Hrvatska numizmatika

utorak, 17.05.2022.

Masonski simboli na jugoslavenskoj novčanici... puka slučajnost ili nešto drugo?



Jugoslavenska novčanica od 100.000 dinara iz 1989. po svoj prilici nije samo obična novčanica kako se to na prvi pogled čini. Ova novčanica po nekim mišljenjima sadrži tajne simbole i skrivene poruke koje su vidljive samo određenim i odabranim skupinama ljudi... Za neke su ti simboli vrlo uznemirujući i zastrašujući... Kakve veze imaju masoni, kibernetika, drevni egipatski bogovi, Tito i rastafarijanci s ovom novčanicom - otkrivamo u ovom videu. Upozorenje: Video nije za one slabijih živaca. Ovaj video je snimljen u svibnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.

Link na video: Masonski simboli na jugoslavenskoj novčanici... puka slučajnost ili nešto drugo?

Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, notafilija, novac, stari novac, novčanice, jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, SFRJ, Dinar, Dinara, socijalizam, 100000 dinara, kibernetika, masoni, svevideće oko, teorije zavjere, Josip Broz Tito, Rastafarijanci, Ras Tafari Makkonen, Jah, Masonska loža, Slobodno zidarstvo, Jahve, tajna društva, Haile Selassie, Pokret nesvrstanih, Bob Marley

- 13:58 - Komentari (1) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 16.05.2022.

Prikaz novčanice: Jugoslavija 100000 dinara 1989. Djevojčica



Novčanica od 100.000 dinara s datumom izdanja 01.05.1989. je jedna od najprepoznatljivijih jugoslavenskih novčanica s kraja 80-ih. Mnogi je poznaju po pod imenom "djevojčica" iako se nazivala i "červena" (črvena, červenka). U vrijeme puštanja u optjecaj to je bila novčanica s najvećom nominalnom vrijednošću ikad izdana u Jugoslaviji. U ovom videu otkrivamo tko je zapravo djevojčica s novčanice i analiziramo misterioznu kompoziciju na naličju uz koju su vezane razne kontroverze. Ovaj video je snimljen u svibnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.

Link na video: Prikaz novčanice: Jugoslavija 100000 dinara 1989. Djevojčica

Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, notafilija, novac, stari novac, novčanice, novcanice papirni novac, jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, SFRJ, Dinar, Dinara, socijalizam, 100000 dinara, djevojčica, kolač, kibernetika, Zavod za izradu novčanica, masoni, svevideće oko, teorije zavjere

- 15:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 13.05.2022.

Prikaz novčanice: Jugoslavija 50 dinara 1931. Izdanje od 01.12.1931.



U današnjem videu predstavljamo novčanicu Kraljevine Jugoslavije od 50 dinara s datumom izdanja 01.12.1931. Ova novčanica nosi na sebi godinu 1931., ali je puštena u optjecaj tek nakon 10 godina - i to 08.04.1941., dva dana nakon početka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. U ovom videu donosimo povijest ove novčanice, njen opis i tehničke podatke, te pojašnjenje motiva koji se nalaze na njoj. Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.

Link na video: Prikaz novčanice: Jugoslavija 50 dinara 1931. Izdanje od 01.12.1931.

Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, notafilija, novac, stari novac, novčanice, novcanice papirni novac, jugoslavija, Kraljevina Jugoslavija, Aleksandar I Karađorđević, Dinar, Dinara, drugi svjetski rat, 50 dinara, Karađorđeva zvijezda, Boka Kotorska, kraljević Marko, Petar II Karađorđević, Ivan Meštrović, Miroslavljevo jevanđelje, ornamenti

- 15:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 10.05.2022.

Prikaz novčanice: Jugoslavija 5 dinara 1968. Žetelica



U današnjem videu predstavljamo jugoslavensku novčanicu od 5 dinara s datumom 01.05.1968. Radi se o novčanici koja se temelji na dizajnima starijih novčanica od 500 dinara iz 1955. i 1963. godine, te 5 dinara iz 1965. godine. Novčanica na sebi ima lik žetelice - mlade djevojke sa srpom u ruci. Iako smo svi navikli već na ovu novčanicu, pa baš i ne obraćamo puno pažnje na detalje na njoj - lik žetelice je u jednu ruku bizaran i mračan. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.

