Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.
Prikaz novčanice: Crna Gora 100 perpera 1912. Bez serijskog broja
Kada je numizmatika u pitanju, Crna Gora je definitivno jedno od najzanimljivijih područja, osobito za kolekcionare. Veliki je izazov nabaviti sva numizmatička izdanja ove zemlje, bilo da je riječ o kovanicama ili o novčanicama. Najteže je nabaviti najviše nominale, što zbog njihove rijetkosti što zbog izrazito visoke cijene. Danas u ovom videu predstavljamo upravo jedan takav primjerak; pravi raritet kada je papirni novac u pitanju – novčanicu od 100 perpera iz 1912. Da stvar bude zanimljivija, radi se o neponištenom (neprobušenom) primjerku bez serijskog broja. Ta novčanica predstavlja svojevrsni „Sveti gral“ kada govorimo o papirnom novcu na području bivše Jugoslavije.
Velika većina numizmatičara i kolekcionara na žalost nisu imali priliku vidjeti ovu novčanicu uživo, niti je držati u rukama. Razlozi za to su jasni, ali zato u ovom videu imate priliku malo bolje vidjeti kako ta novčanica zapravo izgleda.
Ovaj video je snimljen u studenom 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Bornom Barcem o numizmatici, faleristici, karijeri, kolekcionarskoj sceni, sreći... (+ ekskluziva)
Borna Barac je poznato ime u svijetu numizmatike i faleristike, te idealan sugovornik kada se razgovara o starim kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Borna je već dugo vremena profesionalno u numizmatici i faleristici i tu je ostvario velike uspjehe; već 31 godinu ima svoju numizmatičku tvrtku; pokrenuo je prvu numizmatičku aukcijsku kuću u Hrvatskoj; autor je nekoliko knjiga i kataloga o kovanicama, novčanicama i odlikovanjima. Svakako se mora napomenuti da ujedno i autor knjige - korpusa svjetskih odlikovanja izdanih do 1945., a što je danas glavna referentna literatura za sve koji se bave odlikovanjima. U konačnici, Borna je sretan čovjek jer se bavi onime što voli i što ga ispunjava.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 100 dinara 1946. Kovač, kosac i ribar
Nakon „ratne“ serije novčanica Demokratske Federativne Jugoslavije s godinom 1944., uslijedila je prva „mirnodopska“ emisija s godinom 1946. U međuvremenu je zemlja promijenila ime u Federativna Narodna Republika Jugoslavija i okrenula se novim društvenim temama; ustroj novog političkog poretka, socijalizam, rad, obnova. Shodno tome i novčanice nove serije slijedile su taj politički narativ.
Nova novčanica od 100 dinara s datumom 01.05.1946. na sebi prikazuje junake (novog socijalističkog) doba; radnika, seljaka, ribara, a autorstvo potpisuju dokazani autori iz prethodnog (prijeratnog i ratnog) razdoblja. U ovom videu donosimo prikaz te novčanice.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike i kolekcionarstva Collecta Ljubljana, 27.-29.09.2023.
Collecta u Ljubljani je najveći sajam numizmatike i kolekcionarstva u Sloveniji. Do „korone“, Collecta je bila praktički najznačajniji profesionalno organizirani sajam na području bivše Jugoslavije. Ovogodišnja Collecta, 15. po redu, je organizirana u skromnijem obimu i održana je u Cankarjevom domu u Ljubljani. Usprkos tome, kao i činjenici da se održava tijekom radnog tjedna, prvi dan sajma je bio dobro posjećen i trgovci su imali razloga za zadovoljstvo. Ovaj izvještaj je napravljen drugi dan sajma, kada je posjećenost bila manja, ali to je ujedno omogućilo i lakše snimanje video materijala.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Kolekcionarstvo: Zašto je OK promijeniti predmet interesa?
Kada započnemo sa skupljanjem nečega, često definiramo naš predmet interesa. Ne definiramo samo područje skupljanja (numizmatiku, faleristiku, filateliju), već i samu vrstu predmeta koji nas zanimaju. No, što ako osjetimo potrebu za promjenom? Mnogi kolekcionari tijekom vremena osjete želju za proširenjem ili promjenom interesa. Je li to u redu? I kako će okolina reagirati? U ovom videu razbijamo mitove i strahove vezane uz promjenu interesa unutar kolekcionarstva. Otkrijte zašto je promjena sasvim prirodan korak i kako je bezbrižno usvojiti.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu razgovaramo s Ivorom Altarasom Pendom, vrlo zanimljivim i svestranim čovjekom. Inače sveučilišnim profesorom širokog obrazovanja, aktivnim planinarom, te numizmatičarem i numizmatičkim piscem. Povod za ovaj razgovor je upravo ovo posljednje, jer kolega Penda uskoro izdaje svoju knjigu posvećenu numizmatici. Razgovarali smo ne samo o knjizi, već i o aktualnim temama kao što su pitanje nacionalnog identiteta i novca, zašto na kovanicama eura imamo neustavno ime zemlje, te o investicijskom aspektu numizmatike. U razgovoru je došlo do određenih neslaganja i napetosti, ali je sve na kraju sve izglađeno.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Zagreb (Vukovarska), 16.09.2023.
U subotu 16.09.2023. je održan tradicionalni sajam i susret kolekcionara u Zagrebu koji je okupio brojne ljubitelje starih kovanica, novčanica, poštanskih maraka, odlikovanja, značaka, razglednica i drugih kolekcionarskih predmeta. Ovaj događaj je održan u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Vukovarskoj ulici. Iako se ovaj događaj održava već godinama, pod zadnje doživljava pravu renesansu i posjećuje ga sve više ljudi i izlagača, ne samo iz Hrvatske, već i iz susjednih zemalja. U ovoj kratkom videu možete vidjeti dio atmosfere s ovog sajma, a za pravi doživljaj morate doći osobno na sljedeći.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Šetnja po sajmu numizmatike i kolekcionarstva Sberatel Prag, 07.-09.09.2023.
U ovom videu prikazujemo kratku šetnju kroz jesenski sajam numizmatike i kolekcionarstva Sberatel, koji je održan u Pragu 07.-09.09.2023. Na snimci možete vidjeti prikaz dijela ponude sa sajma: kovanice, srebrnjake, zlatnike, novčanice, odlikovanja i ostalo. Na ovom sajmu je bilo čak 274 izlagača, tako da nije bilo moguće obuhvatiti cjelokupnu ponudu u jednom videu. Međutim, iz prikazanog možete dobiti dojam kako ovaj sajam izgleda, kao i dio atmosfere koja na njemu vlada. Ukoliko još niste posjetili Sberatel u Pragu, svakako ga imajte u vidu za jedno od sljedećih putovanja.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike i kolekcionarstva Sberatel Prag, 07.-09.09.2023.
