Hrvatska numizmatika

subota, 17.11.2018.

Novac Dubrovačke Republike


Nova knjiga: Novac Dubrovačke Republike, 1. izdanje, 2018.

Najopsežniji i najdetaljniji numizmatički katalog Dubrovačkog kovanog novca ikad objavljen. Obrađene su sve nominale dubrovačkog novca, tipovi i varijante. Katalog je velikog formata, jednostavan i pregledan. U katalogu su prikazane i numizmatičke vrijednosti u eurima. Nezaobilazna literatura za sve koji se ozbiljno bave dubrovačkom numizmatikom.

Tiskana knjiga, 300 stranica, crno-bijele slike, hrvatski i engleski tekstovi.

Autor: Zlatko Viščević

Više o knjizi pogledajte ovdje.

Cijena: 330 kn

Oznake: dubrovnik, Dubrovačka Republika, novac, numizmatika, stari novac, knjiga

- 09:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 03.01.2013.

Talir sanitarnog kordona

Thaler of Cordon Sanitaire
This aricle is written in Croatian. You can translate it to your language using Google Translate tool.


Uobičajeni način prikazivanja nekog novčića je dobro poznat u numizmatičkoj literaturi. Zbog toga nam je želja da jedan talir kovan u relativno malenom broju primjeraka, i to svega s oznakom dvaju godišta, povežemo sa značajnim zbivanjima u našoj zemlji.

Postupci sanitarnog kordona kao i oni o karantenskim mjerama za sprečavanje širenja zaraznih bolesti predstavljaju najznačajnije doprinose naše zemlje svjetskoj medicini. Te činjenice treba svugdje jasno naglasavati, jer još mnogi ni kod nas, a pogotovu u svijetu, nisu toga svjesni.

Karantena predstavlja u biti kontroliranu izolaciju, kako je to jasno formuliralo Veliko Vijeće Dubrovnika u svojoj odluci od 27. srpnja 1377. godine: „Svi koji dolaze iz kužnih krajeva - bilo domaći ili strani ne smiju ući u Dubrovnik prije nego sto se pročiste kroz razdoblje od mjesec dana na Mrkanu ili u Cavtatu“. Sanitarni kordon s druge strane kao glavnu mjeru zaštite postavlja razdvajanje Ijudi i njihovih tereta.

Prva mjera je izrazito ekonomska i zdravstvena, a druga je u biti vojno-policijska, a tek poslije toga zdravstvena. To je sasvim razumljivo kada se sjetimo mjesta i prilika u kojima su nastale ove temeljne preventivne zasade. Na jednoj strani mali Dubrovnik stvara veliku ideju karantene kao bitnu protutežu svog ekonomskog opstanka u odnosu na Veneciju. Serenissima je tada sebi mogla dopustiti luksuz zabrane ulaska sumnjivih i zaraženih brodova. Bila je mnogo veća i ekonomski jača. Dubrovnik, ako je htio opstati morao je sasvim drukčije postupati. Nije smio nikako ugroziti svoju značajnu robnu razmjenu s Turcima. Naime, otuda je izvirala ekonomska snaga grada. Zbog toga je i mjera izolacije kroz 30 dana izvan područja grada, a ne potpunog prekida trgovine, bila jedini pravi izlaz.

S druge strane, kada govorimo o sanitarnorn kordonu tada moramo imati na umu politiku Austrije i Venecije, koje su tada vladale znatnim dijelom naše zemlje. U biti, Austriji nije odgovarala trgovinska razmjena našeg svijeta s turskim krajevima. Na temeIju dubrovačkih i venecijanskih iskustava donijela je propis o sanitarnom kordonu Vojne Krajine, i to patentom kralja Karla III od 22. listopada 1728. godine: ''Nasuprot turskim područjima treba zbog neposredne opasnosti od zaraznih bolesti urediti stalnu protuobranu podešenu prema težini okolnosti.“

Na toj granici sukobljavala su se dva svijeta, dvije militantne strategije, dvije kulture, dvije religije, dva različita načina života. S jedne strane duždevi, banovi i kraljevi, a s druge veziri i sultani. Uz sve to treba naglasiti da se na cijelom području tog zbivanja radilo o našem puku, koji je s jedne i druge strane tih granica govorio istim jezikom.

