Jugoslavija, Orden narodnog oslobođenja
U današnjem videu predstavljamo visoko jugoslavensko odlikovanje – Orden narodnog oslobođenja. Ovo odlikovanje je utemeljeno još za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1943. godine, a oblikovali su ga najvjerojatnije Đorđe Andrejević Kun i Antun Augustinčić. Odlikovanje je dva puta mijenjalo izgled, a više puta su se mijenjali kriteriji za dodjelu, kao i važnosni slijed. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Hrvatska, Vojnički red željeznog trolista 4. stupnja
Vojnički red željeznog trolista 4. stupnja je bilo odlikovanje Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) i zauzimalo je 22. mjesto po važnosnom slijedu. Dodjeljivalo se domaćim i stranim vojnim osobama za ratna djela ostvarena osobnom pobudom, zalaganjem i smišljenim vodstvom u poduhvatima, koji su imali osobit uspjeh protiv neprijatelja. Dodijeljeno je u malom broju primjeraka, svega 577 puta. Ovo odlikovanje je danas poprilično popularno i traženo u falerističkim kolekcionarskim krugovima, osobito onima koji se zanimaju za razdoblje Drugog svjetskog rata. U ovom videu donosimo prikaz odlikovanja; tehničke podatke i opis, te kratku povijest simbola trolista koji je osnovni motiv ovog odlikovanja. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Ispravak: 577 primjeraka dodijeljeno hrvatskim državljanima. Ukupno dodijeljeno (uključujući i strance) oko 2300 primjeraka.
Prikaz oznake: Jugoslavija, Spomenica Oktobarske revolucije u Rusiji 1917. godine.
Spomenica Oktobarske revolucije je ustanovljena 1947. godine i dodjeljivala se jugoslavenskim učesnicima povodom 30. obljetnice Oktobarske socijalističke revolucije u Rusiji iz 1917. godine. Ova oznaka je vrlo rijetka jer je dodijeljena u jako malom broju primjeraka i nije se dodjeljivala nakon 1947. godine zbog Rezolucije Informbiro-a i napetih političkih odnosa sa SSSR-om koji su nastupili 1948. godine. Velik dio ovih oznaka je isto tako uništen od strane samih nositelja kako ih se nebi povezivalo s SSSR-om. U ovom videu donosimo najbitnije informacije o ovoj oznaci. Ovaj video je snimljen u svibnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Hrvatska, Spomen medalja Vukovar
Spomen medalja Vukovar ustanovljena je 1998. godine i jedno je od najrjeđih hrvatskih odlikovanja. Dodjeljivana je za aktivno sudjelovanje u obrani istočne Hrvatske, kao i za doprinos mirnoj reintegraciji okupiranog Hrvatskog Podunavlja u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske. Ova medalja na sebi ima poznate Vučedolske golubice, jednog od najprepoznatljivijih simbola grada Vukovara. Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu predstavljamo Red bana Jelačića, deseto po važnosnom slijedu odlikovanje Republike Hrvatske. Ovo odlikovanje je dobilo ime po grofu Josipu Jelačiću Bužimskom, hrvatskom nacionalnom junaku i banu. Red bana Jelačića dodjeljuje se dužnosnicima, časnicima i zapovjednicima za uspjehe u zapovjedanju i vojne zasluge. Ovo odlikovanje može biti dodijeljeno i postrojbama. Detaljni prikaz odlikovanja pogledajte u ovom videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Jugoslavija, Medalja za vojne zasluge
U današnjem videu predstavljamo jugoslavensku medalju za vojne zasluge. Ova medalja je dodjeljivana vojnim zapovjednicima i vojnicima koji su svojim primjerom u radu razvijajuli polet za ostvarenje postavljenih zadataka ili koji su se odlikovali takvim zapovjednim ili vojničkim osobinama da su služili drugima za primjer. Medalja je ustanovljena 01.01.1952. godine. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Jugoslavija, Orden narodne armije s lovorovim vijencem, 1. red
U današnjem videu predstavljamo Orden narodne armije s lovorovim vijencem (1. red). Ovo odlikovanje je dodjeljivano za naročite zasluge postignute u izgradnji i jačanju oružanih snaga ili za naročite uspjehe postignute u zapovjedanju vojnim jedinicama, njihovom učvršćivanju i osposobljavanju za obranu nezavisnosti zemlje. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Hrvatska, Red hrvatskog pletera
Red hrvatskog pletera je 16. odlikovanje u važnosnom slijedu odlikovanja Republike Hrvatske. Dodjeljuje se hrvatskim i stranim državljanima za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana. U ovom videu, donosimo vam prikaz navedenog odlikovanja. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Vrlo često me pitaju koji je najvažniji savjet koji mogu dati, a koji je vezan uz bavljenje numizmatikom. Onda kolegama numizmatičarima prenosim ono što sam davno naučio od starijih i iskusnijih numizmatičara. Savjet je vrlo jednostavan i svodi se na jednu rečenicu. Pogledajte u videu o čemu se radi. Video je snimljen 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Hrvatska, Brončana kolajna krune kralja Zvonimira
Brončana kolajna krune kralja Zvonimira jedno je od odlikovanja Nezavisne Države Hrvatske dodjeljivano za zasluge za hrvatski narod i državu. Ime je dobilo po Dmitru Zvonimiru, hrvatskom srednjovjekovnom vladaru. U ovom videu donosimo opis i tehničke podatke o ovom odlikovanju. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom
Grand Order of King Tomislav with Sash and Greater Breast Star
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom je srebrni monogram Hrvatske H s okruglim zlatnim medaljonom na vodoravnoj prečki monograma, promjera 25 mm. Medaljon reljefno prikazuje lik hrvatskoga kralja s krunom i žezlom na prijestolju, sa splitske krstionice s po jednim suncem sa svake strane. Na medaljon je položen državni grb iz kojega se izvija između okomitih prečki monograma stilizirana preslica. Okomiti krakovi monograma su urešeni hrvatskim tropletom u kojeg je sa svake strane usađeno po pet okruglih koralja. Ispod medaljona se nalazi vodoravni stilizirani starohrvatski ornament u sredini kojeg je dvanaestorokrako stilizirano sunce s usađenim koraljem. Ispod sunca se izvija stilizirano klasje, a sa strane okomitih krakova monograma stiliziran ornament morskih valova podsjeća na brojnost i snagu Tomislavove mornarice.
Na naličju Velereda je u sredini okrugli vijenac od tropruta pletera unutar kojega teče natpis REPUBLIKA HRVATSKA, a u sredini je natpis KRALJ TOMISLAV i redni broj odlikovanja.
Velered je ovješen srebrnom ušicom i srebrnom karikom urešenom tropletim pleterom, širine 7 mm, o lentu širine 100 mm, uvezanu u dvostruki uresni čvor u bojama državne zastave, u čijem su plavom i crvenom polju po dvije široke pruge od zlatna pletera širine 10 mm.
Osmerokraka ispupčena srebrna Velika Danica sa 8 srebrnih i 16 zlatnih zraka je promjera 100 mm. U sredini Velike Danice je zlatni medaljon s likom kralja sa splitske krstionice promjera 32 mm. Na naličju Velike Danice je okomita igla za ovjes i redni broj Velereda.
Mala oznaka za odoru je od svilenog moariranog ripsa u bojama državne zastave s po dvije pruge od zlatna pletera u crvenom i plavom polju, slijedom boja s lijeva na desno, složena je vodoravno pačetvorina veličine 14 x 36 mm, s umanjenim otkovom Velike Danice promjera 13,5 mm.
Umanjenica Velereda je umanjeni otkov Velike Danice Velereda promjera 17 mm ovješen o svilenu moariranu vrpcu u bojama lente, složenu u okomitu pačetvorinu veličine 40 x 12 mm.
Velered je zajedno s Velikom Danicom, malom oznakom i umanjenicom pohranjen u kutiji na čijem je poklopcu s vanjske strane državni grb i natpis REPUBLIKA HRVATSKA a s unutarnje strane VELERED KRALJA TOMISLAVA S LENTOM I VELIKOM DANICOM.
Velered kralja Tomislava nosi se ovješen o lentu s desna ramena na lijevi bok, a Velika Danica na lijevoj strani prsa, na svečanoj odori oružanih snaga, odnosno na građanskom svečanom odijelu, odnosno večernjoj haljini.
Mala se oznaka Velereda nosi na lijevoj strani grudi na odori oružanih snaga.
Umanjenica Velereda se može nositi u lijevom zapučku građanskog odijela, odnosno ako odlikovani ima više odlikovanja, na lijevoj strani suvratka. Ženski poglavari država odlikovam Veleredom nose umanjenicu na lijevoj strani grudi.
Na osnovi odredbi članka 6. Zakona, Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom je po važnosnom slijedu na 1. mjestu hrvatskth odlikovanja.
Autor idejnog rješenja je Mladen Veža, izrada Radionica primenjenih umjetnosti, Zagreb.
Izvor: Hrvatska odlikovanja, Narodne novine, Zagreb, 1997.
Otkup odlikovanja Nezavisne Države Hrvatske - 095 858 6377 - info@monetalis.hr
Numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. otkupljuje sve vrste odlikovanja Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945) kao i vojnih oznaka iz navedenoh razloga.