Jesenski Sberatel u Pragu je jedan od najznačajnijih sajmova numizmatike i kolekcionarstva u centralnoj Europi. Na ovom sajmu izlaže čak 274 izlagača iz područja numizmatike, notafilije, filatelije, faleristike i drugih kolekcionarskih područja. Prema tvrdnjama organizatora, ovaj sajam posjećuje oko 10.000 ljudi, a što je svakako impresivna brojka.
Ponuda na ovom sajmu je vrlo šarolika i može se reći da ima za svakoga po nešto. U svakom slučaju, numizmatika je dominantna, a cijene su „tradicionalno“ visoke. Usprkos tome, na ovom sajmu vlada velika dinamika i trguje se „punom parom“; gužva za stolovima i štandovima; kupci kupuju, a trgovci prodaju. Svi u konačnici djeluju zadovoljno, a što je najbitnije.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U ovom videu govorimo o tome koliko očuvanost utječe na vrijednost starog novca i zašto je očuvanost važna kolekcionarima. Isto tako govorimo i o slučajevima kada cijena drastično pada kod nižih stupnjeva očuvanosti. Radi lakšeg razumijevanja ove materije, donosimo usporedbu očuvanosti u numizmatici s primjerima iz svakodnevnog života.
Ovaj video je snimljen u veljači 2020. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Među kolekcionarima numizmatike se uvijek proteže jedno „vječno pitanje“: Treba li skupljati samo UNC primjerke ili se može i druge (niže) kvalitete? Međutim, nema univerzalnog odgovora na ovo pitanje, budući da svaki od kolekcionara ima neko svoje viđenje svoje sakupljačke aktivnosti. Neki skupljaju numizmatiku radi svojeg osobnog zadovoljstva, dok neki gledaju na to kao svojevrsni oblik investicije. Shodno tome, različita su i stajališta o tome kakvu kvalitetu „treba“ skupljati. O ovoj temi govorimo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu po prvi put imamo gosta i to ne bilo kakvog. Razgovarali smo s Vedranom Krušeljem, jednim od rijetkih numizmatičkih istraživača u Hrvatskoj danas. Kolega Krušelj već duže vrijeme radi na knjizi o novčanicama Nezavisne Države Hrvatske, a koja će, kako se čini, predstavljati kapitalno djelo o ovom području u hrvatskoj notafiliji.
Razgovor je vođen i na temu zamjenskih novčanica iz navedenog razdoblja, ali i o zanimljivoj numeraciji na novčanici Demokratske Federativne Jugoslavije od 100 dinara iz 1944. Isto tako, u razgovoru je bilo i riječi o ideološkoj i političkoj neutralnosti u numizmatici i kolekcionarstvu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine.
Zahvala g. Alminu Muratagiću za ustupanje fotografije novčanice od 100 dinara iz 1944.
Na današnji dan prije pet godina, 16.08.2018., pokrenut je YouTube kanal NumizmatikaNET. Prvi video je objavljen dva dana kasnije, 18.08.2018. Kanal je pokrenut s ciljem popularizacije numizmatike, faleristike i općenito kolekcionarstva među mlađom generacijom. Kod izrade video sadržaja, osobiti naglasak je stavljen na njihov edukativni karakter, a isto tako i na video dokumentaciju kovanica, novčanica, odlikovanja, vojnih oznaka i sl. predmeta. Razvoj ovog YouTube kanala je pratio i portal NumizmatikaNET na kojem se prenose svi objavljeni video sadržaji kao i članci i drugi sadržaji iz numizmatike i faleristike.
Na dan objave ovog videa, YouTube kanal NumizmatikaNET je imao 200 objavljenih videa (130 dugog formata i 70 shorts-eva), 1882 pretplatnika (pratitelja) i preko 300.000 pregleda. Najposjećeniji video je imao više od 80.000 pregleda.
Jugoslavenski rudar otišao s 10000 na 20000 dinara
Nedavno je bilo riječi o poznatoj jugoslavenskoj novčanici s likom rudara, a o kojoj je bio objavljen video na YouTube kanalu NumizmatikaNET, te članak na portalu NumizmatikaNET. Radi se o novčanici od 20000 dinara iz 1987. koja je svima vrlo dobro poznata. Osobito je zanimljiva zbog nagađanja nalazi li se na njoj lik Alije Sirotanovića ili ne. Međutim, do nedavno nije bilo poznato (barem ne u širim numizmatičkim krugovima) da je ta novčanica zapravo inicijalno trebala biti novčanica nominalne vrijednosti od 10000 dinara i nositi datum 01.05.1985.