Link na video: Prikaz novčanice: Jugoslavija 5 dinara 1968. Žetelica

Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, notafilija, novac, stari novac, novčanice, novcanice papirni novac, jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, SFRJ, Dinar, Dinara, socijalizam, 5 dinara, žetelica, Miodrag Petrović, Tanasije Krnjajić, Zavod za izradu novčanica, Beograd, Josip Broz Tito, tito

- 15:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 07.05.2022.

Prikaz novčanice: Jugoslavija 5000 dinara 1950. Informbiro serija



U današnjem videu predstavljamo novčanicu iz "Informbiro serije" - 5000 dinara 1950. Radi se o neizdanoj novčanici koja pripada rezervnoj seriji novčanica koje se inače koriste u izvanrednim okolnostima kao što je rat. Naziv "Informbiro serija" proizašao je iz političkih okolnosti u kojima se Jugoslavija nalazila od 1948. godine, a osobito se tu misli na „Rezoluciju Informbiroa“ zbog koje je došlo do političkog razlaza Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.

Link na video: Prikaz novčanice: Jugoslavija 5000 dinara 1950. Informbiro serija

Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viscevic, Zlatko Viščević, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, notafilija, novčanica, novčanice, novcanica, novcanice, papirni novac, jugoslavija, FNRJ, 5000 dinara, Dinar, Dinara, 1950, Informbiro serija, Informbiro, Rezolucija Informbiroa, tito, Josip Broz Tito, komunizam, socijalizam, rat, SSSR, Varšavski pakt, rezervna serija, neizdane novčanice, proba

- 15:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 05.05.2022.

Zašto je očuvanost u numizmatici važna?



U ovom videu govorimo zašto je očuvanost u numizmatici važna i kako utječe na numizmatičku vrijednost. Ovaj video je snimljen u 2020. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.

Link na video: Zašto je očuvanost u numizmatici važna?

Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viscevic, Zlatko Viščević, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, notafilija, kovanice, novčanice, novcanice, papirni novac, kovani novac, ocuvanost, očuvanost, kvaliteta

- 15:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 03.05.2022.

Prikaz novčanice: Njemačka 100 njemačkih maraka 1980. Orlić



U ovom videu predstavljamo legendarnu njemačku novčanicu od 100 maraka iz 1980. kod nas popularno zvanu "orlić". Naziv je dobila po velikom orlu koji se nalazi na naličju novčanice. Ova novčanica budi kod ljudi brojne uspomene na dobra stara vremena kada se za ovih 100 maraka moglo kupiti čuda... Takva sjećanja uvijek izmame osmijeh na lice. Više o samoj novčanici pogledajte u videu. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.

Link na video: Prikaz novčanice: Njemačka 100 njemačkih maraka 1980. Orlić

Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viscevic, Zlatko Viščević, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, notafilija, novcanice, novčanice, novcanica, novčanica, Njemačka, 100 mark, 100 maraka, Münster, orao, Č. Orlić, dm, džem

- 15:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 19.02.2022.

Prikaz novčanice: Hrvatska 5000 hrvatskih dinara 1992. Ruđer Bošković



Hrvatski dinari su bili privremeni hrvatski novac do uvođenja kuna i lipa 1994. godine. Novčanice hrvatskog dinara karakterizira prikaz portreta Ruđera Boškovića na licu. Zbog inflantornih pritisaka na hrvatski dinar, u optjecaj su puštene novčanice većih nominala od 1000 hrvatskih dinara. U ovom videu donosimo prikaz novčanice od 5000 hrvatskih dinara iz 1992., datum izdanja: 15.01.1992. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.

Link na video: Prikaz novčanice: Hrvatska 5000 hrvatskih dinara 1992. Ruđer Bošković

Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viscevic, Zlatko Viščević, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, procjena, vrijednost, cijena, notafilija, novcanica, novčanice, papirni novac, Dinar, Hrvatska, hrvatski dinar, kamenita vrata, Zlatko Jakuš, Zlatko Jakus, HRD, 1992, 5000 hrvatskih dinara, Ivan Mestrovic, Ivan Meštrović, povijest Hrvata, Tumba Bruk

- 16:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 17.02.2022.

Zašto ljudi skupljaju numizmatiku?