Neka od odlikovanja koja tražimo su:
• Red krune kralja Zvonimira
• Kolajna krune kralja Zvonimira
• Vojnički red željeznog trolista
• Kolajna poglavnika Ante Pavelića za hrabrost
• Spomenznak na uspostavu Nezavisne Države Hrvatske
• Red za zasluge
• Ranjenička kolajna
• Spomenznak 5. prosinca 1918.
• Ratni spomenznak
• Ustaški častni znak
Ukoliko imate tražena odlikovanja za prodaju, možete nas slobodno kontaktirati na:
Orders and Decorations and Faleristics
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
O odlikovanjima općenito
Sakupljanjem ordena i medalja u smislu odlikovanja, kod nas se bavi relativno maleni broj kolekcionara u našem Numizmatičkom društvu, a naučno tretiranje te grane numizmatike – faleristike - i napisi o toj disciplini, odlaskom našeg člana Branka Beštaka iz Zagreba u našim društvenim glasilima "Biltenu" i "Numizmatičkim vijestima" su potpuno izostali. - Pokušaću djelomično popuniti tu prazninu, jer se i na našim sastancima, a pogotovo na aukcijama primjećuje da interes za ovu granu numizmatike kod nas sve više opada, dok znamo da za istu u ostalom svijetu - naročito nakon drugog svjetskog rata - interes raste iz dana u dan sve više, broj kolekcionara se naglo povećava, a sve više autora bavi se naučno ovom tematikom i svojim vrijednim djelima obogaćuje naše znanje, te možemo reći da su popunjene gotovo sve one praznine i nedoumice koje su nas još do nedavno stavljale u razne dileme zbog pomanjkanja stručne i seriozne literature iz tog područja.
Našu nacionalnu faleristiku mogli smo pratiti isključivo iz djela stranih autora, tek tu i tamo pojavio se pokoji zakonski propis o odlikovanjima, ili uputa o nošenju istih, ali su ti podaci uvijek bili i suviše šturi i uvijek je manjkao onaj početak, a tu imade nejasnoća još i sada. - Jedan od najstarijih takovih priručnika koji osim mnogih drugih zemalja svijeta obradjuje i područje Srbije i Crne Gore je knjiga autora Maximiliana Gritznera izdanje Leipzig 1893. godine, a u to vrijeme su se kod nas tek počela osnivati vlastita nacionalna odlikovanja, dok su naši zasluženi ljudi do tada bili odlikovani Ruskim ili Austro-Ugarskim, Turskim,Italijanskim, Francuskim, Bugarskim ili drugim odlikovanjima. Drugi autor je kapetan Fridrich Heyer v. Rosenfeld 1899, a najljepši i najpotpuniji katalog iz onog vremena izdao je Trost u Beču 1910. godine. Dok je Gritzner u svojoj knjizi osim opisa pojedinih ordena prikazao i crteže istih, u crno-bijeloj tehnici, koji su istini za volju odlični i precizni, Trost je u svojih 20 priloženih tabli dao punu sliku opisanih ordena u naravnim bojama i prirodnoj veličini, isto tako je sistematski u bojama prikazao sve odgovarajuće vrpce i lenta navodeći točno i njihove oblike i dimenzije u milimetrima. - Smatram da je to jedno od najljepših i najserioznijih djela iz ovog područja, no pošto je izašlo još 1910 godine, nije naravno moglo biti obuhvaćeno njime razdoblje prvog svjetskog rata, a bas u tom periodu ustanovljena su nova ratna odlikovanja i nadopunjavana postojeća (dodavanjem ukrštanih mačeva, lovor vijenca ili vijenca od hrastovog lišća kao simbol hrabrosti i ratnih vrlina).
Ova praznina popunjena je tek 1965. godine izlaskom knjige "Orden und Auszeichnungen" Vaclava Meričke izdane u Pragu na Njemačkom jeziku, koja obuhvaća razdoblje do 1941 . godine, opisuje a takodjer fotografijama u boji prikazuje oficijelna odlikovanja svih zemalja kulturnog svijeta, pa je tako obuhvaćeno i naše nacionalno područje i time su razjašnjene mnoge nejasnoće, a našim kolekcionarima je time učinjena velika usluga i pružena neprocjenjiva pomoć, tim više što je knjiga dostupna, a zapravo i prema svojoj vrijednosti vrlo jeftina (na sastancima našeg društva i Numizmatičkog društva u Beogradu nudjena je po 50 n.d.).
Razdoblje poslije drugog svjetskog rata, zapravo odlikovanja koja su sada na snazi u evropskim državama opisuje Danski autor Paul Ohm Hieronymussen svojom knjigom "Handbuch Europaischer Orden in Farben" izdatom 1966. godine u Kopenhagenu, a za njemačko jezično područje u Berlinu iste godine, u izdanju Universitas Verlag - Berlin. Knjiga je kao što joj i sam naslov kaže - opremljena fotografijama ordena u boji, a medju ostalima opisuje i naše sadašnje ordene.
Popis naših sadanjih odlikovanja mogao se nabaviti kod "IKOM" - a u Zagrebu, koji uglavnom izradjuje naša odlikovanja, ali baš nije lako do njega doći. - Bilo je i u više navrata opisa naših sadanjih odlikovanja i njihove fotografije u različitim časopisima, uglavnom po kustosu Vojnog muzeja u Beogradu prof. Nadi Todorović, do kompletnog kataloga naših odlikovanja od samih početaka pa do danas, trebali smo čekati sve do nedavnog vremena, tj. do 1971. kada je taj katalog izdao Vojni muzej u Beogradu.
Prema tome, kolekcionarima koji se sada žele orijentirati na sakupljanje odlikovanja, na raspolaganju su mnogi katalozi iz kojih se u kratko vrijeme može steći potrebno znanje za sistematsko svrstavanje pojedinih područja za koje se kolekcionar opredijeli. - To može biti područje čitavog svijeta, koje npr. obradjuje naš najuspješniji kolekcionar, koji je ujedno i najbolji poznavaoc ovog područja numizmatike član našeg Numizmatičkog društva Dr. Veljko Malinar. Može se tretirati i neko uže područje, samo Evropa ili pojedina država ili samo nacionalna faleristika. Sta je nacionalno područje kod nas su mišljenja podjeljena. Jedni smatraju da su to odlikovanja Crne Gore, Srbije i Jugoslavije izmedju dva rata, ili pak Jugoslavije i poslije drugog svjetskog rata. - Drugi to područje proširuju po kriteriju od koga su sve dodjeljivana odlikovanja stanovnicima našeg područja te automatski proširuju tematiku na Austro--Ugarsku, koja je pokrivala naše teritorije Hrvatsku, Sloveniju, Istru i Slovensko Primorje, zatim na tursku carevinu koja je više od četiri stoljeća imala pod svojom okupacijom mnoge naše krajeve, te po Istom kriteriju Italiju, Madžarsku i Bugarsku.
Jedni odlikovanja svrstavaju po državama, kronološki kako su osnivana, neki opet po vladarima (Dr. Zoran Stošić u Beogradu), a neki po ratovima (prof. Likar iz Ljubljane), - No, iako sada imamo kataloge u kulturno povijesnom pogledu, u pogledu njihovih detaljnih opisa izgleda, materijala iz kojih su izradjeni, način nošenja, vrpce na kojima se nose i sve ostale detalje, ali u jednom pogledu još uvijek postoji veliki nedostatak, a koji za ostale grane numizmatike ne postoji jer je već od davnine riješen kao i za filateliju, a to je da ne postoje katalozi sa označenim vrijednostima za pojedine primjerke. Ne samo kod nas, nego ni u ostalom svijetu ne postoji ni jedan katalog koji bi barem približno označavao vrijednost pojedinih ordena ili medalja. - Takodjer ne postoje ni neki stalni izvori snabdjevanja, već se kolekcionari kojekako snalaze jer osim zamjena sa ostalim kolekcionarima, što vrlo rijetko zadovoljava potrebe pojedinaca, preostaje nam pretraživanje raznih komisijskih prodavaonica antiknih predmeta kod nas i u inozemstvu, ili obilasci raznim zlatarskim i kujundžijskim radionicama, ne bi li se medju starim srebrom pronašao kakav orden ili medalja.
No, u posljednjih nekoliko godina, kako interes za ovu granu numizmatike raste, tako se sve više pojavljuju promućurni ljudi koji tu situaciju korisno upotrebljavaju i za vlastiti interes a i za zadovoljavanje potreba kolekcionara. To su razni aukcioni centri kojih imade sve više i pojavljuju se sve novi i novi. - Najpoznatiji i najstariji je od njih Dorotheum u Beču, a zatim je Graf Klenau iz Nussdorfa kraj Nuernberga započeo djelatnost kao posrednik koji sakuplja iz čitavog svijeta ordene, medalje, staro oružje i druge predmete sakupljanja, započeo je sa po dvije aukcije godišnje. Poslije njegove smrti pred tri godine, njegova udovica i dva sina nastavili su pa i proširili tu djelatnost, te su preseljenjem u Munchen postali jedna od glavnih instancija te vrste. - Istini za volju, mora se priznati da su oni zaista vrsni poznavaoci te discipline, da su osim vlastite koristi koju od toga imaju, ipak ne samo omogućili kolekcionarima da dodju do pojedinih primjeraka koji im manjkaju u njihovim zbirka-ma, već su na neki način i stvorili i kriterij vrijednosti za pojedine primjerke, jer oni osim iskličnih cijena obavještavaju redovno kolekcionare i o postignutim cijenama na aukciji. Oni su povećali broj aukcija na 5-6 godišnje, jer je potreba sve veća, pošto se broj interesenata iz dana u dan povećava.
