<	travanj, 2024
P	U	S	Č	P	S	N
1	2	3	4	5	6	7
8	9	10	11	12	13	14
15	16	17	18	19	20	21
22	23	24	25	26	27	28
29	30

Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.

Izdavač: Hrvatski numizmatički klub
E-mail: hnk.cnc@gmail.com

Vi ste posjetitelj broj:

Dnevne cijene srebra i zlata

Cijene su izražene u EUR za 1 gram (1 g) čistog zlata ili srebra.

Cijena zlata


Cijena srebra

Besplatni download!
Kovanice i Novčanice Kraljevine Jugoslavije [PDF, 6MB]

Otkup kovanica

Otkup kovanog novca

Otkup novčanica

Otkup odlikovanja, ordena, medalja, vojnih oznaka

Otkup papirnog novca

Otkup srebrnjaka

Otkup srebrnog novca

Otkup zlatnika

Otkup zlatnog novca

Otkup numizmatike

Otkup faleristike

Procjena kovanica

Procjena kovanog novca

Procjena novčanica

Procjena odlikovanja, ordena, medalja, vojnih oznaka

Procjena papirnog novca

Procjena srebrnjaka

Procjena srebrnog novca

Procjena zlatnika

Procjena zlatnog novca

Hrvatska numizmatika

petak, 20.10.2023.

Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Polutalir (Polubradan) iz 1735. Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to jedna prava numizmatička rijetkost – dubrovački srebrni polutalir i to Polubradan. Ovi srebrnjaci izdavali su se samo 1731. i 1735. godine. Imali su nominalnu vrijednost od pola talira, a što je bila protuvrijednost od 30 dinara ili dinarića. Po svom likovnom oblikovanju, Polubradan je praktički identičan taliru, Bradanu. Razlika u odnosu na Bradana je u nazivu nominalne vrijednosti: MED DU ET SE - REIP RHAC (MEDIUS DUCATUS ET SEMIS REIPUBLICAE RHAGUSINAE, odn. Polovica od dukata i pol Dubrovačke Republike). Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Link na video: Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Polutalir (Polubradan) iz 1735. Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, numizmatika, metalni novac, novac, stari novac, kovanice, kovani novac, Hrvatska, dubrovnik, Dubrovačka Republika, polutalir, Polubradan, srebro, Srebrnjak, sveti vlaho, polovica dukata i pol, dubrovačka numizmatika, dubrovački, sv. Vlaho, Ragusa, povijest, arheologija

četvrtak, 27.07.2023.

Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Poludinarić iz 1795. Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. To je danas bakreni poludinarić iz 1795. Radi se o sitnim dubrovačkom novcu nominalne vrijednosti od 15 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha, a uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: PROT REIP RHAGVSINE (skraćeno od PROTECTOR RAEIPUBLICAE RHAHUSINAE, odn. zaštitnik Dubrovačke Republike). Na naličju kovanice se nalazi prikaz Isusa Krista i natpis: DEUS REFUG ET VIRTUS (skraćeno od DEUS REFUGIUM ET VIRTUS, odn. Bog je utočište i snaga). Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Link na video: Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Poludinarić iz 1795. Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, numizmatika, metalni novac, novac, stari novac, kovanice, kovani novac, prigodni novac, Hrvatska, dubrovnik, Dubrovačka Republika, poludinarićbronca, mjed, sveti vlaho, dubrovačka numizmatika, dubrovački, sv. Vlaho, Ragusa, g, bakar

ponedjeljak, 29.05.2023.

Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Stari vižlin iz 1747. Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Stari Vižlin je primjer dubrovačkog srebrnjaka talirske veličine i nominalne vrijednosti od 60 dinara ili dinarića. Autor likovnog oblikovanja ove kovanice je bio Niko Matov Fišević (ili Fišić). Na licu kovanice se nalazi poprsje dubrovačkog kneza s pogledom na lijevo i natpis: RECTOR REIP RHACVSIN. Na naličju je veliki ukrašeni grb Dubrovačke Republike i natpis: DUCAT ET SEM REIP RHAC. Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Link na video: Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Stari vižlin iz 1747. Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, novac, stari novac, kovanice, kovani novac, metalni novac, prigodni novac, Hrvatska, dubrovnik, Dubrovačka Republika, talir, Vižlin, srebro, Srebrnjak, sveti vlaho, Stari Vižlin, dubrovačka numizmatika, dubrovački, sv. Vlaho, Ragusa

nedjelja, 26.03.2023.

Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Solad iz 1729. Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Bakreni solad je bio sitni dubrovački novac nominalne vrijednosti 5 minci (folara). Na licu kovanice se nalazi lik Sv. Vlaha na dubrovačkim zidinama. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: CIVITAS RAGUSII (grad Dubrovnik). Na naličju kovanice se nalazi prikaz Isusa Krista i dva mala dubrovačka grba. Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Link na video: Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Solad iz 1729. Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, numizmatika, metalni novac, novac, stari novac, kovanice, kovani novac, prigodni novac, Hrvatska, dubrovnik, Dubrovačka Republika, solad, soldo, bronca, mjed, sveti vlaho, dubrovačka numizmatika, dubrovački, sv. Vlaho, Ragusa

srijeda, 07.12.2022.

Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Dukat iz 1797. Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Srebrni dukat je primjer većeg dubrovačkog srebrnjaka nominalne vrijednosti 40 dinara ili dinarića. Autori likovnog oblikovanja ove su bili Ivo Karlo Angeli i Antun Obad. Na licu kovanice se nalazi lik svetog Vlaha u biskupskom ruhu i natpis: TUIS A DEO AUSPICIIS. Na naličju je veliki ukrašeni grb Dubrovačke Republike i natpis: DUCAT REIP RHAGUSINE. Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Link na video: Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Dukat iz 1797. Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, novac, stari novac, kovanice, kovani novac, metalni novac, prigodni novac, Hrvatska, dubrovnik, Dubrovačka Republika, Dukat, ducat, srebro, Srebrnjak, sveti vlaho, dinari, dubrovačka numizmatika, dubrovački, sv. Vlaho, Ragusa

nedjelja, 11.09.2022.

Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Minca iz 1453. Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Bakrena minca (folar, follaro) je bila najmanja nominala dubrovačkog novca i činila je trideseti dio dubrovačkog dinara. Autor likovnog oblikovanja ove kovanice je vjerovatno Nikola Pribisalić Pećar. Na licu kovanice se nalazi ženska glava okrenuta na lijevo. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: MONETA RAGUSII (dubrovački novac). Na naličju kovanice se nalazi prikaz gradskih vrata s tri kule. Središnja kula je uzdignuta i ima šiljati krov. Uz rub kovanice je polukružni natpis na latinskom: CIVITAS RAGUSII (grad Dubrovnik). Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Link na video: Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Minca iz 1453. Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, novac, stari novac, kovanice, kovani novac, metalni novac, prigodni novac, Hrvatska, dubrovnik, Dubrovačka Republika, minca, folar, follaro, bakar, mjed, mince, dubrovačka numizmatika, dubrovački, sv. Vlaho, Ragusa

nedjelja, 21.08.2022.

Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Škuda iz 1750. Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Dubrovačka škuda je bila veći srebrni novac nominalne vrijednosti 36 dinara (ili dinarića). Ovi srebrnjaci izdavali su se između 1708. i 1750. godine. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Link na video: Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Škuda iz 1750. Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, novac, stari novac, kovanice, kovani novac, metalni novac, prigodni novac, Hrvatska, dubrovnik, Dubrovačka Republika, skuda, škuda, srebro, Srebrnjak, sveti vlaho, dinari, dubrovačka numizmatika, dubrovački, sv. Vlaho, Ragusa

utorak, 02.08.2022.

Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Artiluk iz 1642. Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to srebrni Artiluk. Ovi srebrnjaci izdavali su se između 1627. i 1702. godine i imali su nominalnu vrijednost od 3 dinara ili dinarića. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je sniman u travnju i srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Link na video: Prikaz srebrnjaka: Dubrovačka Republika, Artiluk iz 1642. Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, novac, stari novac, kovanice, kovani novac, metalni novac, prigodni novac, Hrvatska, dubrovnik, Dubrovačka Republika, Artiluk, Dinar, srebro, Srebrnjak, sveti vlaho, tri dinara, dubrovačka numizmatika, dubrovački, sv. Vlaho, Ragusa

nedjelja, 17.07.2022.

Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Talir Bradan iz 1736. Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to najpoznatiji dubrovački talir – Bradan. Ovi veliki srebrnjaci izdavali su se između 1725. i 1743. godine. Imali su nominalnu vrijednost od jednog i pol dukata, a što je bila protuvrijednost od 60 dinara ili dinarića. Za Bradan je karakterističan prikaz Svetog Vlaha koji je likovno vrlo lijepo izveden. Prema nekim mišljenjima, talir Bradan je najljepša kovanica Dubrovačke Republike. U ovom videu donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Link na video: Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Talir Bradan iz 1736. Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, novac, stari novac, kovanice, kovani novac, metalni novac, prigodni novac, Hrvatska, dubrovnik, Dubrovačka Republika, talir, Bradan, srebro, Srebrnjak, sveti vlaho, Dukat i pol, dubrovačka numizmatika, dubrovački, sv. Vlaho, Ragusa

ponedjeljak, 11.07.2022.

Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Stara perpera iz 1708. Ovaj video je dio serijala o Dubrovačkom novcu gdje u svakom videu predstavljamo jednu kovanicu Dubrovačke Republike. Danas je to Stara perpera iz 1708. godine koja je po svom oblikovanju jedna od najljepših dubrovačkih kovanica ikad izrađenih. Ovdje donosimo donosimo prikaz navedene kovanice; osnovne informacije; tehničke podatke i opis. Ovaj video je snimljen u srpnju 2022. godine i izrađen je za dokumentarno-edukativne svrhe. Link na video: Prikaz kovanice: Dubrovačka Republika, Stara perpera iz 1708. Oznake: NumizmatikaNET, Zlatko Viščević, Zlatko Viscevic, kolekcionarstvo, hobi, skupljanje, kolekcija, zbirka, procjena, vrijednost, cijena, numizmatika, novac, stari novac, kovanice, kovani novac, metalni novac, prigodni novac, Hrvatska, dubrovnik, Dubrovačka Republika, Perpera, Stara perpera, srebro, Srebrnjak, sveti vlaho, isus krist, dubrovačka numizmatika, dubrovački, sv. Vlaho, Ragusa

četvrtak, 03.01.2013.

Talir sanitarnog kordona Thaler of Cordon Sanitaire This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool. Uobičajeni način prikazivanja nekog novčića je dobro poznat u numizmatičkoj literaturi. Zbog toga nam je želja da jedan talir kovan u relativno malenom broju primjeraka, i to svega s oznakom dvaju godišta, povežemo sa značajnim zbivanjima u našoj zemlji. Postupci sanitarnog kordona kao i oni o karantenskim mjerama za sprečavanje širenja zaraznih bolesti predstavljaju najznačajnije doprinose naše zemlje svjetskoj medicini. Te činjenice treba svugdje jasno naglasavati, jer još mnogi ni kod nas, a pogotovu u svijetu, nisu toga svjesni. Karantena predstavlja u biti kontroliranu izolaciju, kako je to jasno formuliralo Veliko Vijeće Dubrovnika u svojoj odluci od 27. srpnja 1377. godine: „Svi koji dolaze iz kužnih krajeva - bilo domaći ili strani ne smiju ući u Dubrovnik prije nego sto se pročiste kroz razdoblje od mjesec dana na Mrkanu ili u Cavtatu“. Sanitarni kordon s druge strane kao glavnu mjeru zaštite postavlja razdvajanje Ijudi i njihovih tereta. Prva mjera je izrazito ekonomska i zdravstvena, a druga je u biti vojno-policijska, a tek poslije toga zdravstvena. To je sasvim razumljivo kada se sjetimo mjesta i prilika u kojima su nastale ove temeljne preventivne zasade. Na jednoj strani mali Dubrovnik stvara veliku ideju karantene kao bitnu protutežu svog ekonomskog opstanka u odnosu na Veneciju. Serenissima je tada sebi mogla dopustiti luksuz zabrane ulaska sumnjivih i zaraženih brodova. Bila je mnogo veća i ekonomski jača. Dubrovnik, ako je htio opstati morao je sasvim drukčije postupati. Nije smio nikako ugroziti svoju značajnu robnu razmjenu s Turcima. Naime, otuda je izvirala ekonomska snaga grada. Zbog toga je i mjera izolacije kroz 30 dana izvan područja grada, a ne potpunog prekida trgovine, bila jedini pravi izlaz. S druge strane, kada govorimo o sanitarnorn kordonu tada moramo imati na umu politiku Austrije i Venecije, koje su tada vladale znatnim dijelom naše zemlje. U biti, Austriji nije odgovarala trgovinska razmjena našeg svijeta s turskim krajevima. Na temeIju dubrovačkih i venecijanskih iskustava donijela je propis o sanitarnom kordonu Vojne Krajine, i to patentom kralja Karla III od 22. listopada 1728. godine: ''Nasuprot turskim područjima treba zbog neposredne opasnosti od zaraznih bolesti urediti stalnu protuobranu podešenu prema težini okolnosti.