Zašto ljudi uopće skupljaju numizmatiku? Koja je psihološka pozadina skupljanja? Koji su motivi za skupljanje? Koje su prednosti skupljanja uopće? Odgovore na ova i druga slična pitanja možete vidjeti u ovom videu. Ovaj video je snimljen u 2020. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.

Link na video: Zašto ljudi skupljaju numizmatiku?

Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viscevic, Zlatko Viščević, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, notafilija, kovanice, novcanice, novčanice, papirni novac, Zasto, savjet, psihologija

- 15:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 15.02.2022.

Prikaz novčanice: Hrvatska 50 banica 1942. Izdanje od 25.09.1942.



Novčanica od 50 banica s datumom izdanja 25.09.1942. je po veličini i po nominalnoj vrijednosti najmanja hrvatska novčanica državnog izdanja iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Kod novčanice je zanimljivo njeno vertikalno usmjerenje, u odnosu na horizontalno usmjerenje koje imaju sve ostale novčanice iz tog razdoblja. Više o novčanici, o njenim tehničkim karakteristikama i opisu možete pronaći u ovom videu. Ovaj video je snimljen u veljači 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.

Link na video: Prikaz novčanice: Hrvatska 50 banica 1942. Izdanje od 25.09.1942.

Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viscevic, Zlatko Viščević, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, procjena, vrijednost, cijena, notafilija, novcanice, novčanice, papirni novac, ndh, Hrvatska, Nezavisna Država Hrvatska, Nezavisna Drzava Hrvatska, banica, 50 banica, 1942., drugi svjetski rat

- 15:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 11.02.2022.

Prikaz novčanice: Jugoslavija 1000 dinara 1955. Arif Heralić



U ovom videu predstavljamo novčanicu Federativne Narodne Republike Jugoslavije od 1000 dinara, izdanje od 01.05.1955. s likom Arifa Heralića - radnika ljevača u željezari Zenica. U ovom videu možete saznati više informacija o samoj novčanici, a i tragičnoj sudbini ovog junaka iz jugoslavenske socijalističke bajke. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.

Link na video: Prikaz novčanice: Jugoslavija 1000 dinara 1955. Arif Heralić


Otkup zlatnih dukata - Tel./Viber/WhatsApp: +385 95 858 6377

Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viscevic, Zlatko Viščević, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, procjena, vrijednost, cijena, jugoslavija, 1000 dinara, 1955, Arif Heralić, Arif Heralic, Zenica, Zeljezara Zenica, željezara, Željezara Zenica, novčanica, papirni novac, novcanica, novčanice, novcanice, socijalizam, komunizam, notafilija

- 12:18 - Komentari (1) - Isprintaj - #

petak, 19.10.2012.

Numizmatika versus notafilija (terminološka rasprava)

Numismatics vs. Notaphily (Terminological Discussion)
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.



Svaka grana ljudske delatnosti zahteva vernu i jezički ispravnu terminologiju. Tvorci i korisnici stručnih termina pritom uvek moraju da traže granicu, nekad vrlo tešku za određivanje, između egzaktnog i opšteg, da ne bi iz stručnih termina na jednoj strani postali samo nazivi za pojedinosti, a na drugoj sveobuhvatno uopštene reči. Istovremeno moraju imati u vidu da uvođenje novih, a ne tako retko samo pomodnih izraza, sa tim istim ili sličnim značenjem, svakoj grani nauke više šteti nego što koristi.

Numizmatika versus NotafilijaBrojne publikacije ukazuju da ni istorijske ni sakupljačke discipline u tvorenju i korišćenju stručnih termina ne izbežu teškoćama. Jedna od njih je korišćenje reči notafilija i njenih tvorevina, kao naziva za proučavanje i sakupljanje papirnog novca, koji treba da predstavlja samostalnu granu numizmatike, ili potpuno samostalnu disciplinu. Reč notafilija nastala je u anglo - američkoj jezičkoj oblasti 60 - tih godina XX veka. Njenja osnova je prvobitna latinska reč nota (beleška), koja je u engleskom jeziku u XVII veku u formi note proširila svoje značenje i na novčanicu. Radilo se o pisanoj belešci ili potvrdi o deponovanju kovanog novca, najpre kod zlatara, kasnije u bankama, koja se koristila kao sredstvo plaćanja, i grčkoj reči fileon (volim). Bukvalno notafilija znači "ljubav prema papirnom novcu".