Vidjevši da je taj posao unosan, pojavili su se i neki novi aukcioneri kao Winiarski u Torwangu kod Rosenheima, a od ranije su poznati Lanz u Graz-u i Gerhard Hirsch u Munchenu kojima je glavna domena numizmatika u užem smislu, a odlikovanja se pojavljuju samo sporadično.
Iako je glavna svrha svih tih aukcionara zarada, ipak oni u situaciji kad nema drugih redovnih izvora, vrše i korisnu djelatnost za kolekcionare, a mora se priznati da se kod toga strogo pridržavaju najavljenih uvjeta, jer solidnost u poslovanju garancija im je i za trajnost u toj djelatnosti, a za kolekcionare koji se bave sakupljanjem odlikovanja, ipak je to kakova-takova orijentacija u pogledu vrijednosti.
Historijski prikaz nastanka ordena
Sasvim je pouzdano utvrđeno da je pojam odlikovanja postojao jos u starom vijeku i to kao nagrade za hrabrost i zasluge na bojnom polju, ili za druga izvanredna djela koja su učinili pojedinci ili skupine u nacionalnom ili općeljudskom smislu, a dodjeljivali su ih vladari ili drugi predstavnici državne vlasti.
U staroj Grčkoj taj pojam nosio je naziv TA FALARA, a u Rimskom carstvu PHALERA. - Bili su to medaljoni u obliku štita razne veličine i oblika, obično kružnog, ovalnog ili polumjesečnog, a tvari iz kojih su načinjeni, bili su obično bronca, mjed ili srebro, a ponekad i zlato, ili pozlaćeno srebro.-Od tih medaljona vrlo ih se je malo zadržalo do današnjih dana. Jedan od njih nadjen je prilikom nekih dubljih iskopavanja kod Strassburga, načinjen je od pozlaćenog srebra, a nalazi se još danas u gradskom muzeju u Strassburgu. -Još na nekoliko mjesta u Evropi nadjeni su i sačuvani pojedini primjerci takovih medaljona, ali podaci o njihovim oblicima i rasprostranjenosti crpu se uglavnom na temelju iskopina grčkih i rimskih grobova. -Često je na nadgrobnom spomeniku ili ploči nadjen uklesan lik ratnika urešen medaljonima, a nadjene su i kamene biste vojskovodja i drugih odličnika, te se na temelju tih nalaza može pouzdano rekonstruirati pojam odlikovanja iz tog doba, o njihovim oblicima, značenju i simbolima koji se na njima nalaze - najčešće su likovi bogova: Zeusa, Jupitera, Minerve, Apolona, a još ponajčešće lik Marsa boga rata. Zatim su česti likovi Sfinge sa jednom ili dvije glave, zatim životinja: lava, vuka, lisice, sove, te orla koji je postao simbol Rimskog carstva.
U jednom muzeju u Veroni nalazi se nadgrobni spomenik na kojem je urezan lik Sartoriusa Festusa centuriona XI. rimske legije, čije su grudi urešene sa devet raznih medaljona, a u Bonnu se čuva nadgrobna ploča iz vapnenca na kojoj je lik Legata Marcusa Caeliusa centuriona XVIII legije, zajedno sa likovima njegova dva adjutanta, a na ploči je urezana IX. godina naše ere. -Lik centuriona urešen je sa pet medaljona za hrabrost. Nadjen je i sačuvan takodjer spomenik sa imenom Q. Luccija de Signifers koji je na medaljonu nosio oznaku XIV. Legije, te su prema tome medaljoni služili i za oznake vojne jedinice pripadnosti. -Osim po brojevima, rimske legije nazivale su se i po imenima vladara: LEGIO AUGUSTA, TRAIANA, VESPASIANA, ULPIA - ili po imenima bogova: MINERVIA, APPOLINARIS, MARTIA, PIA, FIDELIS, po geografskom smještaju: LEGIO BRITANICA, GERMANICA, MACEDONICA - Ili pok po drugim nekim pojmovima: FELIX, VITRIX, FULMINATRIXY FORTIS i slično.
Jedno od najviših ratnih odlikovanja zvalo se je VEXILLUM, a dodjeljivalo se je za izvanredne ratne zasluge, bio je to štit od mjedi žarko crvene boje pričvršćen na oklop ratnika jednim stožerom, a po smještaju zauzimao je vidno mjesto medju ostalim odlikovanjima.
Druga vrsto odlikovanja pobjednicima u ratovima bile su starom Rimu CORONNAE - vijenci ili krune od palminog, lovorovog ili maslinovog lišća, a poznate su i vrlo bogato izgradjene coronae koje su se dodjeljivale najvećim juftacima i najvišim odličnicima kao CORONNA TRIUMPHALIS i od zlatnih listova izradjena CORONNA AUREA. -Za razne civilne zasluge dodjeljivali su se razni vijenci od cvijeća ili drugog bilja, CORONNA MYRTAE, CORONNA GRAMINIS, CORONNA OBSIDIONALIS i druge, a pojedini radovi vojske obilježavali su se i odredjenom vrstom vijenaca: CORONNA NAVALIS, CORONNA MURALIS, CORONNA CLASICA, CORONNA CASTRENSIS, a za životno djelo pojedinih zaslužnih gradjana CORONNA CIVICA.
Vijenac ili coronna napokon je kasnije imao samo jedno jedino značenje - bio je simbol vladara i nitko ga drugi nije smio nositi.
Pojam O R D E N u srednjem vijeku dolazi od riječi O R D O=red a u ovom slučaju to znači jedna organizacija sa odredjenim ciljem svog djelovanja od posebnog značenja za čovječanstvo ili religiju. Prvi redovi su bili osnivani u okviru vjere za vrijeme križarskih ratova, a glavna namjena im je u početku bila: zaštita hodočasnika na Kristov grob, i u drugom periodu križarskih ratova zbrinjavanje i njega ranjenika.
U tom periodu bili su to DUHOVNI REDOVI ili ORDENI jer su bili osnivani od rimskih papa, a bilo je i njihovo djelovanje direktno podvrgnuto propisima papinske kurije i njenih ciljeva. - Redovi su imali u to doba ogromni društveno politički utjecaj na sva zbivanja u tadašnjem kulturnim svijetu, a u prvom redu u katoličkoj Evropi. -Pripadnici redova dobivali su doživotne plemićke titule i imanja, imali su posebne privilegije i mogli su djelovati na vladare pa ih čak i smjenjivati, pa je u tome i njihova neposredna povijesna uloga od osnivanja tih redova pa sve do kraja osamnaestog stoljeća, a ponegdje još i dulje.
Redovi su imali svoje statute t.j. pravila kojima je svaki pripadnik reda morao čitavi svoj život podrediti i staviti ga na uslugu i u slučaju potrebe žrtvovati ga, kao i svu svoju imovinu.- Svaki red je imao svoje vijeće i "velikog meštra", a slavio je dan osnutka reda. Prva tri osnovna reda bili su JOHANNITTER–ORDEN /kasnije MALTESER-ORDEN/, zatim TEMPELHERREN-ORDEN i konačno DEUTSCHE-ORDEN.
JOHANNITER-ORDEN je utemeljen 1070 godine u Jeruzalemu kada je u tom gradu po jednom talijanskom trgovcu osnovana bolnica za hodočasnike, a kasnije kada su počeli križarski ratovi za oslobodjenje Kristova groba i "svete zemlje" t.j. od 1099, godine po organizaciji katoličke crkve koja je od svih katoličkih vladara zahtjevala da u tom podvigu sudjeluju svojim vojskama I da oslobode "svetu zemlju i Kristov grob od nevjernika", Rimski papa Pashalis II je 1113. godine taj red potvrdio kao "HOSPITAL-ORDEN SV.IVANA OD JERUZALEMA".-Taj red je bio organiziran prema pravilima fratara Benedictinaca, a glavni zadatak pripadnika tog reda bilo je vodjenje bolnice u Jeruzalemu i zbrinjavanje ranjenika.
Nakon početnih uspjeha križarskih vojski, kada su Seldžuci bili iznenadjeni i neorganizirani i kada su vojnici pod vodstvom Engleskog kralja Ričarda lavljeg srca zaposjeli Jeruzalem i izvršili krvave pokolje nad "nevjernicima", dolazilo je do sve žešćih i krvavijih bitaka.-Videć? da dolaze sve nove i nove križarske vojske iz Evrope, Seldžuci su se počeli ozbiljnije pripremati da ih dočekaju i da im se odupru. Punih dvije stotine godina Rimski pape su zahtijevati od svojih "vazala" da šalju sve nove i nove vojske u "svetu zemlju" bilo je žiteljima Evrope jasno da to više nijesu avanturističke šetnje ni hodočašća, da se tamo sve više gine, te je u mnogim zemljama dolazilo do pobuna, pa čak i do svrgavanja vladara.
Napokon su 1310. godine Seldžuci ponovno zauzeli "svetu zemlju" i križarske baze potpurno izbacili iz nje.