Ovaj zanimljiv detalj je objavila dr. Gordana M. Jauković u svojoj doktorskoj disertaciji pod nazivom: „Formiranje i istorijski razvoj vizuelnog identiteta u službi zaštite kovanog i papirnog novca u Srbiji (1868-2018)“. U istom radu objavljen je i crtež likovnog rješenja za ovu novčanicu, a koji potječe iz arhiva Narodne Banke Srbije.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 20000 dinara 1987. Rudar
Novčanica od 20000 dinara iz 1987. s likom rudara je jedna od najpoznatijih novčanica bivše Jugoslavije izdana tri godine prije raspada zemlje. Opće je mišljenje da se na novčanici nalazi najpoznatiji jugoslavenski rudar, udarnik i junak socijalističkog rada – Alija Sirotanović. Ta informacija se vrlo često prenosi u medijima, međutim da li je to baš tako… Provjerite u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Ljudi u numizmatici: numizmatičari, kolekcionari, sabirači, investitori i trgovci
U ovom videu analiziramo vrste ljudi koji se bave numizmatikom, odnosno načine bavljenja numizmatikom. Numizmatičari su osobe koje se studiozno bave proučavanjem novca; zanima ih njegova povijest, društvena i umjetnička vrijednost. Njihovo glavno zadovoljstvo dolazi iz otkrivanja nekih novih informacija značajnih za numizmatiku. Kolekcionari se usredotočuju se na sakupljanje novca po određenom sustavu. Sabirači su skupljači koji prikupljaju novac bez određenog kriterija, često ne zanima ih numizmatika, već samo posjedovanje „nečega“. Investitori su usmjereni na numizmatičku vrijednost novca i cilj im je kupiti ga jeftino i prodati kada cijena poraste. Trgovci numizmatikom se profesionalno bave kupovinom i prodajom kovanica i novčanica i to rade praktički na dnevnoj bazi. Ova podjela među ljudima nije stroga, već su moguća razna preklapanja između različitih načina bavljenja numizmatikom.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U numizmatičkoj i općenito kolekcionarskoj zajednici, ruganje i omalovažavanje drugih je danas veliki problem. Pored toga, ništa ne izaziva toliko „bura i oluja“ kao što je komentiranje cijena. To je ujedno i najčešći povod za konflikte, svađu i obračune. Do toga dolazi kada netko nešto prodaje po određenoj cijeni, a druga osoba (ili osobe) se nađu iziritirane traženom (i po njima) previsokom cijenom. Takve situacije u svakom slučaju treba izbjegavati, jer ne koriste nikome i ničemu, te samo „habaju“ već ionako dobro istrošene živce svih nas u kolekcionarskoj zajednici. Zato se moramo svi prizvati pameti i biti malo tolerantniji jedni prema drugima. O ovoj bolnoj temi govorimo u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u lipnju 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
(Ne)poštivanje dogovora u numizmatici i kolekcionarstvu
U današnjem videu istražujemo česte situacije u numizmatici i kolekcionarstvu kada dolazi do kršenja dogovora. Bilo da ste kupac ili prodavatelj, vjerojatno ste se susreli s ovim problemima. Koliko puta ste se našli u situaciji kada kupci obećaju da će nešto kupiti, ali kasnije se prave blesavi i odustanu od dogovora? S druge strane, prodavatelji obećaju da će prodati određeni predmet, no kada stignete s novcem, predmeta nema. Još jedna situacija koja se često javlja je kršenje dogovora o zamjeni. Dogovorite zamjenu s nekim za određene predmete, ali umjesto da se obostrano poštuju dogovoreni uvjeti, jedna strana izigra drugu. Takvi trenuci mogu biti izuzetno frustrirajući i uništavaju povjerenje među ljudima u zajednici. Zato danas govorimo upravo o toj problematici.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Josip Broz Tito na novčanici Gvineje od 500 sylija iz 1980.
U socijalističkoj Jugoslaviji je postojala samo jedna optjecajna novčanica s likom Josipa Broza Tita; 5000 dinara iz 1985. godine. Međutim, u općoj javnosti je slabo poznato kako je i jedna druga zemlja izdala novčanicu s Titovim likom i to čak prije same Jugoslavije. Bila je to Republika Gvineja koja je na svojoj najvećoj novčanici od 500 sylija iz 1980. prikazala upravo lik Josipa Broza Tita. Kako je izgledala ta novčanica i zašto je na njoj prikazan baš Titov lik, možete saznati u današnjem videu.
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne i zabavne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 50 dinara 1990. Dječak
Nakon monetarne reforme 1990. godine i uvođenja "Markovićevog" dinara, svjetlo dana je ugledala i nova novčanica od 50 dinara s datumom 01.06.1990. i likom malog dječaka. Ova novčanica se stilski oslanja na jugoslavenske novčanice novijeg, modernijeg dizajna iz sredine 1980-ih. U numizmatičkoj zajednici već neko vrimeme kruže priče o tome tko je misteriozni dječak s ove novčanice...
Ovaj video je snimljen u svibnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Ljubomora je vrlo česta pojava u numizmatičkom i kolekcionarskom svijetu i kao takva zna biti uzrokom velikih problema. Kad netko ima nešto što vi nemate ili je to uspio nabaviti po povoljnoj cijeni, normalno je da čovjek osjeća ljubomoru i ljutnju. To je sasvim normalan i prirodan, ali vrlo štetan osjećaj. Posebno je štetan kada trajno poremeti međuljudske odnose i dovede do sukoba. Ponekad ni sami ljudi nisu svjesni da su ljubomorni i da zbog toga loše reagiraju prema svojim kolegama. U ovom videu se govori kako se oduprijeti ovom mračnom osjećaju i neutralizirati ga.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Pojavom interneta, a osobito društvenih mreža, intenzivirala se komunikacija svih vrsta u virtualnom svijetu. To nije mimoišlo ni numizmatiku, kao ni kolekcionarstvo općenito. Veliki dio numizmatičkih aktivnosti kao što su razmjena informacija, diskusije, dogovaranje zamjena, prodaja i sl. odvija se danas putem internetskih kanala. To je u jednu ruku dobro, ali u drugu ruku ima i svoje negativne posljedice; smanjila su se druženja i susreti numizmatičara u realnom svijetu, a što ima za posljedicu općeniti pad opće numizmatičke kulture i razine na kojoj numizmatička zajednica funkcionira. Prema nekima nema nikakvog smisla dolaziti na numizmatičke sajmove i susrete, jer je "sve" danas online... i ti sajmovi su samo gubitak vremena. No da li je baš tako i ima li smisla dolaziti na sajmove numizmatike - pogledajte u današnjem videu i donesite svoj zaključak o ovoj temi.
Ovaj video je snimljen u travnju 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Izvještaj sa sajma numizmatike Numismata München, 04.-05.03.2023.
Po prvi put nakon „korone“ održava se tradicionalni sajam numizmatike u Münchenu – Numismata. Ovaj sajam već čitav niz godina okuplja veliki broj ljubitelja numizmatike i svake godine je dobro posjećen. Budući da se sajam nije održavao neko vrijeme, posjećenost ovogodišnjoj Numismati je bila iznad očekivanja. Posjetitelja je bilo do te mjere da su u jednom trenutku morali zabraniti ulaz novim posjetiteljima. Ovaj sajam je više orijentiran na kovanice i tu ponuda poprilično velika. Novčanica ima u nešto manjem broju. Iako je ovo međunarodni sajam, najviše izlagača je iz Njemačke, a isto tako je u dobroj mjeri zastupljen njemački materijal. Cijene na ovom sajmu su uglavnom velike, trgovci su zadovoljni, a čini se da su i kupci zainteresirani, ako ćemo suditi po gužvama na štandovima.
U današnjem videu govorimo o specimen novčanicama: što su; zašto se izrađuju; kako izgledaju; koliko vrijede, itd. Specimen novčanice se izrađuju uglavnom u malom broju primjeraka, pa ih to čini zanimljivim za kolekcionare novčanica. Isto tako, kod kupovine specimen novčanica treba biti dosta oprezan, jer ima puno manipulacija na numizmatičkom tržištu. Kolege Marko Miletić i Branko Prskalo su napisali kratku studiju o specimenima jugoslavenskih novčanica. Link na taj dokument u PDF formatu se nalazi u opisu ovog videa na YouTube-u.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe. Inače, ovaj video je snimljen i montiran na pametnom telefonu. To je prvi video takve vrste na ovom kanalu.
