Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 4 i 100 eura 2024. Ivana Brlić Mažuranić
U ovom videu predstavljamo nove hrvatske prigodne euro kovanice posvećene 150. obljetnici rođenja Ivane Brlić Mažuranić, naše poznate književnice. Ovo prigodno izdanje sastoji se od srebrnjaka nominalne vrijednosti 4 eura i zlatnika od 100 eura. I srebrnjak i zlatnik imaju čistoću metala 999,9 i sadrže po 1 uncu plemenitog metala. Kovanice su otkovane u tehnici polirane ploče. Autor likovnog rješenja za ovaj prigodni novac je akademski kipar Kuzma Kovačić, inače autor i naših dragih kovanica kuna i lipa.
Ovaj video je snimljen u travnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 4 eura 2024. Trsatski zmaj
U današnjem videu predstavljamo hrvatski prigodni srebrnjak posvećen Trsatskom zmaju. Radi se o srebrnjaku nominalne vrijednosti 4 eura, a koji sadrži 1 uncu srebra. Inspiracija za ovo prigodno izdanje su bili brončani zmajevi postavljeni ispred grobnice „Mir junaka“ na Trsatskoj gradini u Rijeci. Navedene zmajeve je izradio austrijski kipar Anton Domink von Fernkorn na zahtjev austrijskog feldmaršala, grofa Lavala Nugenta. Sam motiv zmaja je vrlo neobičan za hrvatski prigodni novac, ali je kod dijela numizmatičke publike jako dobro prihvaćen. Dio videa je snimljen i na samoj Trsatskoj gradini.
Ovaj video je snimljen u travnju 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 5 kuna 1993. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan
U današnjem videu govorimo o najmanjoj hrvatskoj optjecajnoj novčanici do uvođenja eura, novčanici Narodne banke Hrvatske od 5 kuna s datumom izdanja 31.10.1993. Ova novčanica pripada prvoj seriji novčanica kuna i povučena je iz optjecaja 2007. godine kada je zamijenjena novom serijom s boljim zaštitnim elementima.
Najveća zanimljivost na ovoj novčanici nalazi se na njenom naličju. Naime, prikaz stare varaždinske tvrđave ne odgovara njenom stvarnom izgledu, već je zrcaljen. Ovo odstupanje od stvarnog stanja je uglavnom opravdavano dizajnerskim razlozima, u što je malo teže povjerovati. Sve u svemu, ova novčanica je vrlo simpatična, a "greška" na naličju joj daje dodatni šarm.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz prigodnih kovanica: Hrvatska 4, 10 i 100 eura 2024. Brusnička crna gušterica
U ovom videu predstavljamo nove hrvatske prigodne euro kovanice posvećene jednoj našoj autohtonoj životinjskoj vrsti, brusničkoj crnoj gušterici (Podarcis melisellensis melisellensis). Ova serija kovanica dio je serije „Autohtona Hrvatska“ i sastoji se od dva zlatnika (100 i 10 eura), te jednog srebrnjaka (4 eura). Autor odličnog likovnog rješenja za ovaj kovani novac je naš proslavljeni kipar Nikola Vudrag.
Iako su obojane kovanice u numizmatici još uvijek predmet kontroverzi; neki ih obožavaju, a neki preziru; na ovom ovdje primjeru se mora priznati da je obojena gušterica na zlatniku od 100 eura – pun pogodak. Ako već postoje obojane kovanice, onda bi trebale imati uzor upravo u ovom hrvatskom zlatniku.
Ovaj video je snimljen u ožujku 2024. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Video nije sponzorski, već je snimljen na inicijativu NumizmatikaNET, a Hrvatska kovnica novca je ustupila kovanice za snimanje, na čemu im se zahvaljujemo.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 kune 1941. Žetelica, probni otkov u srebru
Proslavljeni hrvatski kipar i medaljer Ivo Kerdić autor je mnogih medalja, plaketa, značaka i drugih umjetničkih djela. Osim toga, Kerdić je u numizmatici poznat i kao autor likovnih rješenja za kovani novac Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.). Jedan od njegovih najpoznatijih radova u tom području je motiv Žetelice koji se pojavljuje na probnim otkovima kovanica od 2, 10 i 500 kuna.
U današnjem videu predstavljamo upravo ovaj probni otkov za kovanicu od 2 kune. Ova proba s likom Žetelice nosi na sebi godinu 1941. i izrađena je od srebra. Na žalost, ova kovanica nikada nije realizirana kao optjecajni novac, već je u optjecaj puštena kovanica s puno jednostavnijim likovnim rješenjem. Kao što je slučaj i s drugim probnim otkovima iz navedenog razdoblja, tako je i ovaj primjerak vrlo rijedak i nije nešto što se može vidjeti svaki dan.
Ovaj video je snimljen u prosincu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
S Pjerom Baranovićem o faleristici i kolekcionarstvu
Pjero Baranović je jedan od najzanimljivijih sugovornika u Hrvatskoj kada su odlikovanja u pitanju. Radi se o čovjeku vrlo zanimljive biografije, neiscrpne energije i razgovori s njime mogu potrajati satima, a da čovjek to ni ne primijeti.
U ovom intervjuu s Pjerom smo razgovarali o puno različitih falerističkih tema. Neke od njih su: kako je krenuo u faleristiku; o raznim odstupanjima i nepravilnostima kod hrvatske i jugoslavenske faleristike; o značaju stupnjevanja u sustavu odlikovanja; o kvaliteti izrade naših odlikovanja; itd.
Pjero je dao poseban osvrt na Red Danice hrvatske, kao i na Red Zrinskog i Frankopana.
S Ivanom Odrljinom iz Hrvatske kovnice novca o hrvatskoj numizmatici danas i planovima za budućnost
Hrvatska kovnica novca, naša državna kovnica, doživjela je u nekoliko zadnjih godina velike promjene. Te promjene se odražavaju i na nova numizmatička izdanja koja su konačno počela pratiti ritam moderne svjetske numizmatike. Jedan od zaslužnih ljudi za to je i Ivan Odrljin s kojim smo imali prilike razgovarati i to u samoj zgradi Kovnice koja je smještena u Svetoj Nedjelji.
Ivan je inače u duši numizmatičar i stoga možemo slobodno reći da imamo sreću što u Kovnici radi jedan od naših kolega koji razumije kako numizmatičari razmišljaju i što žele. Ivan je u ovom intervjuu vrlo otvoreno govorio o svim aspektima izdavanja modernog hrvatskog prigodnog novca i vjerujemo da će nakon ovog intervjua mnoge nedoumice glede rada Kovnice biti razjašnjene.
U intervjuu smo razgovarali o recentnim numizmatičkim izdanjima, ali i planovima za budućnost. Dobili smo jednu ekskluzivu i još neke najave…
Inače, ovaj video nije sponzorski video, već je razgovor snimljen s Ivanom Odrljinom kao relevantnim sugovornikom iz Hrvatske kovnice novca. Doduše, moram priznati da su me „kupili“ s kavom i srdačnim prijemom u Hrvatskoj kovnici novca.
Prikaz zlatnika: Hrvatska 10, 25 i 100 eura 2023. Čipkarstvo u Hrvatskoj
U ovom videu predstavljamo prigodne hrvatske euro zlatnike posvećene čipkarstvu u Hrvatskoj. Ova izdanja predstavljaju nastavak teme koja je započeta sa zlatnikom od 10 kuna iz 2012. godine i na taj način se ističe važnost čipkarstva kao dijela hrvatske kulturne baštine. Prikazani zlatnici su iskovani u tehnici visokog kovničkog sjaja, izrađeni su od zlata čistoće .999 i dolaze u tri nominalne vrijednosti: 10, 25 i 100 eura. Sva tri zlatnika imaju identično likovno rješenje, a autorstvo potpisuje akademski kipar Stjepan Divković.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Polutalir (Polubradan) iz 1735.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to jedna prava numizmatička rijetkost – dubrovački srebrni polutalir i to Polubradan. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1731. i 1735. godine. Imali su nominalnu vrijednost od pola talira, a što je bila protuvrijednost od 30 dinara ili dinarića.
Po svom likovnom oblikovanju, Polubradan je praktički identičan taliru, Bradanu. Razlika u odnosu na Bradana je u nazivu nominalne vrijednosti: MED DU ET SE - REIP RHAC (MEDIUS DUCATUS ET SEMIS REIPUBLICAE RHAGUSINAE, odn. Polovica od dukata i pol Dubrovačke Republike).
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 kune 1993. T ispod repa
Danas predstavljamo jednu od najvećih rijetkosti moderne hrvatske numizmatike; kovanicu za koju su mnogi mislili da je samo dio priča i legendi, te da zapravo ni ne postoji, a radi se o kovanici od 2 kune iz 1993. kod koje je slovo „T“ iz natpisa „TUNJ“ ispod repa ribe. Radi se zapravo o prvom otkovu kovanice od 2 kune i koja je kao takva trebala biti puštena u optjecaj. Međutim, nakon što su otkovani prvi primjerci, došlo je do prigovora da natpis na kovanici izgleda malo rastegnuto i da bi bilo bolje kada bi bio „spojen“. Taj prigovor je uvažen i otkovane su kovanice kakve su svima nama bile poznate, one sa spojenim natpisom „TUNJ“.
Ovaj video je snimljen u listopadu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 2 eura 2023. Uvođenje eura kao novčane jedinice u Republici Hrvatskoj
Nakon uvođenja eura, Hrvatska je dobila i svoju prvu prigodnu kovanicu od 2 eura. Prva hrvatska prigodna euro kovanica je posvećena uvođenju eura kao novčane jedinice u Republici Hrvatskoj. Ova kovanica je puštena u optjecaj 15.09.2023. i odmah se susrela sa salvom kritika; od samog dizajna i prigode povodom koje je izdana, te načina distribucije same kovanice. Na cijelu priču su se nadovezale i zanimljive opservacije vezane uz sam dizajn kovanice. Kritika i nezadovoljstva je puno, ali što je tu je, dobili smo prvu prigodnu euro kovanicu koja će nas predstavljati u Europi i svijetu, pa kome krivo, kome pravo.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2023. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Poludinarić iz 1795.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. To je danas bakreni poludinarić iz 1795. Radi se o sitnim dubrovačkom novcu nominalne vrijednosti od 15 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha, a uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: PROT REIP RHAGVSINE (skraćeno od PROTECTOR RAEIPUBLICAE RHAHUSINAE, odn. zaštitnik Dubrovačke Republike). Na naličju kovanice se nalazi prikaz Isusa Krista i natpis: DEUS REFUG ET VIRTUS (skraćeno od DEUS REFUGIUM ET VIRTUS, odn. Bog je utočište i snaga).
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Stari vižlin iz 1747.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Stari Vižlin je primjer dubrovačkog srebrnjaka talirske veličine i nominalne vrijednosti od 60 dinara ili dinarića. Autor likovnog oblikovanja ove kovanice je bio Niko Matov Fišević (ili Fišić). Na licu kovanice se nalazi poprsje dubrovačkog kneza s pogledom na lijevo i natpis: RECTOR REIP RHACVSIN. Na naličju je veliki ukrašeni grb Dubrovačke Republike i natpis: DUCAT ET SEM REIP RHAC.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Solad iz 1729.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Bakreni solad je bio sitni dubrovački novac nominalne vrijednosti 5 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha na dubrovačkim zidinama. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: CIVITAS RAGUSII (grad Dubrovnik). Na naličju kovanice se nalazi prikaz Isusa Krista i dva mala dubrovačka grba.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za Dnevnik Nova TV na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Viktorija Bednjanec.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na Nova TV dana 09.01.2023.
Prikaz novčanice: Hrvatska 1000 kuna 1993. dr. Ante Starčević
U današnjem videu govorimo o najvećoj hrvatskoj optjecajnoj novčanici do uvođenja eura, novčanici Narodne banke Hrvatske od 1000 kuna s datumom izdanja 31.10.1993. Od puštanja u optjecaj ove novčanice 1994. do njenog povlačenja iz optjecaja 15.01.2023. ova novčanica nije mijenjala svoj izgled i nosila je na sebi natpis: NARODNA BANKA HRVATSKE, iako je hrvatska središnja banka odavno promijenila svoj službeni naziv.
Na novčanici se nalazi lik dr. Ante Starčevića, hrvatskog političara iz 19. stoljeća koji nosi naziv "Oca domovine". Zbog relativno velike nominalne vrijednosti, ova novčanica nije bila baš česta u optjecaju, a isto tako, rijetko je nalazila put do numizmatičkih zbirki. Biti će zanimljivo vidjeti kakav će imati status na numizmatičkom u nadolazećim godinama.
Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kuna i lipa - 09.01.2023.