Hospital-orden sv. Ivana mijenjao je kroz ratne tokove tih bitaka i svoju glavnu namjenu kofa je bila zamišljena kao isključivo samaričanska, isto tako i svoja sjedišta, a po njima i svoj naziv - Oko 1125. godine tadašnji veliki mešter tog reda francuski vitez Raymond de Puy sporazumno sa papinskom kurijom izvršio je dopune toga reda utvrdivši PRISTER-ORDEN sa vojničkim ciljevima, a svjetovnim zadacima proširen je na GNADEN-RITTER, RECHT-RITER, DONAT-RlTTER, PROFESS-RITTEIR još neke druge o kojima će kasnije biti riječ. 1291. godine kada je bilo jasno da se uspjesi križarskih vojski približavaju kraju, bolnica kao i sjedište reda preneseno je na otok Cypar, 1310. na Rhodos, a 1530. na Maltu, po kojoj red i do današnjih dana zadržao, svoje ime. -Napoleon Bonaparte ga je zauzevši Maltu raspustio, no na Cypru, Rhodosu i na Malti ostali su njegovi pripadnici pod novim nazivom SOUVERAN-RITTER.- Na Evropski kontinent je prenesen 1834. godine sa sjedištem u Rimu, pod svojim sadašnjim nazivom SOUVERAN-MILITAR-MALTASER-ORDEN.-U Njemačkoj je za vrijeme reformacije nastao izdvojeni JOHANITER-ORDEN koji i danas kao takav važi. Malteški viteški red bio je zbog svoje najčvršće i najšire organizacije i najviši orden katoličke crkve. Osim tog reda, nakon što je bilo očito da je oslobodjenje "svete zemlje" i Kristova groba neostvarljiva utopija priširili su se na jačanje utjecaja crkve i papinske moći, te na sve vidove i materijalne kulture kao i političke djelatnosti, tako da je on postepeno od isključivo duhovnog postao svjetovni red. On I danas postoji ne samo kao orden papinske stolice već je preuzet u Španjolskoj, Engleskoj, Italiji, a od monarhije Austro-Ugarske preuzela ga je i republika Austrija. Pripadnici ovog reda nosili su u početku odredjenu vrstu odore i to crno odijelo sa velikim bijelim malteškim križem ušivenim ili izvezenim na grudima, a preko odijela crveni haljetak sa crnim, zlatom opšivenim ovratnikom i crni šešir, ili pak samo crni plašt sa izvezenim bijelim malteškim križem. Današnji oblik tog ordena je emajlirani bijeli malteški križ pričvršćen na pozlaćenoj kraljevskoj kruni, a na kruni s gornje strane još je amblem križarskih ratova koji se sastoji od crvenog štita sa bijelim križem, a ako njega zastave, mačevi koplja i šljem. Podvrste tog ordena imaju različite oblike, ili su bez krune ili bez amblema, ali im je osnova uvijek osmerokraki malteški križ od emajliranog metala sa krokovima oštrim poput bodeža.
TEMPELHERREN-ORDEN ili TEMPLARSKI RED osnovao je 1118. godine francuski vitez Hugo de Payens koji je ujedno bio i prvi veliki meštar ovog reda, koji je ime dobio po tome što mu je sjedište bilo pored Salamonovog hrama u Jeruzalemu. Pripadnici tog reda sami su sebe nazivali CHRISTI MILITES a potvrdio ga je Papa Honorius II i organizirao kao i Hospital-Orden prema pravilima Benediktanaca. Cilj reda je takodjer bio oslobodjenje Kristovog groba te bolničke i ugostiteljske djelatnosti, a nakon povlačenja iz Jeruzalema glavni stan bio mu je na otoku Cypru, kasnije u Francuskoj, a proširio se je na veliki broj zemalja zapadne Evrope. Pripadnici reda nosili su bijeli ogrtač sa ušivenim crvenim križem sv. Jurja - simbolom hrabrosti. Kasniji napredni i slobodarski duh tog reda doveo je do toga da je red bio od Pape ekskomuniciran, a Francuski kralj Filip Lijepi koji je na prijestolje došao pomoću Pape Kelementa IV, zabranio je taj red, pripadnike proganjao te su mnogi od njih i pogubljeni kao heretici /Hugenoti/. -Ostaci Templarskog reda su i do danas sačuvani u francuskom "Ordenu sv.Duha" i portugalskom "Christus-Ordenu". DEUTSCHE-ORDEN je treći od ova tri prva glavna crkvena i duhovna reda, a osnovan je 1191. godine po njemačkom vitezu Friedrich von Schwaben. Sjedište reda bilo je u Akkonu, a vodio je njemačku bolnicu sv-Marije. Papa Clement III potvrdio ga je 1198. godine kao duhovni orden čiji pripadnici su postizali viteški status. -Već u 1234. godini on je prenesen u tada još nekatoličku Istočnu Evropu i postao njemački državni orden u doba kada još Prusija nije imala hegemoniju, već Kurlandija, Litva i Estonija. No već 1309. sjedište tog reda kao "Ordena vitezova mača" sa zadatkom jačanja moći i uticaja preneseno je u Marienburgu u istočnoj Prusiji, ali za vrijeme reformacije kao izričito katolički red, mijenjao je svoje sjedište na katoličkim područjima njemačkog nacionalnog teritorija sve do 1809. godine kada je Napoleon I. u svom pohodu na Rusiju prethodno osvojio sve krajeve i raspustio taj red.
No Austro-Ugarska izričito katolička zemlja obnovila ga je 1839. godine za vrijeme cara Ferdinanda I. a Princ Eugen koji je bio ujedno i prvi "Veliki meštar" tog obnovljenog reda čiji je puni naziv od tada DEUTSCHE ORDEN ST. MARIEN ZU JERUZALEM ili skraćeno MARIANER RITTER-ORDEN. Konačno je papa Pio XI. taj red ponovno utemeljio kao crkveni red s područjem djelovanja u Italiji, Austriji i Njemačkoj a svrha djelovanja tog reda je misija sestara milosrdnica u bolnicama, t.j. njega bolesnika.
Ova tri duhovna - uglavnom crkvena reda imala su ogroman uticaj u zaadnom svijetu, ne samo za vrijeme križarskih ratova, već i mnogo kasnije, na jačanje uticaja katoličke crkve u svijetu, a i na jačanje moći feudalnog plemstva u Evropi. Podsvrhe tih redova kao njihovi nasljednici još i danas egzistiraju u nekim I zemljama Evrope kao na primjer ANNUZIATA u Italiji, CALATRAVA, ALCANTARA, SV. JAKOB OD MAČA, ORDEN SV.BENEDIKTA, NAŠA BLAŽENA GOSPA OD MONTEZATA i drugi na španjolskom-portugalskom području, kao i mnogi drugi u raznim dijelovima svijeta.
Prvi svjetovni orden je engleski ORDEN PODVEZICE kojeg je 1348. Godine utemeljio engleski kkralj Eduard III sa Sv. Jurjem na koplju kako ubija zmaja - simbolom vitezova tog reda koji je još i danas najviši engleski orden. Po tom uzoru utemeljeni su u tom stoljeću i mnogi drugi svjetovni ordeni, te su se Evropski i drugi vladari upravo natjecali u osnivanju svjetovnih ordena. Medju prvima su ORDEN ZMAJA u Ugarskoj, ORDEN SLONA u Danskoj, ORDEN SV. HUBERTUSA u Bavarskoj, SV.DUHA u Francuskoj, SERAFIM ORDEN u Švedskoj, a u Poljskoj je utemeljen ORDEN BIJELOG ORLA kojeg je osvajanjem Poljske preuzela pod istim imenom a uz male izmjene kao svoj nacionalni orden Rusija, a 22.II.1882. utemeljila je kneževina Srbija orden pod istim imenom, a 1883. postao je on najviši orden obnovljene kraljevine Srbije, te ga je preuzela i kraljevina Jugoslavija i dodjeljivan je za civilne zasluge bez mačeva, a za vojne zasluge sa mačevima u 5 klasa sve do 1941. godine.
Nadalje su u XIV i XV. stoljeću utemeljeni u evropskim zemljama: u Škotskoj DISTEL-ORDEN, u Prusiji ORDEN CRNOG ORLA, u Rusiji još ORDEN SV. ANDRIJE, a u Burgundiji vrlo poznati ORDEN ZLATNOG RUNA koji je ženidbama izmedju dinastija pojedinih zemalja preuzet u Španjolskoj i Austro-Ugarskoj gdje je isvojen kao dinastički orden "Habsburgovaca".
Viteški redovi imali su kroz stoljeća ogromni uticaj na sva javna, kulturna i politička zbivanja u Evropi, a stvaranjem sve novih i brojnih redova, taj utjecaj je i sve više rastao a u vezi s time opadala moć – pojedinih vladara . Kako je rastao broj tih rodova i njihovih pripadnika koji su uz plemićke titule dobivali i posjede, došlo je i do cjepkanja pojedinih zemalja u male, gotovo samostalne kneževine, grofovije, pa i kraljevine, a svaka od njih je imala svoju vojsku, monetu a osnivala je i svoje vlastite redove ordena /na pr. Njemačka je bila rascjepkana u 25 državica, Italija u 15 i t 6./
Engleski orden podvezice
Savojski orden annunziata
Ruski orden bijelog orla
Poljski orden bijelog orla
Srpski orden bijelog orla sa mačevima
Francuski orden sv. Duha
Portugalski Kristus orden
Orden zlatnog runa
Orden malteškog križa
Odora njemačkih vitezova
Odora malteških vitezova
Tako su nastajali ordeni osim za ratne zasluge još i razni drugi, "za znanost i umjetnost", "legije časti", "za zasluge", "za crveni križ" , "za vatrogasne zasluge", pa je čak u Češkoj grof Sporok osnovao LOVAČKI ORDEN SV. HUBERTUSA. Ova poplava redova sve više je slabila moć državne vlasti, a to je dovelo do apsolutizma, kada su evropski vladari počeli postepeno smanjivati uticaj feudalnog plemstva i oduzimati im pojedina prava, te u to doba otpada i organizacija redova ordena u dotadašnjem smislu.
