Neuspjeh stožera, unatoč rezulatatima

Rezultati širenja epidemije u RH su, u odnosu na druge države, bolji zahvaljujući općoj i zdravstvenoj kulturi stanovništva a ne mjerama kriznog stožera.

Nacionalni stožer civilne zaštite je komitetsko-administrativni oblik nametanja titoističkih bezobraznika u pogibeljnim trenucima hrvatskog naroda.

Zašto je lako-teško razlučiti neuspjeh stožera unatoč boljim rezultatima u suzbijanju epidemije?
Bez stožera ne bi istovremeno provodili smanjenja socijalnih kontakata, ne bi provodili mjere samoizolacije i prisilne izolacije (karantene),
Ali, kad izostavimo verbalni i represivni učinak stožera, ništa drugo.

Mjera propisivanja samoizolacije je u sustavu zdravstva, pa tako i u sustavu javnog zdravstva, mjera prebacivanja troška liječenja na teret zdravstvenog osiguranika.
Gospodo (sekretari), prisilno ste nam izuzimali novce za zdravstveno osiguranje (zakonom obavezne uplate za zdravstveno osigurane), a sada u suzbijanju epidemije dodatno (prisilno) oduzimate naše novce a vi upravljate.
(Trebali ste nam prije 20 godina ostaviti mogućnost da akumuliramo sredstva za osobne zdravstvene potrebe (a sada poreznim novcima pripomoći u suzbijanju epidemije).)


Mjere osobne higijene, zaštite ulaznih puteva virusa (usta, nos, oči) podrazumijeva korišteneje dezifekcijskih sredstava, higijenskih rukavica, zaštitnih maski i zaštitnih odijela. Država (vlast koja je imenovala stožer) nije osigurala zaštitna sredstva zaposlenicima kojima su nužno neophodni. A stanovništvo je prepušteno (partizansko-kominternovskom obliku) golorukoj borbi protiv virusa.
To je vrlo neuspješan način upravljanja krizom.
Država nema državne rezerve navedene (potrebite) opreme, nema sposobnost pokrenuti proizvodnju potrebnih proizvoda. (To nije kriza nego katastrofa.) Ima samo kominternovsku sposobnost davanja proglasa.

Unatoč svemu (primjeni obrazaca WHO (Svjetske zdravstvene organizacije) u suzbijanju epidemije – nikakva vlastita pamet, pa ni osobne zasluge) Hrvatska je (na vlastitu štetu, lošim upravljanjem krizom) strožim mjerama pokazala bolje rezultate od većine drugih država.
Primjer Južne Koreje koja je koristila telefonske automate i kompjutorske programe u suzbijanju kontakta zaraženih sa zdravstvenim radnicima i pripremljeno primanje zaraženih osoba sa svim mjerama opreza od zaraze je primjer uspješnog vođenja mjera suzbijanja epidemije.

Bog i Hrvati. Za Dom spremni.

Oznake: epidemija, zdravstvena kultura, socijalni kontakti, mjere samoizolacije, karantena, javno zdravstvo, prisilno zdravstveno osiguranje, who, dezificijensi, zaštitne rukavice, zaštitne maske, zaštitna odijela, proizvodnja, opskrba, model Južne Koreje