Izjava Zlatka Viščevića za RTL Danas na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Ova tema već postaje malo dosadna za numizmatičku zajednicu, ali je još uvijek u fokusu hrvatskih medija zbog interesa javnosti. Osobito od pojave fenomena "Pelješki most" i uvođenja eura. Novinarka: Ida Balen.
Ovaj video zapis je snimljen u siječnju 2023. godine i emitiran je u na RTL Televiziji dana 09.01.2023.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Kod nas doma" na HRT-u na temu numizmatike - 09.12.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Kod nas doma" na Hrvatskoj radioteleviziji na temu kuna i lipa i njihovom numizmatičkom potencijalu u budućnosti. Kune i lipe, kao i hrvatski euro su pod zadnje u fokusu hrvatskih medija, osobito nakon pojave "Pelješkog mosta" i nakon naglog povećanja interesa za numizmatiku. Novinarka: Eli Lazarova Sladić.
Ovaj video zapis je snimljen u studenom 2022. godine i emitiran je u na HRT-u dana 09.12.2022.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Dukat iz 1797.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Srebrni dukat je primjer većeg dubrovačkog srebrnjaka nominalne vrijednosti 40 dinara ili dinarića. Autori likovnog oblikovanja ove su bili Ivo Karlo Angeli i Antun Obad. Na licu kovanice se nalazi lik svetog Vlaha u biskupskom ruhu i natpis: TUIS A DEO AUSPICIIS. Na naličju je veliki ukrašeni grb Dubrovačke Republike i natpis: DUCAT REIP RHAGUSINE.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za Radio Dalmaciju na temu kuna i lipa - 17.11.2022.
Kreće se sa Štrumpfovima, a završava na numizmatici. Kratka izjava Zlatka Viščevića za Radio Dalmaciju na temu rjeđih kovanica kuna i lipa, a koje imaju numizmatički potencijal. Voditeljica: Antica Cikojević.
Ovaj audio zapis je snimljen u studenom 2022. godine i emitiran je u na Radio Dalmaciji dana 17.11.2022.
Prikaz novčanice: Hrvatska 1000 kuna 1941. Slavonka
U današnjem videu govorimo o novčanici Nezavisne Države Hrvatske od 1000 kuna, izdanje od 26.05.1941. U vrijeme puštanja u optjecaj, ova novčanica je predstavljala najveću nominalnu vrijednost u optjecaju. Ovu novčanicu u smeđim tonovima je likovno oblikovao naš poznati slikar Ljubo Babić. Na licu novčanice nalazi se lik misteriozne djevojke o kojoj do sada nismo puno toga znali. Međutim, zahvaljujući istraživanju kolege numizmatičara Vedrana Krušelja konačno otkrivamo tajnu koja se dugo skrivala. O čemu se točno radi, pogledajte u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u studenom 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Euro kutak" na Radio Sljemenu na temu numizmatike - 05.10.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Euro kutak" na Radio Sljemenu. Tema emisije je bila numizmatika. U emisiji se potkrala jedna greška kod nabrajanja rjeđih kovanica kuna. Naime umjesto 2 i 5 kuna 2021., greškom sam rekao 2001. Voditelj emisije: Ivan Hlupić.
Ovaj audio zapis je snimljen u listopadu 2022. godine i emitiran je u sklopu emisije "Euro kutak" na Radio Sljemenu dana 05.10.2022.
Zlatko Viščević - Izjava za emisiju "Dnevni ritam" na HR1 na temu "numizmatika i kune" - 20.09.2022.
Izjava Zlatka Viščevića za emisiju "Dnevni ritam" na 1. programu Hrvatskog radija. Tema emisije je bila "numizmatika i kune". Voditelj i urednik emisije: Ivica Ružičić.
Ovaj audio zapis je snimljen u rujnu 2022. godine i emitiran je u sklopu emisije "Dnevni ritam" na 1. programu Hrvatskog radija dana 20.09.2022.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Minca iz 1453.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike.
Bakrena minca (folar, follaro) je bila najmanja nominala dubrovačkog novca i činila je trideseti dio dubrovačkog dinara. Autor likovnog oblikovanja ove kovanice je vjerovatno Nikola Pribisalić Pećar.
Na licu kovanice se nalazi ženska glava okrenuta na lijevo. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: MONETA RAGUSII (dubrovački novac).
Na naličju kovanice se nalazi prikaz gradskih vrata s tri kule. Središnja kula je uzdignuta i ima šiljati krov. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: CIVITAS RAGUSII (grad Dubrovnik).
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 10 kuna 1941. Izdanje od 30.08.1941.
U današnjem videu predstavljamo novčanicu Nezavisne Države Hrvatske od 10 kuna s datumom izdanja 30.08.1941. Ovu novčanicu je likovno oblikovao akademski slikar Ljubo Babić, a tiskana je u Zagrebu. Novčanica je otisnuta u maslinasto-zelenoj boji, ali su poznati i tzv. „narančasti“ primjerci. Više informacija o ovoj novčanici, o njenim tehničkim karakteristikama i sam opis možete pronaći u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u rujnu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U hrvatskim numizmatičkim i kolekcionarskim krugovima već neko vrijeme vlada nervoza. Naime, sve je bliži kraj godine i dan kada ćemo kune zamjeniti eurima. Mnogi su se upravo sada odlučili na kompletiranje svojih zbriki kuna i lipa i pritom su otkrili da im puno toga nedostaje. Većinu tih kovanica nije problem nabaviti, ali se do nekih godina jako teško dolazi.
U ovom današnjem videu govorimo upravo o tim rjeđim kovanicama kuna i lipa koje se teže pronalaze u optjecaju, a koje bi svakako bilo dobro sačuvati za budućnost. Naime, pravi interes za kunama i lipama će nastati tek nakon što već par godina budemo koristili euro i kad kod ljudi proradi nostalgija za „dobrim starim“ kunama i lipama.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Škuda iz 1750.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Dubrovačka škuda je bila veći srebrni novac nominalne vrijednosti 36 dinara (ili dinarića). Ovi srebrnjaci izdavali su se između 1708. i 1750. godine. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis.
Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 25 kuna 2022. Pelješki most
Pelješki most i njegovo svečano otvaranje je obilježeno i prigodnom kovanicom od 25 kuna iz 2022. Po svoj prilici, ovo je ujedno i zadnja kovanica od 25 kuna koja je puštena u optjecaj, pa je zbog toga izazvala veliku pažnju opće javnosti, a ne samo one numizmatičke. U ovom videu donosimo prikaz ove kovanice, njen opis, kao i tehničke podatke.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Histerija oko kovanice od 25 kuna Pelješki most. Uzroci i posljedice.
Nedavno smo bili svjedocima prave histerije koja je nastala u Hrvatskoj zbog kovanice od 25 kuna iz 2022., a koja je posvećena Pelješkom mostu. Ogroman broj ljudi je čekao ispred Hrvatske narodne banke, a kasnije i komercijalnih banaka, samo kako bi kupio ovu kovanicu za kojom je nastala opća pomama. S druge strane, numizmatička zajednica kipi od bijesa, jer su mnogi strastveni kolekcionari i numizmatičari ostali bez ove kovanice i sada je moraju plaćati po astronomskim cijenama. Zašto je došlo do toga? Zašto su cijene na tržištu eksplodirale i do kada će to trajati? Odgovore na ta pitanja dajemo u ovom videu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i izrađen je za informativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Danas na temu kovanice od 25 kuna 2022. Pelješki most - 13.08.2022.
Kratka izjava Zlatka Viščevića za emisiju RTL Danas na temu hrvatske kovanice od 25 kuna iz 2022. i velikog interesa građana i kolekcionara za ovu kovanicu.
Ovaj video je snimljen u kolovozu 2022. godine i emitiran je kao prilog u emisiji RTL Danas na RTL Televiziji dana 13.08.2022.
Prikaz novčanice: Hrvatska 25 hrvatskih dinara 1991. Ruđer Bošković
Hrvatski dinari su bili privremeni hrvatski novac do uvođenja kuna i lipa 1994. godine. Novčanice hrvatskog dinara karakterizira prikaz portreta Ruđera Boškovića na licu, a dizajnirao ih je Zlatko Jakuš.
Od svih novčanica hrvatskog dinara, vjerovatno je najzanimljivija ona od 25. U prvom redu radi se o vrlo neobičnoj nominalnoj vrijednosti za naše područje, a zanimljivo je i to da je tiskana na papiru za švedsku novčanicu od 5 kruna. Isto tako, ova novčanica ima zanimljiv vodoznak kod kojeg postoje dvije varijante.
U ovom videu donosimo osnovne informacije o novčanici od 25 hrvatskih dinara iz 1991., njen opis i tehničke podatke.
Video je snimljen u kolovozu 2022. i izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Artiluk iz 1642.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to srebrni Artiluk. Ovi srebrnjaci izdavali su se između 1627. i 1702. godine i imali su nominalnu vrijednost od 3 dinara ili dinarića. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Austro-Ugarska 100 kruna 1912. Izdanje od 02.01.1912.
U današnjem videu predstavljamo austro-ugarsku novčanicu od 100 kruna s datumom izdanja 02.01.1912. Za ove novčanice je karakteristično da je jedna strana na njemačkom, a druga na mađarskom jeziku. Ove novčanice su korištene do sloma Austro-Ugarske 1918. godine, ali i određeno kratko vrijeme u državama nasljednicama. U ovom videu donosimo detaljan opis novčanice i tehničke podatke. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz srebrnjaka: Hrvatska 150 kuna 2018. 100. Obljetnica završetka Prvog svjetskog rata
Prvi svjetski rat je završio kapitulacijom Njemačke u Compiegneu 11.11.1918. Završetak Prvog svjetskog rata je veliki povijesni događaj za Hrvatsku i svijet. Stoga je ova prigoda i obilježena prigodnim srebrnim novcem s odgovarajućim motivima. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; opis i tehničke podatke. Video je izrađen za edukativne svrhe. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 100 hrvatskih dinara 1991. Ruđer Bošković
Hrvatski dinari su bili privremeni hrvatski novac do uvođenja kuna i lipa 1994. godine. Novčanice hrvatskog dinara karakterizira prikaz portreta Ruđera Boškovića na licu, a dizajnirao ih je Zlatko Jakuš. U ovom videu donosimo prikaz novčanice od 100 hrvatskih dinara iz 1991., njen opis i tehničke podatke. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Talir Bradan iz 1736.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to najpoznatiji dubrovački talir – Bradan. Ovi veliki srebrnjaci izdavali su se između 1725. i 1743. godine. Imali su nominalnu vrijednost od jednog i pol dukata, a što je bila protuvrijednost od 60 dinara ili dinarića. Za Bradan je karakterističan prikaz Svetog Vlaha koji je likovno vrlo lijepo izveden. Prema nekim mišljenjima, talir Bradan je najljepša kovanica Dubrovačke Republike. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Hrvatska, Vojnički red željeznog trolista 4. stupnja
Vojnički red željeznog trolista 4. stupnja je bilo odlikovanje Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) i zauzimalo je 22. mjesto po važnosnom slijedu. Dodjeljivalo se domaćim i stranim vojnim osobama za ratna djela ostvarena osobnom pobudom, zalaganjem i smišljenim vodstvom u poduhvatima, koji su imali osobit uspjeh protiv neprijatelja. Dodijeljeno je u malom broju primjeraka, svega 577 puta. Ovo odlikovanje je danas poprilično popularno i traženo u falerističkim kolekcionarskim krugovima, osobito onima koji se zanimaju za razdoblje Drugog svjetskog rata. U ovom videu donosimo prikaz odlikovanja; tehničke podatke i opis, te kratku povijest simbola trolista koji je osnovni motiv ovog odlikovanja. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Ispravak: 577 primjeraka dodijeljeno hrvatskim državljanima. Ukupno dodijeljeno (uključujući i strance) oko 2300 primjeraka.
Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Stara perpera iz 1708.
Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to Stara perpera iz 1708. godine koja je po svom oblikovanju jedna od najljepših dubrovačkih kovanica ikad izrađenih. Ovdje donosimo donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Zlatko Viščević - Izjava za RTL Direkt povodom uvođenja eura u Hrvatskoj - 02.06.2022.
Kratka izjava Zlatka Viščevića za emisiju RTL Direkt povodom uvođenja eura u Hrvatskoj. U uvodu se daje kratki pregled o uvođenju hrvatskog dinara i kune u platni promet Republike Hrvatske.