Stoljetna borba za goli život i opstanak stvorile su od naših Ijudi borce posebne vrste. Oni nisu priznavali protokolirane postupke ratovanja kako ih je uglađena, galantna i ''prosvijetljena“ Evropa propisivala. Takav naš postupak odgovara vojnim stratezima, oni malo o tome pišu. Vise im je odgovaralo da to prepuste piscima i slikarima da na taj način prikažu Evropi naše ljude i tako prikriju svoje prave vojno-političke ciljeve.

Na grafici iz toga doba M. Engelbreckt-a stoji napisano slijedeće:

''So sieht Croaten man gerustet Schildwach stehen, Sie treiben in Montur gewiss geringen Pracht, Darum sie in ein Hand mit Lust zu Felde gehen. Wo man nach kurzem Kampff fein gute Beute mach.“

U to vrijeme igrale su se posebne igre s našim krajevima. Karlu III, vladaru koji je objavio mjere o sanitarnom kordonu, bilo je neobicno stalo da dijelove naše zemlje drži i dalje pod kontrolom. Budući da je bio bez muškog potomka nastojao je progurati kroz hrvatski Sabor zaključak, kojim ga na prijestolju može naslijediti i ženski član obitelji. Takav zaključak Sabora bio je potreban Karlu III jer se izborom Ferdinanda za kralja Hrvatske na Cetinskom Saboru 1.01.1527. pravo nasljedstva podrazumijevalo samo u muškoj lozi. Da ovo postigne Karlo III je koristio razne utjecaje, a značajnu ulogu u donošenju hrvatske pragmatične sankcije igralo je i rivalstvo manjeg plemstva u Hrvatskoj u odnosu na domaće velikaše. Dok su članovi siromašnijeg plemstva vidjeli svoju sigurnost u dobivanju državnih službi i prema tome bili skloni vladaru, dotle ekonomski potpuno nezavisno visoko plemstvo nije na takve ustupke vladaru niti pomišljalo.

Karlo III je ipak uspio u svojim nastojanjima, a to je dokument pod nazivom Hrvatska pragmatična sankcija, te je vjerojatno u znak posebne zahvalnosti Saboru Hrvatske dao kovati talire u Požunu s natpisom: DAL/MATIE/. CRO/ATIAE/. SCLAV/ONIAE/REX. Koliko je poznato to je zadnji takav natpis na novcu austrijskih vladara.

Sanitarni kordon ne smijemo uzeti kao austrijski domišljaj. Naime, mjere zaštite od kužnog infekta razvijale su se na našem području mnogo ranije. Dubrovnik je već od kraja XVI stoljeca imao uređeni sanitarni kordon prema Hercegovini. Mletačke vlasti su slične mjere uvele prema turskim stranama. Privremeni sanitarni kordon provodi se na području Krajine prema uputama iz Beča 1710. godine. Tek poslije toga dolazi do postupnog stvaranja najvećeg sustava sanitarnog kordona, a to je sanitarni kordon Vojne Krajine. Treba reći da je taj sistem zaštite dugo trajao, ali i nakon prestanka postojanja Vojne Krajine ostali su i dalje postupci sanitarnog kordona. Oni su toliko ukorijenjeni, da se ponekad i danas primjenjuju u borbi protiv infekta. Drugim riječima, razlikovati treba postupke sanitarnog kordona kao mjere zaštite zdravlja od vojno-policijskih mjera sanitarnog kordona Vojne Krajine.

Ovim kratkim prikazom smo zapravo htjeli podstaknuti raspravu, da li je zaista ovdje prikazani talir Karla III pravi i jedini simbol Sanitarnog kordona. Ne bi li bilo ispravnije taj primat dati prvom dubrovačkom Bradanu ili nekom drugom novčiću kovanom za Dalmaciju ili u dalmatinskim gradovima? Zapravo, umjesto uobičajenog prikazivanja same kvalitete nekog novčića mnogo je korisnije povezati ga s društvenim i političkim zbivanjima određenog razdoblja, jer ćemo tek tada moći bolje procijeniti prave vrijednosti.


Autor: Janko Vodopija
Izvor: Obol, glasilo HND, br. 31, Zagreb, 1979.

Coins Banknotes Militaria Store
Coins, Banknotes & Militaria Store - www.CBM-store.com
111

Oznake: dubrovnik, talir, Ragusa, thaller

- 14:56 - Komentari (2) - Isprintaj - #