Dok ste još početnik u numizmatici i tek krećete s kupovinom kovanica i novčanica, vrlo je velik rizik da vas prevare ili pokušaju prevariti. Na žalost, jedan dio ljudi koji prodaje numizmatiku su skloni prevarama ili u najmanju ruku - obmanjivanju kupaca. Tome su osobito izloženi početnici koji još nemaju izgrađene kriterije za numizmatičke vrijednosti. Budući da sam i sam prošao neke „skupe škole“ još dok sam bio početnik, u ovom videu dijelim s vama tri mala savjeta koji bi vam trebali pomoći da smanjite navedene rizike na najmanju razinu.
Ovaj video je snimljen u veljači 2023. godine i izrađen je za edukativne svrhe.
Konačno 100. video na NumizmatikaNET - Poklanjam kovanice, novčanice i popuste! :)
I konačno je došao red na 100. video na YouTube kanalu NumizmatikaNET. Kanal je započeo s radom prije skoro 5 godina s ciljem promocije numizmatike u javnosti, edukacije numizmatičara i videodokumentacije numizmatičkog i falerističkog materijala. U tom razdoblju, ovaj kanal je prikupio skoro 1000. pretplatnika i 100.000 pregleda.
Zahvaljujem se svim pretplatnicima, vjernim pratiteljima ovog kanala i svima koji na bilo koji način sudjeluju u radu ovog kanala ili ga podržavaju (komentarima, prijedlozima, savjetima, donacijama...). Kanal i dalje nastavlja s radom i uskoro možete očekivati nove sadržaje! Hvala svima!
Zlatko Viščević - O numizmatici i političkoj ikonografiji na novcu. Interview za YouTube kanal Obnova.
Politička ikonografija je oduvijek bila prisutna na novcu, sve od antičkih vremena do danas. Možemo reći da ona nerazdvojiva od novca kao jednog od simbola državnosti određene zemlje. Kako je izgledala politička ikonografija na novcu kod nas; o novčanicama Nezavisne Države Hrvatske; novcu socijalističke Jugoslavije, (ne)poznatim likovima na novčanicama; Titu na gvinejskom novcu; kunama, lipama i hrvatskim eurima… sve na jednom mjestu, u ovom video interviewu Zlatka Viščevića za YouTube kanal „Obnova“.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2022. godine u produkciji udruge „Obnova“ i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 1000 kuna 1993. dr. Ante Starčević
U današnjem videu govorimo o najvećoj hrvatskoj optjecajnoj novčanici do uvođenja eura, novčanici Narodne banke Hrvatske od 1000 kuna s datumom izdanja 31.10.1993. Od puštanja u optjecaj ove novčanice 1994. do njenog povlačenja iz optjecaja 15.01.2023. ova novčanica nije mijenjala svoj izgled i nosila je na sebi natpis: NARODNA BANKA HRVATSKE, iako je hrvatska središnja banka odavno promijenila svoj službeni naziv.
Na novčanici se nalazi lik dr. Ante Starčevića, hrvatskog političara iz 19. stoljeća koji nosi naziv "Oca domovine". Zbog relativno velike nominalne vrijednosti, ova novčanica nije bila baš česta u optjecaju, a isto tako, rijetko je nalazila put do numizmatičkih zbirki. Biti će zanimljivo vidjeti kakav će imati status na numizmatičkom u nadolazećim godinama.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za RTL Danas na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Ida Balen.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na RTL Televiziji dana 09.01.2023.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Kod nas doma" na HRT-u na temu numizmatike - 09.12.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Kod nas doma" na Hrvatskoj radioteleviziji na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Kune i lipe, kao i hrvatski euro su pod zadnje u fokusu hrvatskih medija, osobito nakon pojave "Pelješkog mosta" i nakon naglog povećanja interesa za numizmatiku. Novinarka: Eli Lazarova Sladić.
Ovaj video zapis je snimljen u studenom 2022. godine i emitiran je u na HRT-u dana 09.12.2022.
Prikaz novčanice: Hrvatska 1000 kuna 1941. Slavonka
U današnjem videu govorimo o novčanici Nezavisne Države Hrvatske od 1000 kuna, izdanje od 26.05.1941. U vrijeme puštanja u optjecaj, ova novčanica je predstavljala najveću nominalnu vrijednost u optjecaju. Ovu novčanicu u smeđim tonovima je likovno oblikovao naš poznati slikar Ljubo Babić. Na licu novčanice nalazi se lik misteriozne djevojke o kojoj do sada nismo puno toga znali. Međutim, zahvaljujući istraživanju kolege numizmatičara Vedrana Krušelja konačno otkrivamo tajnu koja se dugo skrivala. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u studenom 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 10 kuna 1941. Izdanje od 30.08.1941.
U današnjem videu predstavljamo novčanicu Nezavisne Države Hrvatske od 10 kuna s datumom izdanja 30.08.1941. Ovu novčanicu je likovno oblikovao akademski slikar Ljubo Babić, a tiskana je u Zagrebu. Novčanica je otisnuta u maslinasto-zelenoj boji, ali su poznati i tzv. „narančasti“ primjerci. Više informacija o ovoj novčanici, o njenim tehničkim karakteristikama i sam opis možete pronaći u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 25 hrvatskih dinara 1991. Ruđer Bošković
Hrvatski dinari su bili privremeni hrvatski novac do uvođenja kuna i lipa 1994. godine. Novčanice hrvatskog dinara karakterizira prikaz portreta Ruđera Boškovića na licu, a dizajnirao ih je Zlatko Jakuš.
Od svih novčanica hrvatskog dinara, vjerovatno je najzanimljivija ona od 25. U prvom redu radi se o vrlo neobičnoj nominalnoj vrijednosti za naše područje, a zanimljivo je i to da je tiskana na papiru za švedsku novčanicu od 5 kruna. Isto tako, ova novčanica ima zanimljiv vodoznak kod kojeg postoje dvije varijante.
U ovom videu donosimo osnovne informacije o novčanici od 25 hrvatskih dinara iz 1991., njen opis i tehničke podatke.
Video je snimljen u kolovozu 2022. i izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 5000 kuna 1943. Drugo izdanje od 01.09.1943.
U ovom videu predstavljamo novčanicu od 5000 kuna iz 1943. i to drugo izdanje od 01.09.1943. Novčanicu je likovno oblikovao akademski slikar Vladimir Kirin, a na njoj su prikazani Višeslavova krstionica i narodne nošnje iz Vrlike. Novčanica oblikuje hrvatskom tradicionalnom ornamentikom. Video je izrađen za edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Austro-Ugarska 100 kruna 1912. Izdanje od 02.01.1912.