Prikaz odlikovanja: Hrvatska, Spomen medalja Vukovar
Spomen medalja Vukovar ustanovljena je 1998. godine i jedno je od najrjeđih hrvatskih odlikovanja. Dodjeljivana je za aktivno sudjelovanje u obrani istočne Hrvatske, kao i za doprinos mirnoj reintegraciji okupiranog Hrvatskog Podunavlja u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske. Ova medalja na sebi ima poznate Vučedolske golubice, jednog od najprepoznatljivijih simbola grada Vukovara. Ovaj video je snimljen u travnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu predstavljamo Red bana Jelačića, deseto po važnosnom slijedu odlikovanje Republike Hrvatske. Ovo odlikovanje je dobilo ime po grofu Josipu Jelačiću Bužimskom, hrvatskom nacionalnom junaku i banu. Red bana Jelačića dodjeljuje se dužnosnicima, časnicima i zapovjednicima za uspjehe u zapovjedanju i vojne zasluge. Ovo odlikovanje može biti dodijeljeno i postrojbama. Detaljni prikaz odlikovanja pogledajte u ovom videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
U današnjem videu donosimo prikaz srebrnjaka Kraljevine Jugoslavije od 20 dinara iz 1931. godine. Na ovoj kovanici je prikazan lik kralja Aleksandra I. Karađorđevića. Ova kovanica pripada seriji kovanica kod kojih se prvi put navodi novi naziv države: Kraljevina Jugoslavija (umjesto dotadašnjeg naziva: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca). Više o samoj kovanici, pogledajte u videu. Ovaj video je snimljen u ožujku 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Hrvatska, Red hrvatskog pletera
Red hrvatskog pletera je 16. odlikovanje u važnosnom slijedu odlikovanja Republike Hrvatske. Dodjeljuje se hrvatskim i stranim državljanima za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana. U ovom videu, donosimo vam prikaz navedenog odlikovanja. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 5000 hrvatskih dinara 1992. Ruđer Bošković
Hrvatski dinari su bili privremeni hrvatski novac do uvođenja kuna i lipa 1994. godine. Novčanice hrvatskog dinara karakterizira prikaz portreta Ruđera Boškovića na licu. Zbog inflantornih pritisaka na hrvatski dinar, u optjecaj su puštene novčanice većih nominala od 1000 hrvatskih dinara. U ovom videu donosimo prikaz novčanice od 5000 hrvatskih dinara iz 1992., datum izdanja: 15.01.1992. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz novčanice: Hrvatska 50 banica 1942. Izdanje od 25.09.1942.
Novčanica od 50 banica s datumom izdanja 25.09.1942. je po veličini i po nominalnoj vrijednosti najmanja hrvatska novčanica državnog izdanja iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Kod novčanice je zanimljivo njeno vertikalno usmjerenje, u odnosu na horizontalno usmjerenje koje imaju sve ostale novčanice iz tog razdoblja. Više o novčanici, o njenim tehničkim karakteristikama i opisu možete pronaći u ovom videu. Ovaj video je snimljen u veljači 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz kovanice: Hrvatska 5 kuna 1994. 500. obljetnica tiskanja Senjskog glagoljskog misala
Za neke je prigodna kovanica od 5 kuna iz 1994. izdana povodom 500. obljetnice tiskanja Senjskog glagoljskog misala - najljepša hrvatska optjecajna kovanica. Kovanica je i dan danas u optjecaju, pa s vremena na vrijeme iznenadi ljude kada je dobiju od nekoga. Neki čak i sumnjaju da se radi o nekoj krivotvorini ili izmišljotini, dok su neki oduševljeni što su našli "jako staru kovanicu iz 1494.". Više informacija o ovom prigodnom izdanju, te opis donosimo u ovom videu. Ovaj video je snimljen u veljači 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe.
Prikaz odlikovanja: Hrvatska, Brončana kolajna krune kralja Zvonimira
Brončana kolajna krune kralja Zvonimira jedno je od odlikovanja Nezavisne Države Hrvatske dodjeljivano za zasluge za hrvatski narod i državu. Ime je dobilo po Dmitru Zvonimiru, hrvatskom srednjovjekovnom vladaru. U ovom videu donosimo opis i tehničke podatke o ovom odlikovanju. Video je izrađen za dokumentarno-edukativne svrhe.
Novčanica koja je kratko živjela – Hrvatska 10 kuna 1993.
Short-lived Banknote – Croatia 10 kuna 1993.
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Novčanice hrvatskih kuna puštene su u optjecaj 30. svibnja 1994. godine zajedno s kovanicama kuna i lipa. U optjecaj su puštene novčanice od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kuna. Nove hrvatske novčanice imale su moderan dizajn i značajno su odstupale od dotadašnjih hrvatskih dinara koji su ionako bili samo privremeni novac.
Odmah po izdavanju najviše kontroverze je izazvala novčanica od 10 kuna koja je po svojem izgledu, a još više po bojama bila vrlo slična njemačkoj novčanici od 10 maraka. Razlog za to je vrlo jednostavan. Naime, hrvatske kune su izrađene u tiskari Giesecke & Devrient u Njemačkoj, a ista tvrtka je izrađivala i njemačke marke. Iako se prilikom izrade novca teži k tome da se on što više razlikuje u odnosu na drugi postojeći novac (radi izbjegavanja zabuna), ni do dana današnjeg nije jasno kako se dogodilo da novčanica od 10 kuna i 10 maraka toliko sliče jedna drugoj.
Da nastanu problemi, nije trebalo dugo čekati. Novine iz Njemačke već su prenijele kako su u nekoliko navrata „uspješno“ izvršena plaćanja s hrvatskom novčanicom od 10 kuna umjesto 10 maraka. Prilikom takvih plaćanja, „ušteda“ je bila značajna, budući da je 10 maraka vrijedilo otprilike 35 kuna.
Kako bi se ovaj problem što prije riješio, pristupilo se izradi nove novčanice od 10 kuna koja bi zamjenila „problematičnu“. Nakon godinu dana, 30. lipnja 1995. pušta se u optjecaj nova novčanica od 10 kuna, dizajnom identična prethodnoj, ali s novim bojama. Novčanice prvog izdanja i dalje su ostale zakonsko sredstvo plaćanja do 31. ožujka 2001, ali su intenzivno povlačene iz optjecaja i prije tog roka.
Danas novčanica od 10 kuna 1993. predstavlja numizmatičku zanimljivost, osobito zbog svojeg kratkotrajnog optjecaja. Numizmatička vrijedost ovih novčanica u prvoj kvaliteti (UNC) nesumljivo će rasti s vremenom.
Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom
Grand Order of King Tomislav with Sash and Greater Breast Star
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom je srebrni monogram Hrvatske H s okruglim zlatnim medaljonom na vodoravnoj prečki monograma, promjera 25 mm. Medaljon reljefno prikazuje lik hrvatskoga kralja s krunom i žezlom na prijestolju, sa splitske krstionice s po jednim suncem sa svake strane. Na medaljon je položen državni grb iz kojega se izvija između okomitih prečki monograma stilizirana preslica. Okomiti krakovi monograma su urešeni hrvatskim tropletom u kojeg je sa svake strane usađeno po pet okruglih koralja. Ispod medaljona se nalazi vodoravni stilizirani starohrvatski ornament u sredini kojeg je dvanaestorokrako stilizirano sunce s usađenim koraljem. Ispod sunca se izvija stilizirano klasje, a sa strane okomitih krakova monograma stiliziran ornament morskih valova podsjeća na brojnost i snagu Tomislavove mornarice.
Na naličju Velereda je u sredini okrugli vijenac od tropruta pletera unutar kojega teče natpis REPUBLIKA HRVATSKA, a u sredini je natpis KRALJ TOMISLAV i redni broj odlikovanja.
Velered je ovješen srebrnom ušicom i srebrnom karikom urešenom tropletim pleterom, širine 7 mm, o lentu širine 100 mm, uvezanu u dvostruki uresni čvor u bojama državne zastave, u čijem su plavom i crvenom polju po dvije široke pruge od zlatna pletera širine 10 mm.
Osmerokraka ispupčena srebrna Velika Danica sa 8 srebrnih i 16 zlatnih zraka je promjera 100 mm. U sredini Velike Danice je zlatni medaljon s likom kralja sa splitske krstionice promjera 32 mm. Na naličju Velike Danice je okomita igla za ovjes i redni broj Velereda.
Mala oznaka za odoru je od svilenog moariranog ripsa u bojama državne zastave s po dvije pruge od zlatna pletera u crvenom i plavom polju, slijedom boja s lijeva na desno, složena je vodoravno pačetvorina veličine 14 x 36 mm, s umanjenim otkovom Velike Danice promjera 13,5 mm.
Umanjenica Velereda je umanjeni otkov Velike Danice Velereda promjera 17 mm ovješen o svilenu moariranu vrpcu u bojama lente, složenu u okomitu pačetvorinu veličine 40 x 12 mm.
Velered je zajedno s Velikom Danicom, malom oznakom i umanjenicom pohranjen u kutiji na čijem je poklopcu s vanjske strane državni grb i natpis REPUBLIKA HRVATSKA a s unutarnje strane VELERED KRALJA TOMISLAVA S LENTOM I VELIKOM DANICOM.
Velered kralja Tomislava nosi se ovješen o lentu s desna ramena na lijevi bok, a Velika Danica na lijevoj strani prsa, na svečanoj odori oružanih snaga, odnosno na građanskom svečanom odijelu, odnosno večernjoj haljini.
Mala se oznaka Velereda nosi na lijevoj strani grudi na odori oružanih snaga.
Umanjenica Velereda se može nositi u lijevom zapučku građanskog odijela, odnosno ako odlikovani ima više odlikovanja, na lijevoj strani suvratka. Ženski poglavari država odlikovam Veleredom nose umanjenicu na lijevoj strani grudi.
Na osnovi odredbi članka 6. Zakona, Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom je po važnosnom slijedu na 1. mjestu hrvatskth odlikovanja.
Autor idejnog rješenja je Mladen Veža, izrada Radionica primenjenih umjetnosti, Zagreb.
Izvor: Hrvatska odlikovanja, Narodne novine, Zagreb, 1997.
25 kuna 2013 - Republika Hrvatska članica Europske Unije 1. VII. 2013.
25 kuna 2013 – Republic of Croatia member of European Union 1.7.2013
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Hrvatska narodna banka izdala je prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna u povodu obilježavanja stjecanja punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji 1. srpnja 2013.
Prigodni optjecajni kovani novac izdan je u količini od 20.000 komada i u ukupnom iznosu od 500.000,00 kuna.
Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna izrađen je od dvodijelne kovine. Jezgra novca izrađena je od slitine 92% bakra, 6% aluminija i 2% nikla, a prsten od slitine srebrnasta sjaja, koja se sastoji od 75% bakra i 25% nikla.
Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna ima oblik pravilnog dvanaesterokuta, kojemu opisana kružnica ima promjer od 32 milimetra. Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna ima masu od 12,75 grama. Jezgra ovog novca ima promjer od 18 milimetara i masu od 4,05 grama. Prsten ima unutarnji promjer od 18 milimetara i masu od 8,70 grama.
Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna s lica izgleda ovako: unutar jezgre kovanog novca prikaz je pčelinjih saća koje simboliziraju Europsku uniju. Arhitekturu pčelinjih saća tvori dvadeset i sedam ćelija unutar kojih su zvjezdice, simboli zemalja članica Europske unije. Postojeća arhitektura pčelinjih saća dograđena je novom, dvadeset i osmom ćelijom, unutar koje je podloga u obliku kvadratića na koji je položena zvjezdica, simbolizirajući na taj način završni čin pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kao nove, dvadeset i osme članice. Kružno, unutar prstena, ispisan je tekst „REPUBLIKA HRVATSKA ČLANICA EUROPSKE UNIJE“. U donjem središnjem dijelu prstena ispisan je datum „1. VII. 2013.“
Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna s naličja izgleda ovako: u središnjem dijelu jezgre kovanog novca nalazi se brojčana oznaka nominalne vrijednosti „25“. Kroz konture brojaka vidi se kuna zlatica okrenuta nadesno, a njezino je tijelo ukomponirano u brojčanu oznaku nominalne vrijednosti. U donjem središnjem dijelu prstena kovanog novca smješten je grb Republike Hrvatske. Na kružnu površinu prstena, lijevo od grba, položena je grančica lovora u cvatu, a desno grančica hrasta lužnjaka s plodovima. U gornjoj kružnoj površini prstena istaknut je natpis „REPUBLIKA HRVATSKA“.
Obod je prigodnoga optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna gladak. Autor je idejnog i likovnog rješenja Damir Mataušić, akademski kipar.
Nove novčanice u optjecaju: 10 i 20 kuna s datumom izdanja 9. srpnja 2012.
New Banknotes in Circulation: 10 and 20 Kuna Dated 9.7.2012
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Hrvatska narodna banka u skladu s Odlukom o izdavanju novčanica i kovanog novca koji glase na novčanu jedinicu Republike Hrvatske izdaje novčanice od 10 i 20 kuna s datumom izdanja 9. srpnja 2012.
Novčanica od 10 kuna s datumom izdanja 9. srpnja 2012. ima istovjetna osnovna obilježja utvrđena Odlukom o osnovnim obilježjima novčanice od 10 kuna izdanje 7. ožujka 2001., izuzev sljedećeg obilježja s naličja: u gornjem dijelu višetonskog papira, uz vodoravni rub novčanice, tiskan je u dva retka tekst „ZAGREB, 9. SRPNJA 2012.“, „GUVERNER“. Ispod teksta tiskan je faksimil potpisa prof. dr. sc. Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke.
Novčanica od 20 kuna s datumom izdanja 9. srpnja 2012. ima istovjetna osnovna obilježja utvrđena Odlukom o osnovnim obilježjima novčanice od 20 kuna – izdanje 7. ožujka 2001., izuzev sljedećeg obilježja s naličja: u gornjem dijelu višetonskog papira, uz vodoravni rub novčanice, tiskan je u dva retka tekst „ZAGREB, 9. SRPNJA 2012.“, „GUVERNER“. Ispod teksta tiskan je faksimil potpisa prof. dr. sc. Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke.
Novčanice od 10 i 20 kuna s datumom izdanja 9. srpnja 2012. puštaju se u optjecaj 18. ožujka 2013.
Novčanice od 10 i 20 kuna s datumom izdanja 7. ožujka 2001. te novčanice od 10 kuna s datumom izdanja 30. svibnja 2004. i nadalje su zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!
111
50 Kuna with Blue Serial Number
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Novčanica je identična redovnoj novčanici, osim serijskog broja koji je ovdje plave boje umjesto crne. Zanimljivo je da je plavi serijski broj otisnut i na lijevoj i na desnoj strani novčanice.
Croatian-Dalmatian Coins
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
U povijesti hrvatskoj za vremena narodne samostalnosti uz geografske oznake Hrvatska, Slovinska zemlja ili kasnije Slavonija, i Bosna javlja se kao poseban geografski pojam još i ime Dalmacija.1) Taj je naziv u direktnoj vezi s istoimenom starom rimskom provincijom, ovelikom pokrajinom, koja se prostirala od obale Jadranskog mora daleko u kopno, sve do rijeke Drine u glavnom. Kad su se Hrvati naselili na zemljištu te stare Dalmacije, osnovali su pomenute svoje glavne plemenske oblasti. Ali neki dijelovi Jadranskog primorja s nekoliko prastarih utvrđenih gradova na samoj obali morskoj zadržali su kao ostatci starog latinskog stanovništva izniman politički položaj i izvjesnu samostalnost te neodvisnost od hrvatske države. Taj dio Jadranskog primorja poznat je u hrvatskoj povijesti pod zajedničkim svojim imenom: Dalmacija, koju su sačinjavali otoci: Krk, Rab i Osor te pet gradova: Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik i Kotor. Svi su ovi gradovi živjeli posebnim svojim životom a političko njihovo područje protezalo se jedva koju tisuću koraka izvan gradskih zidina. Sva ostala zemlja na tvrdom kopnu kao i većina otoka sačinjavahu glavnu i središnju hrvatsku oblast, t.j. samu Hrvatsku.
Stanovnici Dalmacije bili su ostatci starog rimskog provincijskog stanovništva, koje je govorilo latinski. Tadašnji savremeni pisci nazivlju te stanovnike Romanima. Latinski jezik ostao je i kasnije, kroz čitav srednji pa i novi vijek, službenim jezikom dalmatinskih gradova, premda se je polagano, tokom stoljeća naselilo u njima mnogo hrvatskog elementa, koji im je podao posve drugačiju, novu, slavensku oznaku.
U političkom pogledu potpadala je Dalmacija u 7. i 8. stoljeću pod vlast Bizanta, no neposredna blizina hrvatske države i odnosi s njome bili su uzrokom, da se je već u 9. vijeku počeo u dalmatinskim gradovima osjećati manji ili veći politički utjecaj Hrvata i Hrvatske. Tako je Dalmacija morala već knezu Zdeslavu (878. - 879.) plaćati godišnji danak, a kralj Stjepan Držislav (969. - 997.) pripojio ju je hrvatskoj državi, izuzevši gradove Dubrovnik i Kotor, koji su dosta rano ispali iz hrvatskog sredovječnog pojma Dalmacije, i okrunio se prvi od hrvatskih vladara ne samo kao kralj Hrvatske nego i Dalmacije. Do Držislava nosili su hrvatski vladari samo titulu: ,,rex Chroatorum“, a iza njega se oni s ponosom nazivlju: „reges Dalmatiae et Croatiae“. Ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom još je jače utvrđeno oko god. 1069., kada je Bizant svoja prava na Dalmaciju predao kralju Petru Krešimiru IV. Od tada je „regnum Dalmatiae et Croatiae“ jedan jedinstveni upravni i međunarodno priznati teritorij.2)
Mletačka republika, najopasniji takmac i protivnik hrvatske države, već je od najstarijih vremena pohlepnim okom gledala na utvrđene dalmatinske gradove i neprestano nastojala, da ih bilo kako otme ispod vlasti hrvatskog kralja. Lijepi ovi gradovi i brojno otočje pred njima imalo je da posluži kao najsigurniji put za mletačku političku i trgovačku ekspanziju prema Istoku. Premda je Dalmacija od vremena Petra Krešimira IV. sačinjavala s Hrvatskom jedno jedinstveno kraljevstvo, gradovi Zadar, Trogir i Split ostali su i nadalje uređeni i bili upravljani kao autonomne općine. Taj momenat je Venecija počela izrabljivati i vješto se uplitati u hrvatske državne poslove a osobito u poslove autonomnih gradova nastojeći da ih pridobije pod svoju vlast. U tom je nastojanju pomagala Veneciji osobito Bizantija, kada je 995. i 1085. prenijela na Mletke tobožnje svoje političko pravo na Dalmaciju, premda ga je već ranije prestala da izvršuje. Pa ni za prestanka hrvatske narodne države, kada je Hrvatska stupila u personalnu uniju s Ugarskom, 1102., to mletačko nastojanje nije prestalo. Šta više, zbog udaljenosti ug. - hrvat. vladara Venecija je postala još odlučnija pa je bila postigla i neke uspjehe, jer su se pojedini gradovi počeli da priklanjaju njezinoj moći. No ovom širenju mletačke političke vlasti po dalmatinskim gradovima kao i po teritoriju stare Hrvatske učinio je barem za neko vrijeme kraj ug. - hrvat. kralj Ludovik I. (1342.-1382.). Poslije uspješnog ratovanja prisilio je on Veneciju mirom u Zadru (18. II. 1358.) te se odrekla svih hrvatskih i dalmatinskih gradova i otoka.
No Mlečani se ni iza ovog, za njih vrlo nepovoljnog mira, nisu smirili. Vješto izrabljujući političke smutnje, koje su iza smrti Ludovika I. bjesnile po svim dijelovima hrvatskog kraljevstva Venecija je svoje nastojanje napokon s uspjehom završila time, što je 9. VII. 1409. kupila od kralja Ladislava Napuljskog za 100.000 dukata ne samo sve krajeve i gradove, koje je on onoga časa u svojoj vlasti imao, nego i sva njegova vladarska prava na kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju.
Već u kolovozu 1409. preuzela je Venecija Zadar, otok Pag i hrvatske gradove Vranu i Novigrad. U rujnu iste godine podvrgao joj se otok Rab i grad Nin a do konca godine i otoci Cres i Osor s Lošinjem. Pozivajući se na ugovor s kraljem Ladislavom Venecija je uporno radila na tome, da zaposjedne i ostale dijelove Dalmacije i Hrvatske, no to nije išlo tako lako, već je Venecija morala voditi dva teška rata s kraljem Žigmundom. Za prvog rata kupila je od Sandalja Hranića Ostrovicu i Skradin, ali Hrvati te gradove opet osvoje. Ali 30. X. 1412. dade se pod zaštitu Mlečana Šibenik. U tranju 1420. pokoriše se Veneciji otoci Brač, Hvar i Korčula, 22. VI. iste godine pade pod njezinu vlast i tvrdi Trogir, dok joj se 28. VI. 1420. kao posljednji od dalmatinskih gradova ne pokori i grad Split. No Mletačka republika nije bila još ni sa svim tim uspjesima zadovoljna. U siječnju 1444. dođoše pod njenu vlast plemićka općina Poljica i tvrdi Omiš. God. 1452. osvojiše Mlečani Krajinu makarsku i priključiše se teritoriju Dubrovačke republike. Tako je pod Veneciju dospjelo čitavo naše primorje sa svim otocima. Od sjevernih otoka bio je još jedini Krk slobodan u rukama knezova Frankopana, no i njega zauzeše lukavi Mlečani prevarom 22. II. 1480. Za vlade ug. - hrvat. kralja Vladislava II. mnogo se je radilo 1510. - 1512., da se od Venecije oslobode osvojeni dijelovi Hrvatske i Dalmacije, no do rata nije došlo. Tako je u vlasti Mlečana ostalo sve ono, što su od 1409. do 1480. podvrgli pod svoju vlast.
Sa širenjem mletačke vlasti širio se i geografsko - politički pojam Dalmacije. Uz stara tri dalmatinska grada (Zadar, Trogir, Split) sačinjavali su sada pokrajinu Dalmaciju i svi oni hrvatski gradovi, krajevi i otoci, koji su oteti od teritorija Hrvatske i podvrgnuti pod vlast mletačku. Drugačije je bilo s Dubrovnikom. On je priznavao mletačku vlast samo u 13. i u prvoj poli 14. vijeka; kasnije se razvio u samostalnu republiku i nikada više nije potpao pod pojam mletačke Dalmacije. Kotor je dospio pod Veneciju 1420. No kako je on teritorijem Dubrovačke republike bio odijeljen od mletačke Dalmacije, sačinjavao je zajedno s Bokom posebnu pokrajinu, zvanu Albanija.
Najstariji svoj posjed, stečen 1409. do 1480., nazvali su Mlečani „acquisto vecchio“ (stari posjed). Taj se geograf. - polit. pojam Dalmacije održao kroz čitav 15. i početak 16. vijeka, dok se nije pojavio opasni mletački protivnik, Turska, koja se iza pada Bosne 1463. počela primicati moru. U žestokom naletu Turci su ovladali čitavom Hrvatskom, a Venecija je izgubila skoro sve svoje kopnene posjede. Odsada Dalmaciju kroz jedno dvije stotine godina tvore samo utvrđeni gradovi uz more i svi otoci, a Hrvatska potpade pod geograf. – polit pojam turske Bosne.
Mirom, sklopljenim iza Kandijskog rata (1644. - 1669.) između Venecije i Turske, Mlečani su se doduše morali da odreknu otoka Kandije (Krete), ali im je zato uspjelo, da opet prošire svoj posjed na teritoriju stare Hrvatske i to tako, da je nova mletačko - turska granica (linea Nani) tekla podalje od mora, od Novigradskog zaliva do ušća Cetine. Makarsko primorje, koje je tom prilikom trebalo da potpadne pod Tursku, nije o tome htjelo ni da čuje, nego je i nadalje priznavalo mletačku vlast. Tako je Venecija iza ovog rata bila gospodar ne samo krajeva Hrvatske, ograničenih lineom Nani, nego i Poljica i Makarske krajine, a na sav taj posjed i opet se protegnuo naziv Dalmacija.
Poslije pobjedničkog Rata za oslobođenje (1683. - 1699.) mirom u Karlovcima određena je, među ostalim, i nova granica između Turske i Venecije i fiksirana aktom od 14. VII. 1700. Granična crta povučena je vrlo jednostavno, mjesta Knin, Vrlika, Sinj, Vrgorac i Gabela spojena su ravnom linijom, jedino je oko tih varošica ostavljen prostor od jednog sata hoda u polukrugu prema Bosni kao obrambeni pojas. Nova granica je nazvana ,,linea Grimani“ a sav novo dobiveni teritorij ,,nuovo acquisto“. Ime Dalmacija prošireno je time još dublje u teritorij stare Hrvatske.
Kad je Turska 1714. iznenada otela Veneciji Peloponez (Moreju), buknuo je novi rat. Mletačko je oružje na bosanskoj granici imalo dosta sreće pa je zauzet čak i Mostar i Počitelj. No opće političke prilike u Europi učinile su kraj ovome ratu i u Požarevcu je 1718. načinjen mir, kojim su mletački interesi jako izigrani. Venecija je izgubila Moreju, tek joj je nešto pomaknuta granica na račun Bosne. Nova granica je utvrđena između 1721. i 1733. i nazvana ,,linea Mocenigo“, ona se nije mijenjala sve do pada Venecije 1797. Požarevačkim mirom stečeni posjed nazvan je ,,asquisto nuovissimo“ i s njime je ime mletačke Dalmacije doseglo svoje najveće proširenje.