“ Na toj granici sukobljavala su se dva svijeta, dvije militantne strategije, dvije kulture, dvije religije, dva različita načina života. S jedne strane duždevi, banovi i kraljevi, a s druge veziri i sultani. Uz sve to treba naglasiti da se na cijelom području tog zbivanja radilo o našem puku, koji je s jedne i druge strane tih granica govorio istim jezikom. Stoljetna borba za goli život i opstanak stvorile su od naših Ijudi borce posebne vrste. Oni nisu priznavali protokolirane postupke ratovanja kako ih je uglađena, galantna i ''prosvijetljena“ Evropa propisivala. Takav naš postupak odgovara vojnim stratezima, oni malo o tome pišu. Vise im je odgovaralo da to prepuste piscima i slikarima da na taj način prikažu Evropi naše ljude i tako prikriju svoje prave vojno-političke ciljeve. Na grafici iz toga doba M. Engelbreckt-a stoji napisano slijedeće: ''So sieht Croaten man gerustet Schildwach stehen, Sie treiben in Montur gewiss geringen Pracht, Darum sie in ein Hand mit Lust zu Felde gehen. Wo man nach kurzem Kampff fein gute Beute mach.“ U to vrijeme igrale su se posebne igre s našim krajevima. Karlu III, vladaru koji je objavio mjere o sanitarnom kordonu, bilo je neobicno stalo da dijelove naše zemlje drži i dalje pod kontrolom. Budući da je bio bez muškog potomka nastojao je progurati kroz hrvatski Sabor zaključak, kojim ga na prijestolju može naslijediti i ženski član obitelji. Takav zaključak Sabora bio je potreban Karlu III jer se izborom Ferdinanda za kralja Hrvatske na Cetinskom Saboru 1.01.1527. pravo nasljedstva podrazumijevalo samo u muškoj lozi. Da ovo postigne Karlo III je koristio razne utjecaje, a značajnu ulogu u donošenju hrvatske pragmatične sankcije igralo je i rivalstvo manjeg plemstva u Hrvatskoj u odnosu na domaće velikaše. Dok su članovi siromašnijeg plemstva vidjeli svoju sigurnost u dobivanju državnih službi i prema tome bili skloni vladaru, dotle ekonomski potpuno nezavisno visoko plemstvo nije na takve ustupke vladaru niti pomišljalo. Karlo III je ipak uspio u svojim nastojanjima, a to je dokument pod nazivom Hrvatska pragmatična sankcija, te je vjerojatno u znak posebne zahvalnosti Saboru Hrvatske dao kovati talire u Požunu s natpisom: DAL/MATIE/. CRO/ATIAE/. SCLAV/ONIAE/REX. Koliko je poznato to je zadnji takav natpis na novcu austrijskih vladara. Sanitarni kordon ne smijemo uzeti kao austrijski domišljaj. Naime, mjere zaštite od kužnog infekta razvijale su se na našem području mnogo ranije. Dubrovnik je već od kraja XVI stoljeca imao uređeni sanitarni kordon prema Hercegovini. Mletačke vlasti su slične mjere uvele prema turskim stranama. Privremeni sanitarni kordon provodi se na području Krajine prema uputama iz Beča 1710. godine. Tek poslije toga dolazi do postupnog stvaranja najvećeg sustava sanitarnog kordona, a to je sanitarni kordon Vojne Krajine. Treba reći da je taj sistem zaštite dugo trajao, ali i nakon prestanka postojanja Vojne Krajine ostali su i dalje postupci sanitarnog kordona. Oni su toliko ukorijenjeni, da se ponekad i danas primjenjuju u borbi protiv infekta. Drugim riječima, razlikovati treba postupke sanitarnog kordona kao mjere zaštite zdravlja od vojno-policijskih mjera sanitarnog kordona Vojne Krajine. Ovim kratkim prikazom smo zapravo htjeli podstaknuti raspravu, da li je zaista ovdje prikazani talir Karla III pravi i jedini simbol Sanitarnog kordona. Ne bi li bilo ispravnije taj primat dati prvom dubrovačkom Bradanu ili nekom drugom novčiću kovanom za Dalmaciju ili u dalmatinskim gradovima? Zapravo, umjesto uobičajenog prikazivanja same kvalitete nekog novčića mnogo je korisnije povezati ga s društvenim i političkim zbivanjima određenog razdoblja, jer ćemo tek tada moći bolje procijeniti prave vrijednosti. Autor: Janko Vodopija Izvor: Obol, glasilo HND, br. 31, Zagreb, 1979. Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com 111 Oznake: dubrovnik, talir, Ragusa, thaller