Vladati pojedincima uz dodjelu ordena prestaju davati teritorijalna dobra, a pogotovo ne više u nasljedstvo pravo kao što je to često bilo u prošlosti, pa i viteške titule davaju se samo za životna odlikovanja, a poslije njegove smrti obitelj je dužna vratiti orden državnoj vlasti.-Na taj način su odlikovanja postepeno počela poprimati onaj značaj i funkciju koje otprilike imaju i danas,t.j. da budu jednokratno priznanje ili nagrada pojedincima za zaslužna djela u ratu ili miru, ili nagrada za životno djelo
Svrha i način dodjele ordena
Osim duhovnih redova ordena koji su osnivani od kraja XI. stoljeća naše ere, a koji su bili osnivani i rukovođeni po katoličkoj crkvi u svrhu oslobađanja "svete zemlje" od "nevjernika" i jačanja papinske moći u svijetu, a koji su opisani u prošlom broju "Biltena" i kako je to već ukratko napomenuto, osnivani su u svim evropskim zemljama, kao i u većini civiliziranih zemalja svijeta, negdje od prve polovice XIV. stoljeća svestrani ili SVJETOVNI REDOVI ORDENA.
Taj proces od duhovnih ili crkvenih na svjetovne redove — transformiranja ili postepenog prelaska trajao je veoma dugo i po nekoliko stoljeća u pojedinim slučajevima, jer je utjecaj katoličke crkve bio još dugo vremena veoma jak, osobito kod pojedinih vladara katoličkih zemalja Evrope kao na primjer Španjolske, Portugala, Italije, Austro-Ugarske, Rusije, Poljske te Francuske sve do Napoleona. Novo osnovani svjetovni redovi, kao i oni koji su se od duhovnih transformirali u svjetovne, ostali su još uvijek organizaciono ili barem nominalno vezani uz papinsku stolicu iako su to u početku bili uglavnom dinastički redovi-ordeni pojedinih kraljevskih ili kneževskih dinastija.
No, za vrijeme dugotrajnih borbi protiv Maura koje su vodili vladari raznih evropskih zemalja,katoličkih i nekatoličkih, i u kojima je rimskaKurija igrala sve manju ulogu, tj. ni izdaleka onakvu kao u križarskim ratovima gdje je ona bila glavni pokretač i organizator, polako dolazi do slabljenja njenog utjecaja na pojedine vladare i narode. Iako ostaje u većini slučajeva religiozni karakter tih redova, nastaje u to doba veliki broj redova ordena dinastičkih (kraljevskih i kneževskih), viteških te mnoštvo raznih drugih sa čisto svjetovnim namjenama svog djelovanja. Najbolji primjer transformiranja duhovnog u svjetovni red je ORDEN SV. LAZARA OD JERUZALEMA koji je osnovan krajem XII. stoljeća u Akkonu kao duhovni red za vrijeme križarskih ratova, a kada je kasnije prenesen u Evropu, neke kraljevske kuće ga preuzimaju kao svoj dinastički orden sa humanitarnim namjenama, a među inim vladarskim kućama preuzela ga je kao svoj dinastički orden i kraljevska kuća Karađorđevića u Jugoslaviji za vrijeme svoje vladavine.
Svjetovni redovi ordena su tokom vremena izmijenili svoj prvobitni karakter osnutka i djelo-vanja te svrhu dodjeljivanja, tj. od XIV. i XV. stoljeća kada su se počeli osnivati. — Izmjenom društvene strukture, slabljenjem i nestajanjem feudalnog uređenja u većini evropskih zemalja naročito od XVIII. i XIX. stoljeća pa nadalje svjetovni dinastički i viteški redovi zamjenjuju se u potpunosti strukturalno i namjenski, te prestaju biti povlastica "više klase", sve više se demokratiziraju. — Nastaju novi redovi-ordeni, koji sve više gube karakter "reda" kao određene grupe privilegiranih, već ostaje pojam i naziv "orden" u smislu odlikovanja pojedinih zaslužnih ljudi, grupa, vojnih formacija ili čitavih institucija.
Tako nastaju:
ORDEN ZA ZASLUGE (koji se različito primjenjuje kao "Orden za vojne zasluge" i "Orden za civilne zasluge"). Zatim: ORDEN ZA ZNANOST I UMJETNOST, ORDEN LEGIJE ČASTI, ORDEN CRVENOG KRIŽA, ORDEN ZA VATROGASNE ZASLUGE, i mnogi drugi.
U tom razdoblju cjelokupni kulturni i društveni život odvijao se upravo u okviru tih redova, koji su prerastali u korporacije i društva karitativnih, kulturno-umjetničkih, glazbenih namjena, a osnivani su i redovi po strukama zanimanja: ZA DRŽAVNE ČINOVNIKE, ZA POLICIJU, ZA FINANCE, ZA POŠTARE, ZA POPISIVACE STANOVNIŠTVA (u Rusiji), zatim su se formirali tzv. CEHOVI po pojedinim obrtničkim zvanjima. Dansko-islandski kralj Kristijan X. osnovao je RED SOKOLA sa sportskim i atletskim sadržajem djelovanja, pa su mnoga evropska sportska udruženja uzela taj naziv npr. "Češki sokol" 1831, Slovenski 1859, Hrvatski 1874 — kasnije "Jugoslavenski sokol" od 1929. g. U okviru tih udruženja održavala su se međusobna natjecanja u pojedinim vrstama sportova, obično gimnastike i atletike, tzv."Sokolski sletovi" po uzoru na nekadašnje viteške turnire.
To razdoblje ostavilo je duboke korjene u cjelokupnom društveno-kulturnom životu sve do da-našnjih dana. To su mnoga današnja udruženja, bilo karitativnog, kulturno-umjetničkog, muzičkog, sportskog karaktera, ili pak korporacije i udruženja po strukama zanimanja, organizirana po tada nastalim i zacrtanim uzorima i, naravno, prilagođenim našim današnjim prilikama.
SVJETOVNI VITEŠKI REDOVI ORDENA čiji pripadnici dobivanjem viteškog naslova te određenih posjeda i imanja, kao i posebnih privilegija, a sve više se osamostaljuju i postaju sve utjecajniji i nezavisniji i od crkve i svojih vladara u razdoblju od XIV. pa sve do XIX. stoljeća. Ustoličenje vitezova svjetovnih redova vršeno je uz najsvečanije ceremonije, koje su u pojedinim zemljama i za pojedine redove bile strogo propisane statutima a kao glavni dio ceremonije bio je tzv. "Ritter-schlag", tj. sam vladar je udarcem mača uveo slavljenika u viteški red. Ceremonija dodjele "Ordena podvezice", u Engleskoj, popraćena je sve do današnjih dana ophodnjom pripadnika reda u propisanim svečanim odorama, od Westminsterskog dvorca do Westminsterske kapele, gdje se obavlja glavni dio ceremonije.
Broj članova svakog viteškog reda bio je propisima određen i nije se mogao povećati. Pripadnici viteških redova imali su brojne privilegije, ali su za to morali voditi besprijekoran i častan život, strogo propisan statutima. Njihov život i njihova djela morali su biti ispunjeni plemenitim gestama u pomaganju drugih, u borbi za istinu i pravdu, a naravno i za interese vladara. U slučaju propusta, tj. ako su se ogriješili o propise statuta, bili su podvrgnuti kaznama i to za prvi puta novčanim globama, a u ponovljenim slučajevima bili su kažnjavani težim kaznama, sve do isključenja iz do-tičnog reda, gubitkom svih privilegija i imanja, što je u većini slučajeva značilo za prekršitelja propast materijalnu i moralnu, kako za njega tako i za njegovu obitelj. Često je zbog takvih slučajeva dolazilo i do ratova između pojedinih kneževina, grofovija itd.
Britanski Orden podvezice
Francuski carski ordeni
Srpski i jugoslavenski Orden sv. Lazara s odgovarajućim lancem
Deutschmeister orden
Oni redovi ordena koji su bili u pojedinim vladarskim kućama preuzeti kao DINASTIČKI ORDENI, osim članovima vladarske kuće mogli su se dodjeljivati i ostalim podanicima zemlje, ili za izvanredne zasluge za domovinu, ili za vjernost vladarskom domu. Stranci nisu mogli biti odlikovani takovim ordenom.
U drugim pak slučajevima dinastički orden je mogao nositi samo vladar i prijestolonasljednik. U tim slučajevima takav je orden zapravo predstavljao dio kraljevskih ili vladarskih "insignia", a to je bio slučaj i sa ordenom Sv. Lazara, dinastičkim ordenom jugoslavenske vladarske kuće Karađorđevića.