U današnjem videu predstavljamo austro-ugarsku novčanicu od 100 kruna s datumom izdanja 02.01.1912. Za ove novčanice je karakteristično da je jedna strana na njemačkom, a druga na mađarskom jeziku. Ove novčanice su korištene do sloma Austro-Ugarske 1918. godine, ali i određeno kratko vrijeme u državama nasljednicama. U ovom videu donosimo detaljan opis novčanice i tehničke podatke. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 100 hrvatskih dinara 1991. Ruđer Bošković
Hrvatski dinari su bili privremeni hrvatski novac do uvođenja kuna i lipa 1994. godine. Novčanice hrvatskog dinara karakterizira prikaz portreta Ruđera Boškovića na licu, a dizajnirao ih je Zlatko Jakuš. U ovom videu donosimo prikaz novčanice od 100 hrvatskih dinara iz 1991., njen opis i tehničke podatke. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 500 dinara 1986. Nikola Tesla
U današnjem videu predstavljamo novčanicu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 500 dinara s datumom izdanja 16.05.1986. Novčanica na sebi nosi lik Nikole Tesle, odnosno skulpture Nikole Tesle koju je izradio hrvatski kipar Frano Kršinić. Kod ovog tipa novčanice postoje još dva datuma izdanja: 12.08.1978. i 04.11.1981. U ovom videu donosimo detaljan opis novčanice, tehničke podatke i objašnenje motiva. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Direkt povodom uvođenja eura u Hrvatskoj - 02.06.2022.
Kratka izjava Zlatka Viščevića za emisiju RTL Direkt povodom uvođenja eura u Hrvatskoj. U uvodu se daje kratki pregled o uvođenju hrvatskog dinara i kune u platni promet Republike Hrvatske.
Masonski simboli na jugoslavenskoj novčanici... puka slučajnost ili nešto drugo?
Jugoslavenska novčanica od 100.000 dinara iz 1989. po svoj prilici nije samo obična novčanica kako se to na prvi pogled čini. Ova novčanica po nekim mišljenjima sadrži tajne simbole i skrivene poruke koje su vidljive samo određenim i odabranim skupinama ljudi... Za neke su ti simboli vrlo uznemirujući i zastrašujući... Kakve veze imaju masoni, kibernetika, drevni egipatski bogovi, Tito i rastafarijanci s ovom novčanicom - otkrivamo u ovom videu. Upozorenje: Video nije za one slabijih živaca. Ovaj video je snimljen u svibnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 100000 dinara 1989. Djevojčica
Novčanica od 100.000 dinara s datumom izdanja 01.05.1989. je jedna od najprepoznatljivijih jugoslavenskih novčanica s kraja 80-ih. Mnogi je poznaju po pod imenom "djevojčica" iako se nazivala i "červena" (črvena, červenka). U vrijeme puštanja u optjecaj to je bila novčanica s najvećom nominalnom vrijednošću ikad izdana u Jugoslaviji. U ovom videu otkrivamo tko je zapravo djevojčica s novčanice i analiziramo misterioznu kompoziciju na naličju uz koju su vezane razne kontroverze. Ovaj video je snimljen u svibnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 50 dinara 1931. Izdanje od 01.12.1931.
U današnjem videu predstavljamo novčanicu Kraljevine Jugoslavije od 50 dinara s datumom izdanja 01.12.1931. Ova novčanica nosi na sebi godinu 1931., ali je puštena u optjecaj tek nakon 10 godina - i to 08.04.1941., dva dana nakon početka Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. U ovom videu donosimo povijest ove novčanice, njen opis i tehničke podatke, te pojašnjenje motiva koji se nalaze na njoj. Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 5 dinara 1968. Žetelica
U današnjem videu predstavljamo jugoslavensku novčanicu od 5 dinara s datumom 01.05.1968. Radi se o novčanici koja se temelji na dizajnima starijih novčanica od 500 dinara iz 1955. i 1963. godine, te 5 dinara iz 1965. godine. Novčanica na sebi ima lik žetelice - mlade djevojke sa srpom u ruci. Iako smo svi navikli već na ovu novčanicu, pa baš i ne obraćamo puno pažnje na detalje na njoj - lik žetelice je u jednu ruku bizaran i mračan. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 5000 dinara 1950. Informbiro serija
U današnjem videu predstavljamo novčanicu iz "Informbiro serije" - 5000 dinara 1950. Radi se o neizdanoj novčanici koja pripada rezervnoj seriji novčanica koje se inače koriste u izvanrednim okolnostima kao što je rat. Naziv "Informbiro serija" proizašao je iz političkih okolnosti u kojima se Jugoslavija nalazila od 1948. godine, a osobito se tu misli na „Rezoluciju Informbiroa“ zbog koje je došlo do političkog razlaza Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U ovom videu govorimo zašto je očuvanost u numizmatici važna i kako utječe na numizmatičku vrijednost. Ovaj video je snimljen u 2020. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Njemačka 100 njemačkih maraka 1980. Orlić
U ovom videu predstavljamo legendarnu njemačku novčanicu od 100 maraka iz 1980. kod nas popularno zvanu "orlić". Naziv je dobila po velikom orlu koji se nalazi na naličju novčanice. Ova novčanica budi kod ljudi brojne uspomene na dobra stara vremena kada se za ovih 100 maraka moglo kupiti čuda... Takva sjećanja uvijek izmame osmijeh na lice. Više o samoj novčanici pogledajte u videu. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 5000 hrvatskih dinara 1992. Ruđer Bošković
Hrvatski dinari su bili privremeni hrvatski novac do uvođenja kuna i lipa 1994. godine. Novčanice hrvatskog dinara karakterizira prikaz portreta Ruđera Boškovića na licu. Zbog inflantornih pritisaka na hrvatski dinar, u optjecaj su puštene novčanice većih nominala od 1000 hrvatskih dinara. U ovom videu donosimo prikaz novčanice od 5000 hrvatskih dinara iz 1992., datum izdanja: 15.01.1992. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zašto ljudi uopće skupljaju numizmatiku? Koja je psihološka pozadina skupljanja? Koji su motivi za skupljanje? Koje su prednosti skupljanja uopće? Odgovore na ova i druga slična pitanja možete vidjeti u ovom videu. Ovaj video je snimljen u 2020. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 50 banica 1942. Izdanje od 25.09.1942.