Bukvalno značenje reči notafilija je, međutim, u suprotnosti s njenom svrhom i korišćenjem. Moramo uzeti u obzir da papirni novac danas, u doba polimerskih supstituta za štampanje novčanica, tačnije "odštampani novac", predstavlja istorijski dokumenat koji je, ili može biti, predmet izučavanja više naučnih i tehničkih disciplina, ali pre svega numizmatike, koja je jasno defininisana kao pomoćna istorijska nauka. Nazivi svih nauka ili naučnih grana, ako nisu nastali već u davnoj prošlosti (filozofija, hemija), su stvorene najčešće sufiksima, kao što su: -logija (zoologija), -ika (diplomatika, botanika), -istika (statistika, sfragistika), -grafija (geografija, etnografija), -nomia (ekonomija, astronomija) ili ukupnim opisnim nazivima (nauka o umetnosti, nauka o prirodnoj sredini), ali nikada uz pomoć latinskog ili grčkog naziva predmeta proučavanja i sufiksa -filia. Iz ovog aspekta izraz notafilija nije stvoren korektno i, pre svega u sistemu naziva drugih nauka, po mom mišljenju nije prihvatljiva kao naziv nauke ili jedne stručne oblasti.

Možda će neko, u ovom momentu, prigovoriti da je tvorac reči notafilija računao da će se ova reč koristiti samo kao naziv amaterskog sakupljanja novčanica. Ali, po mom mišljenju, činjenica da se neko bavi nekom naukom samo zbog svog interesa i zbog svog zadovoljstva, pa je dakle "samo" amater, a neko ko se ovom naukom bavi radi svoje egzistencije, pa je zato "profesionalac", ne bi trebao biti razlog za cepanje ove oblati na dve različite grane sa raznim nazivima. Uopšte amaterizam i profesionalizam nisu apriori kriterijumi za ocenjivanje nivoa na kojem se neko bavi ovom naukom. U nekim naučnim granama rade "amateri" koji postižu vrlo uporedive rezultate sa mnogim "profesionalacama", a u nekim slučajevima čak o mnogo bolje. Jasnih granica ovde nema. Osim toga, sakupljač insekata, bez bilo kakve naučne ambicije, ne prestaje biti entomolog; sakupljaš minerala će biti uvek minerolog i slično. Verovatno bi se oba čudili, pa možda i uvredili, kada bi neko za njih rekao da su "entomofili", ili" mineralafili". Najzad, osnivač genetike, J. G. Mendel, koji je na principijelni način doprineo razvoju biologije i duboko uticao na mnoge praktične aspekata modernog života, bio je takođe samo "amater", kojeg su čak izbacili sa univerziteta, dok je poštovani "profesionalac" i akademik T. D. Lysenko, bio velika kočnica razvoju genetike, da ne govarimo o mnogim ljudskim tragedijama koje je izazvao.

Numizmatika versus Notafilija

Reč notafilija ima još jedan sporedan, ali praktičan aspekt. Mada internacionalnih reči stvorenih na sličan način ima u stvarnosti mnogo (na primer frankofilija, pedofilija, hemofilija, te vrlo kompleksni termini u ekologiji - psamofilija, xerofilija i drugi), ovi termini, kao tuđe i specifične reči, nisu u nekim jezicima suviše česte i koriste se samo u specijalnim tekstovima. Zbog toga mnogim, čak i obrazovanim ljudima, nedostaju uzorci kako ih ispravno koristiti i kako iz njih ispravno tvoriti nove reci. Stvarno zadivljujuće kreacije možemo da nađemo u nekim češkim ili slovačkim časopisima. Na primer čovek koji se bavi notafilijom nije u njima "notafil" (analogno terminima bibliofil, bibliofilski) nego "notafilista" ili "notafilik". Sličnost češkog i slovačkog jezika sa srpskim je dosta velika da bi i srpski čitaoc lako shvatio neispravnost ovih kovanica.