Za uvođenje u redove Dinastičkih i Svjetovnih vitezova svaka je zemlja imala zakonom određenu administraciju, na čelu koje je bio obično visoki činovnik u rangu -ministra, te određeni broj slu-žbenika. Uvođenje u viteški red provođeno je strogo — prema unaprijed određenim statutima uz određenu ceremoniju. Vitez je primio diplomu koja je sadržavala popis njegovih privilegija i dužnosti, imao je pravo iza svog imena stavljati oznaku tog reda, trajno je nosio određenu značku ili "orden" kao vanjski znak pripadnosti redu. Ti ordeni bili su obično bogato izrađeni iz zlata i dragog kamenja, a nosili su se oko vrata na bogato izrađenom lancu, za svaki orden određenog oblika kao i značka-orden, koja je u svom centralnom medaljonu nosila sliku "sveca" po kojem se je red nazivao ili pak "devize" pod kojom je red osnovan, a vrlo često i oboje. Tako je poznato da je kod Ordena podvezice svetac-zaštitnik reda Sv. Gjuro, dok je "deviza" (na francuskom jeziku iako je to engleski orden): "HONI SOIT QUI MAL Y PENSE".
Osim već spomenutih viteških redova ordena, poznati su još u Engleskoj DISTELORDEN, BATH-ORDEN i ORDEN SV. MIHAJLA i SV. GJORGJA, ORDEN MACA u Švedskoj, ORDEN KULE I MAČA u Portugalu, a na području bivše Austro-Ugarske da spomenemo DEUTSCHMEISTERORDEN, ORDEN UGARSKOG ZMAJA, te u našim krajevima DRUŽINA BRACE HRVATSKOG ZMAJA od 1903, — njihovi prvaci VELIKI MEŠTRI HRV. ZMAJA.
Francuskom buržoaskom revolucijom kojom građanska klasa ne samo u Francuskoj nego i u drugim evropskim zemljama dolazi do sve potpunijeg utjecaja na sva zbivanja u svojim sredinama, dolazi do demokratizacije društva, pa tako i do opadanja moći plemstva a time i "redova".
ORDEN LEGIJE ČASTI je prototip demokratizaci je pojma ordena, kao i razvrstavanja ordena u više razreda, za razliku od dotadašnjih ordena koji su imali samo jedan red i oblik. Prvi puta je do pojma ORDENA ZA ZASLUGE došlo 1693. u.slučaju francuskog ORDENA SV. LUDVIGA za ratne zasluge koji kao orden od tada egzistira u 3 razreda, prema stupnju zasluga, a ne prema rangu odlikovanog.
Odmah zatim u više razreda razvrstavaju se danski DANNEBORG ORDEN, švedski ORDEN MAČA, nizozemski WILHELM ORDEN, njemački ORDEN ŽELJEZNOG KRIŽA (1813), finski ORDEN SLOBODE, češki ORDEN BIJELOG LAVA, belgijski LEOPOLD ORDEN, ORDEN BRITANSKOG IMPERIJA, te mnogi drugi ordeni evropskih i drugih zemalja.
ORDEN ZA CIVILNE ZASLUGE dodjeljuje se za posebne zasluge za narod i državu, on može biti kao posebni orden za tu svrhu kreiran ili nastaje od već postojećih ordena. Francuski Orden legije časti je još 1802. dodatkom lovorovog vijenca i razvrstan u 5 razreda postao posebni orden za izvanredne zasluge za naciju. Među ordene za civilne zasluge ubrajamo i sve one ordene koji su osnivani za znanost i umjetnost, za zasluge u pojedinim strukama ili za djela raznih vidova dobrovoljnosti.
ORDENI ZA RATNE ili VOJNE ZASLUGE osnivali su se ili kao posebni ili su pak dodavanjem oznaka (obično ukrštenih mačeva) na već postojeće ili na one koji su osnivani sa dvojakom namjenom dobivali vojni karakter, ili dodavanjem sidra mornarički.
RAZVRSTAVANJE ORDENA NA STUPNJEVE vrši se postepeno i to ne svagdje podjednako. U početku razvrstavaju se ordeni u 3 stupnja, pa neki i ostaju tako razvrstani kao npr. austrougarski ORDEN ŽELJEZNE KRUNE, austrijski VOJNIČKI MARIJA TEREZIJA ORDEN, te ugarski ORDEN SV. STJEPANA (kraljevski).
Nadalje su neki ordeni razvrstani u 4 stupnja luksuzne izrade od zlata i pozlaćenog srebra, ukrašeni emajlom ili čak i dragim kamenjem, dok se ova četiri reda dodjeljuju oficirima i visokim funkcionarima. Za obične vojnike osnivaju se daljnji redovi istog ordena skromne izrade od bronce ili srebra. — Tako imademo kod ruskog ORDENA SV. GJORGJA osim 4 stupnja izrađena od zlata sa emajlom još 4 vojnička stupnja izrađena od srebra. — Isto imademo posebne vojničke stupnjeve ordena kod španjolskog ORDENA ZA VOJNE ZASLUGE, belgijskog LEOPOLD ORDENA i bugarskog ORDENA ZA HRABROST, ORDENiTŽA VOJNE i ORDENA ZA CIVILNE ZASLUGE. Najstariji i za vrijeme vladanja Obrenovića u Srbiji najviši ORDEN TAKOVSKOG KRSTA imao je 5. vojnički stupanj, kao red za civilne zasluge, bez mačeva, tako i red za vojne zasluge sa mačevima. — Kada je dolaskom dinastije Karađorđevića na vlast ukinut i zabranjen ORDEN TAKOVSKOG KRSTA, uveden je umjesto njega red KARADORĐEVE ZVEZDE za civilne zasluge bez mačeva u 4 stupnja, dok je u redu KARAĐORĐEVE ZVEZDE S MAČEVIMA dodano još 2 vojnička stupnja i to 5. stupanj od pozlaćenog srebra i 6. stupanj izrađen od srebra.
Razvrstavanje ordena u 5 stupnjeva započelo je kao što smo spomenuli u Francuskoj osnivanjem reda LEGIJE ČASTI, a svih 5 stupnjeva dodjeljuje se prema veličini zasluge, bez obzira na socijalni ili društveni položaj odlikovanog. — Taj princip vlada i danas u većini zemalja, no dugo je trebalo da se napusti takozvani MEĐUNARODNI RANG-SISTEM stupnjevanja ordena prema kojem je postojao ovaj sistem. I. STUPANJ ili VELIKI KRIŽ dodjeljivao se je najvišim državnim funkcionarima, članovima vlade i parlamenta, generalima, admiralima. Šefovima stranih zemalja i vladarima u posjetu, dodjeljivali su se za te prilike posebno izrađeni luksuzni primjerci ukrašeni dragim kamenjem koji su se nosili oko vrata na posebno izrađenom lancu. — Inače se I. stupanj sastoji od : "velikog križa" pričvršćenog na "lenti" tj. na 100 — 110 mm širokoj vrpci određene boje, koja je dugačka cca 1,20 m i sa određenim oblikom završetka na koji se pričvršćuje križ ("mašna", "rozeta" itd.). Lenta se nosi od ramena preko prsiju i leđa, te je križ obješen o boku. Lenta se nosi na uniformi s izvanjske strane, a kod civilnog odijela (propisan je "frak") ispod njega a iznad prsluka, tako da je vidljiv dio lente na grudima i njen završetak na boku sa križem. — Prvom stupnju pripada i "zvijezda" sa istim oznakama reda koji je i na velikom križu, a nosi se na izvanjskoj strani pri-čvršćena na grudima, na uniformi kao i na civilnom odijelu. — Ako je osoba odlikovana sa 2 ili više ordena prvog stupnja, nosi samo jednu lentu i to ordena najvišeg ranga, a kao oznake ostalih ordena, zvijezde sviju ordena kojima je odlikovan. — U inozemstvu — gosti i akreditirani diplomatski predstavnici — na svečanim primanjima i drugim svečanim događajima, obavezno nose lentu ordena zemlje-domaćina ako su odlikovani ordenom I. stupnja te zemlje.
Orden za žene
Završetak lente ordena s križom I stupnja
Niži oblik ordena
Španjolski orden za pomorske zasluge
Najčešći oblici medalje i spomenice s vrpcama
II. STUPANJ ili "VISOKO-OFICIRSKI" stupanj ordena po međunarodnom rang-sisternu dodjeljivao se general-majorima, kontra-admiralima, direktorima odjeljenja u ministarstvima, vice-prezidentima u parlamentu, predsjednicima visokih sudova i sličnim rangovima pojedinaca za izvanredne zasluge. Taj red ordena imao je vanjska obilježja: križ ordena iste veličine i oblika kao i I. stupanj (u većini slučajeva) koji se nosio na vrpci oko vrata, a pripadala mu je i zvijezda u većini slučajeva manja od zvijezde I. stupnja, a ponegdje iste veličine (zvijezda II. stupnja čehoslovačkog ordena "BIJELOG LAVA"). Vrpca oko vrata je većinom 4—6 cm široka i cca 50 cm dugačka, a zvijezda je ponekad ne samo veličinom nego i oblikom drugačija od zvijezde I. stupnja (bugarski NACIONALNI ORDEN ZA CIVILNE ZASLUGE, NACIONALNI ORDEN ZA VOJNE ZASLUGE, te mnogi drugi).