Novčanica od 50 banica s datumom izdanja 25.09.1942. je po veličini i po nominalnoj vrijednosti najmanja hrvatska novčanica državnog izdanja iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Kod novčanice je zanimljivo njeno vertikalno usmjerenje, u odnosu na horizontalno usmjerenje koje imaju sve ostale novčanice iz tog razdoblja. Više o novčanici, o njenim tehničkim karakteristikama i opisu možete pronaći u ovom videu. Ovaj video je snimljen u veljači 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Jugoslavija 1000 dinara 1955. Arif Heralić
U ovom videu predstavljamo novčanicu Federativne Narodne Republike Jugoslavije od 1000 dinara, izdanje od 01.05.1955. s likom Arifa Heralića - radnika ljevača u željezari Zenica. U ovom videu možete saznati više informacija o samoj novčanici, a i tragičnoj sudbini ovog junaka iz jugoslavenske socijalističke bajke. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 10 dinara 1920. "Amerikanka"
Novčanica od 10 dinara iz 1920., popularno zvana „Amerikanka“ predstavlja jednu od najpopularnijih novčanica u numizmatičkim i kolekcionarskim krugovima danas. Novčanica je zanimljiva iz više razloga, ali najviše do izražaja dolazi njen neuobičajen dizajn koji odudara od ostalih novčanica iz razdoblja Kraljevine SHS i Jugoslavije. Više informacija o ovoj novčanici možete saznati u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2018. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Numizmatika versus notafilija (terminološka rasprava)
Numismatics vs. Notaphily (Terminological Discussion)
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Svaka grana ljudske delatnosti zahteva vernu i jezički ispravnu terminologiju. Tvorci i korisnici stručnih termina pritom uvek moraju da traže granicu, nekad vrlo tešku za određivanje, između egzaktnog i opšteg, da ne bi iz stručnih termina na jednoj strani postali samo nazivi za pojedinosti, a na drugoj sveobuhvatno uopštene reči. Istovremeno moraju imati u vidu da uvođenje novih, a ne tako retko samo pomodnih izraza, sa tim istim ili sličnim značenjem, svakoj grani nauke više šteti nego što koristi.
Brojne publikacije ukazuju da ni istorijske ni sakupljačke discipline u tvorenju i korišćenju stručnih termina ne izbežu teškoćama. Jedna od njih je korišćenje reči notafilija i njenih tvorevina, kao naziva za proučavanje i sakupljanje papirnog novca, koji treba da predstavlja samostalnu granu numizmatike, ili potpuno samostalnu disciplinu. Reč notafilija nastala je u anglo - američkoj jezičkoj oblasti 60 - tih godina XX veka. Njenja osnova je prvobitna latinska reč nota (beleška), koja je u engleskom jeziku u XVII veku u formi note proširila svoje značenje i na novčanicu. Radilo se o pisanoj belešci ili potvrdi o deponovanju kovanog novca, najpre kod zlatara, kasnije u bankama, koja se koristila kao sredstvo plaćanja, i grčkoj reči fileon (volim). Bukvalno notafilija znači "ljubav prema papirnom novcu".
Bukvalno značenje reči notafilija je, međutim, u suprotnosti s njenom svrhom i korišćenjem. Moramo uzeti u obzir da papirni novac danas, u doba polimerskih supstituta za štampanje novčanica, tačnije "odštampani novac", predstavlja istorijski dokumenat koji je, ili može biti, predmet izučavanja više naučnih i tehničkih disciplina, ali pre svega numizmatike, koja je jasno defininisana kao pomoćna istorijska nauka. Nazivi svih nauka ili naučnih grana, ako nisu nastali već u davnoj prošlosti (filozofija, hemija), su stvorene najčešće sufiksima, kao što su: -logija (zoologija), -ika (diplomatika, botanika), -istika (statistika, sfragistika), -grafija (geografija, etnografija), -nomia (ekonomija, astronomija) ili ukupnim opisnim nazivima (nauka o umetnosti, nauka o prirodnoj sredini), ali nikada uz pomoć latinskog ili grčkog naziva predmeta proučavanja i sufiksa -filia. Iz ovog aspekta izraz notafilija nije stvoren korektno i, pre svega u sistemu naziva drugih nauka, po mom mišljenju nije prihvatljiva kao naziv nauke ili jedne stručne oblasti.
Možda će neko, u ovom momentu, prigovoriti da je tvorac reči notafilija računao da će se ova reč koristiti samo kao naziv amaterskog sakupljanja novčanica. Ali, po mom mišljenju, činjenica da se neko bavi nekom naukom samo zbog svog interesa i zbog svog zadovoljstva, pa je dakle "samo" amater, a neko ko se ovom naukom bavi radi svoje egzistencije, pa je zato "profesionalac", ne bi trebao biti razlog za cepanje ove oblati na dve različite grane sa raznim nazivima. Uopšte amaterizam i profesionalizam nisu apriori kriterijumi za ocenjivanje nivoa na kojem se neko bavi ovom naukom. U nekim naučnim granama rade "amateri" koji postižu vrlo uporedive rezultate sa mnogim "profesionalacama", a u nekim slučajevima čak o mnogo bolje. Jasnih granica ovde nema. Osim toga, sakupljač insekata, bez bilo kakve naučne ambicije, ne prestaje biti entomolog; sakupljaš minerala će biti uvek minerolog i slično. Verovatno bi se oba čudili, pa možda i uvredili, kada bi neko za njih rekao da su "entomofili", ili" mineralafili". Najzad, osnivač genetike, J. G. Mendel, koji je na principijelni način doprineo razvoju biologije i duboko uticao na mnoge praktične aspekata modernog života, bio je takođe samo "amater", kojeg su čak izbacili sa univerziteta, dok je poštovani "profesionalac" i akademik T. D. Lysenko, bio velika kočnica razvoju genetike, da ne govarimo o mnogim ljudskim tragedijama koje je izazvao.
Reč notafilija ima još jedan sporedan, ali praktičan aspekt. Mada internacionalnih reči stvorenih na sličan način ima u stvarnosti mnogo (na primer frankofilija, pedofilija, hemofilija, te vrlo kompleksni termini u ekologiji - psamofilija, xerofilija i drugi), ovi termini, kao tuđe i specifične reči, nisu u nekim jezicima suviše česte i koriste se samo u specijalnim tekstovima. Zbog toga mnogim, čak i obrazovanim ljudima, nedostaju uzorci kako ih ispravno koristiti i kako iz njih ispravno tvoriti nove reci. Stvarno zadivljujuće kreacije možemo da nađemo u nekim češkim ili slovačkim časopisima. Na primer čovek koji se bavi notafilijom nije u njima "notafil" (analogno terminima bibliofil, bibliofilski) nego "notafilista" ili "notafilik". Sličnost češkog i slovačkog jezika sa srpskim je dosta velika da bi i srpski čitaoc lako shvatio neispravnost ovih kovanica.