Iz pomenutih gledišta proizlazi da će, verovatno, biti dobro ako reč notafilija odbacimo i zaboravimo. I to bez obzira na činjenicu da niko ne može da se uspešno bavi svojom granom bez ljubavi, "filije", prema toj grani.

Numizmatika versus Notafilija

Kakvo je, međutim, korišćenje reči notafilija u svetu i kakve ima alternative? Očigledno da nju u nekoj meri koriste sakupljači u Sjedinjenim Državama. Ali u ogromnom američkom, svake godinu dopunjavanom, Websterevem rečniku engleskog jezika, uzalud bi je tražili... Slično tome, nje nema ni u velikim rečnicima iz Velike Britanije. Albert Pick, poznati nemački stručnjak za papirni novac, u svom Leksikonu iz 1978. Godine o notafiliji piše:"... Izraz se još ne koristi i pitanje je da li će se koristiti". Slično je i sa specijalizovanim nemačkim časopisom Der Geldscheinsammler (Sakupljač papirnog novca), gde se taj izraz ne koristi u bilo kojim stručnim člancima, nego samo u nekim reklamama numizmatičkih prodavnica orijentisanih na solventnu američku klijentelu. U Poljskoj ova reč uopšte nije poznata ni korišćena, mada je istraživanje i sakupljanje papirnog novca u ovoj zemlji široko rasprostranjeno i na visokim nivou. Taj izraz takođe ne koriste u Mađarskoj i Rumuniji, gde govore samo o numizmatici. U Srbiji se taj izraz koristi kao naslov jedne iz rubrika časopisa "dinar" i u dve knjige Željka Stojanovića, a u Hrvatskoj se naveliko koristi u jednoj popularnoj numizmatičkoj internet diskusionoj grupi; takođe je odomaćen u Bosni i Hetcegovini. U Češkoj je 1976. godine izraz notafilija počeo da koristi praški Klub sakupljača papirnog novca (filijala Češkog numizmatičkog društva), a posle više diskusija o nazivu predmeta svog interesa i traženju nekih drugih alternativa, uključujući i originalan neologizam jednog svog člana "cedulologija". Taj izraz možda po svom sadržaju nije loš, ali je malo teže izgovorljiv, i osim toga malo kakofoničan. Pod uticajem praškog kluba, reč notafilija koristi još jedan lokalni numizmatički časopis u gradu Hradec Kralove (istočna Češka). Ali, sa jednim izuzetkom, češki profesionalni ili stručni numizmatičari je ne koriste. Vrlo malo, i to skoro samo u vezi sa delatnošću praškog kluba, koristi se u Moravskoj i Slovačkoj, ali tamo najveći specijalisti za papirni novac govore da su samo numizmatičari i da se bave numizmatikom, a ne "notafilijom".

Numizmatika versus Notafilija

Posebni naziv za istraživanje i sakupljanje papirnog novca nema ni kinski jezik, koji tuđe reci uglavnom ne preuzima, ali ima i tvori ogromne količine sopstvenih sinonimnih reci. Reci "gu" (stari), "bi" (novac) "xue" (nauka, učenje, učiti se), dakle nauka o starom novcu - numizmatika, se koristi univerzalno, bez obzira da li je predmet proučavanja kovani ili papirni novac.

U zemljama bivšeg Savetskog saveza reč notafilija se ne koristi, ali za razliku od drugih zemalja, ovde svi profesionalci i amateri od početka 20. veka, vrlo često koriste analoški izraz bonistika i njegove kovanice. A. Pick ga u svom leksikonu ne spominje, a sam izraz je francuskog porekla. On je formalno ispravan i dozvoljava lako stvaranje raznih jezičkih kovanica. Zbog toga, ako neko oseća potrebu da istraživanje ili sakupljanje papirnog novca naziva posebnim terminom, bonistika po mom mišljenju predstavlja mnogo bolju alternativu notafiliji. Naglašavam da je ovaj izraz samo mnogo bolji, ali - opet po mom mišljenju - nije isključivo najbolji, jer sa njim imaju vezu dva semantička problema.