Način nošenja ordena prema stupnjevima
III. STUPANJ ili KOMANDIRSKI STUPANJ bio je dodjeljivan pukovnicima, kapetanima brodova, prvim oficirima korvete i fregate, sekretarima u ministarstvima i ambasadama, predsjednicima naučnih institucija itd. Oblik i veličina su bili ti principu isti kao i kod II. stupnja, ali im nije pripadala zvijezda, a vrpca na kojoj su se nosili oko vrata bila je većinom uža od vrpce II. stupnja.
IV. ili OFICIRSKI STUPANJ dodjeljivan je u prvom redu oficirima kao što mu je i naziv, zatim gradonačelnicima, rukovodiocima odjela u administraciji i naučnim ustanovama, te odgovarajućem rangu pojedinaca.
V. ili VITEŠKI STUPANJ ordena dodjeljivan je kao i IV. uz gradaciju zasluga pojedinaca. — Značka ordena IV. i V. stupnja manja je po obliku od prethodna 3 stupnja, uglavnom su i IV. i V. stupanj iste veličine, a razlikuju se po vanjskom izgledu na taj način što je IV. stupanj od pozlaćenog srebra s emajlom, a V. stupanj od srebra sa emajlom. Nosili su se (a većinom je i danas tako) na grudima na trokutastoj ili izduženoj vrpci, s time što je IV. stupanj obično imao na vrpci malenu rozetu.
Ordeni s 5 stupnjeva imali su obično kao niži oblik odlikovanja "medalje" koje su nosile sva glavna vanjska obilježja ordena ali su kružnog ili drugog oblika koji je nekad nalik na odgovarajući orden, no načinjen je od nekog metala, bronce, srebra ili slično.
Osim naprijed navedenog načina stupnjevanja ordena, imali smo u prošlosti, a imademo i danas, u raznim zemljama različite sisteme stupnjevanja ordena i medalja a navest ćemo samo najpoznatije.
Austro-ugarski ORDEN FRANJE JOSIPA I. na primjer razvrstavao se je također u 5 stupnjeva, s razlikom da se je I. stupanj nazivao VELERED, II. stupanj je bio I. STUPANJ SA ZVIJEZDOM, III. stupanj nazivao se I. STUPANJ BEZ ZVIJEZDE (orden ova dva zadnja stupnja nosio se je oko vrata na vrpci), a umjesto ranijeg IV. Stupnja s vrpcom na grudima bio je to II. STUPANJ ili tzv. STECKKREUZ koji se je pribadačom montiranom na samom ordenu pričvršćivao na grudima. Oblik i veličina II. STUPNJA isti su kao i prethodna dva, ali nema "revers", već je umjesto njega pribadača različitog oblika, položaja i veličine za svaku vrstu ordena.
Umjesto V. stupnja, kod ovakvog stupnjevanja to je III. STUPANJ koji se nosi na vrpci na grudima, a oblikom i veličinom uglavnom odgovara V. stupnju. — Ponekad je ovaj stupanj za ženske osobe manji po veličini, istog oblika, a nosi se na grudima na tzv. "mašni".
Burgundsko-španjolsko-austro-ugarski Orden "Zlatnog runa" (Der Orden vom goldenen Vliess)
Orden "Zlatnog runa" po svom sjaju, drevnosti i slavi, po izuzetnoj rijetkosti dodjeljivanja, svojim ugledom prednjači pred svim viteškim ordenima tog doba, izuzevši engleski "Orden podvezice" i danski "Orden slona", koji se smatraju jednako tako slavnima.
Austro-ugarski orden "Zlatnog runa"
Orden "Zlatnog runa" osnovao je vojvoda Burgundije Filip Dobri (Philipp der gute) u Brugge-u, glavnom gradu Flandrije 10. siječnja 1429 godine, na dan svog trećeg vjenčanja, ovaj pult s princezom Izabelom portugalskom, poznatoj po svojoj ljepoti. Orden je osnovao u slovu Djevice Marije i Sv. Andrije-patrona države Burgundije. a podanicima je imao služiti i kao poticaj za odlazak u križarski rat za oslobodjenje Kristovog groba.
Burgundski vojvoda Filip Dobri Osnivač i prvi nosilac Ordena "Zlatnog runa" / Marija, posljednja vojvotkinja Burgundije do 1477. godine
Vojvoda Filip dobri bio je jedan od najvidjenijih i najpopularnijih vladara Evrope tog vremena. On je bio treći po redu burgundski vojvoda, a Burgundija je nastala 1363 godine kada je francuski kralj Ivan II postavio svog drugorodjenog sina vojvodom susjedne bogate i vinorodne Burgonje. Taj prvi vojvoda Filip Smjeli (Philipp der kuhne) iskoristio je stogodišnji rat izmedju Francuske i Engleske i kao pripadnik francuske dinastije Valois uživao je svu podršku valoiskih vladara kao i njegovi nasljednici, On je proširivao neprestano svoju zemlju, tako da se je ona zabila kao klin izmedju Francuske i Njemačke, a prostirala se je od gorskog spleta Jura sve do Sjevernog mora.
Prvi Statut ordena "Zlatnog runa" od 1431. godine
Filip Dobri, unuk Filipa Smjelog, još je više proširio Burgundiju što osvajanjima što ženidbaima,a što nasljedjem, te je na taj način svojoj zemlji pripojio još Flandriju, Artois, Die Franche comte, Brabant, Limburg, Holandiju, Seeland, Hennegau, Pikardiju i Luksemburg. Naravno da u takvoj državi sastavljenoj od mnogo naroda s različitim jezicima, običajima i kulturom nije bilo jedinstva niti sloge. No Filip Dobri je svojom umješnošću, energijom, hrabrošću i svim ostalim vrlinama koje rese jednog sjajnog državnika uspio da te sve različite elemente spoji u jednu naprednu, cvatuću bogatu i kulturnu zajednicu. (Još i danas Imamo evropski savez "BE-NE-LUX" (Belgija, Nizozemska i Luksemburg) koji kao jedna cjelina nastupa na privrednom i kulturnom polju, imade carinsku uniju kao i mnoge druge zajedničke poslove, a sve to kao nastavak onih odnosa koji su vladali u Burgundiji).
O svrsi osnivanja Ordena "Zlatnog runa" imade nekoliko legendi. Jedna govori da je Filip Dobri - poznat kao poštovalac krasnog spola - osnovao taj orden u slavu jedne ljepotice zlatne kose iz Brugge-a koju je potajno obožavao, druga opet tvrdi da je Orden "Zlatnog runa" osnovao da dade poticaj za napredak i proširenje industrije vune, a treća legenda, koja je najvjerodostojnija i za koju imade najviše indicija govori o tome, da je taj orden osnovao na uspomenu svog djede Filipa Smjelog, koji je dao prve ideje za osnivanje takvog ordena.
Filip Smjeli je poslao svoju vojsku u križarski rat za oslobodjenje Jeruzalema i Kristovog groba, kao što je u to doba bio običaj kod evropskih vladara katoličkih zemalja i obaveza prema Papi. 25. rujna 1396. je sultan Bajazit hametice potukao križarske vojske koje je predvodio ugarski kralj Sigismund i u toj borbi je bilo zarobljeno mnogo tisuća križarskih vojnika. Svi su oni bili poubijani uz užasan masakr, ali je Bajazit ostavio u životu jedan mali broj uglednih ličnosti za koje je očekivao veliku otkupninu. Medju njima je bio i jedinac sin Filipa Smjelog Vojvoda od Neversa, kasnije vojvoda Philipp de Meziere i on je otkupljen za sumu od 500.000 zlatnih dukata.
Filip Smjeli je nakon toga imao u planu da osnuje Orden zlatnog stabla kao zahvalnost moći zlata pomoću kojeg je spasio svog jedinca sina. Tu zamisao nije stigao ostvariti jer ga je zatekla smrt u bici na mostu Montereau 25. rujna 1419.
Vojvoda Philipp de Meziere imao je nakon poraza i zarobljavanja čitavog svog života teške i bolne komplekse, a za vrijeme svog vladanja namjeravao je kao spomen na taj dogadjaj osnovati "Orden Kristovih muka" (Ritterorden vom Leiden Christi) čime je pokazao da ima stalno na umu kao opsesiju oslobodjenje Kristovog groba. U svojim memoarskim zapisima koji su bili i kao jadikovke na njegovu zlu sudbinu i kao utjeha za mogućnost novih pokušaja za poduzimanjem daljnjih križarskih vojni. U tim pismima nalazimo brojne ideje i osvrte koje ćemo naći u budućem Statutu Ordena "Zlatnog runa".
Jedno od prvih djela Filipa Dobrog bilo je da dovrši zamisao svojih predaka, a ujedno da kod toga sprovede i neke svoje ideje. Još kao dječak igrao se rata protiv Turaka, a sada kao vladar imao je neprestano na umu organizirati sve kršćanske snage Evrope i povesti ih u novi križarski rat za oslobodjenje Kristovog groba. Zbog toga je njegova osnovna ideja kod kreiranja Ordena "Zlatnog runa" bila saga o Argonautima i zlatnom runu, a daljnje slike na ordenu prikazuju biblijsku priču o Jasonu i njegovoj borbi sa zmajem, kao i druge biblijske motive. Izgleda da je on namjeravao dodjeljivati taj orden svojim ratnicima za izvanrednu hrabrost u budućim križarskim ratovima i kao poticaj za odlazak u taj rat do kojeg nije za njegove vladavine došlo.