Tako se od malene pokrajine razvio tokom stoljeća novi i širi pojam Dalmacije, kako ga danas shvaćamo i poznajemo, a izbrisano je ime Hrvatske, koja je nekada upravo na teritoriju današnje Dalmacije imala svoje političko središte.
Mletačka Dalmacija nije bila upravljana kao jedinstvena pokrajina. To je zapravo bio skup autonomnih državica, tj. pojedinih gradova i otoka sa svojim okolišem. Teško je naći i dvije općine s istim zakonima, jer je svaka imala poseban svoj statut, mješavinu rimskog prava i mletačkih zakona. Općine su same upravljale svojim komunalnim poslovima, a vlast su dijelila dva staleža, plemstvo i građanstvo. Gradovi su imali svoju municipalnu slobodu, kako su je imali i nekada pod bizantskim i hrvatskim vladarima. Ta se sloboda pokazivala i time, što su gradovi bili utvrđeni jakim zidinama, što je bio privilegij samo slobodnog municipija. U doba naše samostalnosti imali su ti gradovi osobit položaj u hrvatskoj državi. Kako su bili zapravo savez slobodnih gradova i sačinjavali posebnu pokrajinu, imali su i svoj zajednički sabor, obično u Zadru. Tako je Zadar i za Venecije ostao glavnim gradom Dalmacije.
Stanovništvo u gradovima nije imalo jednaka prava i dijelilo se u više klasa. Najugledniji stalež bilo je svećenstvo. Svaki je grad još od starih vremena imao svoga biskupa, koji je u gradskom životu igrao vrlo uglednu ulogu. Drugi stalež su bili plemići, članovi starih, bogatih i uglednih familija. Oni su sjedili u gradskom vijeću, između njih su se samo birali upravljači i časnici grada. Građanstvo u širem smislu su sačinjavali trgovci, obrtnici i težaci (pučani). Za zaštitu svojih prava udruživali su se oni u posebne organizacije, bratovštine.
Čitavom mletačkom Dalmacijom upravljao je providur s nekoliko mletačkih činovnika. Na čelu gradske uprave nalazio se birani ili od mletačke vlasti imenovani knez, conte. Zadar je uz kneza imao i kapetana. U Splitu, Trogiru, Šibeniku i Hvaru zvao se upravitelj općine knez - kapetan, conte - capitano. Ostalo činovništvo biralo se između plemstva a negdje i građanstva.
Poslije pada Mletačke republike prešla je mletačka Dalmacija mirom u Campoformio 18. X. 1797. u sklop Austrijske carevine, no mirom u Požunu došla je 26. XII. 1805. pod Francusku. Pošto se proglasio kraljem Italije, sjedinio je Napoleon I. Dalmaciju s rečenom kraljevinom, ali joj ostavio samostalnu upravu, 26. IV. 1806. Zapovjednik francuskih četa u Dalmaciji August Marmont raspustio je 31. I. 1808. vladu i senat Republike dubrovačke pa je čitav dubrovački teritorij pridružio provinciji Dalmaciji. Kad je Napoleon I. 15. IV 1811. uspostavio Kraljevinu ilirsku, otcijepljeni su otoci Cres, Lošinj i Krk od Dalmacije i pridijeljeni Hrvatskoj. Ostala Dalmacija sve do Boke sačinjavala je integralni dio Kraljevine ilirske. Poslije pada Napoleona I. mirom u Parizu 30. V. 1814. ilirske su provincije došle pod Austriju. Od tog vremena sačinjava kraljevinu Dalmaciju negdašnji mletački teritorij, područje bivše Republike dubrovačke i Boka Kotorska - kadgodašnja Albanija, a Zadar je postao i opet glavnim gradom te pokrajine, 1816.
Mnogi odsjeci burne prošlosti stare Hrvatske i Dalmacije odražavaju se, među ostalim, i u novcu, koji je kovan za potrebe tih krajeva. Poznata je stvar, da Hrvatska u doba svoje samostalnosti nije imala svoga vlastitog novca, kao što ga, uostalom, nisu imale ni mnoge druge tadašnje države. Tada se je u trgovini i prometu najradije upotrebljavao zlatni bizantski novac, kojemu zbog njegove vrsnoće nije bilo premca. Za potrebe malog prometa služio je bizantski bakreni novac. Tek krajem 12. vijeka javlja se i u Hrvatskoj potreba domaćeg sitnog novca. Njoj je prvi zadovoljio hrvatski herceg Andrija (1197. - 1204.). Poznati su njegovi dinari, kovani po ugledu na novac biskupa iz Friesacha, s čijim se je kovanjem nastavilo dalje kroz čitavu prvu polovinu 13. vijeka, kada se pojavljuju kao njihov neposredni nastavak poznati slavonski banovci.3)
NOVCI GRADA SPLITA. Ne će biti dugo iza vlade hercega Andrije, kada se javlja prvi naš autonomni novac, kovan u splitskoj kovnici. Vrijeme, kada se je započelo kovati taj novac, nije do danas sigurno utvrđeno. Jedno je mišljenje, da je najstariji splitski novac kovan za vlade ug. hrvat, kralja Emerika (1196. - 1204)4) Drugi drže, da taj novac nije stariji od prve polovice 13. vijeka.5)
Poznato je nekoliko tipova splitskih novčića:6)
1. tip, sl. 1., Av. Dva okomita štapića s nekoliko ukrasnih crtica lijevo i desno: u sredini među štapićima slovo E ili naopako E , nad njim križić, a ispod njega okrenuto slovo V bez križića ili s križićem pod njim. - Rev. U srednjem krugu križić, a u većem raznolike crtice kao nakit ili imitacija natpisa. - Veličina 12 - 13 mm., težina 0.2 - 0.4 gr.
Od ovoga novca imade mnogo varijanata, što bi moglo naslućivati, da je ovaj tip kovan više puta. Početak njegova kovanja treba staviti u prvu polu 13. v., no kovao se po svojoj prilici kroz nekoliko decenija i pri tom se na licu i naličju u pojedinostima mijenjao (varijante), ali tako da je očuvana osnovna karakteristika tipa, koja upućuje na neke madžarske novce iz 12. vijeka. Čini se, da nije kovan samo za grad Split, nego i za potrebe čitave Hrvatske i Dalmacije. Slovo E smatraju neki kao inicijal kralja Emerika i drže, da je to bio upravo kraljevski novac, samo kovan u Splitu. Tome se protivi okolnost, da su Hrvatska i Dalmacija u pitanju novčanom bile u ono doba potpuno neovisne od centralne državne uprave u Ugarskoj.7)
2 tip, sl. 2., Av. Ime grada u tri retka:. SPA – LATIN - NVS. — Rev. U malom krugu križić, naokolo u većem raznolik nakit. - Veličina 11.5 - 13.0 mm, težina 0.180 - 0.495 gr.
Poznato je dosta varijanata i ovoga tipa, koji je kovan više puta. Stariji komadi rađeni su lijepo, slova su lijepo stilizovana, krstić na reverzu je ukusno crtan a nakit u većem krugu je simetrično poredan, oni su i teži (srednja težina oko 0.390 gr.). Mlađi komadi su lakši i pokazuju nemarnost pri izradi i lica i naličja. Vrlo su česte varijante s talijanskim natpisom: SPA – LATI - NO. Radi upadne sličnosti naličja čini se da su neke varijante 1. tipa kovane istovremeno s nekima ovoga tipa. Ovaj 2. tip kovan je koncem 13. vijeka.
3. tip, sl. 3., Av. Skraćenica: SPAL sa znakom skraćenja odozgo, odozdo ukras. Rev. Slovo E među dva ukrasa u obliku slova S i S, a iznad slova križić sa dva mala kruga. Vel. 12 - 13 mm., težina 0.167 - 0.450 g.
Ovaj je tip kovan početkom 14. v., rijedak je, jer je poznato tek desetak komada.
4. tip, sl. 4., Av. U sredini križić, naokolo natpis: + SPALETI - Rev. U sredini križić i natpis: + CIVITAS. - Veličina 11.0 mm., težina 0.480 gr.
Ovaj vrlo rijetki tip, poznat dosada samo u jednom primjerku, kovan je u prvoj četvrti 14. vijeka. S njime je splitska kovnica počela da oponaša sitni novac Venecije i nekih drugih talijanskih gradova, a napustila je dotadašnje madžarske uzore. Vrijednost splitskog novca radi slabog srebra spala je s ovim tipom do najniže granice.
Poznato je i dokumentima zajamčeno, da se je splitska općina polovinom 14. vijeka bavila pitanjem popravka autonomnog novca.8) Tome nastojanju kao da odgovara
5. tip, sl. 5., Av. Glava sv. Dujma s mitrom, naokolo natpis: + . S . DOMNIVS - Rev. Veći krstić i okolo natpis: + . C . SPALATENSIS (Civitas Spalatensis). Veličina 13 - 14 mm, težina 0.335 - 0.410 gr.
Drži se, da je ovaj tip kovan 1327. - 1357., kada je Split priznavao mletački protektorat. To je zadnji splitski antonomni novac.
No među splitske novce ubrajamo i one, koje je u Splitu kovao ,,herceg Splita, podkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki vojvoda bosanski i knez Donjih krajeva“ Hrvoje Vukčić Hrvatinić, otkako je 1403. postao vojvodom splitskim pa sve do svoga pada 1413., i to s punim pravom, jer se na tome novcu javlja i ime grada Splita i lik njegova patrona sv. Dujma. Vladanje vojvode Hrvoja u Hrvatskoj i Dalmaciji više je sličilo vladavini samostalna vladara negoli podkralja. On je uredio svoj dvor u Jajcu i Splitu, skupljao je oko sebe podložne velikaše, izdavao je javne isprave, stranim državama je slao svoje poslanike, uzdržavao posebnu vojsku i kovao svoj vlastiti novac. Poznate su tri vrste Hrvojevih novaca: groši, polovine groša i četvrtine.9)
A.) Groši, 1. tip, sl. 6., Av. Obiteljski grb Hrvojev: štit podijeljen u tri polja, s križićem u svakom krajnom a sa tri ljiljana u srednjem polju; nad štitom kaciga s desnicom i golim mačem, pokraj ruke krstići i ljiljani. Naokolo: + . M . CHERVOII-DVCIS . S . (Moneta Chervoii ducis Spalatensis, Novac Hrvoja vojvode splitskog). - Rev. Lik biskupa, a naokolo: . S . DOIMVS -. SPALETI . M . (Sanctus Doimus Spaleti Martyr, Sv. Dujam splitski mučenik). - Veličina 20 - 24 mm., težina 1.3 - 1.7 gr.
Ima nekoliko varijanata ovoga tipa prema natpisima i ili prema obliku grba.
2. tip, sl. 7., Av. Vojvodski grb Hrvojev: u štitu uspravljen lav i pred njim desnica s mačem. Naokolo: MONETA CHERVOII DVCIS SPALETI - Rev. Lik biskupa, a naokolo: SANTVS . DOIMVS . SPALETI Ispod desnice slovo R. - Veličina i težina kao kod 1. tipa.
I od ovog tipa ima nekoliko varijanata prema natpisu, slici, grbu ili bez slova R.
B.) Polovina groša, sl. 8., Av. Obiteljski grb i natpis: + . M . C - HERVOII . D - VCIS . SPAL - Rev. Lik biskupa i natpis: . S DOIMVS - SPALETI Veličina 17 - 19 mm., težina 0.7 - 0.95 gr. Postoje varijante prema, obliku grba. Dosta rijedak novac.
C.) Četvrtina groša, sl. 9., Av. Obiteljski grb s ljiljanom ili križem u desnom polju; natpis: + M . CHERVO - II DVCIS - Rev. Glava biskupa, natpis: + . S . DOIMVS . SPALETI. - Veličina 14 - 15 mm., težina 0.36 gr. Postoje tri varijante. Rijedak novac.
Godine 1420. na 28. VI. zavladala je Splitom Venecija. Kako se koncem 15. v. osjetila u gradu nestašica sitnog novca, na molbu općine odredi mletačka vlada odlukama od 26. II. 1491., 1497. i 14. IV. 1518., da se u državnoj kovnici u Veneciji kuje za potrebu grada Splita na račun same općine splitske sitni bakreni novac, zvani bagatin, sl. 10., Av. Lik biskupa, natpis: . S . DOMNIVS . - SPALETI - Rev. Krilati lav i natpis: + . SANCTVS . MARCVS . VENETI - Veličina 17 - 19 mm., težina 1.315 - 1.540 gr.
Varijante ovog bagatina razlikuju se po siglama kovničara, koji su ih kovali; sigle se nalaze na averzu s obje strane biskupa: ZF - M, Zuan Francesco Miani, kovničar 1491.; J - P, Jacobo Pizzamano, 1497. - 98.; D - G, Domenico Gritti, 1517.—1518., i upućuju nas, da su se splitski bagatini kovali tri puta.10)
Bilješke
1) Šišić: Dalmacija uoči pada Republike mletačke. „Hrvatsko kolo“ 1909., s. 193. i d. - Šišić: La formation du terme geografique actuel de „Dalmatie“, ,,Narodna Starina“, br. 21., s. 1. - 9.
2) Šišić: Povijest Hrvata, Zagreb 1925., str. 469., 522. i 523.
3) Homan: II. Andras - es IV. Bela - kori szlavon denarok. Numizmatikao kozlony 1920., s. 33. - 42.
4) Luschin: Der Fund zu Žažvić. Numismat. Zeitschrift, 1901. s. 165. - 188.
5) Brunšmid: Najstariji hrvatski novci. Viestnik Hrv. arh. društva, 1904., s. 1. - 9. - Homan: Magyar penztortenet 1000. - 1325. Budapest 1916., s. 329. i d.
6) Stockert: Le monete del comune di Spalato. (Separat.) Split 1919., br. 1 - 192 - Corpus nummorum Italicorum, VI. Dalmazia - Albania, 574. - 614., br. 1 - 84.
7) Homan, Magyar penztortenet, str. 329. i d.
8) Stockert, op. cit., s. 19.
9) Stockert, op. cit., 56. -68., br. 143 - 230.
10) Stockert, op. cit., s. 68. - 70., br. 231 - 247.
Autor: Ivan Rengjeo
Izvor: Obol, glasnik HND, broj 31, Zagreb, godina 1979.
... Izrada kovanica i medalja po naružbi. Više informacija na www.monetalis.hr.
111
Branko Matić: Hrvatski monetarni suverenitet – hrvatske kovnice i tiskare novca
Branko Matić: Croatian Monetary Sovereignty – Croatian Mints and Banknote Printing Facilities
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Autor: Branko Matić Izdavači: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet Osijek i Hrvatski novčarski zavod Izdanje: 1. izdanje 2012. Format: 17 x 24 cm Broj stranica: 104 Jezik: hrvatski Vrijednosti: nema Sadržaj: Hrvatska
Knjiga je odličan vodič kroz numizmatičku povijest na području današnje Hrvatske. Preporučuje se svakom numizmatičaru početniku kako bi se upoznao s osnovama numizmatike na našem području.
Predgovor
Knjiga Hrvatski monetarni suverenitet - hrvatske kovnice i tiskare novca je prvenstveno pokušaj afirmacije hrvatske monetarne baštine kroz ekonomsku valorizaciju jednoga od temeljnih obilježja državne samobitnosti - monetarnog suvereniteta. Veliki broj novčanih sustava, pa shodno tomu, i značajan broj različitih novčanih jedinica na povijesnom hrvatskom tlu, prvenstveno kao rezultat povijesnih i političkih okolnosti, te suvremena emisijska djelatnost, Hrvatsku postavljaju čak ispred mnogih većih zemalja. Stoga je potrebita i detaljnija valorizacija ovoga segmenta ekonomske povijesti. Pojedina povijesna rješenja ne samo da ukazuju na određenu državnu samostalnost Hrvatske već mogu biti i značajni povijesni izvori.
U knjizi se obrađuju samo službena izdanja novca od strane hrvatskih monetarnih vlasti te emisije novca nastale prenošenjem prava kovanja novca na hrvatske velikodostojnike odnosno tiskanja novca prenošena na administrativne jedinice (hrvatski novac u užem smislu). Istražuju se izdanja novca koji je kovan, odnosno tiskan u hrvatskim kovnicama novca, odnosno uvjetno u hrvatskim tiskarama novca u skladu sa standardima vremena kada je taj novac nastao. Ovo je ujedno kriterij razlikovanja što je novac sa svim svojim funkcijama nasuprot drugim pomoćnim novčanim sredstvima, koja se u knjizi ne obrađuju. Nadalje, u knjizi se ne koristi kataloški prikaz hrvatskog novca budući da danas postoji izuzetno brojna literatura ove provenijencije. Izdanja novca od strane stranih vlasti na našem području nisu obuhvaćena u ovome radu.
Dijelovi teksta su publicirani u ranije objavljenim autorovim radovima s tim da su dopunjeni i prilagođeni koncepciji ove knjige. Zahvaljujem se svima koji su svojim sugestijama i na druge načine pomogli da se ovaj tekst pojavi u formi knjige i s kojima sam dijelio radost rasprave o novcu, a prvenstveno recenzentima te izdavačima.
Ukoliko ovo štivo potakne bilo koga na detaljnije izučavanje ekonomske povijesti, ispunit će svoju svrhu.
Autor
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!
Uskoro nova kovanica od 25 kuna povodom ulaska Hrvatske u Europsku Uniju
Savjet HNB-a donio je odluku o osnovnim obilježjima prigodnoga kovanog optjecajnog novca od 25 kuna posvećenog potpisivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, 9. XII .2011.
Opis kovanice
Prigodni optjecajni kovani novac od 25 kuna s lica izgleda ovako: unutar jezgre kovanog novca prikaz je pčelinjih saća koje simboliziraju Europsku uniju. Arhitekturu pčelinjih saća tvori dvadeset i sedam ćelija unutar kojih su zvjezdice, simboli zemalja članica Europske unije. U donjem polukrugu, uz konstrukciju pčelinjih saća, prikaz je kvadrata, simbola Republike Hrvatske, koji je na putu da postojeću konstrukciju pčelinjih saća dogradi dvadeset i osmom ćelijom, u koju će stupiti kao zvjezdica, nova punopravna članica Europske unije. Kružno, unutar prstena, ispisan je tekst "UGOVOR O PRISTUPANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI". U donjem središnjem dijelu prstena ispisan je datum "9. XII. 2011."
Ova prigodna kovanica bit će proizvedena u količini od 20.000 komada, a u optjecaj će krenuti od 3. prosinca.
Novčanica od 50 kuna 1993. sa slabo otisnutim licem
Croatian 50 kuna Banknote Dated 1993 with Partial Obverse Print
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Nedavno je na Delcampe aukciji prodana novčanica od 50 kuna iz 1993. sa zanimljivom greškom. Naime, na licu nedostaje veći dio tiska, dok je serijski broj otisnut u potpunosti. Postignuta cijena za ovaj primjerak je 100 EUR.
Bons and Tokens of Pejacevic County
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Uvod
U dosadašnjoj numizmatičkoj literaturi, privatni novčani bonovi i žetoni grofovije Pejačević nisu obrađeni na način koji bi ukazivao na njihovu numizmatičku vrijednost.
Prepiska koja se tijekom 1962. godine vodila između numizmatičara iz Sarajeva, Nove Pazove i Zagreba bila je pokušaj da se na temelju osobnih saznanja i povijesnih činjenica utvrdi numizmatička vrijednost navedenih bonova i žetona, ali je zbog smrti sudionika u prepisci, ovaj projekt ostao nedovršen. I u “Biltenu” HND br. 16/69. spominju se ovi bonovi i žetoni, ali bez pokazatelja koji potvrđuju ili osporavaju njihovu numizmatičku vrijednost.
U ovom članka ukazujem na dvojbe koje se pojavljuju, a kojima do sada nije bila posvećena dovoljna pažnja, u namjeri da predočim osobna saznanja i pojasnim povijesne elemente koji bi mogli biti polazni pokazatelji u prepoznavanju njihove numizmatičke vrijednosti, a što sve ima svoju logiku koja se u praksi potvrđuje.
Vjerujem da je sadržaj članka uporabljiv kao osnova i poticaj iznalaženja dokaza koji bi novčane bonove i žetone grofovije Pejačević definitivno uvrstili u katalog Hrvatskog novca privatnog izdanja s posebnom namjenom.
Za potpuno provjeravanje potrebno je proširiti uvid na sve moguće elemente koje treba uzeti u obzir, a kojima bi se otklonile dvojbe o njihovoj numizmatičkoj vrijednosti. Polazište bi trebali biti povijesni podaci o obitelji i njenom doseljavanju na ova područja, njezin društveno-ekonomski položaj i utjecaj u političkom životu vremena u kome je živjela, kao i podaci o unutarnjim i vanjskim prilikama koje su uvjetovale kovanje-štancanje žetona.
Osim toga, potrebno je utvrditi je li se radilo o privatnom novcu ili tantusima (žetonima), te iznjeti argumente koji potvrđuju jednu od tih pretpostavki. Tko i kada ih je prvi otkrio; gdje; od kojeg metala su bili izrađivani; čemu su služili; koje su nominale otkrivene; gdje se s njim moglo kupovati; kakav je odnos imao u odnosu na drugu valutu? To su pitanja koja otvaraju čitav niz novih upita na koje je potrebno dati odgovore kako bi se utvrdila važnost ovog materijala s numizmatičkog gledišta.
Ovim člankom želim potaknuti čitatelje na aktivan doprinos u pojašnjenju svih čimbenika vezanih za grofoviju Pejačević, a sve u namjeri da hrvatska numizmatika bude obogaćena još jednom zbirkom privatnog kovanog i papirnatog novca.
Moje kratko izlaganje podijelio sam u tri dijela, a ilustraciju i argumentaciju stavova za koje se zalažem rabio sam iz pisanih izvora koji su mi bili dostupni, kao i materijalnih dokaza koje posjedujem.
U prvom dijelu osvrnut ću se na porijeklo i rodoslovlje obitelji Pejačević. U drugom dijelu kazao bih nešto o dosad pronađenim metalnim privatnim nominalama sa slovnim oznakama grofovi je Pejačević.
U trećem dijelu osvrnut ću se na novčane bonove i konotacije koje ih stavljaju u vezu sa grofovijom Pejačević.
Porijeklo i rodoslovlje obitelji Pejačević
Obitelj Pejačević koja nosi titulu bugarskih baruna, doseljava se 1690. godine iz Bugarske na područje Rume. Prema pisanim izvorima prvi iz te obitelji doseljava barun Đuro (Đuro), kome Karlo VI dodjeljuje 1712. godine titulu mađarskog baruna i vlastelinske posjede u okolici Rume.
Grofovija Pejačević koja je u početku bila barunske titule, razvija i širi svoj posjed u trouglu RUMA-IRIG-INĐIJA. U to vrijeme Ruma i Inđija su gradići, a Irig mjesto. Ruma u to vrijeme broji od 10.000 do 25.000 stanovnika, a Inđija od 5.000 do 10.000 stanovnika, dok Irig kao malo mjesto ima ispod 5.000 stanovnika.
Upravno središte je bilo u Rumi.
Na ovom prostoru obitelj Pejačević posjeduje 11 pustara (naselja) s oko 3.500 hektara zemlje.
Svoje posjede obitelj je povećala kupnjom imanja kod Srijemske Mitrovice.
Imanje je prije Prvog svjetskog rata snabdjevalo Petrovaradinsku tvrđavu s poljoprivrednim i drugim proizvodima .
Josip Pejačević je 1762. godine mijenjao imanje kod Srijemske Mitrovice za imanje kod Virovitice i Osijeka pa vjerojatno zbog toga 1772. godine dobiva pridjevak “Virovitički”.
Zamjenom i prodajom dijela zemljišta i posjeda u Rumi, Inđiji, Irigu i Sremskoj Mitrovici za imanja kod Virovitice, Osijeka, Našica i Kerestinca, obitelj Pejačević dobiva velike i kvalitetne posjede, čime se svrstava u red vrlo poznatih veleposjednika tog vremena.
Loza - rodoslovlje grofovije Pejačević od 1690. do 1896. godine
Kovani žetoni grofovije Pejačević
S obzirom da je obitelj Pejačević raspolagala s velikim posjedima za čiju je obradu i održavanje trebalo angažirati velik broj djelatnika, za njihov rad trebalo je platiti i određenu naknadu, bilo u naturi ili u novcu koji je bio neophodan za nabavku egzistencijalnih artikala koji se nisu mogli proizvesti na imanju (sol, šećer, šibice, alatke i si.). Osim toga, novac je bio potreban i za nabavku potrepština obitelji Pejačević.
U to vrijeme vladala je kriza novca u Austriji, a izbijanjem bune u Mađarskoj 1848. godine, ni u toj državi situacija nije bila bolja što se tiče novca.
Vjerojatno je iz tih razloga obitelj Pejačević počela kovati žetone privatnog karaktera pod nazivom “krajcer”, koji je tada vrijedio 60 forinti. Tim novcem su plaćani djelatnici na imanju koji su s njim mogli kupovati u trgovinama, a subotom su ga mogli mijenjati za drugu konvertabilnu valutu. Dakle, može se zaključiti i da je od strane države ovaj novac bio priznat i prihvaćen.
Kovanje (nije utvrđeno koji se od postupaka primjenjivao) izrađeno je u tri metala:
1. žuti - imitacija zlata
2. bijeli - imitacija srebra
3. bakreni
Do sada je utvrđeno da su žetoni bili podijeljeni u tri grupe:
1. od 5, 10 i 15 apoena
2. od 20, 30 i 35 apoena
3. od 40, 50 i 60 apoena
Svi apoeni nose slovnu oznaku.
Do sada je utvrđeno, kako se vidi iz navedenog 9 nominala s više slovnih oznaka. Karakteristično je da su avers i revers ovih kovanica isti.
Znači, žetoni se pojavljuju u devet, nominala, izrađuju se od tri vrste metala, imaju više slovnih oznaka, a s njima se moglo trgovati i van posjeda vlasnika. S obzirom na navedeno i činjenicu da su se mogli mijenjati za drugu valutu, može se osnovano zaključiti da se radi o privatnom novcu. S obzirom na izgled novčića, može se zaključiti da im je izrada bila jednostavna i brza, a prepoznatljivi su i po maloj rupici na gornjem dijelu koja se uočava kod svih nominala čiji je najveći iznos 60. Tanki su i laki za nošenje. Brojke
na njima predstavljaju vrijednost i dosta su velike, a velika štampana slova koja se nalaze ispod brojki su znatno manja i pravilnog oblika.
Sa sigurnošću se ne može utvrditi kada su žetoni kovani, ali se pretpostavlja da je to bilo za vrijeme Teodora Pejačevića.
Da se doista radi o novcu potvrđuje i gospodin Vinko Stoble čiji je otac kao mladi strojar u vrijeme kad je imao dvadeset i šest godina, točnije 1898. godine radio na imanju Pejačevića gdje je kao naknadu za svoj rad dobivao žeton. Tako je za strižu jedne ovce primao žeton od 5 krajcera (bakreni). To je bilo negdje u Solniku, a najbliže veće mjesto bio je Zarkovac. Poslije smrti svog oca gospodin Stoble je našao ovaj žeton i ustupio ga numizmatičarima na daljnju obradu. On nadalje tvrdi kako je na imanju poslove računovođe-knjigovođe obavljao neki Nijemac koji je poslije prešao u SS pokret, te s obzirom da je bio kolekcionar posjedovao je vjerojatno sve podatke o tom novcu.
Međutim u ratnom su vihoru on i njegova obitelj stradali, a kuća i sve manje stvari u njoj su izgorjele, tako da je i ovaj izvor mogućeg saznanja o žetonima uništen.
Sto se tiče žetona grofovije Pejačević, Arheološki muzej u Zagrebu svojim dopisom broj: 78/2-95 od 15. ožujka 1995. godine iskazuje mišljenje da se radi o privatnom novcu koji je interesantan i zanimljiv za daljnju obradu te da nije poznat u našoj literaturi.
U svezi s ovim žetonima postavlja se čitav niz pitanja: zašto tri metala, tri boje, više slovnih oznaka, zašto novčići imaju rupice iznad nominale, zašto su revers i avers isti? Osim toga, nepoznanica je i to što žetoni nemaju oznaku grba iako ga je grofovija imala. U vrijeme kad su se žetoni pojavili okolni vlastelini nisu posjedovali papirnati novac, a ni vrijednosne papire, te se osnovano pretpostavlja da je i iz tih razloga došlo do kovanja navedenog metalnog novca. Zagrebački stručnjak (Rengjeo) je 1962. godine također iznio mišljenje da se radi o novcu.
Osobno posjedujem od devet nominala pet i to: 5, 10, 30, 35 i 50 krajcera. Od slovnih oznaka na kovanicama posjedujem oznake: N, S i P, i to s oznakom N tri komada, s oznakom S jedan komad i s oznakom P dva komada. Od metala posjedujem tri komada srebrnastog ili bijelog i jedan komad bakrenog. Dakle, ukupno 6 komada s tim da su dva komada od 10 krajcera.
Do sada je utvrđeno 26 slovnih oznaka kod svih nominala a tim što se jedino kod nominale 60 uočava veća rupica na novčiću. Slovne oznake koje su do sada nađene su sljedeće: slovo P četiri puta, slovo W pet puta i to kod većih nominala, slovo S šest puta, slovo M tri puta, slovo N tri puta, slovo R dva puta i slovo J dva puta.
Grupi pozlaćenih ili žutih novčića pripadaju nominale: 12, 35, 50 i 60, a grupi svjetlije legure nominale 10, 30 i 50, dok bakreni novčići imaju nominalnu oznaku 5, 20 i 40.
Svi do sada pronađeni žetoni sažeto su prikazani u tabelarnom pregledu.
Da bi se mogao predočiti izgled ovih žetona koji je do sada imalo priliku vidjeti samo tri do četiri numizmatičara, pokušao sam otiske svih šest nominala koje posjedujem dati na papiru.
Tabela do sada pronađenih metalnih privatnih nominala sa slovnim oznakama grofovije Pejačević
Točno je da obitelj Pejačević potječe iz Bugarske, te da 1690. godine doseljava u Slavoniju. Đuro Pejačević od cara Karla VI dobiva titulu ugarskog baruna. Pejačevići su već u prvoj polovici 18. stoljeća posjedovali vlastelinstvo u Rumi. Vlastelin Rumski i prvi veliki župan srijemski Marko-Aleks Pejačević (1762.), kupio je dobro u Srijemskoj Mitrovici. Za vrijeme novog županijskog ustroja Vojne Krajine, Pejačevići su 1749. godine za svoja dobra u Srijemskoj Mitrovici u zamjenu dobili imanja u Virovitici i Retfalu kod Osijeka. Josip Pejačević (1710.-1787.) povećao je znatno obiteljske posjede. Godine 1732. kupio je posjed u Našicama, pa je time postao posjednik i vlasnik Virovitice, Podgorača, Retfale i Rume, te Kerestinca kod Zagreba. Dana 22. lipnja 1772. godine imenovan je grofom s pridjevkom “Virovitički” de Vevoleze. Pred smrt, 1787. godine oporučno je za svoje nasljednike odredio tri sina, pa je sinu Sigmundu (1741-1815.) i najmlađem Antunu (1749.-1802.) na jednake dijelove ostavio imanja Našice i Virovitice, a Antunu i Kerestinac. Ali kako je Antun već 1802. godine umro, njega je naslijedio brat Karlo. Time se je obitelj Pejačević razdijelila u dvije loze-Našičku i Rumsku.
Vlastelinstvo u Virovitici nalazilo se od tada u posjedu našičke loze, na čijem čelu su iza smrti Karla Pejačevića stajali njegovi sinovi Karlo (1774-1860.) i Ferdinand (1880-1878.) i upravljali velikim posjedima. Poznato je da se Ferdinand isključivo bavio gospodarstvom. Za vrijeme mađarske revolucije (184S-1849.) i teške novčane situacije u nekadašnjoj Austriji, došlo je do nestašice potrebnog sitnog novca u Virovitičkoj županiji, a i na imanju Pejačevića.
Jamčeno, po ugledu na mnoge slavne pretke i gradske uprave, trgovačke kuće i vlastelinstva u staroj Austriji, odlučili su se Karlo i Ferdinand Pejačević pustiti u opticaj svoje novčane bonove, kako bi sebi i narodu pružili mogućnost za sitna plaćanja.
Tako je došlo do emisije novčanih bonova od šest. i osam “krajcera” s datumom - u Virovitici 18. ožujka 1849. Poznate su dvije nominale bonova čija je izrada podjednaka. Na lijevoj strani bona, tekst je bio ispisan na njemačkom jeziku, gotičkim slovima, na desnoj strani hrvatskim jezikom.
“Peneznica gospostinah Verovitičke i Mikloske platja za ove savesne cedulje potpunu vrednost u Austrijanskim banknotama, kako se njih najmanje za jedan forint zamenjanje donese”.
U sredini bona je oznaka vrijednosti (6 odnosno 8).
Rukom je bio ispisan broj pojedinačnih novčanica, Sechs Kreuzer (šest krajcera), odnosno Acht Kreuzer (osam krajcera). Na bonu su potpisani vlastelinski činovnici A. Horker i Lumbuler.
Veličina novčanih bonova je 11,6 X 7,2 cm, a unutarnje pečatiranje je veličine 9,8 X 6,4 cm. Papir je bijele boje, a slova crna. Ovi bonovi velike vrijednosti, do sada nisu nigdje objavljivani ni opisivani, a Arhivski muzej posjeduje dva primjerka novčanica s nominalom od 6 krajcera s brojevima 502 i 1624, i jedan primjerak nominale od osam krajcera s brojem 8122. Mjenjanje ovih bonova našlo se u Austrijskim banknotama Bečke vrednote (Wiener Wahrung). Jedna forinta tog novca iznosila je 60 krajcera.
Umjesto zaključka
Ovim člankom želio sam pokrenuti ispitivanje numizmatičke vrijednosti novčanih bonova i žetona grofovije Pejačević vjerujući da podaci koje sam obrazložio u prethodnom tekstu daju dobru osnovu i poticaj svima koji nešto znaju o obitelji Pejačević da svojim člankom argumentirano ospore ili potvrde njihovu numizmatičku vrijednost, čime bi se, pored ostalog, pridonjelo rasvjetljavanju povijesti stvaranja privatnih krajcera, a sve u namjeri da se hrvatska numizmatika obogati novim saznanjima i vrijednostima.
Literatura
1. Prepiska dr. Bože Pokrajčića (Sarajevo), gospodina Vinka Stolba (Nova Pazova) i gospodina Rungje (Zagreb)
2. Bilten hrvatskog numizmatičkog društva broj 16/69.
3. Knjiga gospodina Dolenca “Numizmatika Hrvatske i Austrije”
Autor: Vukadin Zečević
Izvor: Obol, br. 47, HND, Zagreb, 1995.
Pronađeni izvorni odljevi od bronce iz 1941. godine prijedloga lica i naličja za odkove od 25 i 50 banica i lica prijedloga za odkove od 2 i 500 kuna našeg velikana male plastike Ive Kerdića
Some of Ivo Kerdic's Bronze Models for Coins of Independent State of Croatia
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Ne događa se to često: šest odljeva od bronce našeg velikana male plastike kipara i medaljera Ive Kerdića, nalazilo se pedesetak godina u drvarnici podrumskog stana jedne obitelji na periferiji Zagreba, zamotano u stare, napola istrule vreće, zametnuto i zaboravljeno. Prilikom preseljenja u novi, veći stan i čišćenja drvarnice, brončani odljevi su ugledali svjetlo dana i vraćeni su u život!
Otkriće dugujem nesebičnom kolegi iz HND, koji me obavijestio o odljevima. Ugledavši ih, ostao sam zatečen, ugodno iznenađen i oduševljen: predamnom je ležalo šest izvornih odljeva od bronce iz 1941. godine!?
No, vratimo se načas natrag u 1941. godinu. Ivan Kerdić, kipar i medaljer, preuzeo je 1941. godine zadaću: komponirati i izraditi prijedloške modela iz gipsa i naličja svih predvidivih vrijednosti odkova NDH, dok je majstor Teodor Krivak trebao izraditi potreban alat (odljeve, matrice i sl.) za kovanje predviđenog novca. Obojica su taj posao obavljali u kovnici Škole primjenjene umjetnosti u Zagrebu.
Bilo je predviđeno sve pripremiti za kovanje sljedećih vrijednosti novca: 25 i 50 banica, te 1, 2, 5, 10 i 500 kuna.
Ivan Kerdić je izradio od gipsa razne modele lica i naličja prijedložaka za novac s oznakom vrijednosti i bez nje. Sačuvani dio prijedloška od gipsa danas se nalazi u Gliptoteci u Zagrebu. Odljevi od bronce sačuvanih prijedložaka nisu poznati.
Međutim, iako su poznati probni otkovi raznih vrijednosti i u raznim metalima, prijedložaka od gipsa odkovanih probnih odkova nisu poznati. Najvjerojatnije su gipsani prijedlošci nakon učinjenih odljeva od bronce bili uništeni. Da su odljevi učinjeni svjedoče probni odkovi. A sada, kada je pedesetak godina kasnije, pronađen dio tih odljeva iz 1941. godine, takva se pretpostavka potvrđuje. Pronađeni su sljedeći odljevi:
1. vrijednost 25 banica
1.1. Av. U sredini brončanog odljeva u kružnici od bisera stabljika duhana, na kojoj se sa svake strane nalaze po dva lista a na vrhu sedam cvijetića. Iznad donjeg lista duhana s lijeve strane nalazi se slovo I, a iznad donjeg lista s desne strane slovo K, inicijali autora djela Ive Kerdića. Ispod donjih listova stabljika duhana nalazi se oznaka godine 19 - 41, razdijeljena samom stabljikom Uz rub odljeva naokolo se nalazi natpis: NEZ. DRŽ. HRVATSKA. Na dnu se nalazi cvijetić s pet latica, a ne peterokraka zvjezdica kako je na temelju poznatih probnih otkova dosad bilo površno i pogrešno opisano.
Metal: bronca,
Promjer: 178 mm,
Broj bisera u unutrašnjoj kružnici: 97.
1. 2. Rv. U sredini brončanog odljeva u kružnici od bisera oznaka vrijednosti: 25. Uz rub odljeva ispod vrha oznake vrijednosti 25 natpis: BANICA, a iznad na vrhu oznaka U. s bombom u sredini. Lijevo i desno od oznake U nalaze se po tri duhanska lista.
Metal: bronca,
Promjer: 178 mm,
Broj bisera u unutrašnjoj kružnici: 97. (Dva primjerka, jedan malo oštećen.)
2. Vrijednost 50 banica
2. 1. Av. U sredini brončanog odljeva nalazi se "bosanski čardak", ispod kojega se lijevo nalazi hrvatski grb, a desno godina: 1941. Uz rub odljeva naokolo natpis: NEZ. DRŽ. HRVATSKA.
Metal: bronca,
Promjer: 188 mm.
2.2.Rv. U sredini brončanog odljeva oznaka vrijednosti 50, ispod koje se nalazi polukružni natpis: BANICA. Iznad oznake vrijednosti na polukružnoj grančici vise jedanaest šljiva s dva lista strance desno i jednim lijevo.
Metal: bronca,
Promjer: 188 mm.
3. Vrijednosti 2 kune i 500 kuna
3.1. Av. U sredini brončanog odljeva u prekinutoj linijskoj kružnici, na podnožju seljanka u pokleku drži snop žita lijevom rukom te srp desnom rukom obgrlivši snop žita. Lijevo od seljanke dvije ptice u letu okomito jedna iznad druge. Ispod podnožja nalazi se oznaka godine: 1941. Naokolo uz rub odljeva nalazi se kružnica od bisera. U gornjem dijelu odljeva između prekinute linijske kružnice i kružnice od bisera natpis: NEZ. DRŽ. HRVATSKA.
Metal: bronca,
Promjer: 246 mm.
Broj bisera u kružnici iz rub odljeva: 190.
Ovdje sam samo registrirao ovaj jedinstveni nalaz. U sljedećem broju "Obola" prikazat ću komparativnu analizu postojećih (poznatih) probnih otkova i pronađenih brončanih odljeva.
Autor: Irislav Dolenec
Izvor: Obol, br. 47, HND, Zagreb, 1995.
Ključne riječi: kovani novac, kovanice, Hrvatska, Ivo Kerdić
Keywords: coins, Croatia, Ivo Kerdic
Kuna as Croatian Currency
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.
Hrvatski povjesničar Tade Smičiklas u svojoj “Poviesti Hrvatske” za razdoblje od 900-1102. g. piše: “U nas nosi na primjer dukat naziv byzantinus (razumieva se solidus), ili samo solidus ili libra t.j. funta zlata, ili romantus t.j. rimski dukat. Ima znakova, da je bilo i drugoga novca osim byzantinskoga, a to držimo da je bio hrvatski, kada se govori: auri obrizi, solidi setirici i t.d., manji novci ili “denari” bili su svakako domaće kovi. Dakako DA SU ČISTO HRVATSKI NOVAC BILE KOŽICE OD KUNINE ILI KUNOVINA. Možemo im i cienu u zlatu pokazati. Tri kunine predstavljale su vriednost jednoga funta zlata, t.j. jednoga velikoga carskoga dukata.”
Prvi hrvatski novac sa slikom dragocjene životinjice kune, koja je obitavala u Slavoniji i na našim jadranskim otocima, te drugdje, pojavio se u XIII stoljeću. Prema hrvatskom numizmatičaru Ćiri Truhelki (koji taj novac naziva slavonski banovac) taj se novac prvo kovao u Pakracu 1256-1260. g., a poslije u Zagrebu do 1384. g. Ivan Rengjeo, također hrvatski numizmatičar, mišljenja je da se novac počeo kovati 1237. g. Novac je srebren, veličine 15 mm. Na prednjoj strani (licu) prikazuje, između dvije zvjezdice, kunu u trku, kao znak Slavonije i njezin grb, a naokolo je natpis na latinskom jeziku. Na drugoj strani (naličju) je dvostruki križ, ispod njega dvije okrunjene glave okrenute jedna prema drugoj, a u visini donje prečke križa stavljene su sigle koje označuju ili kovnicu, ili ime kralja, hercega ili bana. U visini gornje prečke križa vidi se polumjesec i zvijezda - stari grb Slavonije. U pisanim ispravama ti se slavonski dinari nazivaju: denarii Zagrabiensis, denarii banalis, moneta usualis. Kako ga je zvao puk, ne znamo; možda kuna ili kunica. Novac je kolao u granicama vlade slavonskih banova: na sjeveru od Drave i Dunava i na jugu od Velike i Male kapele, uključujući i cijelu Bosansku Posavinu. U to vrijeme bosanski banovi nisu kovali novac, pa su slavonski dinari bili u prometu u cijeloj Bosni, a radi odlične kvalitete, rado su primani i u Mađarskoj, gdje je kolao kraljevski novac koji, usput rečeno, u Hrvatskoj nije bio platežno sredstvo. Kao dobar novac, oponašale su ga i kraljevske ugarske kovnice. Natpis na licu novca preko 100 godina nije se mijenjao, te glasi: MONETA REGIS (ili DUCIS) PER SCLAVONIA. Temelje je banskoj komori postavio ban Stjepan iz roda Guth-Keled (1248-1259) otvaranjem kovnice u Pakracu u posjedu vitezova reda sv. Ivana. Bilo je to u vrijeme vladavine hrvatsko-ugarskoga kralja Bele IV (1235-1270). Prije slavonskoga novca u prometu su bili frizatici.
Stari ljudi, sa otoka Krka, iz vremena početka Kraljevine Jugoslavije i prije, se sjećaju, kako su s kožicama kune u trgovištu Senju nabavljali potrebnu robu u trgovinama. Kuna je vrijedila kao novac. Sve to ukazuje na tradicionalan naziv - kuna.
Stoljećima iza pojave kovanog novca sa slikom kune u XIII. stoljeću, kuna se ne pojavljuje na novcu koji je kolao Hrvatskom. Istom 1934. g. pojavljuje se promidžbeni srebrenjak od 5 KUNA Ustaškoga pokreta u iseljeništvu, kovan u Mađarskoj.
Autor ovog rada u svojem članku “Kerdićevi modeli novca u vrijeme Banovine Hrvatske (1939-1941)” tiskanog 1988. g. navodi bilješku Nike Bjelovučića pod naslovom “Neka hrvatska imena novca” u kojoj kaže da zajedničko Ministarstvo financija t.j. Kraljevine Jugoslavije treba uvesti neke hrvatske nazive za novac pa se spominje uz “novčić” i “kuna”. Ovo potvrđuje činjenicu da se o kuni kao hrvatskom nazivu novca raspravljalo i prije stvaranja NDH t.j. za Banovine Hrvatske (1939-1941).
Tek dolaskom Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945), državne su vlasti opet uvele vlastiti novac. Tom su prilikom izdate Zakonske odredbe o novcu NDH od 7.7.1941., gdje se u 1. članku navodi da je novčana jedinica KUNA (KN) koja se dijeli u 100 banica. Zatim slijedi Zakonska odredba o izdavanju sitnoga novca NDH od 25.9.1942., te Odredba o državnoj kovnici 30.9.1942., kao i druge odredbe u 1944. g. Kovani je novac kreirao poznati hrvatski medaljer Ivo Kerdić . (čiju 40-tu obljetnicu smrti slavimo 1993. g.).
Taj se novac po ljepoti može staviti u vrh kovanoga novca tadanje Europe, iako je šteta, što su to samo probni komadi izuzev 2 Kune u cinku koja je bila u prometu. Kuna se kuje u Zagrebu. Pored kovanog novca tiskane su neobično lijepe papirne novčanice (koje su bile u prometu) sa starohrvatskim obilježjima.
Zemaljsko Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske već 1943. g. raspisuje zajam, kako bi pokrilo nastale troškove rata. Zajam je raspisan u dinarima, odnosno kunama. Prema tome, kao što je u NDH službena valuta kuna, tako i partizanske vlasti na svojim službenim novčanim izdanjima koriste kunu kao sredstvo plaćanja.
Pitamo se, koji su to dinari na obveznicama zajma 1943? Dinari Kraljevine Jugoslavije nisu u izradi i prometu od 1941. g., dinari okupirane Srbije sigurno nisu vrijedili na području NDH (Hrvatska i Bosna). To su imaginarni (nepostojeći) dinari. Ostaju samo kune. One su bile platežno sredstvo, što se vidi iz privremenih potvrda. Partizani svoje valute nisu imali.
Opet je trebalo proteći pola stoljeća da Hrvatska ostvari svoj vlastiti novac. Proglašenjem Dana državnosti Hrvatske 30.5.1990. g. te Ustava RH 22.12.1990. g. stečeni su uvjeti da se to oživotvori. Prvo je uveden, kao privremena mjera, hrvatski dinar. Nakon što je država bila zapljuskivana brojnim prijedlozima o nazivu nove hrvatske novčane jedinice. Sabor je, većinom glasova, 29.7.1993. odlučio da se nova hrvatska valuta zove KUNA, a dijeli se u 100 lipa. U javnim anketama, većina se ispitanika izjasnila za kunu. Predlagatelj imena kuna u Saboru je Ante Klarić. U pozivnom je natječaju za nacrt novoga novca sudjelovalo 7 hrvatskih umjetnika: Kosta Angeli-Radovani, Kazimir Hraste, Želimir Janeš, Kuzma Kovačić, Velibor Mačakutin, Damir Mataušić i Stipe Sikirica. Dajemo prikaz novca nositelja druge nagrade prof. Stipe Sikirice. Koliko sam upoznat od mjerodavnih osoba, kalupi će se izrađivati u Njemačkoj, a samo kovanje u Zavodu za novac u Zagrebu, koji je nabavio nove strojeve. Nove kune bi se trebale pojaviti u lipnju 1994. g. zapravo na Dan Državnosti RH.
Podaci o novcu iz doba hrvatskih narodna vladara (T. Smičiklas) dokazuju da je kuna bila veoma cijenjena i da je njena koža u trgovini vrijedila kao novac. Zašto onda apostrofirati naziv kuna vezujući ga samo za kompromitirajuće razdoblje NDH. Konačno, zar Hrvatima za NDH netko može oduzeti pravo da razmišljaju u duhu tradicije. Iz prikazanog znamo, da su oni i prije i poslije tog razdoblja jednako mislili.
No unatoč svim tim povijesnim činjenicama i tradiciji u hrvatskom narodu, da bi se izbjegle nesuglasice, ja sam još 1990. g. u “Hrvatskom rubikonu” 4.7.1990. g. predlagao naziv za hrvatsku novčanu jedinicu CROATICA (hrvatica) ili CROAT, po kojoj bi se iz naziva novca znalo u Evropi i svijetu, da se radi o hrvatskoj državi, koja nije velika, pa ni dovoljno poznata.
No taj prijedlog nije naišao na razumijevanje vlasti, iako bi možda bio najprispobodniji današnjici, i ne bi trebao izazivati nepotrebna i štetne polemike i optužbe.
Literatura
1. Tade Smičiklas: Poviest Hrvatske, Prvi dio - knjiga IV od 900-1102. g. Zagreb 1882. g. strana 297.
2. Ciro Truhelka: Slavonski banovci. Sarajevo 1897. g.
3. Ive Mažuran: Iz povijesti hrvatskog novca, Vjesnik 27.9., 28.9., 29.9., 30.9. i 1.10.1993, Zagreb.
4. Gjuro Krasnov: Numizmatika VII, Kerdićevi modeli novca u vrijeme Banovine Hrvatske (1939-1941) Zagreb, 1988., strana 62-66 :
5. Gjuro Krasnov: Croatica ili tomislavac. Hrvatski rubikon, srpnja 1990.
6. Gjuro Krasnov: Kuna na hrvatskom novcu. Matica hrvatskih iseljenika Zagreb br. 10/1993, Zagreb.
7. Albert Pick: Standard Catalog of World Paper Money, München.
Autor: Gjuro Krasnov
Izvor: Obol, br. 46, HND, Zagreb, 1994.
Ključne riječi: novac, Hrvatska, kuna
Keywords: currency, Croatia, kuna