Iz pomenutih gledišta proizlazi da će, verovatno, biti dobro ako reč notafilija odbacimo i zaboravimo. I to bez obzira na činjenicu da niko ne može da se uspešno bavi svojom granom bez ljubavi, "filije", prema toj grani.
Kakvo je, međutim, korišćenje reči notafilija u svetu i kakve ima alternative? Očigledno da nju u nekoj meri koriste sakupljači u Sjedinjenim Državama. Ali u ogromnom američkom, svake godinu dopunjavanom, Websterevem rečniku engleskog jezika, uzalud bi je tražili... Slično tome, nje nema ni u velikim rečnicima iz Velike Britanije. Albert Pick, poznati nemački stručnjak za papirni novac, u svom Leksikonu iz 1978. Godine o notafiliji piše:"... Izraz se još ne koristi i pitanje je da li će se koristiti". Slično je i sa specijalizovanim nemačkim časopisom Der Geldscheinsammler (Sakupljač papirnog novca), gde se taj izraz ne koristi u bilo kojim stručnim člancima, nego samo u nekim reklamama numizmatičkih prodavnica orijentisanih na solventnu američku klijentelu. U Poljskoj ova reč uopšte nije poznata ni korišćena, mada je istraživanje i sakupljanje papirnog novca u ovoj zemlji široko rasprostranjeno i na visokim nivou. Taj izraz takođe ne koriste u Mađarskoj i Rumuniji, gde govore samo o numizmatici. U Srbiji se taj izraz koristi kao naslov jedne iz rubrika časopisa "dinar" i u dve knjige Željka Stojanovića, a u Hrvatskoj se naveliko koristi u jednoj popularnoj numizmatičkoj internet diskusionoj grupi; takođe je odomaćen u Bosni i Hetcegovini. U Češkoj je 1976. godine izraz notafilija počeo da koristi praški Klub sakupljača papirnog novca (filijala Češkog numizmatičkog društva), a posle više diskusija o nazivu predmeta svog interesa i traženju nekih drugih alternativa, uključujući i originalan neologizam jednog svog člana "cedulologija". Taj izraz možda po svom sadržaju nije loš, ali je malo teže izgovorljiv, i osim toga malo kakofoničan. Pod uticajem praškog kluba, reč notafilija koristi još jedan lokalni numizmatički časopis u gradu Hradec Kralove (istočna Češka). Ali, sa jednim izuzetkom, češki profesionalni ili stručni numizmatičari je ne koriste. Vrlo malo, i to skoro samo u vezi sa delatnošću praškog kluba, koristi se u Moravskoj i Slovačkoj, ali tamo najveći specijalisti za papirni novac govore da su samo numizmatičari i da se bave numizmatikom, a ne "notafilijom".
Posebni naziv za istraživanje i sakupljanje papirnog novca nema ni kinski jezik, koji tuđe reci uglavnom ne preuzima, ali ima i tvori ogromne količine sopstvenih sinonimnih reci. Reci "gu" (stari), "bi" (novac) "xue" (nauka, učenje, učiti se), dakle nauka o starom novcu - numizmatika, se koristi univerzalno, bez obzira da li je predmet proučavanja kovani ili papirni novac.
U zemljama bivšeg Savetskog saveza reč notafilija se ne koristi, ali za razliku od drugih zemalja, ovde svi profesionalci i amateri od početka 20. veka, vrlo često koriste analoški izraz bonistika i njegove kovanice. A. Pick ga u svom leksikonu ne spominje, a sam izraz je francuskog porekla. On je formalno ispravan i dozvoljava lako stvaranje raznih jezičkih kovanica. Zbog toga, ako neko oseća potrebu da istraživanje ili sakupljanje papirnog novca naziva posebnim terminom, bonistika po mom mišljenju predstavlja mnogo bolju alternativu notafiliji. Naglašavam da je ovaj izraz samo mnogo bolji, ali - opet po mom mišljenju - nije isključivo najbolji, jer sa njim imaju vezu dva semantička problema.
Prvi deo ove reči - bon (francuski dobar) označava preneseno obveznicu, uputnicu, marku, potvrdu, ček i sl. U vremenima kada je evropski papirni novac predstavljao samo svojevrsne uputnice na zlatni i srebrni kovani punovredni novac, i u nekim zemalja, na primer u Nemačkoj krajem XIX i početkom XX veka, čak nije bio ni zakonsko sredstvo plaćanja, sve je bilo, više ili manje u redu. Ali u modernim vremenima, već nekoliko dekada, papirni novac u ćelom svetu nije zamenjljiv za zlato ili srebro. Zlatnog i srebrnog novca u normalnom opticaju nema; prigodni zlatni i srebrni novac predstavlja u stvarnosti samo državne medalje sa formalnim zakonskim znacima novca. Zbog toga papirni novac predstavlja danas (slično srednjevekovnim kineskim novčanicama) merodavni deo novca u opticaju i de facto novac u najužem smislu. Zato, iz tog aspekta, izraz bonistika više ne predstavlja sasvim suštinu pojava (predmeta) koju je prvobitno trebala da označi. Ali ovo ne mora biti najveći problem, jer na primer u današnjom ruskom svakodnevnom jeziku reč "bon" postala je sinonimom papirnog novca, mada u ruskom jeziku ima i drugih izraza (bumažnie dengi, banknoti, bankarskie biljeti, kaznačejskie biljeti, kreditne biljeti ili prosto biljeti) i niko ovu istorijsku razliku ne oseća. Slična pomeranja značenja su česta u razvoju jezika.
Reč "bon", u mnogim jezicima, do danas je sačuvao dominantan značaj nekog rezervnog, prinudnog dokumenta plaćanja, ili samo potvrde, a ne stvarnog zakonskog papirnog novca. Možda je baš zato u Češkoj odbijen izraz "bonistika", naročito imajući u vidu da je reč "bon" u tadašnjoj Čehoslovačkoj bila usko vezana s bonovima valutnih dućana Tuzex, koje u smislu tadašnjih zakona nisu bile novac, nego samo "uputnice za robu", iako su u stvarnosti bile vrlo tražena punovredna paralelna valuta. Istovremeno se u tadašnjoj Jugosalviji izraz "bon" najčešće koristio za "interni novac" u kantinama i restoranima raznih preduzeća, najčešće u vidu tzv. bonova za topli obrok, zaposlenih.
Takav, vrlo široki značaj reči "bon", omogućuje da se značaj reči bonistika proširi i na različite metalne vrednosne marke - žetone, a u stvarnosti i na sitni kovani (kreditni) novac bez unutrašnje vrednosti. Čak natpisi BON POUR 1 FRANC i BON POUR 2 FRANCS (bon za 1, odnosno 2 franka) ili BUN PENTRU 1 LEU i BUN PENTRU 2 LEI (bon za 1, odnosno 2 leja) na sitnom francuskom i rumunskom kovanom novcu početkom 20 - ih godina prošlog veka, na to najbolje ukazuje. Na tom primeru vidimo da od prvobitnih težnji terminološki različitih istraživanja papirnog i kovanog novca, dolazimo do izdvajanja dela klasične sadržine numizmatike - različitih formi kovanog novca - iz predmeta ove nauke, pa dolazimo do definisanja bonistike kao nauke koja istražuje de facto sve vrste novca bez unutrašnje vrednosti, i numizmatike kao nauke koja se bavi samo novcem od plemenitih metala. Ova salto mortale koncepcija naučne grane i značenja reci bonistika nije moja konstrukcija. Preuzeo sam je iz radova najvećih ruskih bonista - prof. Raichilina i inž. Glajzera. Uprkos svojoj prividnoj lo-gičnosti, vidimo kako težnja da se nešto naziva vrlo egzaktno, umesto korišćenja dosta širokih opštih naziva, dovodi na kraju do nečeg potpuno protivnog, i prvobitno do možda neželjenog rezultata - netačnosti, nejasnoće i lutanja u zatvorenom krugu.
Bez obzira na ukazane činjenice i gledišta, morali bismo uzeti u obzir da je predmet numizmatike, u njenoj modernoj i širokoj koncepciji, istraživanje i sakupljanje svih vrsta novčanih znakova i srodnih objekata. Takođe treba uzeti u obzir da u sadašnje vreme numizmatika ne može da se razvija kao samostalna izolovana nauka, nego da ima karakter tipične pomoćne nauke koja je u vezi sa mnogim drugim, teoretskim i primenjenim disciplinama. Osim toga, numizmatika se, doduše, formirala kao nauka u vreme kada je novac, koji je bio poznat Evropljanima, imao samo formu kovanog novca. No, već i u to vreme je numizmatika takođe obuhvatala i medalje koje, kako dobro znamo, imaju sa kovanim novcem zajedničko poreklo. Kasnije, kada su ispitivanja ukazala da su se pre korišćenja kovanog novca koristili (i negde do sada koriste) novčani znaci izuzetno različitih formi i materijala, numizmatika je počela da obuhvata i ove vrste novčanih znakova, bez da bi tražila za njihovo istraživanje posebne nazive. Moderni opšti, naučni ili više manje popularni, priručnici numizmatike ukazuju da je stručno i promišljeno negovana numizmatika uspela da brzo reaguje i na uvođenje papirnog novca, i da će slično reagovati i na bilo koju novu materijalnu formu novčanih znakova, koju će doneti razvoj tehnologije i potreba novčanog opticaja. Mislim da će to biti moguće bez tvorenja nekih novih različito nazvanih grana izučavanja, a koje bi od sebe odvajale istraživanje novčanih znakova. Bez obzira što se oni, doduše, razlikuju po svom izgledu i materijalu izrade, ipak čine jedan integralan sistem novčanih znakova koji se međusobno dopunjavaju.
Literatura
1. Gleizer, M. M„ 1998: Bonistika v Petrograde - Leningrade - Cankt-Peterburge. Sankt-Peterburg, str. 171;
2. Kaplar, L, 1984: Ismerjuk meg a numizmatikdt. Budapest, str. 443;
3. Nohejlova-Pratova, E., 1986: Zdklady numismatiky. Praha, str. 336;
4. Pick, A., 1978: Papiergeld Lexikon, Munchen, str. 416;
5. Stojanović, Ž., 1994: Papirni novac Jugoslavije 1929-1994, Beograd, str. 268, 315;
6. Zvarič, V. & Šust. R„ 1998: Numizmatika, dovidnik. Ternopil, str. 462.
Summary: Numismatics versus Notaphily
The term notaphily was created in the anglo - american language area as an English name for paper money collecting and even a branch of the numismatics. As numismatics is an auxiliary historical science firmly anchored in the generally accepted system of other sciences, any of its branches should also have a name created in accordance with the principles of creating the names of sciences. Such names (with some exceptions like philosophy having originated in the very remote past) consit of name of investigation object of the respective science and particles like -logy (zoology), -ics (diplomatics, mathematics), -istic (statistics, sphragistics), -graphy (geography, ethnography), -nomy (economy, astronomy), but never -phily which means "love". Nature of any science does not change if somebody occupies with that science only as amateur or the professionals. Many examples can be given when an "amateur" has contributed to development of a science more than some professionals and vice versa. Therefore it is unnecessary to distinguish terminologically the amateur and professional form of any branch of human activity. From the reasons briefly characterised above, my oppinion is that the term notaphily is to be rejected.
A linguistically much more suitable alternative for notaphily is the old French term "bonistics" which is, for example, used since the 1920-ies in Russian literature and widely accepted as by the amateur as by professional numismatics in ali post - soviet countries.
However, there can occur problems with defining of its content as some (Russian) authors enlarge the bonistics' field of interest on coins without intrinsic values and various metallic tokens. Such wide concepts of bonistics clearly shows that sometimes an effort to define something as exactly as possible can give even contra - productive, undesirable resuIts.
The modern numismatics is a typical border - science having close relationships with many social and natural sciences. It also has to involve in its interest many kinds of money of very different form and material nature, which, however, may form an integral system of mutually complementary means of payment. Therefore an artificial splitting of numismatics in different branches and searching special names for them seems to be needless. Examples from some countries show that concept numismatics as a unite science is the best solution.
Brojne publikacije ukazuju da ni istorijske ni sakupljačke discipline u tvorenju i korišćenju stručnih termina ne izbežu teškoćama. Jedna od njih je korišćenje reči notafilija i njenih tvorevina, kao naziva za proučavanje i sakupljanje papirnog novca, koji treba da predstavlja samostalnu granu numizmatike, ili potpuno samostalnu disciplinu. Reč notafilija nastala je u anglo - američkoj jezičkoj oblasti 60 - tih godina XX veka. Njenja osnova je prvobitna latinska reč nota (beleška), koja je u engleskom jeziku u XVII veku u formi note proširila svoje značenje i na novčanicu. Radilo se o pisanoj belešci ili potvrdi o deponovanju kovanog novca, najpre kod zlatara, kasnije u bankama, koja se koristila kao sredstvo plaćanja, i grčkoj reči fileon (volim). Bukvalno notafilija znači "ljubav prema papirnom novcu".