Po statutu Ordena "Zlatnog runa", koji je donesen 22. studenog 1431. godine, a koji je imao 66 stavaka, nosilac i "veliki meštar" tog reda mogao je biti samo suveren, tj. vladar zemlje a u početku broj članova nosioca tog reda morao se ograničiti na 31 člana, te su pripadnici reda mogli biti samo plemići "od imena i grba" vladru istinski odani, morali su sačinjavati savez koji pomaže vladara, a i sebe medjusobno. Kasnije je car Karlo V. povisio broj članova na 51, a Filip VI. na 61 .
Nakon što je vladar objavio da nekog predlaže za nosioca Ordena "Zlatnog runa", ostali pripadnici tog reda mogli su glasati za ili protiv vladarevog prijedloga i u tome su imali punu slobodu, što dokazuje slučaj u Gent-u 1559. godine kada je Antoine de Lalaing Graf von Hoogstraeten bio predložen od vladara za nosioce tog reda, ali je bio odbijen od pripadnika reda. Philipp II je 1577, izmijenio statut Ordena "Zlatnog runa" u tom smislu da ubuduće nominaciju novog člana vrši isključivo vladar kao glavni nosioc i veliki meštar Ordena "Zlatnog runa".
Na drugoj svečanosti reda (Ordensfeste) 27. studenog 1430. u Rysse l-u (sadašnji Lille) donesena je značajna odluka u pogledu osnivača reda "Zlatnog runa". To se odnosi na slučaj ako utrne muška loza vladara Burgundije, da ženski nasljednik dinastije može postati osnivač i veliki meštar Ordena "Zlatnog runa" . Tu odluku potvrdio je Papa Eugen IV 1433. Godine. Posljedica te odluke bila je dalekosežna, jer je ubrzo utrnula muška loza burgundskih vojvoda, i posljednja vladarica Burgundije bila je vojvotkinja Marija Burgundska, kćerka i nasljednica posljednjeg muškog vladara Burgundije Karla Hrabrog, koji je poginuo 2. siječnja 1477. u bitci kod NacCy-a. Maksimilijan I, tada još nadvojvoda Austrije, oženio je 19. kolovoza 1477. vojvotkinju Mariju Burgundsku i time postao nosioc i veliki meštar Ordena "Zlatnog runa" koji time prestaje biti burgundski i postaje austrijski Orden "Zlatnog runa", a Burgundija prestaje biti samostalna država i postaje jedna od austrijskih zemalja.
Unuk Maksimilijana I, Karlo II, koji ženidbom postaje Španjolski kralj pod fmenom Karlo V, postaje osnivač i veliki meštar Ordena "Zlatnog runa", te tako ovaj red postaje dinastički Orden austrijsko-španjolske kraljevske loze, koja smrću Karla V. nestaje. Austro-njemački princ Karlo III. koji je i Španjolski kralj pod imenom Karlo VI, je sada nosioc i osnivač tog reda. No, ženidbom sa španjolskom princezom, Filip V. iz dinastije Bourbon, pretendira takodjer na španjolsko prijestolje, te dolazi do poznatog rata oko nasljedja, koji je Karlo VI. izgubio. Odlaskom iz Španjolske on je ponio sa sobom cjelokupnu arhivu sa statutom Ordena "Zlatnog runa" i on postaje opet austrijski dinastički orden.
No, španjolski kralj Filip V. Burbonski, ne htjede se odreći vrhovnog šefovstva Ordena "Zlatnog runa" te se na kongresu u Cambrai 1721 . samozvano proglašava osnivačem i velikim meštrom španjolskog Ordena "Zlatnog runa" i od tada imamo dva Ordena "Zlatnog runa": austrijski i španjolski, i dva osnivača i velika meštra tog reda. Filip V. je svojim statutom izvršio mnoge izmjene u biti i dodjeljivanju tog ordena, a izvršio je izmjene i u vanjskom izgledu, insignijama i odjeći reda "Zlatnog runa". On ga je utemeljio kao najviši orden španjolske krune pa je on kao takav ostao i do današnjih dana. Kralj Alfons XIII, kada je morao napustiti Španjolsku i boraviti u egzilu, nije učinio ništa na obnavljanju španjolskog Ordena "Zlatnog runa", a diktator Franko nije zabranjivao titulu magistra španjolskog "Zlatnog runa", dok ga je demokratska republika preuzela kao svoj orden i podigla na najviši rang pod nazivom "El Frente popular" . Princ Don Juan, kao šef kraljevske loze burbonske za Španjolsku, obnovio ga je i postao osnivač i veliki meštar španjolskog Ordena "Zlatnog runa" kao najvišeg kraljevskog odlikovanja u Španjolskoj. Njime je medju ostalim odlikovao Kralja Belgije Baudouina, kao i kralja Grčke.
Tadašnji austrijski car Karlo, kao osnivač i veliki meštar austrijskog Ordena "Zlatnog runa" obnovio ga je kao austrijski dinastički orden (Hausorden) koji se dodjeluje u neograničenom broju a ima samo jedan red (classe). Po izmijenjenom statutu on nosi naziv na francuskom jeziku "Ordre de la toison d'or" a može se dodjeljivati samo pripadnicima najvišeg plemstva "gentilshommes de nom et d'armes et sans reproche" koji su katoličke vjere. Ako se je dodijelio nekom nekatoliku za to je morao dati privolu Papa.
Nekršćanima se uopće nije dodjeljivao. Španjolski Orden "Zlatog runa" mogao se je dodjeljivati za razliku od austrijskog i nekatolicima bez Papine dozvole, pa čak i nekršćanima, tako je dodijeljen mnogim sultanima arapskih zemalja, kao i mnogim drugim monarsima-nekršćanima azijskih i afričkih zemalja. On se je mogao dodijeliti i osobi koja nije plemenitog roda.
Austrijski, odnosno kasnije austro-ugarski orden "Zlatnog runa", kao dinastički orden kraljevske loze Habsburgovaca, propašću te dinastije 1918 godine prestao je postojati, kao i svi ostali austro-ugarski kraljevski ordeni Habsburške dinastije. Republika Austrija nije ih prihvatila niti obnovila.
Uvođenje u plemićki rang "Ritterschlag" u 16. stoljeću
Osim burgundskog, austrijskog i Španjolskog ordena "Zlatnog runa" bio je pokušaj da se osnuje i francuski orden "Zlatnog runa". Napoleon Bonaparte 1809. godine, kada je osvojio i ženidbama dobio neke zemlje koje su bile do tada pod austrijskom i španjolskom krunom, namjeravao je kao vrhunac svojih uspjehia osnovati Orden "Tri zlatna runa" (Ordre de trois toison d'or) koji bi bio najviši francuski orden. Ali time bi di tada najviši francuski orden "Legije časti" dospio po rangu ordena na drugo mjesto, pa je došlo do masovnih protesta u Francuskoj i tako Napoleon je morao odustati od te zamisli.
Austro-ugarski car Franjo Josip I sa ornatima Ordena Zlatnog runa
Austrijski orden "Zlatnog runa" sastojao se od zlatnog runa u obliku ovce sa glavom i prednjim nogama okrenutim nosiocu na desnu stranu grudi, stražnjim nogama i repom na lijevu stranu a u sredini prihvaćane jednom kopčom-karikom za veliki zlatni lanac koji se je nosio oko vrata i oba ramena, a sastojao se je od 28 dijelova (Feuerstahle). Svaki od tih dijelova bilo je zlatna ploča pačetvorinskog oblika crno emajlirana s 9 bijelih točka okruženih plamenim jezicima. Točke su od briljanata (Feuerstein). Orden na lancu (Die Kette) nosio se ja samo u najsvečanijim zgodnama. Za ostale zgode nosio se je na vatreno crvenom svilenom ovratniku 5 cm širokom (Collane), a tada je zlatno runo bilo pričvršćeno na posebnom stilski izradjenom držaču plavo emajliranom noa kojem je s prednje strane bila deviza "Pretium laborum non vile" a sa stražnje strane "Non aliud".
Godišnja svečanost tog ordena bila je na 30. studenog, na dan Sv. Andrije, a prva svečanost (Ordensfest) održala se je u Beču u župnoj crkvi Hofburga pod devizom "Ante ferrit quam flomma mice". Za svečane zgode bila je propisana posebna odjeća na kojoj se je nosio orden. Za svaki od austro-ugarskih kraljevskih ordena bila je propisana odjeća drugačijeg oblika, a boje su bile uskladjene s bojama na ordenu ili vrpcama ordena. Za orden "Zlatnog runa" bio je propisan plašt vatreno crvene boje, izvezen zlatnim ukrasima koji su svojim crtežima prikazivali iste simbole koji su i na ordenu.
Burgundski i španjolski i austrougarski ordeni "Zlatnog runa" znatno so se razlikovali u obliku lanca i okovratnika kao i u obliku i boji odjeće, a te razilke pravili su i pojedini vladari, prema svom vlastitom ukusu vršili su izmjene i nadopune.
I burgundski i španjolski i austrougarski ordeni "Zlatnog runa" postojali su samo u jednom redu (Classe). (Sliku ordena "Zlatnog runa" vidite u "Biltenu" HND br. 26 str. 21.)