Prvi deo ove reči - bon (francuski dobar) označava preneseno obveznicu, uputnicu, marku, potvrdu, ček i sl. U vremenima kada je evropski papirni novac predstavljao samo svojevrsne uputnice na zlatni i srebrni kovani punovredni novac, i u nekim zemalja, na primer u Nemačkoj krajem XIX i početkom XX veka, čak nije bio ni zakonsko sredstvo plaćanja, sve je bilo, više ili manje u redu. Ali u modernim vremenima, već nekoliko dekada, papirni novac u ćelom svetu nije zamenjljiv za zlato ili srebro. Zlatnog i srebrnog novca u normalnom opticaju nema; prigodni zlatni i srebrni novac predstavlja u stvarnosti samo državne medalje sa formalnim zakonskim znacima novca. Zbog toga papirni novac predstavlja danas (slično srednjevekovnim kineskim novčanicama) merodavni deo novca u opticaju i de facto novac u najužem smislu. Zato, iz tog aspekta, izraz bonistika više ne predstavlja sasvim suštinu pojava (predmeta) koju je prvobitno trebala da označi. Ali ovo ne mora biti najveći problem, jer na primer u današnjom ruskom svakodnevnom jeziku reč "bon" postala je sinonimom papirnog novca, mada u ruskom jeziku ima i drugih izraza (bumažnie dengi, banknoti, bankarskie biljeti, kaznačejskie biljeti, kreditne biljeti ili prosto biljeti) i niko ovu istorijsku razliku ne oseća. Slična pomeranja značenja su česta u razvoju jezika.

Reč "bon", u mnogim jezicima, do danas je sačuvao dominantan značaj nekog rezervnog, prinudnog dokumenta plaćanja, ili samo potvrde, a ne stvarnog zakonskog papirnog novca. Možda je baš zato u Češkoj odbijen izraz "bonistika", naročito imajući u vidu da je reč "bon" u tadašnjoj Čehoslovačkoj bila usko vezana s bonovima valutnih dućana Tuzex, koje u smislu tadašnjih zakona nisu bile novac, nego samo "uputnice za robu", iako su u stvarnosti bile vrlo tražena punovredna paralelna valuta. Istovremeno se u tadašnjoj Jugosalviji izraz "bon" najčešće koristio za "interni novac" u kantinama i restoranima raznih preduzeća, najčešće u vidu tzv. bonova za topli obrok, zaposlenih.

Takav, vrlo široki značaj reči "bon", omogućuje da se značaj reči bonistika proširi i na različite metalne vrednosne marke - žetone, a u stvarnosti i na sitni kovani (kreditni) novac bez unutrašnje vrednosti. Čak natpisi BON POUR 1 FRANC i BON POUR 2 FRANCS (bon za 1, odnosno 2 franka) ili BUN PENTRU 1 LEU i BUN PENTRU 2 LEI (bon za 1, odnosno 2 leja) na sitnom francuskom i rumunskom kovanom novcu početkom 20 - ih godina prošlog veka, na to najbolje ukazuje. Na tom primeru vidimo da od prvobitnih težnji terminološki različitih istraživanja papirnog i kovanog novca, dolazimo do izdvajanja dela klasične sadržine numizmatike - različitih formi kovanog novca - iz predmeta ove nauke, pa dolazimo do definisanja bonistike kao nauke koja istražuje de facto sve vrste novca bez unutrašnje vrednosti, i numizmatike kao nauke koja se bavi samo novcem od plemenitih metala. Ova salto mortale koncepcija naučne grane i značenja reci bonistika nije moja konstrukcija. Preuzeo sam je iz radova najvećih ruskih bonista - prof. Raichilina i inž. Glajzera. Uprkos svojoj prividnoj lo-gičnosti, vidimo kako težnja da se nešto naziva vrlo egzaktno, umesto korišćenja dosta širokih opštih naziva, dovodi na kraju do nečeg potpuno protivnog, i prvobitno do možda neželjenog rezultata - netačnosti, nejasnoće i lutanja u zatvorenom krugu.

Numizmatika versus Notafilija

Bez obzira na ukazane činjenice i gledišta, morali bismo uzeti u obzir da je predmet numizmatike, u njenoj modernoj i širokoj koncepciji, istraživanje i sakupljanje svih vrsta novčanih znakova i srodnih objekata. Takođe treba uzeti u obzir da u sadašnje vreme numizmatika ne može da se razvija kao samostalna izolovana nauka, nego da ima karakter tipične pomoćne nauke koja je u vezi sa mnogim drugim, teoretskim i primenjenim disciplinama. Osim toga, numizmatika se, doduše, formirala kao nauka u vreme kada je novac, koji je bio poznat Evropljanima, imao samo formu kovanog novca. No, već i u to vreme je numizmatika takođe obuhvatala i medalje koje, kako dobro znamo, imaju sa kovanim novcem zajedničko poreklo. Kasnije, kada su ispitivanja ukazala da su se pre korišćenja kovanog novca koristili (i negde do sada koriste) novčani znaci izuzetno različitih formi i materijala, numizmatika je počela da obuhvata i ove vrste novčanih znakova, bez da bi tražila za njihovo istraživanje posebne nazive. Moderni opšti, naučni ili više manje popularni, priručnici numizmatike ukazuju da je stručno i promišljeno negovana numizmatika uspela da brzo reaguje i na uvođenje papirnog novca, i da će slično reagovati i na bilo koju novu materijalnu formu novčanih znakova, koju će doneti razvoj tehnologije i potreba novčanog opticaja. Mislim da će to biti moguće bez tvorenja nekih novih različito nazvanih grana izučavanja, a koje bi od sebe odvajale istraživanje novčanih znakova. Bez obzira što se oni, doduše, razlikuju po svom izgledu i materijalu izrade, ipak čine jedan integralan sistem novčanih znakova koji se međusobno dopunjavaju.


Literatura

1. Gleizer, M. M„ 1998: Bonistika v Petrograde - Leningrade - Cankt-Peterburge. Sankt-Peterburg, str. 171;
2. Kaplar, L, 1984: Ismerjuk meg a numizmatikdt. Budapest, str. 443;
3. Nohejlova-Pratova, E., 1986: Zdklady numismatiky. Praha, str. 336;
4. Pick, A., 1978: Papiergeld Lexikon, Munchen, str. 416;
5. Stojanović, Ž., 1994: Papirni novac Jugoslavije 1929-1994, Beograd, str. 268, 315;
6. Zvarič, V. & Šust. R„ 1998: Numizmatika, dovidnik. Ternopil, str. 462.


Summary: Numismatics versus Notaphily

The term notaphily was created in the anglo - american language area as an English name for paper money collecting and even a branch of the numismatics. As numismatics is an auxiliary historical science firmly anchored in the generally accepted system of other sciences, any of its branches should also have a name created in accordance with the principles of creating the names of sciences. Such names (with some exceptions like philosophy having originated in the very remote past) consit of name of investigation object of the respective science and particles like -logy (zoology), -ics (diplomatics, mathematics), -istic (statistics, sphragistics), -graphy (geography, ethnography), -nomy (economy, astronomy), but never -phily which means "love". Nature of any science does not change if somebody occupies with that science only as amateur or the professionals. Many examples can be given when an "amateur" has contributed to development of a science more than some professionals and vice versa. Therefore it is unnecessary to distinguish terminologically the amateur and professional form of any branch of human activity. From the reasons briefly characterised above, my oppinion is that the term notaphily is to be rejected.

A linguistically much more suitable alternative for notaphily is the old French term "bonistics" which is, for example, used since the 1920-ies in Russian literature and widely accepted as by the amateur as by professional numismatics in ali post - soviet countries.

However, there can occur problems with defining of its content as some (Russian) authors enlarge the bonistics' field of interest on coins without intrinsic values and various metallic tokens. Such wide concepts of bonistics clearly shows that sometimes an effort to define something as exactly as possible can give even contra - productive, undesirable resuIts.

The modern numismatics is a typical border - science having close relationships with many social and natural sciences. It also has to involve in its interest many kinds of money of very different form and material nature, which, however, may form an integral system of mutually complementary means of payment. Therefore an artificial splitting of numismatics in different branches and searching special names for them seems to be needless. Examples from some countries show that concept numismatics as a unite science is the best solution.

Autor: Zbyšek Šustek
Izvor: dinar, br. 24, NDS, Beograd, 2005.

Ključne riječi: numizmatika, notafilija, bonistika
Keywords: numismatics, notaphily, bonistics


Unicel prijevodi - agencija za prevođenje

Oznake: numizmatika, notafilija, bonistika, numismatics, notaphily, bonistics

- 03:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #